Medicinska kola Ante Kuzmania

Zdravstvena njega djeteta oboljelog od bronhalne astme

Mentor:Ljiljana Grginovi

Uenik:Lucia Dorkin 4.b

Zadar,svibanj 2012.

Maturalnu praksu odradivat cu na Odjelu za pedijatriju Ope bolnice Zadar u vremenu od 16.1-20.1.2012.Za vrijeme boravka odraivat cu temu "Zdrastvena njega djeteta oboljelog od bronhalne astme" i obraivati cu slucaj oboljelog djeteta N.N starog 14,5 godina,koji je zaprimljen na odjel zbog bronhospazma.

Dini sustav Plua (lat. pulmones) glavni su organ dinoga sustava. Osnovna funkcija plua jest prijenos kisika iz atmosfere u krvotok, te izdavanje ugljikova dioksida iz krvotoka u Zemljinu atmosferu. Ta izmjena plinova odvija se u posebnim tankim mjehuriima koje se nazivaju alveolama. Naime prilikom udisaja zrak koji udiemo ulazi kroz nos (i/ili usta) u drijelo, zatim u grkljan, te u dunik. Dunik se dijeli u glavni lijevi i desni bronh (lijeva i desna dunica), a zatim u sve manje bronhiole pa do alveolarnih vodova (ductuli alveolares) i na kraju alveola, kroz iju stijenku se vri izmjena plinova.

Plua se nalaze unutar prsne upljine, zauzimajui njezin najvei dio. Zatiena su rebrima. Sastoje se od lijevog (lat. pulmo sinister) i desnog (lat. pulmo dexter) plunog krila. Lijevo pluno krilo ima dva, a desno tri renja (lat. lobus) koji se dalje dijele u renjie (lat. lobulus). Izvana su plua obavijena opnom koja se naziva pleura (porebrica). Unutarnji dio te opne, koji prekriva pluna krila, zove se visceralna pleura (poplunica), a vanjski dio koji oblae stijenku prsnog koa jest parijetalna pleura. Plua su donjim dijelom naslonjena na oit - miinu pregradu koja se nalazi izmeu prsne i trbune upljine. Dunice ili bronhi (lat. bronchus) nastaju na donjem kraju dunika (lat. trachea) koji se podijeli na lijevi glavni bronh koji vodi u lijevo pluno krilo i desni glavni bronh koji vodi u desno pluno krilo. Bronhioli se razlikuju od bronha po tome to ne sadre sadre hrskavice i lijezde u svojim stijenkama. Daljnjim grananjem bronhiola dolazi se do duktalnih vodova (lat. ductuli alveolares) ije se stijenke sastoje od alveola. Osnovna graevna jedinica plua jest acinus, u koji ulazi po

jedan terminalni bronhiol koji se dalje grana u manje segmente s alveolama. U alveolama se odvija izmjena plinova.

Osim izmjene plinova plua sudjeluju u drugim za ivot vanim funkcijama kao to su npr.:

reguliranju acidobazne ravnotee u tijelu reguliranje tjelesne temperature konvertiraju angiotenzin l u angiotenzin II izluivanje nekih tetnih tvari iz organizma filtrira manje krvne ugurke iz vena fiziki titi srce od naglih pokreta

Volumen plua i ukupna povrina alveola na kojoj se moe izvriti izmjena plinova su znatno vee od onih koje zadovoljavaju potrebe organizma u mirovanju. Taj rezervni volumen se koristi kod tjelesnog napora.

Bronhalna astma Bronhalna astma (Asthma bronchiale) je kronino upalno oboljenje donjih disajnih puteva osjetljivih na veliki broj raznih agenasa. Oni dovode do naglog razvoja u principu reverzibilne opstrukcije donjih disajnih puteva izazivajui akutni astmatini napad. Ovdje se radi o hiperiritabilnosti traheobronhijalnog sistema. Kada su napadi uestali sa kratkim razmacima izmeu njih ili kada astmatini napad due traje (nema jo jedinstvenog stava) bez mogunosti njegovog prekida, onda je to Status asthmaticus. Patofiziologija razvoja bronhijalne astme je slijedea: Upala disajnih puteva uslijed neadekvatnog oslobaanja medijatora alergijske reakcije: histamina, citokina, lipidnih medijatora. Suenje disajnih puteva zbog bronhospazma, edema sluzokoe bronhijalnog sistema, ilavog bronhijalnog sekreta (dyscrinia). Poremeaji oksigenacije zbog neadekvatne ventilacije i perfuzije, a kod tekog astmatinog napada dolazi do hiperkapnikog prestanka disanja.

