memoarsko 1

7/23/2019 Memoarsko 1

1/573

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995.MEMOARSKO GRADIVO

KNJIGA 1.

PRILOZI ZA POVIJEST HRVATSKE RATNEMORNARICE U DOMOVINSKOM RATU (1991.)


2/573

Nakladnik

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

UrednikAnte Nazor

LektoricaJulija Barun~i}

Priprema za tisakKolumna d.o.o.

Tisak

Stega tisak d.o.o.

Autor studijeStjepan Bernadi}

Sje}anja sudionikaAugustin Kontrec, Vid Stipeti}, Nikola Bok{i}, Panajoti Gilve, Zoran Radman,Ante Bili} (pok.), Andrija Gerbec, Mladen Milo{evi} Braco, Zvonimir Franjkovi},Ante Budimir, Aljo{a Nikoli}, Rudi Butkovi}, Petar Matana

Priloge prikupioStjepan Bernadi}

CIP zapis dostupan je u ra~unalnom katalogu Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebupod brojem 632101

ISBN 978-953-7439-05-7 (cjelina)ISBN 978-953-7439-06-4 (Knj. 1)


3/573

REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT1990.-1995.

MEMOARSKO GRADIVOKnjiga 1.

PRILOZI ZA POVIJESTHRVATSKE RATNE MORNARICEU DOMOVINSKOM RATU (1991.)

Zagreb 2007.


4/573


5/573


6/573

stavit }e se javnosti, upravo zato da bi potaknula na daljnje rasprave i da bi se nje-zin sadràj, barem dijelom, iskoristio za pisanje monografije o HRM-u u Domo-vinskom ratu.

Pojedini doga|aji navedeni u ovoj knjizi ve} su opisani u drugim knjigama, pa seme|usobno mogu usporediti. Primjerice, o akciji Zelena tabla Male Bare(14./15. rujna 1991.) i osvajanju skladi{ta Male Bare pisao je general Petar [imac uknjizi Svjedo~anstva o Domovinskom ratu u Dalmaciji 1991. (Split, 2001., str. 97-103), a gotovo isti sadràj o prebacivanju dijelova 4. brigade ZNG-a na podru~jeKru{eva (jer ga je pripremao autor studije u ovoj knjizi) nalazi se u knjizi generalaIve Jeli}a ôvjek i rat(Split, 2005., str. 330-347). Neke od doga|aja navedenih uovoj knjizi spominje i Boris ûpin u knjizi Stvaranje HRM u Domovinskom ratu(Split, 2006.): o prebacivanju dijelova 4. brigade ZNG-a morem na podru~je Kru-

{eva (str. 20-22), o stvaranju Odreda naoruànih brodova Kali na otoku Ugljanu(str. 23-28), o Odredu naoruànih brodova i stvaranju mornari~kih postrojbi na {i-benskom podru~ju i Remontnom zavodu [ibenik, odnosno biv{em MTRZ-uVelimir [korpik (str. 29-34), o stvaranju mornari~kih postrojbi na dubrova~kompodru~ju (str. 41-44), o razvoju mornari~kih postrojbi HRM-a (str. 51-54), te dru-go. U njegovoj knjizi spominju se i doga|aji koji u ovoj knjizi nisu navedeni; pri-mjerice, utemeljenje Sektora mornarice pri Zapovjedni{tvu ZNG RH u kolovozu1991. (str. 45) i osnivanje 6. cetinske flote u Omi{u (str. 35-36), pa je i o tome

potrebno ne{to vi{e re}i.Da svi prilozi nemaju jednak opseg, pa su neki relativno va`ni doga|aji zauzeli ma-nje mjesta, ~ime im se moè neopravdano smanjiti zna~enje u cijelom kontekstupovijesnih doga|aja, primijetio je u svojoj recenziji sadràja rukopisa ove knjige i vi-ceadmiral u mirovini Vid Stipeti}. Primjerice, prilozi o Odredu naoruànih brodo-va iz Dubrovnika koji su dobiveni za ovu knjigu ne mogu kvalitetno prikazati po-vijest i ulogu te postrojbe. Ipak, oni su navedeni da bi se barem upozorilo na njezi-no postojanje, pa se i dijelovi iz govora kapetana fregate Predraga Matane, koji je

bio zapovjednik mornari~ke komponente u Dubrovniku, navode da bi se upozori-lo na problematiku, a ne zbog toga {to je u njemu prikazana povijest HRM-a u Du-brovniku. Sli~no je i s Odredom naoruànih brodova Kali (otok Ugljan), ~ije su po-sade bile legitimni pripadnici HV-a iako nisu bile u sastavu HRM-a. Vi{e prostoratrebalo bi posvetiti i doprinosu Kor~ulana. Jednako tako, spomenuta su imena pri-padnika pojedinih postrojbi, odnosno zapovjedni{tava, a za neke postrojbe o tomenema nikakvih podataka. S obzirom na to da je rije~ o memoarskom gradivu, od-lu~eno je da se u ovoj knjizi objave svi popisi koji su dostavljeni Centru, a da seostali prikupe ili postoje}i prema potrebi nadopune u sljede}im izdanjima. Daka-ko, monografija o HRM-u u Domovinskom ratu trebala bi imati imena svih pri-padnika HRM-a u tom razdoblju, posebice imena poginulih i ranjenih.

