medjunarodni politicki odnosi - skripta - seminarski, diplomski, maturski radovi, ppt

8/13/2019 Medjunarodni Politicki Odnosi - SKRIPTA - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi, Ppt

1/139

MEUNARODNI POLITIKI ODNOSIISPITNA LITERATURA

OBAVEZNA LITERATURA:

1. Radovan Vukadinovi: Meunaodni !o"i#i$ki odno%i&' Po"i#i$ka ku"#ua'Za(e)' *++,.

*. R. Vukadinovi: Meunaodni odno%i od -"adno( a#a do ("o)a"no(!oe#ka&' A/' Za(e)' *++1

0. Lidia 2e-u"i: Euoa#"an#i3a4&' Po"i#i$ka ku"#ua' Za(e)' *++*,. A. LeRo5 Benne##' a4e% . O"ive: Meunaodne o(ani3a6ie&' Po"i#i$ka

ku"#ua&' Za(e)' *++,' %#. 7+81*9 !o("av"a 0','7 i;glavni@ i njegovih

"est osnovnih naela&1. politika podlije*e op4im zakonima "to le*e u ljudskoj prirodi5. kon#ept interesa deiniran terminima sile:. interes nije stalna kategorija


5/139

- dvije skupine igara&1. s nultim rezultatom I interesi aktera su sasvim suprotni i

nepomirljivi5. s nenultim rezultatom I interesi nisu apsolutno suprotni >igre

blagog utje#aja@

#@ analiza sistema i podsistemad@ dono"enje politikih odluka- pobornik teorije lananih okolnosti 'i#holson smatra da se #jelokupna

vanjska politika odvija pod utje#ajem pukoga slijeda dogaaja0. eklektiki- predstavnik ;omannMO se bave prouavanjem&

a@ meudr*avnih odnosab@ odnosa izmeu subjekata MO#@ aktora koji utjeu na pona"anje meudr*avnih subjekata

#EORIJS'I O'VIRI MODERO( PROM!#R!J! ME)U!RODI*ODOS!- tri unk#ionalne skupine vrijednosti teorije&

1.@ spoznajna5.@ normativna:.@ politika

- tri generalne teorije&E6?A/$E6)$M 6 'AOE6?A/$E'6 6'T6TU76O'$E6)$M- liberalisti& Eo#k( ,ant( /ousseaua- neoliberalisti& ,eohane( 'ye su nositelji tzv. -luralizma aktera/A$E6)$M 6 'AO/A$E6)$M- osnovna ideja realizma je da su pojedin#i organizirani u dr*ave( a svaka

dr*ava *eli ostvariti svoje na#ionalne interese deinirane u sili- predstavni#i& Tukidid( veti $ugustin( Ma#hiavelli- neorealisti& !altz( ?uzan( 2ilpin- smatraju da meunarodna struktura ograniava djelovanje dr*ava/$B6,$E'A TAO/6CA- naslanjaju se na Marovo i Eenjinovo uenje- predstavni#i& !allerstein

- teorija zavisnosti L kompanije i banke u nerazvijenim zemljama su glavni#entri mo4i pomo4u kojih se kontrolira ukupan prava# njihova ravoja,O'T/U,T686)$M- svijet je neka vrsta dru"tvene konstruk#ije koja se stalno mijenja( a ljudi su

nositelji tih promjena- predstavnik !endt

+!'#ORI MPO- kad se injeni#e identii#iraju kao niz okolnosti( elemenata i posljedi#a

koje proizvode neki konkretan uinak( tada se mo*e govoriti o aktoru MO- PODJE,!&

1. U?CA,T68'6 > so#. elementi( na#ionalizam@ iO?CA,T68'i > tehnologija( ekonomija@

7


6/139

5. T$?6E$' >geograski@ i B6'$M63$' >na#ionalizam(tehnologija@

-. (EO(R!+S'I +!'#OR- s obzirom na stalnost smatrao se jednim od sredi"njih aktora MO

- Rat/el>19. st.( 'CA@ L klima utjee na nain *ivota i temperament ljudi- Ma%kinder >8.?.@ I posebnu va*nost dao moru i /usiji- Ma0an L gl. te*i"te pomorska sila( a ne geograski prostor- Sp1k2an L geograija kao va*an aktor u ormuliranju vanjske politike( ali

ne i jedini- *untin3ton L posebnu pa*nju obratio klimatskim uvjetima koji su gl.

imbenik pri odreivanju mogu4nosti napretka pojedinih zemalja- *aus0o4erL dr*ava va*na sama po sebi( a sila je najva*niji atribut dr*ave- pojam *ivotnog prostora >Eebensraum@- potreba za *ivotnim prostorom N pomi#anje grani#a N voenje rata kao

pravednog sredstva za jaanje dr*avne mo4i

5. PRIRODI I"VORIL svi korisni materijali i pro#esi koji se nalaze u prirodi( a ljudi su ih svojomtehnologijom kadri koristiti6. DEMO(R!+S'I +!'#OR7. E'OOMS'I +!'#OR- jedan od najva*nijih aktora MO- E'OOMI"!8IJ! MO L "irenje kruga subjekata( jaanje instrumenata

ak#ije( drukije kadrovske veze >ekonomijaLdiploma#ija@9. PR!VI +!'#OR- nakon !!5 U' poeli normirati naine pona"anja dr*ava- osnovna unk#ija prava je da poma*e u odr*avanju prevlasti sile i

hijerarhija ustanovljenih na sili( te da takvom sistemu daje svetost prava

. #E*O,O;'I +!'#ORL < oblika tehnolo"kog aktora&a@ ,UMUE$T68$'b@ $,7AEA/$T68$'#@ 'A6)?CA$'d@ B6DU)$'


7/139

- doktrina SS eskala#ijeSS I u vrijeme vijetnamskog sukoba se htjelastupnjevati uporaba sredstava i pove4ati vojni pritisak

?. !8IO!,I +!'#OR- te*nja za samoodreenjem je poetna toka promatranja na#ionalnog

aktora

- pro#es ormiranja na#ionalnih dr*ava zavr"ava sa !!1- po nekim analizama najstalniji i najvr"4i pokazatelj jedne na#ije je

zajedniki jezik@. Reli3i&ski 4aktorL osobito izra*en u pro"losti( jer je danas uloga religije u svijetu manja negoprije-A. +aktor terori/2a- poku"aj iznuivanja rje"enja i zadovoljavanja interesa upotrebom nasilja- najnoviji enomen u MO- 8/TA& na#ionalni( religijski( so#ijalni( kriminalni( ideolo"ki--. EkoloBki 4aktor

SUCJE'#I MO- glavni nosio#i zbivanja na meunarodnom planu koji se ne moraju

poklapati sa subjektima meunarodnog javnog prava- SUCJE'#I& meunarodne vladine i nevladine org.( politiki pokreti

meunar. karaktera( multina#. tvrtke( #rkve i religijski pokreti(proesionalne meunar. org.( na#ije( grupe ljudi( ovjek pojedina#

-. DR=!VE- u pro"losti bili glavni nosio#i svih ak#ija na meunar. -olju- 7 E,EME#! ko&a 2ora i2ati drava:a@ stanovni"tvob@ teritorij#@ vladad@ suverenost5. ME)UDR=!VE OR(!I"!8IJEL DIOC!:a@ Meunarodne vladine organiza#ije- u svom lanstvu imaju dr*ave koje djeluju preko slu*b. -redstavnika- B6CAEA A '$&

1. univer/alne>U' i njihove spe#ijalizirane agen#ije@5. re3ionalne>O$B( Org. arikoj jedinstva( j.atlantski

savez@b@ Meunarodne nevladine organiza#ije- u njima se dr*ave ne pojavljuju kao aktivni i organizirani lanovi

6. ME)U!RODE PRIVREDE OR(!I"!8IJE7. R!",I$I#I PO'RE#IL Sv&etska %ionistika or3ani/a%i&a L nastala 1F9=. kao org. za stvaranje*idovske dr*ave( *ele4i okupiti "to ve4i broj idova u 6zraelu9. 8R'V!L u godinama hladnog rata anga*irana na strani slobodnog svijeta( protivso#ijalizma

9


8/139

- en#iklika Pa%e2 in terisF prvi znaajni dokument kojim je ,atolika#rkva potvrdila svoju odlunost da prihvati novu situa#iju i da tra*i mjestoza svoje djelovanje

. !8IJE


9/139

$8A)6 B/$8$1. s obzirom na #iljeve&

a@ oenzivni

b@ deenzivni ili ombrambeni#@ alijanse kod kojih je mogu4a mje"avina obiju vrsta #iljeva

5. prema broju lani#a&a@ bilateralnib@ kolektivni

:. prema teritorijalnom kriteriju&a@ direktnib@ indirektni

prva ju je uspostavila ,atolika #rkvaredo isusova#a( ali je postojala i u staroj 2rkoj@- u vrijeme prvog sv. /ata propaganda postaje dimenzija MO uz

diplomatsku( ekonomsku i vojnu dimenziju

=


10/139

- razvoj propagande u $Bu se javlja u vrijeme prvog svj. /ata( a u /usijinakon Oktobarske revolu#ije

#@ ekonomska sredstva d@ vojna sredstva

8OC'6 6'T/UMA'T6 U MO- 7lause%itz deinira rat kao nastavak politike drugim sredstvima- 8rste ratova&

a@ OgranieniL svi ratovi nakon 5. svjetskog se mogu svrstati u kategoriju ogranienihratova lokalnog karaktera

b@ totalni- teorije o ratovima&

a@ demograska I osnovni uzrok rata je suprotnost izmeu prirodnogprira"taja i mogu4nosti osiguranja normalnih *ivotnih uvjetab@ legalistika I rat je posljednji instrument u poku"aju realiza#ije

vlastitih dr*avnih prava

#IPOVI MO- $B i / su u moskovskom dokumentu JOsnove uzajamnih odnosa

izmeu /a i $BaK 19=5. prihvatile meusobnu mirnu koegzisten#iju

OVI SVJE#S'I PORED!'- termin je prvi put spomenuo ?ush 1991. kada je pripremao veliki vojni

projekt -ustinjska oluja

1+
http://www.ponude.biz/kladionicahttp://www.faceyubook.com/


11/139

- ova sintagma je trebala oznaiti novo razdoblje MO u kojima su sedogodile goleme promjene na svim straama svijeta

- ?ush je pod tom sintagmom podrazumijevao vladavinu prava o mirnorje"avanje sporova( sna*nu demokra#iju( jaanje U'a

- model pentagonalnog djelovanja je zagovarao ,issinger koji je najavljivao

nastajanje petsvjetskih sredi"ta mo4i& $B( )apadne Aurope( ,ine(Capana i /a

- mirovne opera#ije nisu predviene -oveljom Una- do 19=F. pokrenuto samo 1: mirovnih opera#ija( prije 199


12/139

'ROO,O(IJ!

55. srpnja-@77.

Cretonvudski 2onetarni spora/u2I


13/139

9. svibnja-@9A.

bi kasnije pristupile ostale zapadnoeuropske zemlje. 6deju jeiznio u -arizu ran. mvp #human

5


14/139

F.travnja-@9.

Stvorena E". AA)WA)U3WAU/O$TOM( sjedi"te u ?ruellesu

1H. o*ujka-@.

D/$ napustila '$TO.

55.sijenja

19=5.

ProBiren&e E". 8?( B$'( 6/. 9 lani#a

5. svibnja-@


15/139

-@@6.10. sijenja-@@6.

*RV u MM+u.

1. studeni-@@6.

"aiv&ela EU.

1H. I 11.sijenja-@@7.

Partnerstvo /a 2ir. 'a summitu '$TOa u ?ruellesupredstavljen plan po kojem biv"e komunistike zemlje sklapajuposeban sporazum s '$TOm kao prvu azu prema punomlanstvu

1=.prosin#a-@@7.

MER8OSUR pakt. U ?razilu predsjedni#i $/2( -$/$( U/U2 i?/$ potpisali ugovor o zajednikom tr*i"tu

1. sijenja-@@9.

!USN +IN ;VED u EU. Ukupno 10 lani#a

51.studenoga-@@9.

Posti3nut Da1tonski spora/u2. ?6; se dijeli na hrvLbo"njaku Dedera#iju i /epubliku rpsku. -otpisaliTuman( Milo"evi4 i 6zetbegovi4

17


16/139

VUA/INOVIH: MEUNARO/NI O/NOSI O/ LA/NOD RATA /ODLOBALNOD PORETA

I. LA/NI RAT I BIPOLARNI MEUNARO/NI O/NOSI

B/U26 8CAT,6 /$T 6 T8$/$'CA 8AE6,A ,O$E676CA

-otkraj 19


17/139

7. 80ur%0ill i s4ere ut&e%a&a7hur#hill je svim silama te*io da se zadr*i europska ravnote*a sila i da se unjoj stvore pogodne mogu4nosti za britanske ak#ije. 7hur#hill je te*io da se u6stonoj Auropi organiziraju takvi re*imi koji 4e biti prijateljski( ali ne

komunistiki.

