mediji i rat: kako je "politika" izveštavala 1992. godine (4)
TRANSCRIPT
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
1/14
Fotografija koja je potresla svet: Arkanove zveri u Bjeljini, aprila 1992.
PHOTO: Ron Haviv
02.04.2010 - 15:05
Mediji i rat: Kako je Politika izvetavala 1992.
godine (4)
rkan stigao, Bijeljina u krvi
Pripremile: e-Novine
Tokom est meseci na naem portalu pratiete dokumentarni feljton o izvetavanju
beogradske Politike tokom 1992. godine. Ova najmranija epizoda Miloevievoghukakog lista svesno je u Srbiji deponovana u zaborav: taj period se uglavnom ne
pominje, postoji samo maglovito seanje na tekstove koji su raspirivali mrnju i na
pojedine autore koji su se svesno stavili na stranu ovinistike histerije. Za mnoge
itaoce, danas, 18 godina docnije, ovo tivo srpske novinarske sramote bie prvi susret sa
miloevievskom krvavom ideologijom koja se otvoreno pripremala za zloine. Ba zato,
ovaj feljton valja itati kao upozorenje i iskustvo ratne propagande bez paralela u
poslednjih 50 godina. Tekstove iz Politike prenosiemo u celini, bez komentara
SVE OI UPERENE PREMA BRISELU (Sarajevo, 31. marta):
U odnosu na ranije, prole noi u Bosni i Hercegovini nije bilo eih sukobljavanja. U Hercegovini je u
nekoliko navrata otvarana artiljerijska vatra, ali Druga operativna grupa JNA nije uzvraala vatru. U
Bosanskom Brodu no je protekla relativno mirno. Jo uvek se oekuje dolazak specijalne jedinice MUP-
http://www.e-novine.com/author/e-novine -
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
2/14
a. U ovo krizno podruje danas bi ponovo trebalo da doe lan Predsednitva BiH Fikret Abdi.
Meta napada prole noi bila je kasarna "27. juli" u Bihau. Na kasarnu je otvorena vatra koja je trajala
gotovo dva sata. Sreom, niko nije stradao.Poto sa ostalih kriznih arita u Bosni i Hercegovini jutros
nema vesti o sukobima, ocenjuje se da se protekla no bila jedna od mirnijih u proteklih desetak dana.
Takoe, nema vesti o blokadama puteva, ali se putovanje kroz krizna podruja i dalje smatra rizinim, pa
se napominje da se na takav put ide na sopstvenu odgovornost.
Sve oi i ui danas su okrenute u pravcu Brisela. Oekuje se ishod nastavka pregovora u okviru
konferencije o Bosni i Hercegovini. Pored ostalih, primljena je vest o prihvatanju Sarajevskog sporazuma
koji predstavlja osnovu za dalje dogovaranje, to pretpostavlja proces podele Republike na nacionalnoj
osnovi. U nekim delovima Sarajeva, pogotovo u starim etvrtima, nemir je sve izraeniji
jer kolaju razliite arijske prie. Pored ostalog, u delu grada poznatom pod imenom
Vratnik, pojavio se letak koji poziva itelje da obezbede dovoljno hrane za rezervu, da
spreme ebad, baterijske lampe. Pored nestanka struje predvia se i nestanak vode, pa se
Sarajlijama preporuuje da napune kante i burad vodom. Poto se najavljuju i artiljerijski
napadi i napadi iz vazduha, dele se saveti o sklanjanju u sklonita. Letak je potpisao krizni tab mesnezajednice "Vratnik" 1 i 2. U ovoj mesnoj zajednici, meutim, odbijaju da su oni autori, nego to prebacuju
na miliciju iz Starog grada. Ovi opet objanjavaju kako to nije posao kojim se bavi milicija, i letak, kao da
je loptica, vraaju u vratniki krizni tab. Poto se uvidelo da je letak dovoljno uznemirio stanovnitvo, a u
stvari je i sraunat na to jer je ista dezinformacija, pokuava se da se njegovo "autorstvo" pripie i vojsci.
U optini Stari grad u Sarajevu doneta je odluka da se kafane na ovom podruju
zatvaraju u 22 sata. Nema pia, ali nema ni kocke, jer je odlueno da se i kockarnice
zatvore. Ova odluka se smatra privremenom, kockarnice u ovim nemirnim vremenima ne mogu da
rade jer se u njma skupljaju trgovci drogom i orujem, a dolazi i do estih obrauna meu kockarima imeu dilerima. Sino je u Sarajevu bilo vie pucnjave nego obino, ali je objanjeno da je to zbog 27.