6


7/573

U knjizi se na nekoliko mjesta o istom doga|aju govori vi{e puta, no budu}i da jerije~ o prilozima raznih autora, takve priloge se nije znatnije mijenjalo, posebice neone dijelove u kojima se u opisu pojedinih doga|aja navode razli~iti podaci. U tek-stu su ostavljene rije~i i kratice koje su kori{tene u vojno-stru~noj komunikaciji

toga vremena, zbog ~ega se na kraju knjige nalazi popis kratica. Usprkos iznesenimprimjedbama, zbog niza podataka koji su do sada bili nepoznati {iroj javnosti, kaoi zbog njihova izno{enja na stru~an i metodolo{ki prihvatljiv na~in, te zbog toga {tosu recenzenti u kona~nici dali pozitivno mi{ljenje o kvaliteti pro~itanoga rukopisa,odlu~eno je da se sadràj knjige predstavi {iroj javnosti. U prilog opravdanosti ta-kve odluke govore dijelovi iz recenzije viceadmirala u mirovini Vida Stipeti}a:

U napisu pod naslovom HRM u Domovinskom ratu 1991. godine, s uspjehom je opi-sano stvaranje i ratni put HRM-a u Domovinskom ratu, ~ime je popunjena dosta veli-

ka praznina u samoj temi u na{oj, kako vojnostru~noj, tako i u literaturi namijenjenojznatièljnicima i {iroj javnosti op}enito. ...Ovo je knjiga koja }e posluìti svima onima koji izu~avaju ili primjenjuju spoznaje ona{oj vlastitoj pomorskoj pro{losti, vojnopomorskom ratnom umije}u, ali i ostalim zna-tièljnicima èljnim istine o onome {to se dogodilo na ovim prostorima uz more, namoru, obali i otocima. ...

urednik knjige:dr. sc. Ante Nazor

7


8/573

Brod biv{e JRM P^-176 Mukos pogo|en 14. studenoga 1991. navo|enim torpedom diverzanataHRM-a, a potom nasukan u uvali Ne~ujam (otok [olta).

Priprema za tegljenje u [ibenik u remontnu bazu.


9/573

Stjepan Bernadi}:

STUDIJA O USTROJAVANJU IDJELOVANJU HRVATSKE RATNEMORNARICE U 1991. GODINI


10/573


11/573

Uvod

Prilozi za gradivo o povijesti Hrvatske ratne mornarice (HRM) u 1991. godi-ni izraz su potrebe za istraìvanjem i sagledavanjem njezina razvoja i borbe-nog djelovanja u Domovinskom ratu, posebice u prvoj godini njezina nastan-ka. Tekstovima u ovim Prilozima nastojalo se metodolo{ki obuhvatiti HRM kaogranu oruànih snaga RH, koja se zajedno s ostalim granama OS i drugim oblici-ma otpora borila za o~uvanje suverenosti i teritorijalnog integriteta RH. Dosada{-

nji radovi na ovu temu: Borbena djelovanja HRM-a tijekom 1991. godine, kao slu`-beno izvje{}e HRM-a iz 1999., i Bitka za Jadran Razbijanje pomorske blokade jad-ranskog plovnog puta 14.-16. studenoga @eljka Seretineka samo su nazna~ili i opisa-li odre|ene probleme iz ove tematike. Primjerice, @eljko Seretinek zapovjednikbitnice topova ZIS-a na Lovi{tu i Blacama, koja je aktivno djelovala u boju izme|uHRM-a i jugomornarice od 14. do 16. studenoga 1991., u svojoj knjizi je prikupiobrojne podatke iz ratnih dnevnika zapovjedni{tava Kor~ule, Pelje{ca i Hvara. Svo-jim prilogom on je pridonio i stvaranju ovdje iznesene studije. Pored toga, bilo jejo{ napisa na temu povijesti HRM-a u Domovinskom ratu, na primjer knjige Gra-dimira Radivojevi}a Nepokoreni Jadran Kronika jednog bezumljai Borisa ûpinaStvaranje HRM u Domovinskom ratu (Split, 2006.). Valja spomenuti i monografijepoduze}a pomorske privrede, prije svega Jadrolinije. Dakako, i mno{tvo novin-skih ~lanaka, intervjua, uspomena na obljetnice, videozapisa, snimaka s TV-a itd.,te monografija pisana za potrebu sukcesije vojne imovine, u kojoj su podaci o tomegdje je i kako zavr{ila vojna tehnika kojom je raspolagala biv{a Jugoslavenska ratnamornarica (JRM). Budu}i da su i nakon navedenih napisa mnoga pitanja ostala ne-istraèna, gradivom u ovim Prilozima nastojalo se popuniti postoje}e praznine, te

prikupljenom faktografijom dobiti {to cjelovitiju sliku o nastanku i borbenim dje-lovanjima HRM-a.

Za istraìvanje i utvr|ivanje povijesnih ~injenica o nastanku i razvoju HRM-a ko-ri{teni su dokumenti iz arhiva HRM-a, te privatne zabilje{ke i sje}anja djelatnikaHRM-a koji su obna{ali odre|ene du`nosti u HRM-u u razdoblju koje se opisuje.Dakako, rad na prikupljanju gradiva i opisivanju doga|aja pratili su odre|eni pro-blemi. Prije svega, relativan nedostatak slu`benih zabilje{ki za 1991. godinu. Tadase op}enito malo pisalo o doga|ajima koji su bili u tijeku, a i od onoga {to se napi-salo puno je izgubljeno ili je jo{ uvijek nedostupno. Zbog toga su uzimane izjavevi{e svjedoka, da bi se prikupilo gradivo za budu}e rasprave i poku{aje rekonstruk-cije povijesti HRM-a u Domovinskom ratu.

11


12/573

Mediji su bili vrlo revni u prikazivanju odre|enih doga|aja, o ~emu svjedo~i ogro-mna koli~ina sa~uvanoga materijala (izvadaka iz novina, videozapisa s televizije, pri-vatnih snimaka odre|enih doga|anja itd.). No, oni ne mogu biti relevantni za po-bliè poja{njenje ili argumentiranje povijesti HRM-a. Jer, ma koliko bili aùrni u

prikupljanju podataka, mediji ipak nisu mogli dati pravu informaciju o doga|aji-ma, bilo zbog subjektivnog doìvljaja novinara, ili, {to je bio naj~e{}i slu~aj, zbogtoga {to novinari uglavnom nisu poznavali pozadinu doga|aja. Pisanje je bilo ote-àno i zbog toga {to personalna slu`ba nije imala sre|ene podatke o pripadnicimadjelatnog sastava za 1991. godinu. To najbolje znaju zapovjednici postrojbi koji sunaknadno morali uloìti velike napore kako bi se evidencije aùrirale i popunile po-trebnim podacima. Sli~no je bilo i s logistikom. Nitko od djelatnika koji su bili an-gaìrani u logistici nije htio napisati prikaz rada te slu`be. U ono vrijeme izgledalisu prili~no zaposleni. S druge strane, mora se iskazati zahvalnost onima koji su po-mogli koliko su mogli i svojim prilozima pomogli da se ne zaboravi. To su uglav-nom isti oni koji su se i za vrijeme obna{anja svoje slu`be zalagali da svoj posao na-prave na najbolji mogu}i na~in.