9. Pol&sko pitan&eTzv. 7urzonova linija( stvorena nakon -rvog svjetskog rata uzimala je u obzirinjeni#u da ukrajinsko i bjelorusko stanovni"tvo pripada /usiji. >195H -olja#isu grani#u pomaknuli prema 6stoku( zahva4aju4i na taj nain veliki dionepoljskog stanovni"[email protected] se armija na"la na teritoriju -oljske i -oljaka koji su se nalazili naovjetskom avezu. Dormiran je komitet narodnog osloboenja u Eublinu( kojije postupno dobivao prerogative vlade. -oljska narodna armija( takoer

stvorena u /Lu( postala je glavna sila nove poljske dr*ave.

. Roosevelt i nastanak UFa/ooseveltova politika ilozoija bila je sasvim drukija od 7hur#hillove./azmi"ljanja o ravnote*i snaga ili serama utje#aja( za koja se posebnozalagao britanski dr*avnik( njemu su bila prilino strana. /oosevelt jeposebno te*i"te stavljao na ovjetski avez. 'a koneren#iji u Teheranu(ameriki je predsjednik predoio taljnu svoju ideju o stvaranju svjetskeorganiza#ije koja bi trebala u poslijeratnom svijetu rje"avati glavna pitanja umeunarodnim odnosima. -osebno mjesto dobivale su etiri velike dr*ave&$B( /( 8.?. i ,ina >etiri poli#aj#a@ vremenom je izbio sukob dviju razliitih amerikih kon#ep#ija& jedne( zauklanjanje 'jemake iz politikog( ekonomskog i vojnog poslijeratnog *ivota( idruge( koja je upravo na osnovi poten#ijalnih opasnosti iz Moskve nastojalazadr*ati njemaku snagu i osigurati 'jemakoj odgovaraju4e mjesto uposlijeratnim odnosima.


18/139

vjerovali da upravo zbog golemih ekonomskih potreba $merika mo*e dobitiposebno mjesto u poslijeratnom / jer je sna*na ekonomski i inan#ijski.

U MCA/U ;E$B'O2 /$T$

'ovi ameriki predsjednik ;arry Truman okru*io se prista"ama tzv. vrstogkursa prema /. ?io je uvjeren da $merika sve manje treba tu zemlju.

-. #ru2anova politikaTruman obustavio Lend Leasea( $merika mijenja svoj politiki smjer u odnosuprema /. Truman je bio odluan u tome da ne dopusti daljnje jaanjesovjetskih utje#aja i pro"irenje sovjetske mo4i. Ta misao ostat 4e za itavovrijeme njegova mandata osnovna poluga za ak#ije i sna*na poluga zarazvijanje antikomunizma na vanjskom i unutra"njem planu. Osje4aju4i tajnovi smjer amerike politike( 7hur#hill je u*urbano predlagao sastanak velike

troji#e. 7hur#hill se bojao da bi amerika administra#ija mogla popustitiizola#ionistima i nakon poraza 'jemake zahtijevati povlaenje amerikihsnaga iz Aurope( "to bi )apadnu Auropu( a posebno 8.?.( stavilo u posebanodnos prema /Lu.

5. Potsda2ska kon4eren%i&a G1= srpnja I 5 kolovoza 19


19/139

U svojim gledanjima na poslijeratni svijet taljin je vjerovao kako bi se moglaodr*ati suradnja velikih sila iz godina rata. )ato je u taljinovimvelikodr*avnim kon#ep#ijama / trebao imati ravnopravno mjesto sa $B.

. 'ra& velike koali%i&e

/ooseveltova politika suradnje sa ovjetskim avezom nikada nije bilajednodu"no prihva4ena u amerikim politikim krugovima. U $BLu je nastaosna*an antikomunizam kao ideolo"ka podloga amerike vanjske politikeglobalnih razmjera.

;E$B'6 /$T

-. 80ur%0illov 3ovor u +ultonuL se smatra prvom najavom hladnog rataO#jenjuju4i poslijeratno stanje meunarodnih odnosa u svojem govoru uDultonu( 7hur#hill kao da je najavljivao hladni rat. U te*nji da se smanji

sovjetska aktivnost u Auropi( on je pozvao na stvaranje Jzajedni#e koja govoriengleskim jezikomK. Bosljedan svojim gledanjima na mogu4nosti daljnjegrazvoja meunarodnih odnosa( taljin je tvrdio da 4e i u poslijeratnom svijetuglavne suprotnosti biti izmeu kapitalistiki zemalja. 'ikakvi znakovi nisuisti#ali da ovjetski avez te*i pogor"anju odnosa sa )apadom ili da 4eojaati svjetski komunistiki pokret.

5. #ru2anova doktrinaBva dana nakon poetka pregovora u Moskvi( na kojima je 8ije4e ministaraetiriju velikih sila zahtijevalo mogu4nost za pripremu mirovnog ugovora s'jemakom( predsjednik Truman je proglasio novu doktrinu koja je po njemuubrzo nazvana #ru2anova doktrina. Monroeva doktrina& #ilj odr*ati devetnaestostoljetnu ravnote*u sileizmeu tzv. 'ovog i tarog svijeta( u poslijeratnim danima( kada je $merikapostala va*an imbenik u svjetskoj politi#[email protected] je doktrina morala sprijeiti komunizam da ne poremetiuspostavljenu ratnu ravnote*u izmeu 6stoka i )apada. Trumanova doktrinanije bila program iskljuivo dr*avne ak#ije u meunarodnim odnosima( gdje se

razliiti interesi( napose velikih sila( esto otvoreno sukobljavaju. Osimsuzbijanja sovjetskih interesa na dr*avnom planu( Trumanova se doktrinazauzimala i za suzbijanje ideologije komunizma( otvaraju4i mogu4nostiamerikoj globalnoj interven#iji u itavom nizu udaljenih podruja kojateritorijalno i ekonomski nisu imala i nemaju nikakve veze s amerikimdr*avnim interesima.Cedina opasnost bile su zemlje koje nisu priznavale ameriku privatnuini#ijativu( a na elu tih zemalja bio je ovjetski avez. )a"tita globalnogkapitalizma postala je osnovi#a amerike globalne politike u koju su ulo*enaznaajna vojna( ekonomska( politika i ideolo"ka sredstva. )a taljinovupolitiku Brugi svjetski rat bio je prilika da se ojaaju pozi#ije ovjetskog

aveza i da se izae na meunarodnu s#enu.

1=


20/139

6. Mars0allov plan)apoeo je pro#es organiziranog okupljanja snaga oko dvaju suprotnihpolova. 'ajprije su 8.?. i Dran#uska 19190HL190


21/139

/elativno deenzivnu ideju o suzbijanju komunizma poela je sve vi"ezamjenjivati doktrina 2asovne od2a/de u kojoj se isti#alo da lokalniodgovor komunistikoj agresiji nije dovoljan. -o mi"ljenju idejnog tvor#adoktrine Cohna Dostera Bullesa( Jnain da se zapla"i agresor treba omogu4itislobodnoj zajedni#i volju i sposobnost da energino odgovori na svim

mjestima i svim sredstvima vlastita izboraK >atomska bomba@. 'o( itava jedoktrina u osnovi bila pogre"no postavljena i nikada nije poela djelovati.,on#ep#ije osloboenja i tzv. /oll ba#k komunizma iz 6stone Aurope(lansirale su tezu o novoj kon#ep#iji kojom se iz obrane prelazi u napad. To jetrebalo znaiti da 4e u pogodnom trenutku $B nastojati vojnim sredstvimaosloboditi 6stonu Auropu i odba#iti komunizam do grani#a /a.

-O3AT76 AU/O-,O2$ 6'TA2/6/$'C$

-. *ladni rat i &aan&e europske ide&e

5. Politike kon%ep%i&e S!DFa o europsko2 u&edin&en&uTrumanova doktrina je otvorila vrata amerikome globalizmu i bila je pogodnaosnova na kojoj se moglo poduprijeti razvoj )apadne Aurope. Tri mjese#anakon Trumanove doktrine( 15 o*ujka 190 lipnja 19


22/139

nepovoljnih promjena na europskom prostoru i stvaranje stanja stabilnosti ukovirima hladnog rata. 7hur#hill ipak nije *elio vezati 8.?. uz europskakretanja. matrao je da 8.?. ima svoja tri velika segmenta prisutnosti I7ommon%ealth( )apadnu Auropu i amerikoLbritanske odnose. U svakom odnjih ona ima va*nu ulogu( te zbog toga ne mo*e biti u sastavu ujedinjene

Aurope. toga se 8.?. mo*e povezati sa )apadnom Auropom samo naistovjetnim osnovama kao i $B

9. +ran%uske ide&eU ran#uskoj politi#i i dalje je osnovi element novoga poslijeratnog razvoja biou vezi sa strahovanjem da bi u novim uvjetima moglo do4i do jaanja'jemake. Dran#uska je bila preslaba da bi mogla diktirati sama svojerje"enje savezni#ima 'jemake. Dran#uska je *eljela izboriti u novoj Auropivode4e mjesto i na toj osnovi proji#irati nov status velike sile.

. "apadnon&e2ako 2otriBteAuropska je misao postala jedna od najva*nijih naela zapadnonjemakevanjske politike.


23/139

U projektu ustava +edera%i&e europski0 /e2al&a bili su naznaeni glavni#iljevi kojima 4e europska edera#ija te*iti. To su bili& ouvanje slobodelani#a( osiguranje mira( po"tovanje prava ovjeka i podizanje blagostanjanaroda.Europski save/ 4ederalista osnovan godine 19istonoeuropske zemlje [email protected] potrebu organiziranog politikog djelovanja 0. svibnja 19


24/139

Auropsko vije4e postalo je poput velikog debatnog kluba i nikada nije do"lo umogu4nost da se pretvori u neku vrstu djelotvorne europske politikeinstitu#ije.

-5. Stvaran&e nadna%ionalni0 or3ani/a%i&a

-olitika Dran#uske( koju je u tijeku posljednjih =H godina tri puta napala'jemaka( te"ko se mirila s takvim budu4im razvojem Aurope u kojem bi'jemaka krenula putem militariza#ije. Ba bi to sprijeila ran#uska je politikapreuzela ini#ijativu lansiraju4i nekoliko prijedloga&

1. #humanov plan >9. svibanj 190H@5. -levenov plan >555. rujan 190H@

Dran#uska je time postala sredi"te novoga politikog okupljanjazapadnoeuropskih zemalja. -rva organiza#ija koja je nastala iz ovakvogran#uskog postavljanja zapadnoeuropske suradnje bila je Europska/a&edni%a /a u3l&en i elik( osnovana 1F. travnja 1901. U njoj je sudjelovalo

"est zemalja& Dra( ) 'jem( 6ta i ?eneluks. Angleska je odbila poziv zbog svogodnosa sa zemljama 7ommon%ealtha. ?ez 8.?. dvije zemlje koje su uzajedni#i imale posebno mjesto bile su Dran#uska i )apadna 'jemaka.'astala je jo" jedna zapadnoeuropska organiza#ija bez 8.?. tzv. MalaEuropa( u kojoj je bilo "est zapadnoeuropskih zemalja. tvaranjem )ajedni#eza ugljen i elik nastala je i prva meunarodna organiza#ija koja je morala bitipoetak europske edera#ije. 6stodobno( ormiran je takav meunarodnimehanizam koji je imao suprana#ionalna prava. Bjeluju4i na bazi tatuta(ormirana su spe#iina tijela zajedni#e&

1. 8ije4e sastavljeno od ministara koji predstavljaju svoje dr*ave5. kup"tina savjetodavnog karaktera:. ud kao najvi"a sudska institu#ija


25/139

#human je bio ini#ijator stvaranja nadna#ionalne Auropske politikezajedni#e. voj prijedlog iznosi 5H. rujna 1901. u Otta%i( a 1H. rujna 1905.ministri vanjskih poslova europske "estori#e odluili su povjeriti skup"tiniAuropske zajedni#e za ugljen i elik izradbu na#rta projekta o osnivanjupolitike zajedni#e. U o*ujku 190:. prihva4en je na#rt statuta i predlo*en

vladama na razmatranje.)a#rtala su se tri razliita vienja politikog jedinstva )apadne Aurope&

1. U de (aulleovo& kon%ep%i&i Aurope odluno su se odba#ivale sveini#ijative koje su vodile europskom ujedinjenju. Auropska zajedni#a jeopisana u obliku opasnosti. 2aulleov je zahtjevao da se izgradiAuropska zajedni#a na temelju konedera#ije zapadnoeuropskihdr*ava. U njoj bi trebalo sudjelovati "est lani#a )ajedni#e za ugljen ielik( a kasnije se mo*e pridru*iti i 8.?. -o njegovu mi"ljenju( europskabi konedera#ija imala koali#ijsku vojsku koja bi bila sastavljena odna#ionalnih vojnih snaga zapadnoeuropskih dr*ava.