Dijagnostika Alergoloko kono testiranje na inhalacijske i nutritivne alergene Imunoloka obrada: RAST (Radioallergosorbent test) - otkrivanje specifinih IgE protutijela in vitro u serumu bolesnika; RIST (Radioimunosorbent test) - je test kojim mjerimo ukupnu koncentraciju IgE u serumu. Spirometrija i tjelesna pletizmografija - utvruje se postojanje suenja dinih puteva i oteano protjecanje zraka kroz njih. Bronhoprovokativni testovi - npr. udisanje pojedinih alergena, metakolina, histamina, suhog ili hladnog zraka Odreivanje acidobaznog statusa Mjerenje vrnog protoka Rtg snimka paranazalnih sinusa Test optereenja - potvrivanje astme na napor Citoloki pregled iskaljaja ili brisa nosa na eozinofile Mjerenje duinog oksida u izdahnutom zraku ( FENO) radi dokazivanja upale

Lijeenje astme Objedinjuje medikamentozne, higijensko epidemioloke i edukativne mjere. Protuupalni lijekovi inhalacijski kortikosteroidi - primjenjuju se inhalacijom (udisanjem) iz posebnih spremnika (inhalera) i za koritenje svakog takvog lijeka potrebno je poznavanje pravilne tehnike disanja. antagonisti leukotrijena- oni djeluju samo na jednu skupinu imbenika alergijske upale pa time imaju slabiji uinak od inhalacijskih kortikosteroida.Najee se koriste kao dodatna terapija. Bronhodilatatori su lijekovi koji ire dine puteve i na taj nain olakavaju protok zraka kroz njih. Kombinirani lijekovi - kombinacija protuupalnog i bronhodilatatornog lijeka. Inhalacijska terapija-najdjelotvorniji oblik terapije jer dovodi lijek izravno u plua izbjegavajui uinke lijeka na ostale organe.Postie se jednak uinak tablete uz puno manju dozu lijeka. a) INHALATORI - najprecizniji nain. Postoje kompresorski ili ultrazvuni s maskom ili usnim nastavkom. b) INHALERI - specijalni spremnici za doziranje lijeka ( Pumpica ili sprej, Diskus, Turbuhaler, Novolizer )

c) SPACERI ILI KOMORE - sprave za olakanu primjenu pumpice Babyhaler , Volumatic, Aerochamb

Prognoza Prognoza oboljelih od alergijske bronhalne astme je obino dobra, dok je prognoza oboljelih od infektivne astme dosta ozbiljna jer kod ovog oblika bronhalne astme znatno bre dolazi do dolazi i kroninog bronhitisa, emfizema plua i kroninog plunog srca. Danas se pouzdano zna da bolesnici bilo sa alergijskom ili infektivnom astmom mogu u fazi pogoranja pasti status asthmaticus, koji se blagovremenom i dobro odabranom terapijom u najveem broju sluajeva povoljno zavrava. Meutim, izvjestan broj bolesnika sa statusom astmahicus-om i pored adekvatne i blagovrijemene terapije zavrava letalnim ishodom u 5-7% sluajeva.

Zdravstvena njega

Dezinfekcija: postupak kojim se uklanja ili unitava veina mikroorganizama (osim bakterijskih spora)predmeta, povrina ili koe do razine nekodljive za zdravlje.To ujedno znai da se uklanjaju i patogeni mikroorganizmi (osim bakterijskih spora) do razine nekodljive za zdravlje.

Metode dezinfekcije: Mehaniki:pranje,ienje,filtriranje fizikalni: toplina, UV zraenje

kemijski: dezinficijensi

Dezinfekcija: djejih krevetia nonih ormaria stolova stolica pribora instrumenata

Osobna higijena djeteta Pravilna njega djeteta preduvjet je dobrog zdravlja i lijepog izgleda. Koa je organ koji odrava zdravlje cijelog organizma. Kao i svi drugi organi, koa u ranoj dobi je nezrela jer joj nedostaje zatitni keratinski sloj i stoga je vrlo osjetljiva i zahtjeva najveu moguu svakodnevnu njegu.

Hranjenje djeteta Hranjenje bolesnog djeteta je veoma vano. Potrebnu dijetu, nain hranjenja i broj obroka odreuje lijenik, a sestra to mora savjesno provoditi.Hrana u boicama treba biti topla.Hrana mora da bude prilagoena dgovarajuem uzrastu.