Bilo je pote{ko}a i u prikupljanju kvalitetnih fotografija o djelovanju HRM-a u Do-movinskom ratu. Dakako, one postoje, ali ve}ina njih privatno su vlasni{tvo i us-pomene sudionika tih doga|aja. Mnogi su bili voljni ustupiti slike na kopiranje,no, naàlost, tehnika kojom su autori raspolagali nije omogu}avala da se iste kopi-raju (skeniraju) na vrijeme ili na neki medij i da se prezentiraju u prilozima. Sada,

kada postoji Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata tone}e biti problem, pa }e sljede}i Prilozi za gradivo HRM-a u Domovinskom ratu(za razdoblje od 1992. do 1995. godine) biti zastupljeniji fotografijama.

Stjepan Bernadi}

12


13/573

Okruènje stvaranja HRM-a

Vojnopoliti~ka situacija

Vojnopoliti~ka situacija na cijelom prostoru biv{e Jugoslavije po~inje svoje jasneobrise poprimati 1990. godine raspadanjem jugo-komunisti~kog sustava i po~eci-ma demokratizacije dru{tva, a vrhunac srbo~etni~kog pritiska osje}a se ve} po~et-kom 1991. godine. Priop}enjem SSNO-a (24. 01. 1991.): Ako se u Hrvatskoj od-

mah ne raspuste svi mobilizirani oruàni sustavi, JNA }e podi}i borbenu gotovostsvojih jedinica. jasno je s najvi{eg vojnog vrha re~eno kakvu }e ulogu imati jednaod najja~ih oruànih sila tada{nje Europe. Naime, planom Tiho umiranje (gene-ral-potpukovnik JNA prof. dr. Radovan Radinovi}) biv{a JNA trebala je Hrvatskubaciti na koljena i osigurati uvjete za stvaranje jedne nove stare dràve. Po tomplanu i biv{a JRM imala je svoj dio zada}e trebala je pod punu kontrolu stavitipodru~je svoje odgovornosti, obalu, otoke, me|uoto~ni prostor i otvoreno more.

Slijed doga|aja tijekom 1991. godine olak{ao je provedbu navedene zada}e JRM-

a, jer je Hrvatska prioritet morala dati ustrojavanju i opremanju postrojbi za vo|e-nje borbenih djelovanja na kopnu. Iako je u Beogradu 1. rujna potpisan sporazumo prekidu vatre, ratna djelovanja su nastavljena, a sredinom mjeseca zahvatila su iobalni rub od Zadra do Plo~a. U ovim djelovanjima aktivno sudjeluje i JRM, palj-beno djeluju}i po ciljevima na kopnu na podru~ju [ibenika, Splita i Plo~a. Uvede-na je i svijetu obznanjena pomorska blokada luka i otoka. Djelovanjem neprijatelj-ske mornarice u tom vremenu, a osobito u razdoblju od rujna do studenoga, ìvotu Dalmaciji, osobito na otocima, doveden je do granica preìvljavanja. Svi gospo-darski kapaciteti gotovo su prestali s proizvodnjom, kopnene komunikacije bile supresje~ene, sve ve}e luke blokirane, a duòbalne i me|uoto~ne plovne rute pod stal-nim nadzorom njihovih brodova.

U takvim uvjetima potpune prevlasti neprijatelja na moru po~ela se 12. rujna stva-rati Hrvatska ratna mornarica. U po~etku su se poglavito ustrojavale postrojbe kojesu mogle u~inkovito djelovati, s obzirom na naoruànje i opremu s kojom se u tovrijeme raspolagalo. Osloba|anjem grada i luke Plo~e (14./15. rujna), gdje se, iz-me|u ostaloga, nalazilo skladi{te streljiva u Malim Barama i skladi{te podvodnihmina u Tatinjama, HRM je do{la do prvih mo}nih oruànih sustava, a osvajanjemobalnih topni~kih bitnica na @irju, Smokvici, Ze~evu, [olti i Kor~uli, te preuzima-njem brodova iz Brodoremontnog poduze}a [ibenik, stvoreni su uvjeti za oprema-

13


14/573

nje odre|enih snaga HRM-a. Ustrojene su snage za minska djelovanja, odred po-morskih diverzanata, postrojbe obalnog topni{tva i pomorske snage, odnosno nam-jenski organizirane snage za izvr{avanje odre|enih zada}a. Uz to, sportski klubovi,te poduze}a i institucije koje su orijentirane moru i ìve od mora, pruìli su nese-

bi~nu pomo} i ponudili na raspolaganje HRM-u sve svoje stru~ne i materijalne re-surse.

Gotovo istodobno s ustrojavanjem prvih postrojbi otpo~inju i borbena djelovanja,a njihov cilj i na~in planirani su i odre|eni u Zapovjedni{tvu HRM-a. Snagama zaminska i diverzantska djelovanja trebalo je naru{iti ustaljeni sustav opskrbe brodo-va iz pomorskih baza i ograni~iti manevar protivni~kim flotnim snagama. S timciljem izvr{eno je polaganje mina ispred ulaza u Ratnu luku Lora i u Splitskim vra-

tima. Tijekom listopada ure|eni su i posjednuti paljbeni poloàji obalnog topni{tvana @irju, Ze~evu, Smokvici, [olti, Bra~u, Splitu, Pelje{cu i Kor~uli. Tako su ve} po-~etkom studenoga 1991. godine operativnim rasporedom snaga HRM-a stvorenipovoljni uvjeti za kona~ni obra~un s tehni~ki opremljenijim i nadmo}nijim nepri-jateljem.