5. kon%ep%i&a Lritansko3 pre2i&era Edena. Adenov plan od 1F. o*ujka

1905. predviao je da se sve nadna#ionalne strukture "estzapadnoeuropskih zemalja ukljue u Auropsko vije4e u kojem je 8.?.imala odluuju4e utje#aje i pozi#ije. Ova kon#ep#ija unk#ionirala bi uokvirima $tlantskog saveza i tu je automatski trebalo biti mjesta i za$B( ,anadu i zemlje 7ommon%ealtha.

:. nastala je u redovima europske "estori#e( iji su autori bili istaknutiAuropljani S%0u2anN de (asperi i !denauer. ,on#ep#ija je te*ila "tobr*em stvaranju superna#ionalne Aurope. To je mogla postati samo natemeljima nadna#ionalnih organiza#ija poput Auropske zajedni#e zaugljen i elik i Auropskoga obrambenog saveza. 7ilj je bio da se stvorieuropska zajedni#a nadna#ionalnog i trajnog karaktera. Ovlasti takvezajedni#e bile su postavljene dosta op4enito( a tijela su trebala biti&

a@ parlament sastavljen od dvaju domovab@ europsko izvr"no vije4e#@ ministarsko vije4ed@ sude@ dru"tvenoLgospodarsko vije4e savjetodavnog karaktera

-okazalo se da je jedini uspjeh zabilje*ila Auropska zajedni#a za ugljen ielik( koja je izdr*ala sve izazove i koja istodobno zadovoljila interese svihlani#a.

-7. !2erika politika i poet%i europsko3a u&edin&avan&a2odine 1905. donesen je Mutual Se%urit1 !%t kojim je ameriki ,ongrestvrdio da 4e potpomagati sve korake koji vode Jpolitikoj edera#iji( vojnojintegra#iji i gospodarskoj uniika#iji u AuropiK.,on#ep#ija o stvaranju Auropskoga obrambenog saveza i Auropske politikezajedni#e je propala. )bog toga( 190:. ameriki dr*avni tajnik Bulles prijeti da4e amerika politika staviti naglasak na )apadnu 'jemaku. )bog svega toga$nthony Aden je na osnovi Eondonskog sporazuma od :. listopada 1908.?.( Dran#uska( zemlje ?eneluksa@sada su kao punopravne lani#e u"le i )apadna 'jemaka i 6talija. Ta unija

nije imala veze sa $BLom i 7ommon%ealthom. )apadna 'jemaka i 6talijapostale su lani#e '$TOLa 1900. )apadnoeuropska unija bila je etvrta

*7


26/139

organiza#ija u poku"ajima stvaranja integrirane Aurope. 'ajve4a vrijednostkoje ju )apadnoeuropska unija uinila je u tome da se putem nje do"lo doukljuivanja )apadne 'jemake i 6talije u '$TO.

L glede broja lani#a nove Aurope krenulo se od 1 zemalja( zatim ( a na

kraju =L amerika politika nije mogla izravno utje#ati na br*i pro#es ujedinjavanja

T8$/$'CA 6TO3'O2 ?EO,$ 6 OB'O6 U 'CAMU

redi"nja politika mo4 bila je rukama taljina& Svatko uspostavlja svoj stavtamo gdje do%e njegova vojska"

-. SSSR u Istono& Europitaljin je vjerovao da bi nova dr*ava I/rael mogla biti neka vrstakomunistikog sredi"ta na ?liskom 6stoku. U skladu s tim / je prvi priznao

stvaranje dr*ave 6zrael 1919Eondon@ orijentiranasamo na zapadne saveznike( komunisti u -oljskoj poeli su aktivnije djelovati.$ktivnosti -/-La pridonijele su osnivanju prvog organa komunistikih i lijevoorijentiranih snaga I Pol&sko3 ko2iteta na%ionalno3 osloLoen&a. To jetijelo postalo prva privremena poljska vlada na osloboenom teritoriju( a kakoje prodirala sovjetska vojska( "irilo se podruje njegova djelovanja.itua#ija u $e0oslovako& bila je drugaija. -okret otpora je uglavnom

povezan s djelovanjem ,omunistike partije 3ehoslovake >,-3@ Inajsna*nija stranka. -redsjednik ?ene" isti#ao je potrebu za jaanjemehoslovakoLsovjetske veze. 19


27/139

;orthyjeva Maarska( kao saveznik 'jemake( kapitulirala je 19


28/139

to moglo dovesti do balkanske edera#ije koja bi ojaala Titov polo*aj./ezultat svega je pojaana iniltra#ija sovjetskih kadrova u Cugoslaviji. Tito jeu o*ujku 19


29/139

bila podijeljena na dva dijela( po :F. paraleli. $B je dobio ju*ni( dok jesjeverni pripao sovjetskoj kontroli. -itanje daljnje sudbine ,oreje trebali surije"iti na#ionalni izbori pod pokroviteljstvom U'La. 'o( / nije dopustio dase oni odr*e u sjevernom dijelu. U srpnju 19


30/139

$rapa s onih teritorija koje je osvojio 6zrael. -rimirje 19


31/139

?itno drukije znaajke imala je kolonijalna borba u 6ndokini( 6ndiji i $l*iru gdjesu politiki i dru"tveni uvjeti omogu4ili da se naj"ire mase ukljue urevolu#ionarnu borbu.'eovisnost su

1. od 19


32/139

-rva zemlja koja je dobila neovisnost bila je (ana. -redsjednik 'krumah bioje prvi protagonist ideje arikoga jedinstva. 19:. osnovana je Organiza#ijaarikog jedinstva.i3eri&a( najmnogoljudnija britanska kolonija u $ri#i( podijeljena je na tri dijela190DE'@ postala je glavna al*irska politikastranka. -otkraj 190O$@ 19H. podignula je ustanak. 195. u Avianu je postignut sporazum oal*irskoj neovisnosti.

-A. Povlaen&e Cel3i&ana%a i/ !4rike'akon prve -anarike koneren#ije u $kri 19F0. zapoeli su i u ,ongu nemiri.?elgijan#i su odluili da ,ongu prepuste neovisnost.

--. Junoa4rika repuLlika i stvaran&e a2iLi&e'ambija je posljednja dobila svoju neovisnost. 19H. nastala je Organiza#ijanaroda Cugozapadne $rike >!$-O@ koja je pokrenula borbu za neovisnost.U' 19=F. donosi rezolu#iju kojom pozivaju na stvaranje neovisne dr*ave'ambije. Ubrzo su poele oru*ane borbe !$-OLa protiv Cu*noarikana#a.199H. progla"ena je neovisna 'ambija.

-5. 'ra& portu3alsko3 i2peri&a u !4ri%i19=0. stvorena je neovisna dr*ava Mozambik s amorom Ma#helom na elu.-oslije 19FF. i $ngola je krenula putem neovisnosti.

II. OD HLADNOG RATA DO DETANTA

-/A8E$B$8$'CA ;E$B'O2 /$T$

-. Cipolarni 2odel 2eunarodni0 odnosa)a taj model se kao glavna znaajka spominje stanje ni rata ni mira ili pakte*nje velikih sila za hegemonijom( u toj azi meunarodnih odnosa izgradio

se takav stupanj meudr*avnoga komuni#iranja koji je bio ispunjen otvorenim

0*


33/139

neprijateljstvom( suparni"tvom i borbom izmeu dvaju dru"tvenoLpolitikih igospodarskih sustava.?ipolarni meunarodni odnosi u doba hladnog rata poku"ali su zatvoritimeunarodne odnose samo u blokovske okvire. U takvoj situa#iji nije smjelobiti mjesta za neutralne dr*ave. 'o ubrzo se pokazalo da praksa modela

hladnog rata trajno ne zadovoljava *elje dr*ava. Time je vrhuna# hladnog rataoznaio i svoju novu azu slabljenja intenziteta sukobljavanja( odnosnotra*enje mogu4nosti da se izgrade novi i po kvaliteti znatno drukiji odnosi.

5. Clokovski neve/ane /e2l&e i 0ladni rat?lokovski nevezane zemlje su bile zemlje na podruju $zije i $rike koje sutek stekle svoju neovisnost. 6ndijska je politika( jugoslavenska politika tepolitika 'aserova Agipta potvrivala mogu4nosti drugaijega djelovanja umeunarodnima odnosima i stvaranju njihova nova modela. 'o snagaizvanblokovskih zemalja nije bila velika.

6. PopuBtan&e dis%ipline u save/i2ave vi"e su se isti#ale te*nje lani#a za ve4om samostalno"4u i neovisno"4u.Usporedno sa slabljenjem hladnoratovskog suoavanja jaao je postupninapor razliitih dr*ava unutar dviju suprotnih grupa#ija za meusobnimkomuni#iranjem.

7. Vo&no F te0noloBki ra/vo&8a*an imbenik koji je utje#ao na slabljenje hladnog rata bio je i vojnoLtehnolo"ki razvoj. tvorena je u svijetu najve4a vojna utakmi#a. /azvijala suse sredstva za masovna uni"tavanja. 'akon eksplozije prve sovjetskeatomske bombe 19


34/139

uravnote*en odnos. / tra*io je kontakte s $B( a $B je pokazao da jezainteresiran za postizanje odreenih sporazuma.'a 6stoku i )apadu nastala je ini#ijativa o sastanku predstavnika etiri velikihsila( odnosno etiri nekada"njih saveznika iz vremena antihitlerovske koali#ije.

1F.I 5:. srpanj@ovjetski je avez nastojao enevu iskoristiti kao dio napora koji su sovjetskuvanjsku politiku airmirali u svijetu. To je bila prva prilika da se / pojavikao velika sila koju priznaju i zapadne dr*ave. 1900. ovjetski savez stvarasvoj blok I 8ar"avski blok. $B su predlo*ile svoj plan o razoru*anju L planJotvoreno neboK( kojim bi se provodila stalna inspek#ija iz zraka. / nepristaje jer u tome vidi opasnost od postizanja jednostranih prednostizapadnih dr*ava. enevska koneren#ija je bila tek usnota u odnosimaizmeu / i $BLa i da su rezultati bili mali. 'o bila je poetak nove aze uodnosima izmeu tih dviju velikih sila.

?. Sueska kri/aAgipatska namjera da na#ionalizira ueski kanal odmah je nai"la na britanskeprijetnje kako 4e upotrijebiti silu. $B i 8.?. odbili inan#irati gradnju $suanskebrane( Agipat je odluio na#ionalizirati kanal. )apadne dr*ave poku"alepokrenuti ak#iju U'La protuv Agipta( ali je / stavio veto. 6zrael je zajednos ran#uskim i britanskim snagama zapoeo vojnu interven#iju. / jezaprijetio da 4e protiv napadaa upotrijebiti raketno oru*je. $B nije djelovaovojno( 8? i D/$ se povlae. -rvi put se / pojaviona ?liskom istoku kaovojno I politiki imbenik. 190. uspostavljen nov odnos snaga izmeuglavnih ptotagonista. Bullesova politika hladnog rata tzv. Bvoboj nad ponoromprestala je biti stvarna alternativa jer je rizik ulaska u rat sa /om znaiorazaranje $Ba. -olitika balansiranja na rubu rata je postala pro"lost.

-O-UGT$'CA U MAU'$/OB'6M OB'O6M$

-. 5A. 'on3res 'PSSFa Gvel&aa -@9.,ongres je najprije utvrdio postojanje sna*nog svjetskog so#ijalistikogsustava( a zatim i pojas mira >u njemu su bile ukljuene sve neso#ijalistikedr*ave@.'ova teza je glasila da postoje mogu4nosti za miran razvoj u smjeru

so#ijalizma. -roklamiranje politike koegzisten#ije u odnosima izmeuso#ijalistikih i kapitalistikih dr*ava.

5. Sputnik -@9


35/139

kapitalistike dr*ave imaju Jkolosalne materijalne i moralne resurseK( te da sudr*ave istodobno meuovisne. 'apu"tanje nekada"nje vrsto prihva4enedoktrine Jmasovne odmazdeK koja je bila ugraena u vojnu strukturudjelovanja '$TOLa za sluaj eventualnog sukoba. 2eneral Taylor jekritizirao doktrinu masovne odmazde i izmijenio je doktrinu maa i "tita.

$merike vojne snage su bile "tit( europske ma( sada je uloga zamijenjena.'ova doktrina Jelastine reak#ijeK prilino je ograniavala uporabunuklearnog oru*ja( a time i mogu4nost izbijanja globalnih sukoba. 'apu"tanjeJmasovne odmazdeK bio je znak postizanja odreene nuklearne ravnote*eizmeu /La i $BLa. Unutar '$TOLa nova amerika kon#ep#ijao#jenjena je kao poku"aj napu"tanja saveznika.