Priprema terapije Medicinska sestra na odjeljenju daje ordiniranu terapiju bolesnicima po lijenikoj uputi upisanoj na temperaturnoj listi. PER - OS (na usta) Manjoj djeci, lijek u krutom stanju treba usitniti i sa malo aja otopiti i dati djetetu.

Ako je djete vee, dati lijek da popije sam ali uz prisustvo medicinske sestre. PARENTERALNO - davanje lijekova Izraz kojim se oznaava unoenje lijeka u organizam nekim drugim putem, a ne preko sistema za varenje: ubrizgavanje lijeka u venuintravenozno (I.V.), ubrizgavanje u mii -intramuskularno (I.M.), zatim potkono- subcutano (S.C). Bez obzira da li se daju sirupi, tablete, lijekovi za I.V.,I.M., davanje lijeka inhalacijom ili putem klizme, obavezno prije davanja provjeriti: Rok trajanja lijeka, na koji nain se daje, kako se rastvara i sa im kao i upute pripreme.. . Terapija na odjelu:Solumedrol,Ventolin,Singular,Bisolex,Seretide Otputa se kui sa preporukom da uzima Seretide 125 mg 2x1,Singulair junior 1x1.Kontrola po potrebi. Uzimanje uzoraka za labaratorijske pretrage

Za uzimanje materijalauzoraka krvi, likvora, urina, stolice itd., prvo treba pripremiti odgovarajue uputnice, propisno ispunjene kao i odgovarajue lab.posudeepruvete, podloge za hemokulturu, briseve, itd., u zavisnosti od vrste uzorka koji uzimamo i za koju analizu traimo. Takoer, ako je djete vee, trebamo ga pripremiti odnosno objasniti razumljivim rijenikom ta moramo da radimo. Dobra priprema djeteta je vana za daljnji tok suradnje sa medicinskim osobljem radi dalje dijagnostike i primjene odgovarajueg terapeutskog tretmana tokom hospitalizacije.

Uzimanje krvi Pripremimo: smotuljke vate, alkohol, bubrenu zdjelicu, stalak sa odgovarajuim epruvetama, flaster, sterilne rukavice, sterilne igle i price kao i Esmarhovu povesku i pripremljene uputnice datog djeteta.

Nalazi labaratorijskih pretraga Datum posjete:8.12.2011 Datum pretrage:9.12.2011 9:48h MCHC (K)-351 g/l (304-346) MVP-6.9 (7.0-10.4) Limfociti-16.9 (19.0-52.0) Seg neutrofili-72.2 (34.0-69.0) Enzimi (37C)AST(S)-32 (10-27) Elektroliti

Kalij (S)-3.2 mmol/L (3.6-5.0) Proteini Albumini (S)-63.5 (53.8-65.2)

Uzimanje likvora - priprema za L.P. (Lumbalnu punkciju) Pripremimo: bubrenu zdjelicu,smotljke vate,stalak sa sterilnim epruvetama (2-3), sterilne tufere, pripremljene trake flastera, sterilne rukavice, sterilne igle kao i benzin, jod i alkohol. Uputnice ve pripremljene i to jedna za biokemijske pretrage i mikrobioloke pretrage.

Uzimanje urina - urinokulture Pripremimo: smotuljke vate,bubrenu zdjelicu rastvor hipermangana, vreice za urin, boicu za urin ili epruvete sterilne za urinokulturu, po potrebi ako se radi kateterizacija odgovarajui broj katetera. Pripremiti dijete, to jest oistiti spolovilo djeteta blagim rastvorom hipermangana i pristupiti uzimanju urina, bilo da dijete spontano urinira, ili da se stavi urinska vreica ili se izvri kateterizacija, nakon ega se dobiveni urin alje na odreenu analizu. nalaz labaratorijskih pretraga

datum posjete:8.12.2011 datum pretrage:9.12.2011 15:45h Pretrage urina: U.K.pr. krv-negativno U.K.pr. bilirubin-negativno U.K.pr. urobilinogen-negativno U.K.pr. ketonski spojevi-negativno U.K.pr. proteini-negativno U.K.pr. nitriti-negativno U.K.pr. glukoza-normalno U.K.pr. pH reakcija-5.0 (4.5-8.0) U.K.pr. specifina teina-10.15 (10.04-10.40) Izgled-bistar Boja-svijetlo-uta Sedimentacija LKC-/v.p x 400 m (0.3 0.5) Sedimentacija ERC--/v.p x 400 m (0-2)

Uzimanje stolice Za uzimanje stolice na razliite biokemijske i mikrobioloke analize imamo laboratorijske flakone za stolicu i sterilne briseve-za koprokulturu. U zavisnosti ta se trai za analizu, uzeemo odgovarajuu laboratorijsku posudu za stolicu na analizu.