noi Ramazana. Kada se zna ta Kuran propoveda, uvia se koliko je neobian nain da se pucnjavom
oznaava no kada je poelo objavljivanje za Muslimane svete knjige. Mir se ne dobija pretnjama,
zastraivanjima i zloinima, saoptio je danas savet Srpske demokratske stranke koji ukazuje da cinizam
takvih nastojanja postaje krajnje bezuman i uasno opasan. (M. Duri)
***
SUSPENDOVANE NADLENOSTI REPUBLIKE (Bijeljina, 31. marta):
U Ugljeviku, na sednici Skuptine Srpske autonomne oblasti Semberija i Majevica, danas je doneseno
vie znaajnih odluka za Srpski narod koji ivi na teritoriji ove oblasti, ime je faktiki od 1. aprila
suspendovana nadlenost drave BiH. Skuptina SAO Semberije i Majevice donela je odluku o osnivanju
oblasnog taba teritorijalne odbrane i centra slubi bezbednosti SAO Semberije i Majevice. Do izbora
komandanta i naelnika, oblasnim tabom TO komandovae predsednik vlade ove oblasti ore
Arsenovi, a oblasnim centrom slube bezbednosti Savo Cvetanovi, sadanji naelnik stanice javne
bezbednosti optine Lopare. Na Skuptini je doneta i odluka o formiranju SDK SAO Semberije i Majevice,
a za v.d. direktora izabran Mio Vukovi, dok je Radio-novinsko izdavako preduzee "Bijeljina"
proglaeno informativnom kuom cele oblasti Sembereije i Majevice. (Pero Simi)
***
POTPISI PROTIV DELJENJA BOSNE (Sarajevo, 31. marta):
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
3/14
Rat samo to nije poeo: Sarajevo, panorama
Photo: Stock
Vie od 200 hiljada Sarajlija potpisalo je do sada zahtev protiv deljenje Bosne i Hercegovine, za nove
prevremene izbore i za odlazak nacionalnih (po nekim nacionalistikih) partija sa vlasti. Organizator ovog
potpisivanja je Socijalistika demokratska partija BiH.
***
DOLJACI IZ SANDAKA OSVOJILI SARAJEVO (Sarajevo, 31. marta):
Dolaskom SDA na vlast u BiH ubrzano se menja i tradicionalni nain ivota Sarajlija koji su nekako
uspevali u svom jakom lokalpatriotizmu da sauvaju grad od doljaka i uvedenog naina ivota. Do pre
nekoliko godina jednostavno se zapaala svaka nova radnja ili kiosk u ariji iji su vlasnici Albanci.
Spontano se javljao revolt starosedelaca koji nisu doputali da se poremete tradicionalni odnosi u ariji.
Pojava Stranke demokratske akcije na politikoj sceni, umesto Albanaca, dovodi u Sarajevo drugu vrstu
Dinaroida. Oko 100.000 momaka iz Sandaka dolo je u Sarajevo i tako promenilo etniki odnos i u
Sandaku. U Sarajevu se, zapravo, poveao broj Muslimana, a u Sandaku smanjio. Dodue, mnoge
Sarajlije iz Sandaka jo su "i ovde i tamo", bar kada je re o referendumima i plebiscitima koje organizujuAlija Izetbegovi i Sulejman Ugljanin, ali e ubrzo morati da se definitivno odlue gde e iveti. Odgovor
je ve sad jasan. To je Sarajevo kao sredite budueg muslimanskog kantona i jedne od tri drave na tlu
Bosne i Hercegovine.
Otpor starosedelaca u Sarajevu brzo je slomljen, to je oigledno na ulicama grada gde se najvie govori
dijalektima iz Srbije i Crne Gore. Do sada su se Sarajlije mogle prepoznati svake veeri na
glavnom etalitu u ulici Vase Mikina, a sada se sreu ljudi koji su po svim oznakama
prvi put u Sarajevu. U ovim susretima primetna je netrpeljivost izmeu starosedelaca i
Sandaklija, pri emu je takoe jasno ko je zagospodario Sarajevom.
Sandaklije su u Sarajveu zavladali svim pijacama, pogotovu popularnim buvljacima gde se prodaje sve i
svata i gde je mogue naruiti sve to vam je potrebno. Posebno su uoljivi na crnoj berzi gde se vie ne
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
4/14
libe da prolaznike hvataju za rukav ne bi li im prodali nemake marke. Njihov kurs je vei i do tri puta od
zvaninog, ali to im ne smeta da dnevno "obrnu" i po milion maraka, prema podacima MUP-a BiH.
Povremene racije mupovaca praktino nikom ne koriste, poto se novac vrlo brzo vraa svojim
vlasnicima i cela rabota se nastavlja kao da se nita nije desilo. Momci iz Sandaka su najvri i najjai
deo rezervnog sastava MUP BiH koje kontrolie rukovodstvo SDA a probrani meu njima mobiliu se u
"patriotsku ligu" i "zelene beretke". Potom se upuuju na poligone u okolini Sarajeva gde se obavlja
vojnika obuka. Najee se to radi pored vojnih kasarni u uniformama policijskih rezervizsta da se ne bi
izazvalo podozrenje meu zvaninim vojnim licima. To je ve vojska SDA. Oni su odmah prili linojzatiti lidera SDA prilikom viestranakih izbora krajem 1990. godine a prvi je to svakako uinio Juso
krijelj, telohranitelj Alije Izetbegovia. krijelj odabira i druge momke za obezbeenje predsednika SDA,
a u poslednjih nekoliko meseci ne vidi se u Sarajevu, poto je dobio druga zaduenja. Otiao je u Belgiju i
jo neke zapadne zemlja da angauje i organizuje mlade Muslimane. Juso krijelj se i dalje nalazi na
platnom spisku MUP-a BiH i uiva sve privilegije kao Alijin telohranitelj.
