MEDICINSKA ETIKA

Zorica Todorovi, Iva Tomai i Marin Tripar

Ljudski ivot je kratak, lijeniko je umijee golemo, povoljan trenutak brzo proe, iskustvo je vano, a odluka je teka

Hipokrat

ETIKAEtika nauka o moralu.Moral sustav predodbi o dobru i zlu u drutvenoj svijesti.Fundamentum moralitatis ini dobro, ne ini zlo.

Moralne norme se mijenjaju s vremenom, razliite su u razliitim razdobljima, narodima i kulturama, jer je obiaj ono to je tradicijom ustanovljeno.Moralno (lat. mos - obiaj) ne mora uvijek biti i etino! Medicinska etika skup naela i pravila prema kojima se ocjenjuju postupci lijenika i drugih zdravstvenih djelatnika.

LIJENIKA DEONTOLOGIJADeontologija prouava i odreuje prava i dunosti.

Lijenika deontologija obuhvaa propise vezane za lijeniko zvanje, te granii i donekle se poklapa s medicinskim pravom.

Lijenika deontologija ima izuzetnu vanost zbog specifinosti lijenikog zvanja.

Objekt lijenikog djelovanja su ovjekov ivot i zdravlje.

Pacijent se nalazi u podreenom stanju, prisiljen da se povjeri znanju, sposobnosti i dobronamjeri lijenika.

Lijenik ima pravne i etike dunosti!

POVIJEST RAZVITKA PROPISA O LIJENIKOJ ODGOVORNOSTIHamurabijev zakonik ~2100 p.r.k.Corpus Hipocraticum V. i III.st. p.r.k. (59 dijela iju okosnicu ini Hipokratova zakletva)enevska formulacija Hipokratove zakletve (1948. na inicijativu WHO)

ENEVSKA ZAKLETVAU asu kada stupam meu lanove lijenike profesije, sveano obeajem da u svoj ivot staviti u slubu humanosti. Prema svojim uiteljima sauvati u dunu zahvalnost i potovanje. Svoje u zvanje vriti savjesno i dostojanstveno. Najvanije e mi biti briga o zdravlju moga pacijenta. Potovat u svim svojim silama ast i plemenite tradicije lijenikog znanja. Manje kolege bit e mi braa. U vrenju dunosti prema bolesniku nee na mene utjecati nikakvi obziri vjere, nacionalnosti, rase, politike ili klasne pripadnosti. Apsolutno u potivati ljudski ivot od samog zaetka. Niti pod prijetnjom neu dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti. Ovo obeavam sveano i slobodno, pozivajui se na svoju ast.

ENEVSKA ZAKLETVA

Odreuje humanizam kao osnovu lijenike obvezeOdreuje medicinu kao socijalnu disciplinuOdreuje lijenike kao drutveno aktivne humaniste

VRIJEDNOSTI HUMANIZMA LIJENIK NE SMIJE PREKRITI NITI POD CIJENU VLASTITOG IVOTA!

CILJEVI MEDICINSKE ETIKE PO ROBERTU MERTONUUSPOSTAVA I OUVANJE POVJERENJA PACIJENTA I LIJENIKAMEUSOBNO POVJERENJE LIJENIKAPOVJERENJE CIJELOG DRUTVA U STRUKU PROFESIJE

IZVORITA SUVREMENE MEDICINSKE ETIKETradicionalna lijenika etikaenevska konvencija 1949.Helsinka deklaracija 1964.

DUNOST LIJENIKA PREMA BOLESNIKUPRIMUM NON NOCERE!da prua prvu medicinsku pomo svakome tko je u neposrednoj ivotnoj opasnostida lijei svakog pacijenta koji mu se obratida u svom radu postupa tako da ne povrijedi niiju osobu niti osobno dostojanstvoda potuje bolesnikovu psiholoku intimnostda uva profesionalnu tajnuda savjesno lijei prema principima suvremene medicinske doktrine, primjenom suvremenih znanstvenih dostignuada ne vri poslove van nadlenostida ne prekida zapoeto lijeenjeda ne iskoritava pacijenta u bilo kakvom pogledu

DUNOST LIJENIKA PREMA SAMOM SEBI I KOLEGAMApaziti na svoju vanjtinu (urednost, istou)provoditi uredan ivot (moralnost, umjerenost)ne smije izlagati opasnosti svoj ivot i zdravljemora uiti i pratiti strunu literaturu i neprestano se usavravatipoduavati druge, osobito mlade kolegepreuzimati odgovornost za sve postupke svojih mlaih suradnika nie kvalifikacijes kolegama se mora odnositi korektno, suraivati i gajiti principe ekipnog radabraniti kolege od neopravdanih optubi i klevetapostupati kolegijalno kod preuzimanja pacijenata svojih kolega i u vrijeme njihove zamjene