7. uklearno oru&e ti3ar od papira,inesko je vodstvo ubrzo obznanilo da se ne sla*e s novim smjeromsovjetske politike. 190=. Mao 7e Tung izjavio je u Moskvi da Jistoni vjetarprevladava nad )apadomK( te da je nuklearno oru*je Jtigar od papiraK. 'a

,ongresu ,- /umunjske 19H. prvi put do"lo je do sukoba izmeu ,- ,ine i,-La( i tako se razdvojio nekada jedinstven so#ijalistiki blok.

9. *ruBov u !2eri%i;ru"ov je pozvao predsjednika Aisenho%era da posjeti /. 1909. u $Bje pozvan 'ikita ;ru"ov kao prvi sovjetski voa u slu*beni posjet $meri#i.tvarni rezultati nisu bili veliki.

. ;pi&unski /rakoplov UF5Upravo uoi odr*avanja ugovorene koneren#ije na vrhu u -arizu( u svibnju19H. sru"en je iznad verdlovska ameriki "pijunski zrakoplov JUL5K.-redsjednik Aisenho%er preuzeo je itavu odgovornost na sebe. To je znailoda je /ov zra*ni prostor povrediv. ;ru"ov to nije mogao prihvatiti i od$BLa je zatra*ena slu*bena isprika. $meriki predsjednik nije htio prihvatitisovjetske zahtjeve. -oraz republikana#a na amerikim izborima( ,ennedy navlasti.


36/139

,ennedyjev i ;ru"ovljev sastanak u ?eu 9H milja@ znailo je da je dio amerikog prostora neposredno JpokrivenKprotivnikim raketama. U tijeku idu4ih 1: dana( u !ashingtonu su tra*ili nainkako reagirati. /ezultat krize& povlaenje sovjetskih raketa s otoka( uz obvezu$merike da ne4e poku"ati napasti ,ubu.'agaa se kako je ovjetski savez postavio rampe zato "to je na taj nain*elio prisiliti $meriku da se odrekne za"tite Tajvana( a to bi unaprijedilosovjetskoLkineske odnose i uvrstilo ,ineze u uvjerenje da im je sovjetskanuklearna za"tita dovoljna.;ot line( tzv. vru4a linija( bila je uspostavljena odmah nakon kubanske krizekao izravni instrument koji omogu4uje stalno kontaktiranje na najvi"oj raziniizmeu Moskve i !ashingtona. )atim se poeo ostvarivati Ugovor o zabraniatomskog pokusa i porazum o zajednikom kori"tenju vanjskim svemirskimpojasom.

BAT$'T U OB'O6M$ U-A/6E$

,ennedy se okrenuo azijskom tlu i Eatinskoj $meri#i. Unutar ,ennedyjevekon#ep#ije istaknula se teza o tzv. dieren#iranom ili selektivnom pristupupojedinim istonoeuropskim dr*avama.

-. *ruBovl&ev odla/akUbojstvo ,ennedyja 19:. i ostavka ;ru"ova 19


37/139

6ako je detant na dvjema stranama bio razliito shva4en( injeni#a je da je utoj azi meunarodnog popu"tanja ostvaren niz sporazuma izmeu dvijudr*ava. / je nastojao ostvariti svoju globalnu ulogu na meunarodnomeplanu. Betant je sa ovjetski avez postao ponajprije potreba odr*avanjastalnog dijaloga s $merikom. ovjetsko je vodstvo( jaaju4i svoj vojni

program( nastojalo upozoriti $B da se ovjetski avez mora tretirati kaoravnopravan sudionik. U lipnju 19F. potpisan je Ugovor o ne"irenjunuklearnog oru*ja.

6. i>on i Vi&etna2ski rat'ion najavio jaanje uloge Cu*nog 8ijetnama i 2uamsku doktrinu( po kojojse teret sigurnosti i obrane preba#uje neposredno na azijske zemlje.-rema 'ionu su etiri imbenika koji se sve vi"e istiu na jednoj i drugojstrani&

1. ni jedna >$B i /@ ne *eli u4i u sukob koji bi imao nuklearneposljedi#e

5. golemi tro"kovi za naoru*anje:. $B i / imaju skromne kontakte i njihovo pro"irenje moglo bi biti

svima u interesu

7. i>onov pos&et Moskvi19=5. /i#hard 'ion je posjetio ovjetski savez. ?oravak u /La dao jekonkretne rezultate. -osebnu pozornost zaslu*uje Ugovor o ograniavanjuoenzivnog oru*ja. Odlueno je da svaka strana ima pravo za"tititi svojeraketnoLnuklearne institu#ije. -otpisana je i )ajednika deklara#ija o osnovnimnaelima odnosa izmeu $BLa i /La.6stodobno je postignut i sporazum o sovjetskim otplatama Lend Leasea"Cedina tema oko koje nije bila postignuta suglasnost bio je 8ijetnam.

9. Cren&evl&ev pos&et !2eri%iU lipnju 19=:. ,onkretni rezultat posjeta bio je sporazum o spreavanjunuklearnog rata. -otpisana je jo" dva ugovora& porazum o mirnoj upotrebiatomske energije i porazum o ograniavanju nuklearnog oru*ja.

. Dru3i i>onov pos&et SSSRFu>5=. lipanja do :. srpnja@-otpisan je desetogodi"nji Ugovor o ekonomskoj( industrijskoj i tehnolo"kojsuradnji.


38/139

'ova velika etapa u smjeru europskoga ujedinjavanja poinje 1900.ini#ijativom zemalja ?eneluksa >Euksemburg( ?elgija i 'izozemska@ kojepredla*u da se nastavi s pripremom ujedinjavanja. )emlje ?eneluksanastupile su s prijedlogom koji je trebao u prvi plan staviti konkretna pitanjavezana uz stvaranje #arinske unije( integra#iju tr*i"ta( promet i kori"tenje

energetskim izvorima. Taj prijedlog razmatran je na ,oneren#iji ministaravanjskih poslova lani#a Auropske zajedni#e za ugljen i elik u Messini.$k#ijski komitet za jedinjene Br*ave Aurope nastao je u listopadu 1900. podvodstvom Monneta. ,omitet je postavio smjer svog djelovanja koje je trebalote*iti stalnom pripremanju terena za novo ujedinjavanje Aurope.

-. Ekono2ski i politiki ra/vo& "apadne Europe-ovoljan gospodarski razvoj zapadnoeuropskih zemalja ipak je imao manjeutje#aja na vojnoLpolitikom planu. )apadna je Auropa bila vrsto integriranau strukturi '$TO saveza.

5. Dvo&Le o karakteru nove /a&edni%e50. o*ujka u Messini potpisani su /imski ugovori. 1. sijenja 190=. pojavile suse nove meunarodne organiza#ije& Auropska ekonomska zajedni#a >AA)@ iAuropska zajedni#a za atomsku energiju >Auroatom@. Ri2ski u3ovoripredviali su:

stvaranje zajednike #arinske tarie slobodno kretanje ljudi( usluga i kapitala na podruju )ajedni#e stvaranje jedinstvenoga poljoprivrednog tr*i"ta izradu zajednike prometne( gospodarskoLtrgovinske i so#ijalne politike pridru*ivanje )ajedni#i kolonijalnih i zavisnih podruja

Euroato2 predviao &e: razvoj atomske energije u mirne svrhe osiguranje sirovina i atomskog goriva lani#ama pomo4 u realiza#iji kljunih institu#ija kontrolu uporabe goriva

6. Politika uni&a na 3ospodarsko2 planu

)ada4e AA)La&1. stvaranje zajednikog tr*i"ta5. ujednaavanje ekonomske politike lani#a:. razvoj gospodarstva


39/139

-. Politika novo3 s2&era'eposredni #iljevi nove sovjetske vanjske politike bili su&

1. pobolj"anje odnosa izmeu velikih sila5. likvida#ija postoje4ih *ari"ta rata na Balekom 6stoku:. smirivanje europske atmosere

avjet za uzajamnu ekonomsku pomo4@ je moglo biti sredstvopovezivanja europskih so#ijalnih dr*ava.

5. Maarski do3aa&i 3odine [email protected] listopadu 190. zbog nemira velikih razmjera u Maarskoj i zbivanja u-oljskoj( nastali su mnogobrojni politiki problemi. Odnosi izmeuso#ijalistikih dr*ava na"li su se u revolu#ionarnom stadiju. To je potvrdilodono"enje sovjetske Beklara#ije o osnovama razvoja i daljnjeg jaanjaprijateljstva i suradnje izmeu /La i drugih so#ijalistikih dr*ava. Udokumentu su istaknuta naela suradnje so#ijalistikih dr*ava& potpuna

ravnopravnost( po"tovanje teritorijalnog integriteta( neovisnost i suverenost(nemije"anje u unutra"nje stvari.

6. Poetak sov&etsko F kinesko3 sukoLa3imbeni#i koji su utje#ali na izbijanje sukoba&

razlike u karakteru sovjetske i kineske revolu#ije nerazmjeri u stupnju gospodarskog razvoja nezadovoljstvo ,ine zbog prihva4anja politike mirne koegzisten#ije s

kapitalistikim dr*avama sovjetsko neudovoljavanje zahtjevima ,ine da dobije vlastito atomsko i

nuklearno oru*je

7. 'ulturna revolu%i&a u 'ini,ineski ministar obrane Ein -iao pokrenuo je ak#iju pod parolom Jitavazemlja mora uiti od vojskeK. 19


40/139

8elika nova kriza zahvatila je 19F. istonoeuropske odnose. 3ehoslovakopartijsko vodstvo( inae lojalno /Lu( pokrenulo je novu politiku koja jetrebala pokazati da su mogu4e reorme i da je mogu4e izgraditi Jso#ijalizam sljudskim li#emK. -odr*an od ostalih lani#a 8ar"avskog ugovora( sovjetski je-olitbiro donio odluku da snage pet zemalja 8ar"avskog ugovora >bez

/umunjske@ uu u 3ehoslovaku. 8elika istka kadrova odstranila je desetketisu4a ljudi s vode4ih polo*aja.


41/139

15. o*ujka 199H. 8rhovni sovjet ukinuo je odredbu o vode4oj ulozi,-La

5F. listopada 199H. rasormiran je A8 50. veljae 1991. postignut je dogovor o raspu"tanju 8ar"avskog

ugovora

U-O'6 6 -$BO86 -OE6T6,A BAT$'T$

-rvi znakovi politike popu"tanja >detant@( zapoeli su u europskim odnosimaHLih godina. -odijeljena 'jemaka bila je izraz podijeljene bipolarne Aurope.-ostalo je jasno da nema popu"tanja u Auropi bez rje"enja njemakogpitanja.

-. &e2ako pitan&e)apadnonjemaka politika temeljila se na ;allsteinovoj doktrini I automatskiprekid diplomatskih odnosa sa svakom zemljom koja prizna B/ njemaku./ nije spreman tolerirati odstupanja od zajednikoga smjera politike tzv.Cedinstva so#ijalistike zajedni#e.Eansiraju4i politiku stvaranja nove Aurope koja bi se trebala protezati od$tlantika do Urala( de 2aulle je nastojao istisnuti $B iz europskog prostora.

5. Crandtova Ostpolitik8lada novog njemakog kan#elara ?randta zapoela je izgradnju nove

njemake politike strategije otvaranja. ?randt je bio svjestan da ne mo*edo4i do novih odnosa / 'jemake s B/ 'jemakom i -oljskom ako senajprije ne krene u stvaranje veza sa /Lom.'ajte*i problem u Ostpolitikbio je otvaranje prema B/ 'jemakoj. /je"enje jepronaeno u Osnovnom ugovoru o normaliza#iji uzajamnih odnosa. 'jemu jeprethodio ugovor etiri velikih sila o statusu )apadnog ?erlina( gdje suzapadne sile uspjele dobiti pravo nesmetane komunika#ije izmeu /'jemake i )apadnog ?erlina. 19=


42/139

,ineskoLsovjetski sukob 199. na rije#i Ussuri bio je poti#aj 'ionovojadministra#iji da se poku"a pribli*iti '/ ,ini.)a ,issingera svjetski politiki vrh trebao je biti kombiniran od triju velikihdr*ava& $B( / i ,ina. U skladu s time( pristupio je realiza#iji novetriangularne svjetske politike.