Sandaklije se najlake zapoljavaju u GRAS-u (Gradsko saobraajno preduzee) i SIMES-u (Sarajevskoj
industriji mesa) kao i na univerzitetu gde su zaposlena 32 profesora iz Sandaka, U GRAS-u preko novog
direktora Ibrahima Jusufania gotovo svi su zaposleni kao revizori, a u poslednje vreme i kao vozai. USIMES-u, posebno u klanici, fiktivno je zaposleno oko 500 ljudi iz Sandaka i njihov broj neprestano
fluktuira. Pred zvaninim vlastima oni su redovno zaposleni i legalni graani Sarajeva. Vei broj
Muslimana iz Sandaka stanuje u bespravno izgraenim kuama iznad stadiona "eljezniara", na
zemljitu koje pripada JNA. Vie pokuaja inspektora da ih isele nije uspelo. U poslednje vreme,
Sandaklije u ovom delu grada vie niko ne dira, jer je poznato da su gotovo svi naoruani do zuba. Javno
se hvale da ih vie odatle ne moe oterati ni JNA. Slino je o u ilidanskom naselju Sokolovii gde su
gotovo svi stanovnici iz Sandaka. Tako je stvaraju granice buduih etnikih kantona.
Na univerzitetu je najpopularniji medicinski fakultet na koji dobrim delom uticaj vri drHasan Hamzagi, predsednik Udruenja Sandaklija Bosne i Hercegovine. On je zaposlen u
bolnici Podhrastovi gde sarauje sa doktorom Abdulahom Konjicijom, predsednikom Vea graana u
Skuptini BiH. Iako je dr Konjicija naklonjeniji starosedeocima Sarajeva, nemogue je spreiti uticaj
Sandaklija. On takoe zna da su meu bosanskim Muslimanima Sandaklije najvri i najstabilniji deo,
meu kojima zadata re jo predstavlja zakon. Na Medicinskom fakultetu prole godine prijavljeno je ak
400 mladia iz Sandaka, ali je bilo jasno ve na poetku da im svima nije namera da zavre studije, ve da
postanu bolniari u sluaju rata u BiH. To se vie ne krije u redovima SDA.
Predsednik Udruenja Sandaklija BiH je svestan da su Sandaklije i pored odanostistranci Demokratske akcije ipak narod drugog reda u Sarajevu, bez obzira na zasluge
prilikom dolaska SDA na vlast ili prilikom glasanja na referendumima. Takvo verovanje
Sarajlija potrajae jo dugo, poto je razlika u mentalitetu i kulturi izmeu
starosedelaca i doljaka iz Sandaka zbilja upadljiva.
Zanimljivu ocenu daje i Miroslav Radovanovi, portparol Srpske demokratske stranke BiH,
svojevremeno u razgovoru za NIN, a tu ocenu je potvrdio i pre nekoliko dana: "To je najvitalniji deo
muslimanskog naroda. Oni smatraju da je sve dozvoljeno i doputeno. Koriste iste metode kao iptari
1966. godine na Kosovu. Iz svesti su potpuno istisnuli tradiciju, a islamsku religiju prihvataju kao osnovsvog pogleda na svet. Uoljivo je da imaju animozitet prema svemu to je srpsko, jer po svaku cenu ele da
zaborave poreklo" kae Radovanovi.
Dodali bismo da se upravo nacionalno i versko poreklo u Bosni onaj dubinski razlog i svih dananjih
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
5/14
odnosa u ovoj republici, posebno ekstremnih Muslimana prema Srbima. Neprestani su pokuaji da se
izbriu neumitne istorijske injenice. (M. Cari)
***
NOVI SPOR OKO MAPE (Brisel, 31. marta):
Drugi dan estog zasedanja konferencije o Bosni i Hercegovini protekao je u produbljivanju i
konkretizovanju sporazuma iz Sarajeva i naporima da se sinonji naelno prihvaeni usmeni trolani
sporazum ne pretvori u uopteni pisani apel za mir.
U elji da uvrsti i ojaa laboratorijski izbalansiran sarajevski sporazum, predsedavajui konferencije,
portugalski diplaomata eze Kutiljero sino je lanovima delegacije podelio "papir" u kome su natnaene
konture budueg ureenja BiH. Debata o ovom samo naizgled neobavezujuem radnom dokumentu bila
je danas razumljivo burna i puna dodatnih predloga i sugestija. Po Kutiljerovom predlogu, na elu drave
nalazio bi se inokosni a ne kolektivni organ. Drugim reima, funkciju predsednitva republike obavljao bi
izabrani predsednik republike, ili nosilac najvie funkcije u konstitutivnim jedinicama i to
naizmenino. Izvrni organ dvodome narodne skuptine zvao bi se ministarski savet (ili savet ministara) ibrojao devet lanova. Portugalski diplomata je predloio paritetnu formulu "4+3+2" prema kojoj bi
Muslimani imali najvie, a Hrvati najmanje lanova u ovoj vladi. Radovan Karadi je predloio formulu
"3+3+3" ali na njoj srpska delegacija previe ne insistira. Ministarski savet bi odluke donosio prostom
veinom, sem u oblastima za koje je nadleno skuptinsko ve konstitutivnih jedinica u kome e se
odluke usvajati etvoropetinskom veinom.
Najvie polemike izazvao je Kutiljerov predlog o formiranju republike vojske od 18.000 pripadnika koji
bi iskljuivo branili dravu od spoljnih napada. Hrvatska delegacija smatra da je takva vojska prevelika i
da je valja prepoloviti. Srpska delegacija u principu odbija ideju o stalnoj republikoj armiji, predlaui dase formiraju tri nacionalne garde koje bi formirale zajedniku vojsku u sluaju spoljne opasnosti po
nezavisnost drave. Iz muslimanske delegacije potekao je predlog da se ovakva vojska upotrebljava i za
smirivanje eventualnih unutranjih sukoba, bar u narednih pet godina.