Oblik i veli~ina Jadranskog mora (prostor na kojemu se izvode borbena djelovanja)

Jadransko more veliki je zaljev Sredozemnog mora koji se proteè u smjeru sjevero-zapad-jugoistok, izme|u Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Nazvano je premaanti~koj luci Adria, koja je danas zbog nanosa i podizanja obale udaljena 25 km odobale, a nalazi se izme|u rijeke Adige i rijeke Po u Italiji. Njegova ju`na granicaobuhva}a Otrantska vrata i ide spojnicom: rt Santa Maria di Leuca u Italiji sjev-erna obala otoka Kerkira u Gr~koj u{}e rijeke Butrint u Albaniji. Uzdu`na os pro-lazi od u{}a rijeke Butrint, a zavr{ava na ulazu Lido u Venecijansku lagunu u duì-ni od 475 nauti~kih milja.1 Najve}a {irina Jadrana, mjerena okomito na uzdu`nu

os, je na spojnici Omi{-Vasto i iznosi 117 milja. Prosje~na {irina iznosi 85 milja, a{irina Otrantskih vrata 40 milja. Povr{ina Jadranskog mora je 138.595 km2.

Pomorski prag koji se proteè od poluotoka Gargano preko otoka Palagruà na La-stovo dijeli Jadran na sjeverni i ju`ni dio. Polaze}i od sjeverozapada, dubine Jadra-na postupno rastu. U sjevernom dijelu su manje i ne prelaze 200 m, izuzev Jabu~-ke kotline, gdje doseù 270 m. Ju`ni Jadran mnogo je dublji najve}a dubina je1233 m, a u Otrantskim vratima 600-800 m.

14

1 1 nauti~ka milja = 1852 m.


15/573

Na Jadransko more danas se oslanjaju teritoriji {est dràva: Hrvatske, Italije, Slove-nije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Razvedenost obale2 povoljno utje-~e na uporabu obalnih i pomorskih snaga ratne mornarice (RM), omogu}uje do-bro maskiranje, baziranje i rastresitost elemenata operacijske osnovice pomorskih

snaga, te pripremu, organizaciju i izvo|enje bojnih djelovanja, osobito u me|uo-to~nom podru~ju. Otoci Jadranskog mora poredani su ispred njegove isto~ne oba-le u nekoliko nizova, paralelno s protezanjem obale i smjerom pruànja dinarskihplanina. Jedini prekid u oto~nom lancu je u rajonu rta Plo~a, izme|u [ibenika iSplita. Ju`no od Cavtata nema oto~nih nizova, tako da je obala otvorena. Otoci nana{em dijelu Jadrana podijeljeni su na zapadnoistarsku, kvarnersku, sjevernodal-matinsku, srednjodalmatinsku i ju`nodalmatinsku skupinu. Na talijanskoj straniJadrana jedini otoci su Tremiti, u sektoru Abruzzi, blizu Gargana. Oto~ni nizovi

~ine prirodnu prepreku za pristup ratnih brodova, podmornica i podmorsko-de-santnih sredstava prema na{oj obali, olak{avaju}i odvijanje duòbalnog pomorskogprometa unutarnjim plovnim rutama.

Istureni otoci omogu}uju postrojbama obalnih snaga da brane i nadziru {irok obal-ni pojas i teritorijalno more RH.

Uskost Jadrana omogu}ava njegovo brzo preplovljavanje brodovima i prelijetanjezrakoplovima. Na primjer, brod koji plovi brzinom 30 ~vorova (~v)3 moè preplo-viti Jadran po uzdu`noj osi za oko 16 sati, a po prosje~noj {irini za oko 3 sata. Zra-koplov brzine 880 km/h moè preletjeti Jadran po uzdu`noj osi za oko 1 sat, popri-jeko za oko 10-11 minuta.

Orografski sklop obale i njezinog zale|a odre|uje protezanje operativno-takti~kihpravaca koji s mora vode prema obali i dalje u dubinu kopna. S na{e obale premaunutra{njosti vode sljede}i operativno-takti~ki pravci:

tr{}ansko-rije~ki, rije~ko-karlova~ki,

kninsko-unski i neretvanski.

Za agresora je najpogodniji kninsko-unski pravac, koji je operativnog zna~aja; ima{iroku zonu za iskrcavanje s mora i uzdu`ni manevar izme|u rijeka Zrmanje i Ce-tine, s najve}om dubinom kod Knina. Ostali pravci su manjeg kapaciteta i propu-

15

2 Pod obalom u vojno-geografskom zna~enju podrazumijeva se obalni pojas kopna koje pripada pomorskomboji{tu, potom obalni rub (uski pojas uz more, gdje su izgra|eni ure|eni obrambeni poloàji) i obalno more

(me|uoto~ni akvatorij koji obuhva}a unutarnje vode i teritorijalno more {irine 12 milja). To prostranstvo sva-kako je razli~ite {irine, zavisno od primorskog reljefa i razvedenosti obalne crte.3 vor je jedinica za brzinu; 1 ~vor = 1 nauti~ka milja (1852 m) na sat.


16/573

sne mo}i. Svaki od pravaca oslanja se na vi{e pogodno iskrcajnih mjesta u odre|e-nom rajonu ili podru~ju mogu}eg iskrcavanja:

tr{}ansko-rije~ki i rije~ko-karlova~ki pravac na prostor poluotoka Istre i kvarner-ske grupe otoka; kninsko-unski pravac na desantno pogodan prostor Ravnih kotara i {ireg rajonarta Plo~a; neretvanski pravac na prostor @upskog zaljeva i {ireg rajona luka Plo~e i Ston.