Uzimanje brisa drijela i nosa, rane, pustule, oka, uha ili vaginalni bris itd., uzima se sterilnim tapiem (brisom). Odjel za kliniku citologiju datum obrade:9.12.2011. sat obrade:13:24 Uzorak:bris nosne sluznice: Eozinofilni granulociti vieni cca 10 % Uzimanje krvi za ABS

Za uzimanje krvi za ABS (acidobazni status u krvi) koristi se cjevicakapilara uz koju ide metalni i dva plastina epia. Metalni slui da se u kapilari ne koagulira krv. Ako je dijete vee, krv se vadi iz prstia, a kod novoroenadi iz stopala.

Alergoloko testiranje PRICK-metodom Koni testovi se upotrebljavaju za potvrdu dijagnoze atopijske bolesti i odreivanje preosjetljivosti na niz razliitih alergena.Takav nain testiranja prikladan je za rutinski rad zbog jednostavnosti izvoenja, brzine dobijanja rezultata, mogunosti istovremenog testiranja vie alergena. Osim toga test je gotovo bezbolan i ima zanemarljivo mali rizik od neeljenih reakcija, jer se male koliine alergena resorbuju. Alergenski pripravci za PRICK test (metoda uboda), su dijalizirani ekstrakti otopljeni u otopini glicerola i puferirane fizioloke otopine uz dodatak fenola 0.3%. Koristimo standardizirane alergene.Osim toga alergotestovi se mogu uraditi i metodom PRICK-to-PRICK gdje se testira nativni uzorak hrane (npr. paradajz, citrus, jagoda). Ova metoda u posljednje vrijeme biva sve popularnija u dijagnostici nutritivnih alergija.

Djeja alergoloko pulmoloka ambulanta Prick test 9.12.2011 1)histamin-3*4 (5*5) 2)Dermatophagoides Pretenonyssinus-4*2 3)Candida albicans-2*2 4)Jaje-2*2 Ovo su najee koritene laboratorijke posude, a po potrebi za specijalne analize dobivamo odreene posudeepruvete u koje vadimo potreban materijal za analizu. Kada vrimo vaenje krvi kod malog djeteta, obino prisustuju dvije sestre. Jedna dri djete u odgovarajuem poloaju, a druga sestra, vadi krv ili ako se vri kateterizacija za nalaz urina i urinokulture. Vaenje krvi kod velike djece u nekim sluajevima moe obaviti i jedna sestra. Za bilo koji zahvat (da bi se izbjegle eventualne neugodne situacije i obavio timski rad) uglavnom rade zajedno dvije sestre, jer su djeca bez obzira na uzrast nepredvidiva.

Prevencija intrahospitalnih infekcja Svaka infekcija koja nije bila prisutna, niti u

inkubaciji u asu primitka u bolnicu. -Infekcija koja je prisutna u asu primitka, a moe povezati s prijanjom hospitalizacjom. -Infekcija kojoj inkubacija poinje u bolnici, a kliniki se iskazuje po izlasku iz bolnice -Infekcija steena prilikom ambulantnog lijeenja Naini prijenosa: -Kontaktom: -direktni kontakt -indirektni kontakt -kapljicama -zrakom -predmetima ope uporabe -putem prijenosnika

PREVENCIJA -Izbjegavati direktan kontakt sa bolesnikom i njegovim tjelesnim tekuinama (krv,likvor, sinovijalna, pleuralna, peritonalna i amnijonska tekuina) -Smanjiti mogunost ozljede otrim predmetima -Ne izlagati bolesnike tuim tjelesnim izluevinama -Prekinuti lanac prijenosa infekcije -Koristiti aseptinu tehniku prigodom razliitih intervencija -Paljivo rukovati, istiti i dezinficirati potencijalno zagaene predmete -Izolirati bolesnike

Prevencija hospitalizma Naziv za skup psiholokih potekoa koje se javljaju kod djece tijekom boravka u bolnici. Faze prilagodbe djece na bolniko okruenje: Faza protesta: Obino prvi dan boravka: plakanje, bijes prema okolini. Faza tugovanja: Apatinost, gubitak interesa za okolinu, teko prihvaanje drugih osoba.