Prema Kutiljerovom predlogu, nikome ne bi bilo dozvoljeno da organizuje, obuava i finansira ili daje
podrku paravojnim oruanim snagama izvan dogovorene republike armije. U razgovorima o toj
buduoj vojsci pomenuto je i pitanje JNA. Prema oceni Radovana Karadia, sudbina JNA ne moe se
reavati na ovakvom skupu, a njegovo je lino miljenje da ona u BiH treba da ostane jo deset godina.
Portugalski diplomata je uopteno predloio nain formiranja zajednikih trokova budue drave, aprema miljenu srpske delegacije takva sredstva bi se sakupljala kotizacijom u tri nacionalne jedinice.
Kakva bi samostalnost te tri samostalne jedinice bila u odnosu na centralnu vlast olienu u narodnoj
skuptini, predsednitvu i ministarskom savetu?
Za sada o tome nije postignut precizan dogovor. To e svakako uticati da se sinoni usmeni trolani
sporazum u kome je druga taka bar naelno objanjavala nain razgranienja tri nacionalna prostora,
pretvori u uopteni pisani dokument. Jer, Alija Izetbegovi odbija upotrebu rei "razgranienje" a
"nacionalni prostor" samo kao formulu za odreivanje pariteta u zajednikim programima.
Izetbegovi smatra da takozvani "model za izradu mape" budue drave treba da bude poveren jednoj
posebnoj radnoj grupi predvoenoj strunjakom iz Evropske zajednice. Moe se zato dogoditi da se
trolani sporazum pretvori i "izjavu" ili "apel za mir", s tim to Alija Izebegovi i Miljenko Brki ne
prihvataju pojam "prekida vatre" jer ih podsea na hrvatsku situaciju, ve insistiraju na "prekidu
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
6/14
Sukobi u Mostaru: Razglednica budueg uasa
PHOTO: Stock
neprijateljstava i zategnutosti".
Popodnevni rad Konferencije o Bosni i Hercegovini protekao je u poduim bilateralnim pregovorima
predsedavajueg Hoze Kutiljera sa predsednicima tri delegacije, a plenarna sednica nastavljena je tek u
22.30 asova, pa se oekuje da se ovo esto po redu zasedanje zavri tek u ranim jutarnjim asovima
sutranjeg dana. (D. Ribnikar)
***
AJANOVI NAJAVIO NOVE SUKOBE (Sarajevo, 1. aprila):
Delegacija SDA u Briselu nije elela da odustane od dogovora aiko je imala svojih razloga. Ponovo se nala
usamljena u zahtevu da promeni ili odbaci etnike kantone u Bosni i Hercegovini. SDS i HDZ i
predsedavajui oze Kutiljero ponovo su se nali s jedne, a SDA s druge strane rekao je danas
novinarima Irfan Ajanovi na pres-konferenciji SDA. Dodao je zatim da je SDA "prihvatila igru apsurda" i
da e graani dati konanu re o kantonizaciji Republike na nekom iduem referendumu.
Iz finalnog akta Evropske zajednice o budunosti Bosne SDA e prihvatiti regionalizaciju i
decentralizaciju, ali nee konfederaciju, za koju se zalae SDS i kojoj je veoma bliska HDZ, sudei po
predlozima o ingerencijama budue bosanske drave. Ajanovi je kao i ranije pokuao da uveri novinare
da kantonizacija nije u interesu srpskog naroda.
On je takoe zamerio dr Biljani Plavi zbog zalaganja da svi Srbi ive u jednoj dravi i
to je nazvao pokuajem da se stvori velika Srbija. Pri tom, nije objasnio ta je loe u tom
predlogu, poto je sino u Klubu 92 na Sarajevskoj televiziji dr Plavi detaljno objasnila
zato Srbi ele da ostanu u Jugoslaviji. Ajanovi je uputio zamerke i dr Nikoli Koljeviu zbogsugestija lordu Karingtonu da Bosna postane demilitarizovana zona. - Znamo da su dva lepera
napunjena orujem dospela jue u Gorade i to oruje je, potom, podeljeno po srpskim selima. To je pravi
razlog zato se gospodin Koljevi zalae za demilitarizaciju. Naoruaj svoj narod, pa onda priaj Evropi da
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
7/14
ne eli vojsku kazao je portparol SDA.
Izjave dr Biljane Plavi i dr Koljevia, Ajanovi je uporedio sa koncepcijom dr Vojislava
eelja, koji, po njegovim reima, eli da se srpski narod povee od Bijeljine do Knina i to
uz pomo JNA."To nee proi", poruio je Irfan Ajanovi. Portparol SDA je uputio otre zamerke i
generalu Milutinu Kukanjcu, za koga je rekao da je licemer koji jedno pria, a drugo radi, govori da je
lojalan civilnoj vlasti, dok se istovremeno stavlja iznad nje. On hoe, po Ajanovievim reima, da izazove
jo dublju krizu u Bosni i Hercegovini. Ajanovi je osudio otro i muslimanske oficire u JNA, a posebnopukovnika Vehbiju Karia. Njih je nazvao "trojanskim konjima".
Svoju tiradu o JNA Ajanovi je zakljuio reima da e se o Armiji i dalje razgovarati, uz napomenu da e
SDA "nauiti srpske oficire da je JNA vojska svih nacija". Portparol SDA objasnio je i "scenario" po kome
Srbija i JNA nastupaju u Bosni slino kao i u Hrvatskoj. Za Sarajevo je planirano, po Ajanoviu,
da se prethodno Srbi isele iz ovog grada i da se zatim Sarajevo bombarduje granatama i
raketama. Napadae se prazni srpski stanovi koji su obeleeni jednom polusputenom i
jednom do kraja sputenom roletnom, kazao je Ajanovi.