Caanje sovjetskoLkineskog sukoba motivirali su kinesko vodstvo da predlo*iamerikoj strani zapoinjanje tajnih pregovora. $B je u toj ponudi vidiopriliku da ojaa pozi#ije spram /La( potra*i mogu4nost za povlaenje iz8ijetnama i stvori uvjete za normaliza#iju odnosa i ulazak u '/ ,inu. J-ingLpong diploma#ijaK skinula je ameriki veto u 8ije4u sigurnosti za ulazak '/,ine u '$TO. 19=1. '/ ,ina primljena je u U'. 19=5.. 'ion posje4uje ,inu ipotpisano je Gangajsko priop4enje. $B su istaknule time *elju da "to prijepriznaju ,inu i da 4e smanjiti vojnu nazonost na Tajvanu. -uno priznanje,ine i uspostava diplomatskih odnosa izmeu dviju zemalja nastupili su tek19=9. $B je prekinuo odnose s Tajvanom. )a '/ ,inu triangularnost jeznaila mogu4nost dobivanja amerikih kredita i razvoj trgovinskih odnosa.

9. esvrstane /e2l&e u politi%i detanta'ovoosloboene zemlje $zije i $rike izjasnile su *elju da ostanu izvanblokova. -oetak suradnje aroLazijskih zemalja zapoet je u ?andungu na,oneren#iji 59 sudioni#a. 'a sastanku 'aserL'ehruLTito 190. stavljen jenaglasak na neanga*iranje kao osnovu politike povezivanja azijskih i arikihzemalja. Termin nesvrstanost oznaavao je ponajprije injeni#u da se tezemlje ne svrstavaju oko nekih sredi"ta politikoLvojne mo4i i da tako *elezadr*ati sviju blokovsku nevezanost i samostalnost politikog odluivanja.-rva koneren#ija nesvrstanih zemalja odr*ana je u ?eogradu 191.-okret nesvrstanih potkraj FHLih imao je vi"e od 1HH lani#a i postao je najve4imeunarodni orum iza U'La. )avr"etkom hladnoga rata utje#aj pokreta nameunarodne odnose posebi#e se smanjio.

. "asto& u politi%i detanta,oriste4i se detantom kao prigodom da stabilizira odnose sa /Lom( stvorinovi triangularni odnos uz prihva4anje '/ ,ine( dovri rat u 8ijetnamu i poku"arije"iti odnose na ?liskom 6stoku( amerika je politika tra*ila i nov prostor zave4e anga*iranje u 6stonoj Auropi.)a / detant je bio dokaz uspostavljene i priznate ravnote*e na vrhusvjetske politike. / je vrsto inzistirao na bipolarnom shva4anju detanta i

posebnoj ulozi dvaju superdr*ava.U praktinoj amerikoj politi#i osnosi /a i $Ba su se stvarali u okviruDordove administra#ije kao egzekutive i u ,ongresu kojinije bio naklonjenrazvianju tih odnosa. ,ongers je smatrao smanjenje opasnosti od nuklearnograta glavnim rezultatom sovjetsko I amerikih odnosa.oneneldova doktrina I je istaknula interese dviju supersila( nihovih tzv.-rava i grani#a ak#ije.


43/139

/ je odmah krenuo u novi vojni pohod u $ganistan. 7arterovaadministra#ija odgovara tako da poziva senat da odgodi ratiika#iju $ETL66(zaustavljen je izvoz hrane u / i zapoeo je bojkot Olimpijskih igara uMoskvi. 7arter se odluio i na konkretne poteze. Oni su se sastojali u sveve4em slanju pomo4i aganistanskim talibanima.

-olitika ljudskih prava niej mogla biti do kraja rabljena kao instrument pritiskau odnosima sa /om jer je $B trebao otvorene kanale komuni#iranja( paje time politika vezivanja problema >linkage@ bila neostvariva. ovjetska vojskanije bila kadra izboriti pobjedu u $ganistanu. 3vrsto postavljena nuklearnastabilnost utemeljena na doktrini M$B Ia >uzajamno sigurno uni"tenje@ vodilaje tome da se kriza unutar detanta zadr*ala u postoje4im grani#ama.

?. Rat /vi&e/da/onald /egan najavio je da 4e svoju politiku zapoeti dinaminim i aktivnimodnosom prema /Lu. J7arstvo zlaK( kako je /egan nazvao /( bilo jeoptu*eno za sve probleme suvremena svijeta. /egan je u o*ujku 19F:.

najavio da $merika priprema svoj veliki plan trategijske obrambeneini#ijative >B6@ i da 4e u okviru njega izraditi proturaketni sustav novegenera#ije. Bio amerikih znanstvenika bio je siguran da ovaj put u projektu("to je popularno nazvan i Jratom zvijezdaK( / ne4e mo4i znaajnijeulagati.2orbaov se zalagao za popu"tanje( smanjivanje napetosti i razoru*anje.2orbaovljeva je politika izradila sporazum o povlaenju sovjetske vojske iz$ganistana >1


44/139

,/$C ?6-OE$/6)M$

/u"enjem ?erlinskog zida 19F9. i promjenama koje su uslijedile na 6stoku(bipolarni je model meunarodnih odnosa nestao.

-. ovi sv&etski poredakBo"lo je do potpuno novog odnosa u kojem je na pozorni#i svjetske politikeostao iskljuivo zapadni savez predvoen jedinom supersilom( jedinjenim$merikim Br*avama.

5. RuBen&e so%i&alistiko3 Lloka-rvi korak u svakoj zemlji >nakon ru"enja ?erlinskog zida@ bio je vezan uzeliminiranje pravnih temelja na kojima je poivala totalitarna vlast I vode4euloge komunistike stranke. U veljai 199H. ,- je sam izglasovao krajsvojega vode4eg polo*aja u zemlji i predlo*io izgradnju pluralistikogapolitikog sustava. 'akon toga slijedilo je progla"enje slobodnih izbora.

50. sijenja 1991. odluku o raspu"tanju 8ar"avskog ugovora je donio -olitikoI savjetodavni odbor 8ar"avskog ugovora. 2odinu prije je raspu"ten i A8.

6. 'ra& Sov&etsko3 Save/aEitva i Eatvija bile su prve sovjetske republike koje su zatra*ile neovisnost isamostalnost izvan /La. /eerendumom 1991. izlaze iz /La. Takoeri 2ruzija.?jelorusija( Ukrajina i ,azahstan u srpnju 199H. proglasili su suverenost uokviru /La. 1991. predsjednik /usije postaje ?oris Celj#in. Bio vrhovnihpredstavnika *elio je zaustaviti taj pro#es raspadanja vidjev"i u njemu nesamo kraj svojih privilegija ve4 i deinitivan nestanak /La.( pa je 19.kolovoza 1991. poku"an dr*avni pu. -otom neovisnost tra*e Astonija(Ukrajina( ?jelorusija( Moldova i $zerbejd*an. )atim Uzbekistan( ,irgistan(Tad*ikstan i $rmenija.U Minsku su se F. prosin#a S91.sastali predstavni#i /usije( ?jelorusije iUkrajine i na tom je sastanku bila promovirana zajedni#a neovisnih dr*ava>)'B@. )ajedni#i su se poslije prikljuile sve ostale biv"e sovjetske republike.50. prosin#a 1991. 2orbaov je predao svoju unk#iju predsjednika /La itim je inom bio i ormalno raspu"ten /.

7. Raspad $e0oslovake

-redsjednik 3ehoslovake edera#ije 8a#lav ;avel podnio je ostavku( a e"kavlada s ,lausom je zapoela razdru*ivanje. U srpnju 1995. slovako je'arodno vije4e donijelo jednostranu deklara#iju o neovisnosti lovake.Dederalni je parlament 50. listopada 1995. prihvatio zakon o nestankuehoslovake dr*ave s :1. prosin#em 1995.

9. Raspad Ju3oslavi&eMilo"evi4ev dolazak na vlast u rbiji 19F9.( promjene u meunarodnomokru*enju i sna*enje na#ionalnih ideja od lovenije do Makedonije utje#ali suna brzinu raspada Cugoslavije. 3itav je pro#es javno dobio svoje sredi"njeobilje*je krahom 1


45/139

;rvatskoj i Makedoniji. 'a prvim izborima u ;rvatskoj i loveniji u travnju199H. prednost su dobile na#ionalne stranke.

. Rat u Cosni i *er%e3ovini-rigodom rasprava o novom dr*avom ureenju u poetku je javnost oitovala

za ostanak u Cugoslaviji. 'akon izbora u prosin#u 199H. stvorena jekoali#ijska vlada uz sudjelovanje svih triju na#ionalnih stranaka >B$R ;B)RBB@. 3elni#i BLa pokrenuli su borbu za autonomiju rba u ?6;./eerendumom u veljai 1995. na kojem nisu sudjelovali rbi( progla"ena jeneovisnost ?6; La. 1995. ?6; je bila primljena u U'( a 8ije4e sigurnostinametnulo je Cugoslaviji ekonomske sank#ije.Bo kraja S95. bosanski rbi su ovladali s vi"e od polovi#e teritorija ?6;. U ?6;su poslane mirovne snage U'La. Mirovni plan 8an#eLO%en koje je teritorij?6;La podijelio na 1H kantona ;rvati i Muslimani su prihvatili( a rbi ne.ljede4i plan O%enov i toltenbergov su prihvatili rbi i ;rvati( ali ne ?osan#i.$merika misija predvoena ;olbrookeom je 1990. u enevi izradila glavni

okvir mirovnog plana. 'jime se predvialo postojanje jedinstvene i suverene?6; s dva entiteta& srpskim i bo"njakoLhrvatskim. -rimirje je stupilo ulistopadu 1990. Baytonski sporazum potpisan je u -arizu 1


46/139

,ongres nisu dopustili bilo kakvo ameriko izravno vojno anga*iranje ukonliktu zbog neugodnih iskustava u omaliji i ;aitiju./$'BLova studija I )apad mora poduzeti sve da sprijei stvaranje 8elikerbije. $merika se politika aktivno zauzela za slanje snaga U'La uMakedoniju. To je trebalo onemogu4iti izbijanje konlikta izmeu rbije i

Makedonije.

?. S!D i novi sv&etski poredak?ush je poku"ao nakon pada bipolarizma lansirati kon#ept novoga svjetskogporetka I 'e% !orld Order. Trebalo je izgraditi takve nove meunarodneodnose koji 4e ojaati kolektivnu sigurnost( zatim pojaati autoritetmeunarodnih organiza#ija i pomo4 stvaranju svjetskog dru"tva slobodnihnaroda. $merika je trebala imati vode4e mjesto.-rvi izazovi novome svjetskom poretku bili su dogaaji u -erzijskom zaljevu uljeto 199H gdje su se nalazila najve4a nalazi"ta nate. 199H. iraka vojskanapala ,uvajt i osvojila ga tijekom jednog dana. Tjedan dana poslije u

?agdadu je progla"ena aneksija ,uvajta. 6raka ak#ija tra*ila je od ?ushahitan odgovor. adamov re*im sve je ak#ije ignorirao( prijete4i napadom naaudijsku $rabiju. 8ije4e sigurnosti je donijelo rezolu#iju koja je tra*ila od6raka povlaenje iz ,uvajta do 10. sijenja 1991 ili 4e biti upotrebljena vojnaslia. $B je postao glavni koordinator i zapovjedni ak#ije J-ustinjska olujaK(koja je okupila snage 5F dr*ava.

@. !2eriki save/ni%i i Pustin&ska olu&a)apadnoeuropske su dr*ave odluno potpomagale $B. 8.?. je nudila vojnupomo4. Dran#uska( koja je imala izrazito razvijene gospodarske odnose s6rakom takoer nije oklijevala u pru*anju potpore $meri#i. 'jemaka je politikapodupirala ak#iju u )aljevu( ali je vojno bila po strani.

,;
http://www.faceyubook.com/


47/139

-A. Re/ultati Pustin&ske olu&e

,9
http://www.jugoslovenke.com/http://www.ponude.biz/seminarskihttp://www.faceyubook.com/http://www.faceyubook.com/http://www.faceyubook.com/


48/139


49/139

-oslijeratna Auropa podijeljena je u dva velika pola( 6stok i )apad( te je u timokvirima nastao i sustav sigurnosti. On se zapravo temeljio na dvamapar#ijalnim sustavima vrijednosti u kojima su $B i / osigurale sigurnostlani#ama uz istodobnu za"titu svojih interesa u Auropi. Taj par#ijalni sustaveuropske sigurnosti( poslije izgraen u okvirima institu#ionalnih oblika

djelovanja kroz '$TO i 8ar"avski ugovor( odr*avao je europsku ravnote*u.

BAT$'T 6 -O3AT$, MUET6-OE$/6)M$klanjanjem hladnoratovske napetosti dolazi do slabljenja tog modelasigurnosti. 6ako 4e blokovi ostati kao temelj sigurnosti sve do raspadaso#ijalistikog dr*avnog sustava u Auropi 19F9. poet 4e potraga za novimmodelom sigurnosti.Taj novi poku"aj izgradnje sustava sigurnosti bit 4e vezan uz politiku detanta inastojanja da se pregovaranje( popu"tanje i suradnju ugrade kao temelj noviheuropskih odnosa. Upravo u tim okvirima nastao je pro#es ,oneren#ije oeuropskoj sigurnosti i suradnji >,A@.