Faza prividnog prihvaanja: Ispoljava se kod dugog boravka u bolnici.Prihvaanje bolnike okoline, sudjelovanje u aktivnostima.Dobro stanje je prividno: upravo djeca koja dugo ostanu u bolnici, nakon povratka kui imaju najvie poremeaja psihikog zdravlja (eneureza mokrenje u krevet, sisanje prsta, tepanje, mucanje). Kako olakati djetetov boravak u bolnici? Vie posjeta roditelja Ukljuiti roditelje u aktivnosti (presvlaenje, hranjenje)

Boravak s djecom u igraonici Veliku panju uz lijeenje posveujemo i psihosocijalnim oblicima bolesti hospitalizirane djece. Kao bitan doprinos humanizaciji boravka djece u bolnici, organiziran je boravak za djecu pacijente u igraonici. Prostor igraonice maksimalno je iskoriten za razne zabavne i edukativne aktivnosti. Provoenje vremena u vedro ureenom i opremljenom prostoru s drugom djecom u zajednikim aktivnostima pomae u smanjenju stresa izazvanog odvajanjem od obitelji i primarne socijalne sredine.

Zdravstveni odgoj dece Aktivnosti vezane uz zdravstveni odgoj dijele se s obzirom na ciljnu grupu, sadraje, metode rada, a temeljene su na suvremenim naelima promicanja zdravlja i prevencije bolesti. Rad se odvija prema usuglaenom i predvienom programu, ali ovisno o potrebama teme se proiruju na sva podruja medicinske problematike u kolske djece i mladih .

Obavezni sadraji namjenjeni svim ciljnim grupama -obavijesti o cijepljenju obavezni sadraji za kolsku djecu cijepljenje zdrava prehrana pravilno dranje i vjebe

pubertet i higijenske navike teme vezane uz reproduktivno zdravlje i prevenciju ovisnosti prilagoene dobi djece

Edukacja kroninih bolesnika TERAPIJSKA EDUKACIJA je poduavanje bolesnika o vjetinama samokontrole bolesti ili prilagodbe lijeenja kronine bolesti, kao i poduka o postupcima i vjetinama u suoavanju s problemima. Svrha je osposobiti bolesnika da postigne optimalnu regulaciju bolesti kako bi se razvoj kroninih komplikacija bolesti odloio. Ona je temelj lijeenja i omoguuje kvalitetnu zdravstvenu zatitu za sve oboljele a treba ju tretirati kao lijek, sa svim kautelama koje se uz to primjenjuju (indikacije, kontraindikacije, nuspojave, doziranje i sl).Terapijska edukacija utjee na promjenu stava bolesnika kroz 3 komponente: -kognitivni - racionalni stav, zdravstveno informiranje koje prua medicinsko osoblje svojim znanjem; -emotivni okolina i obitelj na koju je bolesnik usko vezan razvija emotivnu komponentu koja jae djeluje na osobu. akcijski skupina osoba s istim problemima navodi na akciju da se neto promijeni

Iz anamnezeN.N Datum roenja:5.6.1997 Pacijent je boravio u bolnici:8.12.2011-12.12.2011. Dijagnoza:asthma J 45.0 Boluje od asthme od dobi od 5 godina,obraivana i voena na Srebrnjaku,unazad dvije godine.U profilaksi ima Seretide 50 2x1 potisak i ventolin p.p.Zadnja alergoloka obrada prije par godina i navodno alergija nije dokazana. Sadanja bolest:djevojica u dobi od 14,5 godina,tahipnoina,dobro saturirana,o2 sat. 100 %,G/p 120/min,kardiovaskularno kompenzirana,sjedi podboena rukama,isprekidano govori,ostavlja

dojam akutno bolesnog djeteta.Pulmo:auskultacijski produljen ekspirij sa zviducima,ostali dio statusa u granicama normale. Sadanja bolest:djevojica u dobi od 14,5 godina upuena je sa HMP zbog bronhospazma,dobila Solumedrola 60 mg i 5 ml (125 mg) Aminofilina i.v. i probudila se prije pola sata jer je gui.Inae osjea guenje od danas popodne,uzela Ventolin 1 potisak u 19.30 h.

1. UVOD 2. 3. 4. 5. KLINIKA SLIKA OPENITO ILI O BOLESTI DG LIJEENJE PROGNOZA

6. ZDRAVSTVENA NJEGA + OBRADA SLUAJA OPENITO ------------IZ ANAMNEZA O TVOM DJETETU 7. ZAKLJUAK