Po scenariju JNA koju je prekrstio u SCOV (Srpsko-crnogorskom okupacionom vojskom),
rat u BiH e se naroito proiriti u Bijeljini, Goradu, Foi i Zvorniku. Drugim reima,
prema ocenama SDA, hrvatsko-srpski spor nastavie se muslimansko-srpskim sukobima
u ovoj republici.Komentariui podele u MUP-u BiH, koje su po svemu sudei definitivne, Ajanovi je
uputio vie uvreda na raun pomonika ministra MUP-a BiH Momila Mandia. Nazvao ga je
kriminalcem, plakaem i mafijaem, kome su "odbrojani poslednji dani". (M. Cari)
***
GRADSKE BORBE U BIJELJINI (Bijeljina, 1. aprila):
Skoro puna 24 asa u do jue mirnoj Bijeljini traju oruane borbe muslimanskih ekstremista i pripadnika
Teritorijalne odbrane SAO Semberija i Majevica. Dok ovo javljamo, borbe jo traju i odjekuju puani
hici. Do oruanih sukoba u Bijeljini dolo je sino posle krae oruane arke izmeu muslimanskih
ekstremista ispred kafia "Istanbul" i srpskih radikala ispred kafia "Kasina". Nakon toga sukob se
proirio i na ostale ulice kada su muslimanski ekstremistina nekoliko mesta u gradu postavili
barikade.
To je izazvalo veliki revolt srpskog stanovnitva, nakon ega je u ranim jutarnjim satima usledila akcijaienja barikada od strane pripadnika Teritorijalne odbrane SAO Semberija i Majevica. U orianim
sukobima tom prilikom vie ljudi je ranjeno, a do sada smo saznali da ima i dvoje poginulih. U svom stanu
u ulici Ive Lole Ribara dok je bila na prozoru, od snajperskog metka poginula je Mirjana Ili. Ime
drugog poginulog jo nismo uspeli da saznamo. Prema nezvaninim podacima ima i mnogo ranjenih lica
koja ne mogu da dou do bolnice u Bijeljini, poto su tamo muslimanski ekstremistipostavili
barikade.
Putem radio Bijeljine graanima Semberije danas se u vie navrata obratio predsednik Skuptine optine
Bijeljina Cvijetin Simi koji je apelovao na graane da ostanu u svojim domovima, a na naoruane civile
da uklone barikade. Krizni tab Teritorijalne odbrane SAO Semberija i Majevica oglasio se saoptenjem,
traei da naoruani civili Muslimani uklone barikade i da oruje kojim su zapoeli sukobe predaju
vojnim vlastima, pa e tada i doi do mira.
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
8/14
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
9/14
Ovako se zavrilo: Mostar posle razaranja
PHOTO: Stock
ivota vojnika na poloajima. Zamoljeni su svi organi i graani da u ovoj situaciji sarauju sa Armijom i da
ne dozvoljavaju delovanje raznim paravojnim formacijama na podruju optine. Komanda saoptava i da
je na uestalu noanju vatru uzvraeno i da na strani JNA nije bilo povreenih.
S druge strane, u gradskoj policiji krivnju za noanje incidente pripisuju vojnicima JNA, koji su, prema
tom izvoru, na vie lokacija oko grada bezrazlono otvarali vatru po okolnim naseljima. MUP grada ne
pominje eventualne rtve meu civilima, ali saoptava da ima oteenih porodinih zgrada u Jasenicama i
u naseljima na brdskom platou iznad vojnih poloaja u jugozapadnom delu optine. Policija podsea i na
jueranji incident kada su rezervisti JNA sa poloaja iznad puta Mostar iroki Brijeg bezrazlono
otvorili vatru na autobus pun putnika, zbog ega je krae vreme bio u prekidu saobraaj.
Od ranih jutarnjih sati i tokom prepodneva u gradu se ne uju pucnji tako da se moe pretpostaviti da je i
u okolini mirno. Paniku u gradu podstiu i proverene informacije da Armija dugim konvojima prema
Sarajevu i preko Nevesinja sa lokacija u Mostaru i okolini premeta opremu i naoruanje. Vazduhoplovna
vojna gimnazija praktino je ve premetena u Beograd, govori se i o dislociranju Vazduhoplovnog
garnizona i Vojno-tehnikog instituta. Sele se i vojna lica. Sve to izaziva pitanje kakva je sudbina
namenjena ovom gradu, ije kulturno-istorijske vrednosti zasluuju tretman svetske kulturne batine.
Ljudi su zbunjeni, ogoreni i na pragu panike koja se zavrava kolonama izbeglica, vienacionalne
strukture i usmerenih na tri razliite strane.
Strahujui od naredne noi, stanovnici ovog grada sa strepnjom doekuju i sutranju sednicu Gradske
skuptine, na kojoj e, sasvim je izvesno, biti raniji zahtev za smenu gradske vlade. Moe se pretpostaviti
da e biti i pitanja o osnivanju paralelne, srpske, skuptine optine i, posebno obelodanjene informacije o
navodnom osnivanju odvojenog, srpskog centra bezbednosti za podruje optine Mostar. Kao to je je ve
objavljeno, osnivajui srpsku optinu Mostar, kao oblik ispoljavanja i zatite interesa srpskog naroda naovom podruju, osnivako telo donelo je odluku da odbornici nacionalne skuptine, zatupljeni i u
zajednikoj, gradskoj, uestvuju i dalje u radu viestranakog parlamenta Mostara.