5. ova europska ar0itekturaBanas se mo*e govoriti o skupu institu#ija( njihovih veza i odnosa koje naosnovi svojih politikih( gospodarskih( vojnih kompeten#ija stvaraju sustav kojise naje"4e naziva europsko2 novo2 ar0itekturo2.Organiza#ija za europsku sigurnost i suradnju >OA@( biv"i ,A( nastala jeu ;elsinkiju godine 19=0. i bila je postavljena kao oblik zajednikog djelovanjaeuroatlantskih zemlaja na polju sigurnosti i suradnje. 'ekada"njejevernoatlantsko vije4e za suradnju >'$77@ na sastanku u intri 199=.preoblikovalo je u Auroatlantsko partnersko vije4e >A$-7@. '$TO kroz A$-7razvija suradnju sa zemljama lani#ama -artnerstva za mir.19


50/139

'$TO je jedina vojnoLpolitika organiza#ija u europskim i svjetskimrela#ijama. 2lavni izazovi europske sigurnosti nastaju na europskoj perieriji iliak izvan njezinih grani#a.7lintonova administra#ija je primjenjivala zajedniku operativnu viziju koja jepodrazumijevala "iroko strategijsko usklaivanje politikih( diplomatskih i

vojnih stajali"ta saveznika.


51/139

,ina biti velika vojna sila koja bi mogla poremetiti pa#iike odnose( pa je Cpanrazvijao vrste veze s $merikom.Tajland( Malezija( 6ndonezija( Dilipini( ingaput i ?runei osnovali su $so#ija#ijuzemalja Cugoistone $zije >$A$'@ 19=. 2lavni #iljevi u skupini zemalja$A$'La postali su stabiliziranje sigurnosti i jaanje razvoja gospodarskom

integra#ijom. $A$' je bio spreman "iriti oblike suradnje "to je dovelo doosnivanja /egionalnog oruma koji s $A$'om povezuje 11 zemaljapa#iikog bazena i zemlje Aua.-akistan je ini#irao stvaranje $so#ija#ije za regionalnu suradnju Cugoistone$zije >$$/7@ 199:. u koju su stupile Maledivi( ?utan( ?anglade" i -akistan.Organiza#ija je imala zada4u smanjenja #arina u meusobnoj trgovini iliberaliza#iju regionalne trgovine.

5.StaLili/a%i&a na "apadno& 0e2is4eri199


52/139


53/139

-. I/a/ovi 3loLali/a%i&e2lobaliza#ija( promatrana gospodarskim kategorijama( podrazumijevapojaano integriranje svijeta. Ovaj pro#es shva4en kao suvremeni pro#es kojijaa sve vrste prekograninih odnosa djeluje u biti suprateritorijalno.2lobaliza#ija se nalazi u poetnoj azi( ne nosi sa sobom homogeniza#iju.

-ro#es globaliza#ije tee neujednaeno

5. (loLal (overnan%e i novi sv&etski poredakU novo svjetskom razvoju poinje dominirati politiko pravilo ak#ije. 2lavneopasnosti poslijehladnoratovskoga svijeta mogu se svesti na nestabilnosti inesigurnosti koje nastaju u raznim regijama. U'( posebi#e preko svojihspe#ijaliziranih agen#ija rje"ava sve vi"e problema koji ulaze u svjetskoupravljanje.

6. (loLalna ili re3ionalna si3urnost'eorealistina "kola priznaje promjene( ali i upozorava da je razdoblje

velikoga mira od godine S


54/139

#@ sustav se temelji iskljuivo na suverenim dr*avama koje sujedini akteri MO

F. %estalski mirklopljen 1igre blagog natje#anja@

1=. godina i datum osnivanja '$TO I a( koliko lani#a na poetku


55/139

5=.koliko lani#a ima U'1915F.agen#ije U'LaU';7/ I meunarodna za"tita izbjegli#a( sjedi"te u eneviD$O I za prehranu

U'A7O I za"tita spomenika( za kulturuU'B- I najve4i program U'a osnovan radi ubrzavanja razvojnog pro#esau nerazvijenim zemljama pru*anjem inan#ijske i tehnike pomo4iU'67AD I ond za razvoj slu*bi koje brinu o zdravlju i so#ijalnoj skrbidje#e( sjedi"te u 'Y59.koji je politiar izjavio da je kapitalizam ideologija i da 4e :. svjetski rat

izbiti izmeu kapitalistikih zemalja:H.gdje( kada je odr*ana prva sjedni#a Op4e skup"tine U'La1H. sijenja 193e"ka@( !alesa >-oljska@ i $ntalla>Maarska@.


56/139


57/139

5. Temeljem dokumenta Eend and Eease a#t Trumanova jeadministra#ija pomagala&

sovjetsku armiju:.dr*avni udar 19


58/139

F=.,oje su dvije zemlje bile u bipolarnostiZ/ i $BFF.Tko je rekao da su MO Qbur*ujska izmi"ljotinaV ZtaljinF9.Dran#is ?a#on je& predstavnik normativnog pristupa

9H.Teorija ogre je& spe#ijalna vrsta analize pona"anja u konliktnoj situa#iji.-ojavila se zajedno s nekim matematikim pristupima. Ona daje prilikuza analiziranje MO jer omogu4ava da se oni spoznaju na osnovi koristii "tete koje u takvu djelovanju mogu proiza4i za sve aktere. -redstavnik/apoport smatra da sve igre imaju brojne zajednie odlike.

91.,ada se razdvojilo /imsko 7arstvoZ:90. godine95. Aklektiki pristup MO& zasniva se na injeni#i da dio autora ipak smatrakako ni jedan monistiki pristup ne mo*e ra#ionalno objasniti zbivanja nameunarodnom planu. -redstavnik ;omann ka*e da postoje < znaajnekomponente koje mora osvijetliti svako istra*ivanje svjetske politike&

a@ politika strukturab@ snage koje djeluju u pojedinim dielovima strukture#@ odnos izmeu unutra"nje i vanjske politiked@ rezultanta a( b i # se mo*e nazvati MO9:.,ada je pao ?erlinski zidZ H9.11.19F9.9


59/139

b@ promi#anje meunarodne gospodarske i so#ijalnesuradnje

#@ po"tivanje univerzalnih ljudskih pravad@ odr*avanje dobrosusjedskih odnosa

1HF. -redsjednika direktivna odluka -BB5T

7linton je nastojao objdiniti iskustva svoje administra#ije u mirovnimopera#ijama. Birektiva je postala veza izmeu U'a i $Ba zbogneuspjeha u omaliji.

!MERI$'I PREDSJEDI8I

;erbert *oover 1959 L ::Dranklin Roosevelt 19:: L


60/139

19


61/139

suzbijanja komunistike ekspanzije u svijetu

0. lipanj-@7


62/139

-@9


63/139

1. srpnja-@@-.

Ukinut VarBavski u3ovoru -ragu.

:1. srpnja-@@-.

Potpisan S#!R#. 2orbaov i ?ush potpisali ugovor osmanjenju zaliha strate"kog nuklearnog naoru*anja za tre4inu

9. I 1H.

prosin#a-@@-.

Su22it E"a u Maastri%0tu. 15 lani#a dogovorile zajedniki

ombrambeni sustav( tr*i"tu( valuti..A) mijenja ime u AU

51.prosin#a-@@-.

Raspad SSSRa i stvaran&e "Da. 11 biv"ih sovjetskihrepublika potpisuje sporazum o stvaranju )ajedni#e 'eovisnihBra*ava.

5


64/139

- znaajni autori koji su djelovali na katedri MO bili su& 'orman $ngel($lred )immern i $rnold Toynbee

- ameriki autori imaju najdu*u tradi#iju u prouavanju MO- nakon ++. ,ongresa ,- /a 190. zapoeo je u /u i u drugim

so#ijalistikim dr*avama intenzivan rad na prouavanju MO

POVIJESI R!"VOJ SUS#!V! MO1. T$/$ 2/3,$- u velikom sustavu grkih polisa nie bilo jedinstvene vlasti- grki klasini sustav MO bio j evisoko de#entraliziran i oitovao se u

postojanju osnovnih #rta koje 4e MO zadr*ati kroz itavu povijest&suradnje i konlikta

- najmo4niji polisi su bili $tena( parta( Teba i ,orint koji su nastojalinametnuti hegemoniju

5. /6M,O 7$/T8O- /im je izgradio visoko #entralizirani sustav u kojemu su se tono znala

prava #entra- U 6. t. -rije ,rista( nakonduboke unutarnje krize( sru"ena je rimska

republika i /im postaje imperij- -a /omana postaje oznaka novog stalnog i sna*nog imperija koji se

temelji na vojnoj aktivnosti i stvaranju djelotvorne imperijalne vlasti- :90. godine se radvaja imperij i stvara 6stono i )apadno 7arstvo s dva

sredi"ta& ,onstantinopolisom i /imom- pod naletima barbara( germanskih plemena i ;una pada )/7 ?iznat@ uspjelo odr*ati na podruju ?alkana i Male $zije:. AU/O-,6 /AB'C6 86CA,- rimska #rkva je bila osnovna snaga koja je ujedinjavala narode- u ojaanoj Dranakoj dr*avi kralj ,arlo 8eliki dobio je mogu4nost za

stvaranje nove sna*ne #jeline na podruju zapadne i srednje Aurope- krunjenjem ,arla za papu je nastalo veto /imsko 7arstvo- struktura vlasti je imala eudalni karakter "to je znailo da ni #ar niti kralj

nisu do kraja suvereni na svom prostoru jer su morali voditi rauna oplemstvu koje je izravno vr"ilo vlast na nekom podruju

- itav sustav srednjovjekovnih odnosa se naziva /es publi#a #hristianakoja je bila de#entralizirani imperij u kome je bila zajednika religija ilatinska kultura

- u 1. st.( na kraju srednjovjekovnog razdoblja vojna sila je postala glavno

sredstvo za odr*avanje stabilnih odnosa( a pojavljuju se #arstvo iran#usko kraljevstvo kao dva glavna aktera


65/139

0. D/$'7U,$ /A8OEU76C$ 6 -O,UG$C T8$/$'C$ ;A2AMO'6CA UAU/O-6- od 1FH


66/139

5. sistematski- u MO postoji stanovito slaganje o nekim pravilnostima koje se pojavljuju u

razliitim azama razvoja meunarodnog kontaktiranja- tri predoavanja MO&

a@ balans sile I najtrajniji sistem MO od stvaranja moderne dr*ave

b@ bipolarnost I dvije sile imaju glavnu ulogu u kretanju i razvoju MO#@ univerzalnost I ima upori"te u davnim povijesnim i dru"tvenim

orma#ijama:. normativni

- tvri da u MO uvijek postoji stanoviti broj standarda( pravila i normimeunarodnog pona"anja

- dva kon#epta u promatranju svijeta &a@ idealistiki

- predstavni#i& ;ume( mith( /ousseaua( ,ant- idealistika "kola se razvila u $Bu na poti#aj predsjednika !ilsona

a@ realistiki

- temelje razmi"ljanja na politi#i sile- predstavni#i& Ma#hiavelli( ?a#on >konzervativist@- realistika "kola& predstavnik pykman( Morgenthau >glavni@ i njegovih

"est osnovnih naela&1. politika podlije*e op4im zakonima "to le*e u ljudskoj prirodi5. kon#ept interesa deiniran terminima sile:. interes nije stalna kategorija


67/139

- predstavnik ;omannMO se bave prouavanjem&

a@ meudr*avnih odnosab@ odnosa izmeu subjekata MO#@ aktora koji utjeu na pona"anje meudr*avnih subjekata

#EORIJS'I O'VIRI MODERO( PROM!#R!J! ME)U!RODI*ODOS!- tri unk#ionalne skupine vrijednosti teorije&

1.@ spoznajna5.@ normativna:.@ politika

- tri generalne teorije&E6?A/$E6)$M 6 'AOE6?A/$E'6 6'T6TU76O'$E6)$M

- liberalisti& Eo#k( ,ant( /ousseaua- neoliberalisti& ,eohane( 'ye su nositelji tzv. -luralizma aktera/A$E6)$M 6 'AO/A$E6)$M- osnovna ideja realizma je da su pojedin#i organizirani u dr*ave( a svaka

dr*ava *eli ostvariti svoje na#ionalne interese deinirane u sili- predstavni#i& Tukidid( veti $ugustin( Ma#hiavelli- neorealisti& !altz( ?uzan( 2ilpin- smatraju da meunarodna struktura ograniava djelovanje dr*ava/$B6,$E'A TAO/6CA- naslanjaju se na Marovo i Eenjinovo uenje- predstavni#i& !allerstein- teorija zavisnosti L kompanije i banke u nerazvijenim zemljama su glavni