Isto~na obala Jadranskog mora ve}im dijelom je visoka i strma, kra{kog karaktera,te{ko pristupa~na i prohodna, osobito za teù borbenu tehniku. Visina obale i nje-zina razvedenost s puno uvala (zaljeva) omogu}uje vrlo uspje{no maskiranje pomor-skih snaga i svih ostalih elemenata obalne obrane. Pogodna je za izgradnju podze-mnih skloni{ta i maskirnih vezova za brodove i podmornice, vatrenih poloàja obal-

nog topni{tva i obalnih raketa (OR) i drugih elemenata infrastrukture. Visoka oba-la omogu}uje povoljan poloàj obalnih radara, ~ime se pove}ava njihova daljina ot-krivanja. Navedene zna~ajke obale otoka i kopna povoljno utje~u na organizaciju iizvo|enje protudesantne obrane na Jadranskom pomorskom voji{tu (JPV).

Za izvo|enje bojnih djelovanja klimatski uvjeti na Jadranu su u ve}em dijelu godi-ne povoljni. Jaki vjetrovi, kao {to su bura, jugo, tramontana, a u ljetnim mjesecimakratkotrajni i sna`ni vjetrovi lebi} (s jugozapada) i o{tro (s juga), ukoliko su ja~i od3 po Boforu4 oteàvaju plovidbu manjih brodova, rad brodskih posada, iskrcavanje

desantnih snaga i sredstava, uporabu brodskog naoruànja i zrakoplovstva i izaziva-ju zano{enje topni~kih zrna i raketa. Temperature na Jadranu rastu od sjevera pre-ma jugu i ne utje~u bitno na pripremu i izvo|enje bojnih djelovanja, osim jakihzima, kada moè do}i i do poledice.

Prosje~ne temperature zraka na Jadranu:

najvi{a prosje~na temperatura (u srpnju) je oko 23 C u sjevernom i

25 C u ju`nom Jadranu, najnià prosje~na temperatura (u sije~nju) je oko 2,6 C u rajonu Venecije, a9,8 C u rajonu otoka Visa, srednja godi{nja temperatura zraka u sjevernom Jadranu je 14 C, a u Otrantskimvratima 18 C.

Obla~nost i magla ograni~avaju uporabu zrakoplovstva, posebice iznad morske po-vr{ine. Tako je, na primjer, godi{nje prosje~no oko 4% potpuno obla~nih dana. Na

16

4 Bofor Fransis (1774.-1857.), britanski hidrograf i kontraadmiral. Autor prve skale vjetrova koja je po nje-mu dobila ime. Boforova skala je me|unarodno prihva}eno mjerilo za ja~inu vjetra. Npr. 6 bofora odgovara br-zini vjetra od 39 do 49 km na sat ili 10,8 do 13,8 m/sec.


17/573

sjevernom Jadranu magla je ~e{}a pojava i godi{nje je prosje~no ima izme|u 39dana u Veneciji i 69 dana u Puli, a na srednjem i ju`nom dijelu Jadrana 2-3 dana.

Vrijeme kao astronomska pojava neposredno utje~e na pripremu i izvo|enje bojnihdjelovanja. Naime, iako suvremena tehni~ka sredstva omogu}uju to~no vo|enje na-

vigacije i upravljanje vatrom raznih bojnih sredstava, {to sve vi{e izjedna~ava bojnadjelovanja u no}nim i dnevnim uvjetima, ipak je izvo|enje bojnih djelovanja no}u,osobito za zrakoplovstvo, sloènije i teè. Ovu okolnost na{e pomorske snage kori-ste za izvo|enje bojnih djelovanja u uvjetima neprijateljeve nadmo}i u zraku.

Dubina mora utje~e na uporabu podmornica, mina i torpeda, na sigurnost plovid-be i na mogu}nost pristupa desantnih snaga i sredstava obali. Pravocrtna torpeda nemogu se koristiti na dubinama manjima od 20 m, a samonavo|ena manjima od 60m. Polaganje nekontaktnih leè}ih mina zasad je ograni~eno dubinom mora do 60

m protiv povr{inskih brodova i 150 m protiv podmornica. Sidrene kontaktne i ne-kontaktne mine mogu se upotrebljavati do dubine mora od 5 do 400 m. Amplitu-de plime i oseke nemaju bitnog utjecaja na sigurnost plovidbe i sigurnost brodovau vezu.

Temperatura, gusto}a i slanost morske vode utje~u na uvjete rada podvodnih elek-tri~nih lokatora (PEL), podvodnih elektri~nih goniometara ili {umosmjera~a (PEG)i radio-hidroakusti~nih pluta~a (RHAP). U kolovozu su temperature najvi{e, a naj-niè u velja~i. Prosje~na temperatura povr{inskog sloja morske vode u sjevernom Ja-

dranu je 7-9 C zimi i 20-22 C ljeti, u srednjem Jadranu 11-13 C zimi i oko 24C ljeti, te u ju`nom Jadranu 12-13 C zimi i do 25 C ljeti. Slanost morske vode uJadranu iznosi u prosjeku 38,5%. Prozirnost morske vode ljeti kre}e se u sljede}imgranicama: u sjevernom Jadranu od 10 do 30 m (zbog rije~nih nanosa i plitkogmora), u srednjem Jadranu od 29 do 33 m, u ju`nom Jadranu od 24 do 56 m.

Prozirnost mora utje~e na dubinu otkrivanja podmornica i minskih prepreka umoru iz zraka. Tako se, na primjer, podmornica moè otkriti iz zraka na dubini odoko 30 m, a mine na dubini od oko 2,5 do 5 m, pri mirnom moru i vedrom danu.

Iskustva bojnih djelovanja koje je pro{la HRM u Domovinskom ratu nedvojbenopokazuju kako se malo pozornosti pridavalo izu~avanju hidrogeografskih, meteoro-lo{kih i geomorfologijskih uvjeta na Jadranskom moru. Posebno je bilo iznena|e-nja kod minsko-protuminskih djelovanja, gdje se prozirnost mora, uvjeti morskogdna, valovi i morske struje nisu poznavali u dovoljnoj mjeri. Isto tako, bilo je ne-poznanica u kori{tenju sustava radioveze i motrenja. Sve je ovo bilo vi{e puta na-zna~eno u literaturi koja se pisala i prepisivala, ali kada je ratna praksa ustupila mje-sto teorijskim formulacijama, bilo je to ne{to druga~ije od onoga {to se neprekidnoponavljalo u nekim ud`benicima.