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
10/14
Direktor ratne televizije: Milorad Vueli,
Miloeviev medijski delat
Photo: Dragan Kujundi
Danas se oglasio i Klub intelektualaca koji s velikom zabrinutou upozorava na sva zbivanja u gradu.
Klub poziva graane da ne nasedaju glasinama i da, prioritetno, uvaju komijske odnose. Takoe,
pozivaju se svi koji u rukama dre konce bilo kog faktora da, zajedno sa graanima, omogue mir u vreme
predstojeeg muslimanskog verskog praznika Bajrama, odnosno skorih uskrnjih praznika pravoslavaca i
katolika. Slian apel, upuen civilnim vlastima i JNA, bio je uspeno ostvaren u vreme boinih praznika.
Dramatine vesti stiu i iz okolnih hercegovakih mesta. Tako je Stolac, udaljen od Mostara oko trideset
kilometara, od prole noi potpuno ograen barikadama na sva etiri putna pravca prema Mostaru,Bilei, Ljubinju i Neumu. Posebno je dramatino na tromei optina Ljubinje, Neum i Stolac, gde su u
blizini srpskih sela pristizali pripadnici paravojnih snaga Hrvatske hosovci i zenge. Srbi sa tog podruja
masovno bee prema istonohercegovakim optinama.(D. Mari)
***
MILORAD VUELI GENERALNI DIREKTOR RTS (1. april)
Vlada je na jueranjoj sednici donela vie
kadrovskih odluka iz svoje nadlenosti. Zageneralnog direktora Javnog preduzea "Radio
televizija Srbije" imenovan je Milorad Vueli,
ugledni novinar i publicista, diplomirani pravnik i
dosadanji direktor Radio televizije Novi Sad.
Imenovanjem generalnog direktora RTS, navodi se
u saoptenju, stekli su se uslovi da Upravni odbor
Javnog preduzea narednih dana imenuje
rukovodee radnike po konkursu koji je upravo
zakljuen.
***
ULINE BORBE U BIJELJINI (2. april):
Uline borbe u Bijeljini traju i danas. Sa gradom su jo uvek u prekidu drumske i telefonske veze, a pre
podne je prestalo i emitovanje programa Radio Bijeljine. U prepodnevnim satima pucalo se i na tamonju
kasarnu JNA, ali ni posle toga armija se, kako se tvrdi u gradu, nije umeala u oruani sukob zaraenih
strana. Prema izjavama oevidaca, i danas je bilo mrtvih i ranjenih. U Bijeljini se veeras vode borbe okopojedinih delova grada. Situacija je, kako javlja reporter Tanjuga, i dalje dramatino. Prema nepotpunim
podacima borbe su prestale u dve treine grada, a sukobi su najei na junoj periferiji grada.
Oko bolnice su prestale borbe i medicinsko osoblje obavlja redovne poslove. Inae, deo bolnice
premeten je u jedno semberijsko selo. Zdravstveni problemi, kako se navodi, savladavaju se zahvaljujui
pomoi radnika medicinskog centra iz Sremske Mitrovice. Najtee stanje je sa bolesnicima koji primaju
dijalizu. Kasno popodne ponovo se oglasila Radio Bijeljina, to umnogome doprinosi suzbijanju
dezinformacija. Stanovnicima Bijeljine, koji su u gradu, upuuje se apel da ne naputaju kue, stanove i
sklonita.
Prema najnovijim informacijama u MUP-u BiH u Sarajevu uveravaju da e se mir u ovom gradu
uspostaviti uvoenjem
zajednikih patrola JNA i MUP-a tokom noi i sutra. Od poetka vatrenih okraja do sada veliki broj ljudi
se sklonio u Srbiju ili srpska sela u Semberiji. Veeras je, beei iz Bijeljine, utoite u isto srpskom selu
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
11/14
Bijeljina poetkom aprila 1992: Arkanovci osvajaju grad
PHOTO: Ron Haviv
Patkovai, u Semberiji, na pola puta izmeu Bijeljine i apca, naao i zbeg Muslimana.
***
TROJE POGINULO I PETNAESTORO POVREENO (2. april):
Prema naim informacijama u Bijeljini su poginula tri lica i oko 15 graana je povreeno, izjavio je
veeras u Sarajevu ministar unutranjih poslova BiH Alija Delimustafi. On veeras treba da otputuje u
Bijeljinu. Delimustafi je izrazio uverenje da e se uspostaviti mir u ovom gradu uvoenjem zajednikih
patrola JNA i MUP-a i to u toku noi i sutra.
***
NEMA PARAVOJSKI, ALI SU SVI NAORUANI (Zvornik, 2. aprila):
"Semberac" od Bijeljine preti da oduva i ono malo preostalog mira na zvornikim obalama. - Eto vidite
kakvo nam je sada dolo vrijeme, pogotovu posle onoga to se dogodilo Bijeljini: bilo bi dovoljno da se
pobiju dvojica, Musliman i Srbin, pa da nastane haos, kae nam Dragan Spasojevi, komandir stanice
javne bezbednosti, dok se vozimo kroz grad u kojem vlada neki udan primir.
Inenjer Abdulah Pai, predsednik zvornike optine, tvrdi da u ovim krajevima nema paravojski tako
je, veli, zakljueno na sednici optinskog Saveta za narodnu odbranu, ali i iznosi da su naoruani ama ba
svi slojevi stanovnitva, to, dabome, podrazumeva injenicu da je u takvoj situaciji teko odrati mir.