#entri mo4i pomo4u kojih se kontrolira ukupan prava# njihova ravoja,O'T/U,T686)$M- svijet je neka vrsta dru"tvene konstruk#ije koja se stalno mijenja( a ljudi su

nositelji tih promjena- predstavnik !endt

+!'#ORI MPO- kad se injeni#e identii#iraju kao niz okolnosti( elemenata i posljedi#a

koje proizvode neki konkretan uinak( tada se mo*e govoriti o aktoru MO

- PODJE,!&1. U?CA,T68'6 > so#. elementi( na#ionalizam@ iO?CA,T68'i > tehnologija( ekonomija@

5. T$?6E$' >geograski@ i B6'$M63$' >na#ionalizam(tehnologija@

-. (EO(R!+S'I +!'#OR- s obzirom na stalnost smatrao se jednim od sredi"njih aktora MO- Rat/el>19. st.( 'CA@ L klima utjee na nain *ivota i temperament ljudi- Ma%kinder >8.?.@ I posebnu va*nost dao moru i /usiji- Ma0an L gl. te*i"te pomorska sila( a ne geograski prostor

- Sp1k2an L geograija kao va*an aktor u ormuliranju vanjske politike( aline i jedini

;9


68/139

- *untin3ton L posebnu pa*nju obratio klimatskim uvjetima koji su gl.imbenik pri odreivanju mogu4nosti napretka pojedinih zemalja

- *aus0o4erL dr*ava va*na sama po sebi( a sila je najva*niji atribut dr*ave- pojam *ivotnog prostora >Eebensraum@- potreba za *ivotnim prostorom N pomi#anje grani#a N voenje rata kao

pravednog sredstva za jaanje dr*avne mo4i5. PRIRODI I"VORIL svi korisni materijali i pro#esi koji se nalaze u prirodi( a ljudi su ih svojomtehnologijom kadri koristiti6. DEMO(R!+S'I +!'#OR7. E'OOMS'I +!'#OR- jedan od najva*nijih aktora MO- E'OOMI"!8IJ! MO L "irenje kruga subjekata( jaanje instrumenata

ak#ije( drukije kadrovske veze >ekonomijaLdiploma#ija@9. PR!VI +!'#OR- nakon !!5 U' poeli normirati naine pona"anja dr*ava

- osnovna unk#ija prava je da poma*e u odr*avanju prevlasti sile ihijerarhija ustanovljenih na sili( te da takvom sistemu daje svetost prava

. #E*O,O;'I +!'#ORL < oblika tehnolo"kog aktora&a@ ,UMUE$T68$'b@ $,7AEA/$T68$'#@ 'A6)?CA$'d@ B6DU)$'


69/139

L osobito izra*en u pro"losti( jer je danas uloga religije u svijetu manja negoprije-A. +aktor terori/2a- poku"aj iznuivanja rje"enja i zadovoljavanja interesa upotrebom nasilja- najnoviji enomen u MO

- 8/TA& na#ionalni( religijski( so#ijalni( kriminalni( ideolo"ki--. EkoloBki 4aktor

SUCJE'#I MO- glavni nosio#i zbivanja na meunarodnom planu koji se ne moraju

poklapati sa subjektima meunarodnog javnog prava- SUCJE'#I& meunarodne vladine i nevladine org.( politiki pokreti

meunar. karaktera( multina#. tvrtke( #rkve i religijski pokreti(proesionalne meunar. org.( na#ije( grupe ljudi( ovjek pojedina#

-. DR=!VE- u pro"losti bili glavni nosio#i svih ak#ija na meunar. -olju

- 7 E,EME#! ko&a 2ora i2ati drava:a@ stanovni"tvob@ teritorij#@ vladad@ suverenost5. ME)UDR=!VE OR(!I"!8IJEL DIOC!:a@ Meunarodne vladine organiza#ije- u svom lanstvu imaju dr*ave koje djeluju preko slu*b. -redstavnika- B6CAEA A '$&

1. univer/alne>U' i njihove spe#ijalizirane agen#ije@5. re3ionalne>O$B( Org. arikoj jedinstva( j.atlantski

savez@b@ Meunarodne nevladine organiza#ije- u njima se dr*ave ne pojavljuju kao aktivni i organizirani lanovi

6. ME)U!RODE PRIVREDE OR(!I"!8IJE7. R!",I$I#I PO'RE#IL Sv&etska %ionistika or3ani/a%i&a L nastala 1F9=. kao org. za stvaranje*idovske dr*ave( *ele4i okupiti "to ve4i broj idova u 6zraelu9. 8R'V!

L u godinama hladnog rata anga*irana na strani slobodnog svijeta( protivso#ijalizma- en#iklika Pa%e2 in terisF prvi znaajni dokument kojim je ,atolika

#rkva potvrdila svoju odlunost da prihvati novu situa#iju i da tra*i mjestoza svoje djelovanje

. !8IJE


70/139

- #h%arzenberger I o me. )ajedni#i se ne mo*e govoriti jer ona niti nepostoji. )ajedni#a je sama sebi #ilj

- Meunarodni sistem I skup varijabli koje imaju svoja pravila u pona"anjudr*ava i spe#iine karakteristike

MCATO B/$8$ U T/U,TU/6 MAU'$/OB'A )$CAB'67A

- podjela dr*ava s obzirom na mjesto koje imaju u strukturi me. )ajedni#e&a@ velike dr*ave

L zemlje koje imaju svjetske intereseb@ male dr*ave

- ne mogu u velikoj mjeri mijenjati MO- dijele se na&

a@ integrirane u okviru vojno I politikih blokovab@ stalno neutralne#@ nesvrstane

- krajem hladnog rata i raspadom bipolarnih odnosa( pojavila se ideja da jenastupilo razdoblje unipolarizma u kome jedna dr*ava mo*e samostalno

realizirati meunarodno vodstvo- ideju o nestanku drugog pola je realizirao ?ush 1991.( a ?rzezinski je to

potvrdio u J8elikoj "ahovskoj ploiK kada je napisao da su $B prva(jedina i posljednja svjetska dr*ava

- pro#es dekon#entra#ija sile I pojavio se nakon hladnog rata i omogu4ionastanak novih dr*ava

DJE,!#OS# DR=!V! U ME)U!RODIM ODOSIM!- ?eard je bio prvi autor koji je izvr"io sustavnu analizu na#ionalnih interesa

19:


71/139

:. prema teritorijalnom kriteriju@ direktnid@ indirektni

prva ju je uspostavila ,atolika #rkvaredo isusova#a( ali je postojala i u staroj 2rkoj@

- u vrijeme prvog sv. /ata propaganda postaje dimenzija MO uzdiplomatsku( ekonomsku i vojnu dimenziju- razvoj propagande u $Bu se javlja u vrijeme prvog svj. /ata( a u /usiji

nakon Oktobarske revolu#ije #@ ekonomska sredstva d@ vojna sredstva

8OC'6 6'T/UMA'T6 U MO- 7lause%itz deinira rat kao nastavak politike drugim sredstvima

- 8rste ratova&a@ Ogranieni

91


72/139

L svi ratovi nakon 5. svjetskog se mogu svrstati u kategoriju ogranienihratova lokalnog karaktera

b@ totalni- teorije o ratovima&

a@ demograska I osnovni uzrok rata je suprotnost izmeu prirodnog

prira"taja i mogu4nosti osiguranja normalnih *ivotnih uvjetab@ legalistika I rat je posljednji instrument u poku"aju realiza#ije

vlastitih dr*avnih prava

#IPOVI MO- $B i / su u moskovskom dokumentu JOsnove uzajamnih odnosa

izmeu /a i $BaK 19=5. prihvatile meusobnu mirnu koegzisten#iju

OVI SVJE#S'I PORED!'- termin je prvi put spomenuo ?ush 1991. kada je pripremao veliki vojni

projekt -ustinjska oluja

- ova sintagma je trebala oznaiti novo razdoblje MO u kojima su sedogodile goleme promjene na svim straama svijeta

- ?ush je pod tom sintagmom podrazumijevao vladavinu prava o mirnorje"avanje sporova( sna*nu demokra#iju( jaanje U'a

- model pentagonalnog djelovanja je zagovarao ,issinger koji je najavljivaonastajanje petsvjetskih sredi"ta mo4i& $B( )apadne Aurope( ,ine(Capana i /a

- mirovne opera#ije nisu predviene -oveljom Una- do 19=F. pokrenuto samo 1: mirovnih opera#ija( prije 199


73/139

I. UVOD8 sustav kolektivne sigurnosti bio je temeljen na dva podsustava

par#ijalne kolektivne sigurnosti u Auropi L '$TO i 8ar"avski ugovor8 temeljni stup euroatlantizma( odnosno amerikog djelovanja u Auropi

bio je '$TO i to od njegovog ormiranja


74/139

d. odvra4anja( d. masovne odmazde( d. uzajamnog sigurnosnog uni"tenjaRE!,I"!ML ;obbes i njegova ideja rata sviju protiv svih uzima se kao poetak realistike"koleL realistika teorija prevladava u $Bu 0HLih i bila je sna*no vezana uz teoriju

ravnote*e snagaL meu prvim zagovorni#ima politike sile u amer. 8anjskoj politi#i bio jeproesor pykmanL glavni zagovornik realistike teorije svakako je ameriki proesorMorgenthauL ;enry !alla#e( ameriki potpredsjednik za vrijeme /oosevelta( te ministar

poljoprivrede i trgovine za vrijeme Trumana( bio je kritiar realistike "koleL u posthladnoratovskom razdoblju amerika vanjska politika postupnonapu"ta tvrdi realistiki pristup i prihva4a sve vi"e elemenata idealistike "koleIDE!,I"!ML korijeni idealistike teorije vanjske politike potjeu iz vladavine amer.

-redsjednika !ilsonaSIS#EMS'! #EORIJ!L promatra svijet kao veliki slo*eni i organski sistem koji je dinamiki ihijerarhijski povezanEORE,I"!ML glavni zakljuak jest da je sila u meunarodnim odnosima promijenjivaSO+# SE8URI#Q Lnovi neLvojni izazovi postaju sve dominantniji i znatnonadma"uju na meunarodnoj s#eni( izazovi ovog tipa ne4e toliko ugroziti novisvjetski poredak u tolikoj mjeri da mu prijeti totalno uni"tenje*!RD SE8URI#QI vojne opasnostiCU"!I autor knjige -eople( tate and Dear u kojoj navodi pet osnovnihimbenika koji djeljuju na pet osnovnih podruja& vojnom( politikom(gospodarskom( dru"tvenom i ekolo"komS!VE"I prva teorijska promi"ljanja saveza pojavljuju se u :. stolje4u prijenove ere za vrijeme indijskog dr*avnika i ilozoa ,autilijaL mall i inger I tri osnovna tipa ormalnih saveza&

a@ obrambeni >'$TO@b@ ugovori o nenapadanju#@ sporazumi >entente@

III. EURO!#,!#I"!M OD 'R!J! DRU(O( SVJE#S'O(R!#! DO DE#!#!

EUROP! !'O DRU(O( SVJE#S'O( R!#! L u sve nagla"enijoj *elji da se Jovjete stavi na njihovo mjestoK umeunarodnoj zajedni#i( u $Bu se poela graditi nova vanjskopolitikastrategija globalnoga amerikog anga*manaL o sovjetskim planovima podjele interesnih sera u Auropi pisao je Bulles&

a@ u prvoj( unutarnjoj zoni nalazi se /b@ u drugoj( sredi"njoj nalaze se podruja u Auropi koja nisu spreman da

se ukljue u sovjetski sistem

#@ u tre4oj( vanjskoj zoni nalazi se ostatak svijeta

9,


75/139

#*RUM!OV! DO'#RI!L kombinirana s Marshallovim planom bila je poetak ekspanzionistikegloblane amerike politike( te novog oblika translatlantskog savezni"tvaL djelatnik amerikog M8- 'ennantra*i proeuropsku ameriku politiku akose *eli spasiti )apadna Auropa od taljinovog utje#aja( ali i gospodarskog

poslijeratnog kolapsa N poetak prve amerike vanjskopolitike doktrineodnosa prema ukupnom so#ijalistikom svijetu tzv. politike 'ontainmenta>zadr*avanja komunizma@L svoju teoriju je iznio u lanku JThe our#es o oviet 7ondu#tKL 15. H:. 199.0.190H.@L prijedlog o stvaranju nadna#ionalne europske politike zajedni#e

b@ -levenov plan >55H.H9.190H.@

97


76/139

L Auropska zajedni#a za ugljen i elik osnovana je 1F.H8? odbila@L D/$ se od poetka zalagala za za europskiju varijantu transatlantskihodnosa "to je znailo ve4u samostalnost zapadnoeuropskih saveznika ismanjenje utje#aja $Ba