17


18/573


19/573

Upravo na tom prostoru, gdje je neprijatelj imao potpunu prevlast u zraku, namoru (pod morem) i na kopnu, HRM je osmislila i ispoljila te`i{te svojih borbenihdjelovanja, ostvariv{i rezultate kojima je u relativno kratkom vremenu uspostavilakontrolu na ve}em dijelu podru~ja svoje odgovornosti.

19


20/573

Organiziranje pomorskih ~asnika u okviru4. brigade ZNG-a

Hrvatski ~asnici u sastavu JRM-a nikada nisu prekidali nit koja ih je povezi-vala s hrvatskim narodom i hrvatskom domovinom. Hrvatski ~asnici u ta-da{njoj 17. brigadi torpednih ~amaca (T^), kojima je zapovijedao kapetankorvete Zdenko Simi~i}, stavili su se ve} po~etkom 1991. na raspolaganje hrvatskoj

dràvi i predsjedniku dr. Franji Tu|manu. U po~etku je organizacija djelovanjaizvan vojarne Lorapovjerena Petru Perkovi}u, kojemu su bile dostupne informaci-je. On se povezao s Miroslavom Skokom i Petrom [imcem, preko kojih su dobiva-ne potrebne informacije o ustrojavanju Hrvatske vojske. Izra|eno je vi{e planova onapu{tanju JRM-a. Planirano je bilo uzeti {to vi{e brodova i opreme, o{tetiti vital-nu opremu na pogonu, te pripremiti sve koji su se stavili na raspolaganje hrvatskojdràvi da na poziv napuste JNA. Nakon detaljne analize plan o preuzimanju bro-dova odgo|en je, jer je zaklju~eno da bi bilo te{ko izvr{iti pregrupiranje brodovabilo gdje na obali, a da ne budu vra}eni u Loru ili uni{teni zrakoplovima. Primjeri-

ce, u zadarskom dijelu planirano je brodove smjestiti u potkope na Dugom otoku,a me|u planovima je bio i put u Italiju, no on je bio pun neizvjesnosti i opasnostiza obitelji koje bi ostale u Splitu.

Napadom Jugoslavenske armije na Sloveniju krajem lipnja 1991. Hrvati ~asnici utada{njoj 17. brigadi T^ odlu~ili su napustiti JRM i time totalno dezorganiziratispomenutu postrojbu, koja je u to vrijeme slovila kao najbolja brigada u Floti JRM-a i bila pohvaljena od General{taba JNA. S odlukom o napu{tanju JNA upoznali suMiroslava Skoku, a u Zadru Zvonimira Rodina, koji im je obe}ao svekoliku pomo}.

Donesena je kona~na odluka da se u {to kra}em roku podnese zahtjev za odlazak izJRM-a i da za njima po|u svi hrvatski do~asnici i mornari. Skidanje iz odoreJRM-a u roku od 24 sata omogu}avala je spasonosna re~enica: Ne slaèm se s po-litikom koju provodi JRM. Jedino je kapetan korvete (kkr) Zdenko Simi~i} ~ekao jo{pet dana. Zbog ~injenice da je bio zapovjednik divizijuna odrào se partijski sasta-nak 17. BT^ u kinodvorani, kojemu je nazo~io i tada{nji zapovjednik Flote JRM-a kapetan bojnog broda Nikola Ercegovi}. Me|u nazo~nima je bio odani do~a-snik Predrag îri}, koji je postavio pitanje: Da li zapovjednik divizijuna kkr Zden-ko Simi~i} organizirano radi s hrvatskim ~asnicima na slabljenju borbene mo}i cjelovi-te 17. BT^?No, rasprava nije donijela rezultate koje su o~ekivali protuhrvatski ras-poloèni ~asnici JRM-a. Najve}i dio vremena u dvorani je bio muk. Na kraju je za-

20


21/573


22/573

gade ZNG-a Ivi Jeli}u i nastavili koordinirati s Miroslavom Skokom, kojemu supredlagali planove za blokadu Ratne luke Lora. U njoj je, naime, bazirala Flota

JRM-a s udarnim pomorskim brigadama 18. BRTOR-R^ (raketna), 17. BT^ (tor-pedna), 4. B VPBR (patrolno-protupodmorni~ka), BP (podmornice), logisti~kibrodovi i zapovjedni brod; ukupno oko 30-35 ratnih brodova s podmornicama.

Postojale su samo dvije mogu}nosti blokade Lore: blokada s kopna, koja je bilau~inkovitija jer se kanalizirala prometnicama koje vode iz Lore, i blokada s mora,koja je ovisila o tome jesu li ratni brodovi u Lori ili su isplovili iz nje. Naime, kadsu ratni brodovi u Lori, tada u obzir dolazi blokada samog ulaza u luku, a kada oniisplove, tada je mogu} samo nadzor njihova kretanja, zadràvanja i sidrenja. Na za-

htjev gospodina Ive Jeli}a da se planira blokada Lore s morske strane, skupa s Vic-kom Batinicom iz Brodosplita napravljen je plan kako s remorkerima blokiratiulaz, odnosno koje plovno sredstvo treba potopiti ispred ulaza u Loru (Slika 1).