Predsednik Pai smatra da se Muslimani u Zvorniku ne plae zvornikih Srba - i obrnuto ali se boje
"onih sa strane", koji su ve okrvavili ruke. Opasnost za Zvornik predstavlja eventualno ubacivanje nekih
kvazivojski i paravojski, i sa srpske i sa hrvatske strane. Zato je prisustvo JNA na ovim prostorima i
shvaeno u smislu spreavanja takvog ubacivanja. A Srbi ne moraju da strahuju od muslimanskih
paraformacija kae in. Pai.
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
12/14
Gospodin Pai je rekao i da je u boljim vremenima bilo teko nekome garantovati bezbednost, a toga
posla da se bezbedno i zajedniki ubudua ivi latili su se nestranaki opredeljeni zvorniki
intelektualci, Muslimani i Srbi. Na njihovu inicijativu, jue je odran zajedniki sastanak kod predsednika
optine, kome su prisustvovali i predstavnici dve najvee stranke SDA i SDS. Digli su glas u korist mira, a
protiv rata.
Zahtev intelektualaca je prihvaen, ali im je Branko Gruji, predsednik SDS Zvornik i zamerio:
intelektualci se naalost nisu oglasili kada je poeo raspad Jugoslavije i napadi na JNA koja je recimo uBosanskom Brodu proglaena za okupatora, a hosovci za oslobodioce.
A o stanju budueg mira gospodin Gruji i dr Asim Juzbai, elnik SDA kau da oni ine nepore da se mir
zadri imaju neku svoju "vruu liniju", telefonsku, a posede i u kafani, radi razgovora i zarad dogovora.
to se tie "zaivljavanja" nedavno proglaene srpske optine Zvornik, Branko Gruji smatra da to
"omeivanje" treba da protekne onako kao kad se dele braa, ili dobre komije. Dr Juzbai se, opet,
zalae da Zvornik postane "otvoren grad".
A kad je ve re o podelama, nemogue je mimoii policiju: Osman Mustafi, naelnik stanice javne
bezbednosti kae da su zaposleni na zboru doneli odluku da ne postupe po "depei" koju im je uputio
Momilo Mandi, pomonik Alije Delimustafia. Do daljenjeg dakle, dok ne doe do konanog raspleta u
BiH, oni ostaju jedinstveni. A pored onog, ve pomenutog, vetra "semberca", ovde je dunuo jo jedan, i to
"odozgo", ne manje zloslutan, naprotiv: sa konferencije za tampu SDA novine su donele "aber" kako je
gospodin Ajanovi, portparol, najavio nove sukobe u nekim mestima, pa i ovde. Mnogo je, kau, ovde
vetrova, raznih, ali nikako da dune onaj pravi i rastera oblake nad zvornikim obalama.(D. Pejak)
***
DEBLOKIRANA BOLNICA U BIJELJINI (2. april):
Sukobi u Bijeljini nastavljeni su i danas, posle neto mirnije noi. U oruanim sukobima izmeu Srpske
nacionalne garde SAO Semberije i Majevice i muslimanskih formacija i danas je bilo mrtvih i ranjenih.
Muslimanske snage su u toku noi zaposele najvie take na bijeljinskim soliterima i sa
njih gaaju srpske gardiste i civile iz snajpera. Prema jo nezvaninim informacijama, do 15
asova ubijena su tri lica. Situacija je od jutros naroito teka u bjeljinskos bolnici, koju su blokirale
muslimanske snage, poto su prvo pokrale bolniku apoteku i otetile telefonsku centralu. Prilazi bolnici
nisu otvoreni ni posle apela lekara, upuenog preko Radio-Bijeljine, koji su molili da se omogui makar
dotur hrane bolesnicima. U bolnicu ne stiu ni ranjenici kojima je potrebna lekarska pomo.
Muslimanske snage su odbile i da uklone druge barikade u gradu i tako ispotuju dogovor Saveta za
narodnu odbranu Skuptine optine Bijeljina. Srpska nacionalna garda i dobrovoljci garde eljka
Ranatovia Arkanaotvorili su vatru na barikade, a unitili su i nekoliko snajperskih gnezda iz kojih je
u protekla tri dana ubijeno nekoliko nedunih civila. Srpska nacionalna garda i Arkanovi borci su
u popodnevnim asovima uspeli da deblokiraju i bolnicu u Bijeljini.
Krizni tab Srpske nacionalne garde SAO Semberije i Majevice u Bijeljini pozvao je danas sve nelegalno
naoruane Muslimane da predaju oruje vojnim vlastima, a civile da ostanu mirni i u svojim kuama, dok
se ne izvri potpuno ienje grada. Iz Bijeljine se u poslednja tri dana iselilo nekoliko hiljada lica, mahom
ena i dece. (Pero Simi)
***
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
13/14
Upad u bijeljinsku damiju: Arkanovi bojovnici pozdravljaju srpski narod
PHOTO: Ron Haviv
U BIJELJINI SE I DALJE PUCA (2. april):
U Bijeljini se i dalje puca, javio je veeras za centralni dnevnik dopisnik televizije Sarajevo. Tokom dana
borbe su voene oko hotela, vodotornja, silosa i bolnice. Ne zna se koliko je mrtvih i ranjenih, naglaava
dopisnik iz Bijeljine. Republiki funkcioneri na elu sa Fikretom Abdiem, koji su krenuli u ovaj grad,
nisu stigli u Bijeljinu, jer im je onemoguen prolaz iz Tuzle. Oni oekuju da e biti uslien njihov pael za
smirivanje situacije, kako bi mogli stii u grad u kome je ve dva dana graanski rat, javlja TV Sarajevo.
