Medijska etika je jedno od najosjetljivijih i najznačajnijih pitanja u medijskomposlovanju uopšte.Poslovna etika je regulisana zakonskim i drugim propisima, medjutim mnogilični interesi, ekonomski, statusni i drugi, često narušavaju određena pravila, zbog čegase trenutno profitira, ali se u stvari gubi trajan ugled i reputacija. Reklamiranjeskandalima, koji se rješavaju po sudovima i završavaju u crnim hronikama u medijima,nikako nije vrsta poslovanja koja uliva trajno povjerenje, pa se ne preporučuje kao izbor za budućnost.

Dolaze li profesionalizam i etika u medijima u BiH na početku ili na kraju?

Prema uvjerenju profesionalizam i etika u medijima morala bi se naći napočetku priče, u trenutku kad vlasnik medija zapošljava novinara da radi taj posao.Trebalo bi se podrazumijevati da vlasnik medija, bez obzira bio on privatnik ili država,prilikom zapošljavanja vodi računa da su mu zaposlenici profesionalci. Da su slobodnomisleći zreli ljudi i znalci u djelatnosti kojom se svi skupa bavimo, a koju vlasnikmedija kroz medijske sadržaje, kao konačni proizvod prodaje na tržištu od čega očekujeili stvara profit. Da su slobodno misleći mladi i obrazovani ljudi koji će na početkusvoje karijere htjeti i moći usvajati profesionalne i etičke ukuse u novinarskojdjelatnosti od koje će živjeti.

Rat za profit se među vlasnicima medija s tržišta konzumenata medija preseliona tržište oglašivača.Zbog gubitka kriterija profesionalnosti i profesionalne etike u proteklih 15godina nastradala je cijela novinarska djelatnost. Prve su žrtve novinari profesionalcibudući da su postali zamjenjivi neprofesionalcima, neznalcima u djelatnosti koji bezpotrebnih profesionalnih alata i etičkih uzusa mogu proizvoditi te trenutno profitabilnesadržaje. Jeftini su i ne postavljaju suvišna pitanja. Ne gnjave s nekakvimprofesionalnim standardima.Događa se još jedan paradoks. Medijska se industrija u BiH našla u krizi kojaizravno pogađa i vlasnike, posebice novina, jer novinama uvelike pada prodaja.Najnovija istraživanja o tome, naime, govore kako je za pad prodaje tiskovinadobrim dijelom odgovorna estradizacija i komercijalizacija njihova sadržaja. Oglašivačisu se, naime, našli u nezgodnoj situaciji. Sve je više medija međusobno jako sličnih,prepunih komercijalnih sadržaja i ka tome su sve više disperzirani zbog pojaveinternetskih novina i portala. Publika više nije vjerna jednom mediju.