Vojarna u Divuljama sa svom ratnom opremom bila je velika prijetnja za cijelu ka-{telansku regiju i grad Split. Najve}a postrojba po bojnoj mo}i bio je ORD (Obal-ni raketni divizijun), naoruàn raketama obala more, ruske proizvodnje. Iste suimale bojevu glavu s 550 kg eksploziva i goriva s oksidantom 600 l, koji ako ne iz-gori tijekom leta rakete, postaje nervni bojni otrov. Takvih je na lanserima i u pri-~uvi bilo oko 20 komada. No, u Divuljama nisu bazirali zna~ajniji ratni brodovi, adanju je zbog opskrbe i prevoènja zapovjednika postrojbi na va`nije sastanke u Za-

22


23/573

povjedni{tvo Flote, iz Divulja redovito isplovljavala BRM (motorna barkasa) zaLoru. Napravljen je i plan presijecanja telefonskog kabela u sustavu veza zapovije-danja koji je bio poloèn izme|u Divulja i Lore, ~ime bi se bitno naru{io njihov {ti-}eni sustav veza (Slika 2). Traèni planovi bili su gotovi do kraja srpnja 1991., me-

|utim, nisu provedeni.Po~etkom kolovoza 1991. brodovi JRM-a po~eli su napu{tati Loru i sidriti se u Ka-{telanskom zaljevu, poglavito VPBR-ovi (veliki patrolni brodovi) i RTOP-ovi (ra-ketne topovnja~e). Prate}i njihovo kretanje unutar Ka{telanskog zaljeva, primije}e-no je da se gotovo uvijek sidre na njegovoj sredini, te da se VPBR no}u sidri zajed-no s 1 do 2 RTOP-a na bokovima. Tada je predloèn no}ni plan napada na takti~-ku grupu koja bazira na sidru u Ka{telanskom zaljevu, koji je gospodin Jeli} prih-vatio (Slika 3).

Brze glisere koji su trebali biti kori{teni za napad osigurao je Sini{a Poljak, a raketetipa osa osigurao je Mile âtlak, koji je ve} bio na planini Svilaji (114. brigada).

23


24/573

Izvr{en je obilazak polaznih rajona lu~ice Split, od Zente do Poljuda, te obale Ka-{tela, ovisno o to~ki sidrenja takti~ke grupe brodova JNA. Grupa za napad bila jepodijeljena u pet skupina koje su trebale istovremeno izvr{iti napad, a ~inili su je:Zdenko Simi~i}, Petar Perkovi}, Jaki{a Frani}, Tihomir Erceg, Vojko Mareli}, Ne-

djeljko Stani}, Vladimir Jankovi}, Ivan Stankovi}, Du{ko Mrdulja{, Sini{a Poljak,Nadomir Kodòman, Mile âtlak, Nikola Prizmi} i Josip Pocrnja. S obzirom na toda su dobro poznavali karakteristike brodova JRM-a, to~no se znalo gdje su komo-re za streljivo i rakete u lanserima, {to je i bio cilj napada, jer su brodovi bili popu-njeni do punog borbenog kompleta. Iznesena je i procjena kakve bi bile posljediceu ekolo{kom smislu nakon potapanja brodova i izlijevanja ve}e koli~ine nafte u Ka-{telanski zaljev. Plan je bio odobren, ali znak za po~etak njegove provedbe nije do-biven.

Paralelno sa spomenutim planovima radilo se na ustrojavanju mornari~ke postroj-be unutar 4. brigade ZNG-a, no teì{te njezina djelovanja tada je bilo na kopnu, patakva postrojba nije osnovana. Krajem kolovoza ve} su se nazirali obrisi budu}egustroja HRM-a na kojemu se intenzivno radilo. Prvih osam ~asnika koji su 5. ruj-na 1991. potpisali ugovor za osnivanje HRM-a Zdenko Simi~i}, Augustin Kon-trec, Karlo Grbac, Zvonko Majer, Nedjeljko Stani}, Goran Bona~i}, Petar Perkovi},Boris ûpin bili su na platnom spisku 4. brigade, sve do odlaska u neke drugepostrojbe Hrvatske vojske.

Civilne strukture

U samom po~etku pruànja otpora agresoru, ljudi i grupe gra|ana po gradovima inaseljima uz obalu organizirali su se u cilju za{tite ìvota i materijalnih dobara. Pomjesnim zajednicama, poduze}ima i raznim ustanovama osnivani su krizni stoèrikoji su provodili organizacijske mjere i radili na ustrojavanju najboljih oblika za{ti-te. Gra|ani u priobalju odmah su se javljali u Zapovjedni{tvo Hrvatske ratne mor-narice èle}i pristupiti u njezine redove, a traìli su i stru~nu pomo} za pobolj{anje

svoje osposobljenosti za odgovore u slu~aju opasnosti.No, HRM nije mogla primiti toliki broj ljudi koliko ih se javilo. S druge strane, niHRM se u po~etku nije dovoljno organizirala za sve oblasti djelovanja te je trebalapomo} gra|ana, a posebice stru~nih poduze}a, organizacija i instituta koji su pokri-vali one oblasti za koje mornarica nije imala organizirane aktivnosti. Tako je ostva-rena vrlo uska suradnja s poduze}ima Brodospas, Jadrolinija, lukama u Splitu iPlo~ama, autoprijevoznim poduze}ima (Split, Plo~e, Rijeka, [ibenik itd.), brodo-gradili{tem u Splitu, Brodoremontnim poduze}em iz [ibenika, poduze}ima za tur-izam (pruànje usluga smje{taja), PTT-om itd. Javljali su se sportski klubovi ~ije suaktivnosti bile vezane uz more; primjerice Sportsko dru{tvo Mornar koje se s cje-lokupnim ~lanstvom i opremom stavilo na raspolaganje HRM-u. Tu su bile i znan-

24


25/573

stvene i {kolske ustanove (FESB i Hidrografski institut), udruge pomoraca, sport-ske lu~ice i marine i mnogi drugi koji su se zaista nesebi~no stavili na raspolaganje.Autori mole ispriku od svih onih koji ovom prilikom nisu spomenuti. Naprostonije bilo oblasti ljudske djelatnosti u priobalju ~iji se ~elnici zajedno sa svojim dje-

latnicima nisu stavljali na raspolaganje HRM-u. Ove su usluge kori{tene u velikojmjeri, a o nekima }e biti rije~i u nastavku.