***
VLADA I PREDSEDNITVO ODGOVORNI ZA HAOS (Sarajevo, 2. aprila):
Situacija se teko normalizuje u centralnoj republici. Bosna je i dalje nemirna. U Bijeljini su i dalje
postavljene barikade, a dolaze vesti da je opasno kretati se ulicama toga grada zbog snajperista. U gradu
ima struje i vode, ali je Bijeljina pusta: deca nisu otila u kole, niti odrasli na posao. Od jutros uznemireni
su Srbi u Livnu gde je noas podmetnut eksploziv u njihovo sastajalite, kafi "Duga".
Razne informacije i dalje kolaju, posebno u Sarajevu, i dalje se stvara panika priama o tobonjem napadu
na grad. Malo nedostaje da se i poveruje u te prie poto i zvanine informacije potvruju da je praktino
veoma teko izai iz Sarajeva. Ne preporuuju se, naime, putovanja ni u jednom pravcu u Republici ni
prema Viegradu i Goradu ka istoku, ni prema Doboju i Bosanskom Brodu ka severu, ali ni prema jugu,
ka apljini i Mostaru, a ni na zapad, u pravcu Kupresa.
Minobacaka vatra u Bosanskom Brodu sino je utihnula. Ispaljivanjem jedne crvene rakete ozneen je
prekid svih vatrenih dejstava do daljeg. Krizna mesta, Bosanski Brod, Kupres, Derventa, Biha, Bugojno
i dr. naputaju izbeglice od kojih je najvei broj otiao u Vojvodinu. Jutros oko tri sata u BosanskomBrodu postignut je sporazum o kako se navodi, trajnom prekidu neprijateljstava. Hranu, vodu, struju
trebalo bi da dobije srpsko selo Lijee, koje takoe treba da dobije i telefonske veze.
-
7/26/2019 Mediji i rat: Kako je "Politika" izvetavala 1992. godine (4)
14/14
Sino su se u Sarajevo iz Brisela vratili predstavnici HDZ i SDA, a avion Radovana Karadia zbog
nevremena, kako je javljeno, nije mogao da sleti, pa je produio za Beograd. Nastavak konferencije o
Bosni i Hercegovini u Briselu znak je ohrabrenja da je mogue izvriti transformisanje ove republike tako
da svaki od konstitutivnih naroda bude zadovoljan. Inae, Srpska demokratska stranka BiH u svom
saoptenju istie da se BiH nalazi na pragu haosa i graanskog rata koji je uvezen iz Hrvatske. Oruana
agresija hrvatskih paravojnih snaga poveava broj neuralginih taaka u centralnoj republici i preti da
izazove razbuktavanje sukoba koje bi bilo nemogue kontrolisati.
Za faktiko stanje u BiH ogromnu odgovornost snose vlada i Predsednitvo Republike, koji su utke
prelazili preko okupacije teritorije BiH od strane HOS-a i njihovog preutimanja vlasti na teritorijama sa
veinskim stanovnitvom. Podsea se na bezumne zloine i ponovljeni genocid nad srpskim narodom od
strane razularene hrvatske soldateske. Bezumni bojovnici pozivaju se da se okanu zlog nauma jer je srpski
narod spreman da uzvrati i odgovori na svaki atak. Krajnje je vreme, kae se takoe u saoptenju Srpske
demokratske stranke BiH, da JNA preuzme svoju ustavnu funkciju i prestane da se pravda onima koji joj
spremaju unitenje i izgon.
Danas su potvrene informacije o prislukivanju svih elnih ljudi Srpske demokratskestranke. Kao drastian, pomenut je primer istaknutog akademika, oveka koji je je dobio
i Nagradu AVNOJ-a dr Milorada Ekmeia. Srpski ministar za unutranje poslove rekao
je da je akademik Ekmei takoe bio "obraivan" i prislukivan, o emu postoje i
dokazi.
Predsednik izvrnog odbora Srpske demokratske stranke Rajko Duki potvrdio je da je bilo prislukivanja
elnika Srpske demokratske stranke, o emu svedoi nekoliko traka koje su predate Komisiji za zatitu
ustavnog poretka BiH. Sa time se do sada nije ilo u javnost, jer je poela Konferencija o BiH, pa je to
moglo biti pogreno protumaeno. Rajko Duki je izjavio da se i lino uverio kako su kancelarije njegovefirme u "Holidej Inu" bile ozvuene.
Pored ostalog, na ovoj konferenciji za tampu pomonik ministra za unutranje poslove Momilo Mandi
istakao je da postoji dokumentacija o pranju novca, vercu oruja preko Bea i zloupotrebi deviznih i
dinarskih sredstava u MUP BiH. Mandi je zatraio da se skine imunitet koji poseduje ministar MUP-a
Alija Delimustafi i da se vidi ta je prvi ovek MUP-a radio tokom proteklih godinu dana i kako je sticao
ogromna bogatstva. (M. Duri)
* tehnika podrka: Milo Obradovi
NASTAVAK FELJTONA - PONEDELJAK 5. APRIL
Povezani lanci
irenje mrnje i straha
Komentara (42 poslato)
http://www.e-novine.com/comments/feljton/36289-Arkan-stigao-Bijeljina-krvi.htmlhttp://www.e-novine.com/feljton/36289-Arkan-stigao-Bijeljina-krvi.html?print&output_type=rsshttp://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html