DUNOSTI LIJENIKA PREMA DRUTVENOJ ZAJEDNICIuvanje i unapreenje narodnog zdravljasuzbijanje zaraznih bolestipropisivanje prava korisnicima koja stjeu na osnovu raznih povreda, naloga, doznakaizdavanje svjedodbi i uvjerenjasocijalno-medicinski radrad na zatiti ovjekove okolineplaniranje potreba u zatiti zdravlja puanstvaracionalno postupati u radu i voditi brigu o trokovima zdravstvene zatitepotivati poslovno i radno vrijeme

NAJEI POVODI NEETIKIH POSTUPAKAelja za zaradomlakoumnost i tatinalijenost i seksualni interesloi meuljudski odnosi zdravstvenih djelatnikaprenoenje odgovornosti na drugogaznanstvena znatielja, nesavijesni postupciizdavanje netonih dokumenatanebriga za trokove zdravstvene zatite ili neopravdano koritenje prava

SKUPINA ETIKIH PROBLEMA1. DIREKTNI ODNOS LIJENIK PACIJENT

problem terminalnih bolesnika (eutanazija)sam odnos izmeu lijenika i bolesnikapitanje mita i korupcijeda li rei istinu pacijentu koji boluje od neizljeive bolestiproblem prioriteta u sluaju lijeenja velikog broja pacijenata i ogranienog kapaciteta zdravstvene zatiteizbor izmeu prava pojedinca i drutva (bolovanje)

2. ETIKI PROBLEMI

eksperiment na ovjeku primjena novih i neistraenih lijekova, metoda i instrumenataabortus stav prema pacijenticama i lijenikoj zakletviodgovornost lijenika prema svome radu bez obzira na psihofiziko stanjeodnosi meu lijenicima sve vei nedostatak kolegijalnostitransplantacijaodgovornost lijenika za kvalitetu zdravstvene zatite

3. SOCIJALNI PROBLEMI

stav prema hendikepiranim drutvenim grupama (invalidi i starije dobne skupine)problem borbe protiv ovisnosti (puenje, alkoholizam, narkomanija)pitanje dehumanizacije struke (pojava sve veeg broja tehnikih pomagala koja udaljuju lijenika od pacijenta)ekologija

4. ZDRAVSTVENA SLUBA

poloaj i uloga lijenika u drutvu: briga za narodno zdravljeraspodjela medicinskog kadra u nas i u svijetusve vea birokratizacija u lijenikom pozivuustrojstvo medicinske zatite: neadekvatno kolovanje, pomanjkanje timskog rada, loa raspodjela djelatnika u zdravstvu

LJUDSKA PRAVA I MEDICINAPravo na zdravlje proglaeno je Opom deklaracijom o ljudskim pravima (1948.) i predstavlja osnovu za graenje odnosa meu ljudima.

Svatko ima pravo na standard ivota potreban za zdravlje i blagostanje njega i njegove obitelji, ukljuivi hranu, odjeu, obuu, smjetaj i medicinsku zatitu kao i potrebne socijalne slube, pravo na sigurnost u sluaju nezaposlenosti, bolesti, dizabiliteta, udovitva, starosti ili drugih ogranienja uvjeta ivota izvan njegove kontrole.

Prema opoj deklaraciji o ljudskim pravima, zdravlje je cilj i jedno je od najznaajnijih pokazatelja kvalitete ivota i drutveno-ekonomskog razvoja.

Zdravlje kao ljudsko pravo temelji se na ovim osnovnim postavkama:

Pravo na zdravlje je temeljno ljudsko pravoSvaki ovjek ima pravo na zdravljeSve zemlje odgovorne su za zdravlje svog naroda, osiguravajui odgovarajuu zdravstvenu i socijalnu zatitu, kako pojedinca tako i populacije

Medicina zapoinje filozofijom. Filozofija prestaje medicinom.Etika je jedno od podruja vjenog prelaska medicine u filozofiju i filozofije u medicinu. Jasnim i ispravnim opredjeljenjem student medicine se osposobljuje da odmah postane zdravstvenim djelatnikom, da to nastavi biti tokom svog studija, kao i budueg lijenikog rada. To e mu bitno koristiti u razdoblju buduih promjena ne samo medicinskog znanja i tehnologije, ve i cjelokupnog drutva.

KODEKS MEDICINSKE ETIKE I DEONTOLOGIJEl.1. Temeljna naelal.2. Obveze prema pacijentul.3. Planiranje obitelji i regulacija ljudske plodnostil.4. Umirui pacijentl.5. Presaivanje tkiva i organal.6. Biomedicinska istraivanjal.7. Ljudski genoml.8. Odnos prema osobama s ogranienom slobodoml.9. Odnos prema drugim lijenicima i strucil.10. Zavrne odredbe

Samo dobar ovjek moe biti dobar lijenikNathnagel

Najdublji osnov lijenitva je ljubavParacelsus