L od raznih europskih aspekata ujedinjenja jedino je uspjelo ekonomskoL 50.H:.190=. su lani#e A))U3 potpisale u /imu Ugovor o osnivanju AA)a(Ugovor o osnivanju Auropske zajedni#e za atomsku energiju >AU/O$TOM@

OR(!I"!8IJ! !#OL 'astala je potpisivanjem S&evernoatlantsko3 u3ovora 7. travn&a -@[email protected] prvi vojnoLpolitiki savez zemalja jevernog $tlantikaG ?AE( B$'( D/$(

6/( 6E( EU+( '6)( 'O/( -O/( 8.?.( ,$'( $B@L glavni #ilj& zajednika obrana zemalja kapitalistikog svijeta od oru*anognapada lani#a komunistikog blokaL idejni osniva su europske zemlje( pogotovo 8? i D/$

L od samog poetka $B su trebale imati dominantnu uloguL razlozi nastanka&1. igurnosni5. Akonomski:. -olitiki

PRE(OVORI S!DFa I EUROPS'I* S!VE"I'! O'O USPOS#!VE!#OFaL 8.?. i D/$ potpisale su


77/139

!#O I E ,OO'L dolazak republikan#a Eisen0oerana vlast 190:. bio je poetak krize u'$TOLuL Eisen0oerje prihvatio novu vanjskopolitiku ameriku doktrinuJoslobaanjaK( zalagao se za promjene u oru*anim snagama i naoru*anju

L zapadnoeuropskim savezni#ima je reeno kako vi"e nije potrebnozadr*avati komunizam( ve4 ga treba odba#iti >roll L ba#k strategija@ iz zemaljaistone AuropeL nova A. vojna strategija nazvana ne lookpolazila je od saveznikograzvoja nuklearnog naoru*anja( njegove brojnosti i novih tehnolo"kihmogu4nosti njegove proizvodnjeL doktrina 2asovne od2a/depretpostavljala je da se i u ratovima tzv.lokalnog karaktera upotrijebi nuklearno oru*je( time bi svaki sukob znaiototalni rat >Bulles najjai zagovornik@L ,issinger >'ionov savjetnik za pitanja na#ionalne sigurnosti@( ;art( ?rodie(Taylor i ?u#han su utje#ali na ormiranje nove strate3i&e elastine reak%i&e

koja nastaje HLih godina i na neki nain je izlazak iz hladnog rataL tom strategijom se ograniava upotreba nuklearnog naoru*anja( te tra*ilo odnjih br*i razvoj konven#ionalnih snagaL otkri4em da / posjeduje interkontinentalne rakete s kojima mo*enapasti $B javlja se ideja o detantuL +R! teori&a t/v. propor%ionalno3 /astraBivan&a >autor ?eaure@ jedina seotvoreno zala*e za posjedovanje nukl. oru*jaL teori&a tree3 partnera GCeau4repredviala je stvaranje multilateralnogsustava nuklearnog zastra"ivanjaL projekt o stvaranju vi"ena#ionalnih nuklearnih snaga zamijenjen je projektom$tlantskim nukl. nagama( a kasnije i ormiranjem M#'amarina komiteta

PO,I#I'! DE (!U,,E!L svi postratni ran#uski vanjskopolitiki potezi bili su u #ilju poku"aja vra4anjaugleda( statusa i snage nekada"nje D/$L D/$ je bila prva zemlja koja je meunarodno priznala $BL ustrajanje na jakoj na#ionalnoj dr*avi i ve4oj samostalnosti europskogprostora ostat 4e konstanta ran#uske politikeL D/$ je 19. odluila povu4i svoje vojne snage iz '$TOa

'RI"! S!VE"I;#V!

L euroatlantski savezni#i se podijelili u dvije skupine& europej#i i atlantistiL 19:. potpisan je prvi ameriko I sovjetski Ugovor o nuklearnomnaoru*anju koji je po mnogima oznaio kraj hladnog rata i poetak nove azeu me. Odnosima L detente

PRE(OVORI O'O SM!JEJ! !ORU=!J!L 19=. u 'e% Cersey se sastali predsjednik Cohnson i sovjetski premijer,ossiginL 1=. 11.199. u ;elsinkiju zapoeli pregovori o ograniavanju strategijskognaoru*anja S!,# I GStrate3i% ar2s li2itation talks@

99


78/139

L 5. svibnja 19=5. u Moskvi je potpisan Ugovor o ogranienju antiraketnihsistema i -rivremeni protokol o mjerama za ogranienje strategijskogoenzivnog oru*jaL lijede4i predsjednik +ord>postao predsjednik nakon "to je 'io n daoostavku zbog aere !atergate@ sastao se s ?re*njevom u 8ladivostoku u

sijenju 19=. i pripremio je teren za postizanje novog sporazuma dviju sila onukl. naoru*anjuL 8arteri ?re*njev potpisali S!,# IIu ?eu 19=9.L 7arter nije dobio podr"ku u enatu za ratiika#iju $ETa 66

L novi predsjednikRea3anje vodio politiku vrstog kursa prema /Lu( tejaa i modernizira vojnu siluL neki teoretiari ka*u a je to bio novi poetak hladnog rataL /eagan tra*i izgradnju novog nukl. raketnog "tita B6 L tzv. program Rat/vi&e/daL19F0. i SF. /eganov sastanak sa 2orbaovom o reduk#iji nukl. oru*ja uAuropi

'O+ERE8IJ! O EUROPS'OJ SI(UROS#I I SUR!DJI F 'ESSGOESSL razgovori u ;elsinkiju >S=: L S=0@ o Jnovoj sli#i AuropeK i uspostavi ve4esuradnje zemalja istone i zapadne AuropeL na njoj usvojen ;elsin"ki akt >politika deklara#ija koju su usvojili svisudioni#i@L sva ta dogaanja( kasnije poznata kao 'on4eren%i&ao europsko&si3urnosti i si3urnosti G'ESS

IV. EUROATLANTIZAM U NOVOM SVJETSKOM PORETKU

[ (eopolitike pro2&eneL 19F9. pad ?erlinskog zidaF 199H. Eitva i Eatvija prve zatra*ile neovisnost i samostalnost izvan /La L 50. 15. 1991. 2orbaov predao svoju unk#iju predsjednika /La L to je oznailo 4or2alni kra& SSSRF biv"e so#. Br*ave se opredijelile za tranzi#iju unutarnjopolitikog razvoja I

zemlje Qmlade demokra#ijeQ (eostrate3i&ske pro2&enea prestanak Lipolarni0 Llokovski0 odnosa si3urnosti

L '$TO ostala dominantna sigurnosna organiza#ijaL nastanak 3eostrate3i&sko3 vakuu2a u IN JI E% S!D &e &edina preostala supersila

L s /usijom je morala redeinirati svoje vanjskopolitike strategijed pitan&e naoruan&a i vo&ne opre2e Gnukl.

(eoekono2ske pro2&ene

#EME,JE DE#ERMI!#E 'O8EP#! OVO(! SVJ. PORE#'!

F ;aas govori o eri deregula#ije koja je zapoela nakon hladnog rata i u kojojje $B ostala jedina supersila

9


79/139

L Dukuyaa u svom lanku JThe And o ;istoryK napominje da je za njegazavr"etak hladnog rata konana pobjeda zapadne demokra#ije( liberalnogzapadnog svjetonazora i modela kapitalistike tr*i"ne privredeL ;untington blokovsku povezanost bipolarne meunarodne zajedni#e u

novom svjetskom poretku zamijenjuje s povezivanjem na kulturnoL

#iviliza#ijskoj osnovi >svijetom 4e dominirati osam #iviliza#ija@L ?ush je u ,ongresu izlo*io 199H. za vrijeme krize u -erzijskom zaljevusvoju viziju novoga sv. -oretka >izvje"4e J'ovi svj. -oretak@L za ,issingera je svj. -oredak u 51. st. ?io naoko proturjean& s jedne straneobilje*en ragmenta#ijom( s druge globaliza#ijomL strategije $B za savezni"tvo&

a@ tradi#ionalni europski savezni#i i Capan >ormula 1W5Nnova triangularnapodjela svijeta@

b@ nekada"nji neprijatelji /usija i '/ ,ina >ormula 1W


80/139

:. raspu"tanjem 8ar"avskog ugovora nestao meunarodni sigurnosni sustavprvi potpuno posthladnoratovski predsjednik je u vanjskoj politi#izamijenio geostrategiju geoekonomijom@ se zalagao za jaanje '$TOa(

zadr*avanje Aurope kao glavnog amerikog partnera

OV! U,O(! !#OaL elni#i '$TOa se susreli u Eondonu 199H. i donjeli Eondonsku deklara#ijuL na temelju nje 1991. u /imu usvojen 'ovi strate"ki kon#ept savezni"tva ija

je novost bila deiniranje izazova sigurnosti s kojima se '$TO suoava unovoj AuropiL ouvanje mira i sigurnosti ostaje i dalje temeljna zada4a savezaL '$TO uvodi kon#ept kolektivne obrane u kojemu integrirane vojne struktureumaju prednostL 199=. u Madridu '$TO pozvao 3AG( M$ i -OEC da postanu punopravne

lani#e S99. u !ashingtonu na proslavi 0H. roendana '$TOaL '$TO uspostavlja nove snage tzv. '$TO /esponse Dor#e koje bi bile lako

pokretljive i leksibilneL '$TOov $k#ijski plan za lanstvo( -artnerstvo za mir( te '$77 bile suva*ne institu#ije za povezivanje i suradnju zemalja

;IREJE !#O S!VE"!L rasprave oko pro"irenja '$TOa dijele se na dva pristupa&

a@ Calta8 pro"irenje obrazla*u geopolitikim razlozima8 "irenje je nu*no8 zagovorni#i& ,issinger( ?rzezinski i Odom

a1@ unutar Calte se izdvajaju ,ennan( Mandelbaum i ?ro%n8 stavljaju okus na /usiju i onemogu4avanje njezinog "irenja

b@ Maastri#ht8 "irenje '$TOa stavljaju u regionalni kontekst8 prednost se daje ekonomskom aspektu sigurnosti8 zagovorni#i& $smus i ,ugler

b1@ unutar Maastri#hta se neki nisu zalagali za neophodno "irenje >)elikov(Maynes( $dler@L dio stratega zalagao se za tzv. Ogranieno "irenje '$TOa ime se otvoreno

poruivalo /usiji da '$TO ne *eli sve lani#e 8ar"avskog ugovoraL pripadni#i liberalnijeg all in#lusive pristupa smatraju da bi '$TO trebaookupiti sve biv"e neprijateljeL dio politiara tzv. /ussia I irsters je smatrao da upravo nova /usija mora

biti prva nova lani#aL -OEC( M$( 3AG su primljene u prvom krugu jer se htijelo izbje4i buerzonu u sredi"tu AuropeL 86GA2/$B,$ T/6E$TA/$E$ I ormirali je lideri 3AG >;avel@( M$>$ntalla@ i -OEC >!alesa@ 1991. u 8i"egraduL 199. ,ongres usvojio The '$TO Anlargement Da#ilitation $#t koji jepostao dokument za pro"irenje '$TOa

SJEVERO!#,!#S'O VIJEHE "! SUR!DJU G!88

+


81/139

L osnovano na prijedlog amerikog dr*avnog tajnika Ja2es Cakerainjemakog M8- (ens%0erana summitu '$TOa u /imu >/imskomdeklara#ijom@ u studenom 1991.L otvoreno za sve lanove biv"eg 8ar"avskog ugovoraLprvi institu#ionalni okvir za multilateralnu suradnju

P!R#ERS#VO "! MIR GP4P PROMI;,J!J! O USPOS#!VIL prema J.Si2onuprvo zemlje poten#ijalni kandidati trebaju postatipridru*ene lani#e '$TOLa( te nakon 0 L1H god. teknu status punopravnoglanstvaL Partnerstvo /a 2ir GP4Pje prihva4eno u Cru>ellesu -@@7.L prethodila mu je studija amerikog ministarstva obrane 8on%ept paperiz199:. u kojem je prvi put spomenut termin --

PRI*V!H!JE PRO(R!M! P4P

L na#rt programa ormulirali stratezi 8ije4a za na#ionalnu sigurnost $Ba(potvrdili ga ministri obrane lani#a '$TOa u listopadu 199:.L djelatnosti -D- odvijaju se u okviru '$77a

L program inzistira na vojnoj suradnji lani#a '$TOa i zemalja partneraL zemlje partneri ne dobivaju sigurnosna jamstva '$TOaL komentiraju4i -D- savjetnik !alesa rekao& #entralna i istona Auropa sepomakla iz 7hamberlainovog ki"obrana prema 7lintonovu saksoonu

!#O S!VE" I U'R!JI!L Ukrajina je meu prvim postso#. zemljama prihvat

medjunarodni politicki odnosi - skripta - seminarski, diplomski, maturski radovi, ppt

Documents