Civilne strukture dale su veliki doprinos da mnogi sloèni i stru~ni poslovi za po-trebe HRM-a budu odra|eni uredno i na vrijeme, ~ime su pomogli da se HRMusredoto~i na svoje temeljne zada}e. One su u svim kona~nim ra{~lambama zauze-le visoko mjesto, jer se bez njihove pomo}i ne bi mogle provesti ni najobi~nije za-da}e. Anga`man civila i njihovih sredstava pomogao je da se i vrlo sloène zada}enaprave u ti{ini i na optimalan na~in. Treba li spominjati razvoz podvodnih mina

{leperima iz Plo~a do Trajektne luke Split, gdje su odmah vilju{karima ukrcavani natrajekte. Tako je bilo s organizacijom teritorijalnog sustava veza, utemeljenjem sus-tava motrenja na obali i otocima, razvoènjem ljudi, organiziranjem pomorskogtransporta na srednjodalmatinskim otocima i onoga za Dubrovnik, pruànjemstru~ne medicinske pomo}i, izradom sredstava ratne tehnike itd. Upravo zahvalju-ju}i stru~nosti ovih ljudi, HRM je mogla kvalitetno provoditi svoje zada}e. Slobod-no se moè re}i da je {irina djelovanja civilnih struktura jam~ila da }e HRM vrlobrzo mo}i parirati protivniku, koji je u borbenom smislu bio neizmjerno ja~i.

25


26/573

Potpora mornari~ke komponente u djelovanjimadijelova 4. brigade ZNG-a na podru~ju Kru{eva

(kolovoz rujan 1991. godine)

Uvodne napomene

U po~ecima stvaranja HV-a prvo su se ustrojavale postrojbe na kopnu, dok nije do-{ao red na ustrojavanje pomorske komponente. No, bojna djelovanja poglavito vo-|ena na kopnu uskoro su zahvatila i podru~je obale te se ukazala potreba organizi-ranog angaìranja plovnih sredstava za njihovu potporu. Idealno bi bilo da su tupotporu pruàle organizirane snage Hrvatske ratne mornarice (HRM), koje bi to,da su postojale, u~inile najbolje. No, srpanj 1991. bio je vrijeme po~etaka stvaranjaHV-a, kad su nedostajala mnoga sredstva, pa su mnoge stvari ra|ene preko no}i.Bilo je to herojsko vrijeme stvaranja nove dràve, kad na moru jo{ nije bilo hrvat-skih ratnih brodova koji bi plovili i mogli pomo}i. Za stvaranje HRM-a potrebnisu bili domoljubi, koji poznaju vojnu organizaciju, njezin ustroj i na~in funkcioni-ranja. U pripremama za obranu ljudskih ìvota i spa{avanje vrijednosti dru{tva po

op}inama, mjesnim zajednicama, ali i po poduze}ima i raznim institucijama, s ra-dom su zapo~eli krizni {tabovi. Njihova zada}a bila je organiziranje ljudi i sredsta-va za ratne uvjete. Tako su i na podru~ju od Zadra do Novigrada, na koje je upu-}ena 4. brigada ZNG-a, krizni {tabovi ve} bili utemeljeni, ~ime je umnogome olak-{ana komunikacija i suradnja izme|u razli~itih subjekata. U to vrijeme Hrvatskavojska i njezine postrojbe bile su u po~etnoj fazi organiziranja i ustrojavanja, a situ-acija na terenu traìla je trenutni anga`man protiv organiziranog i dobro naoruà-nog protivnika koji je imao inicijativu. Neprijateljske pripreme trajale su duè vri-

jeme, sve pod pla{tom redovnih aktivnosti JNA, {to im je dalo ogromnu po~etnuprednost. Jedna od faza pripreme za agresiju na Hrvatsku bilo je veli~anje snage imogu}nosti srpskog vojnika, {to je planski bilo provo|eno prakti~no od kraja Dru-goga svjetskog rata. To je posebice bilo nagla{eno u JNA, u kojoj su se proteìralisrbijanski kadrovi.

Pitanje ratne mornarice krajem srpnja 1991. godine bilo je sloèno. JNA je imalarespektabilnu ratnu mornaricu, tzv. Jugoslavensku ratnu mornaricu (JRM), koja jeu svom ustroju imala brojnu flotu razli~itih brodova, a bazirala je od Pule na sjeve-ru do zaljeva Boke kotorske na jugu. Posebnost JRM-a ogledala se u ~injenici da jeimala i brojnu kopnenu komponentu, cijeli jedan korpus po ustroju sa sjedi{tem uKninu. Ova kopnena komponenta u sastavu JRM-a o~itovala se i u ~injenici da je

26


27/573

cijela JRM bila organizirana za protudesantnu obranu kao obrana od pomorsko-zra~nog desanta {irih razmjera na srednji dio jadranske obale (ili onda{njim vojnimrje~nikom re~eno Jadransko pomorsko voji{te). Kopnene snage iz sastava JRM-abile su smje{tene u Kninu, gdje su bila brojna zapovjedni{tva i najve}i dio gotovih

snaga. Djelatni sastav kopnene komponente sa sjedi{tem u Kninu bio je uglavnomsastavljen od pripadnika srpske i crnogorske nacionalnosti (68%), dok je situacija usamoj JRM bila puno povoljnija jer su djelatnici hrvatske nacionalnosti ~inili 47%od ukupnog djelatnog sastava. Upravo u to vrijeme (srpanj, kolovoz i rujan 1991.)po~elo je veliko raslojavanje unutar redova JNA i JRM, koje su u ve}em broju po-~eli napu{tati djelatnici nesrpske nacionalnosti. Me|utim, i nadalje su to bile res-pektabilne snage, sa zavidnim brojem raspoloìvih sredstava.

Na moru je u to vrijeme djelovala samo JRM, koja se ve} tada po~ela organizirati

prema borbenoj organizaciji u tzv. zdruène takti~ke sastave (ZTS) sastavljene odjedne fregate, 2 3 raketne topovnja~e, 2 4 raketna ~amca i 4 6 torpednih ~a-maca. Zada}e ovih sastava bile su, kako je javno objavljeno, provo|enje nesmetaneplovidbe morem, a prava namjera bila je upravo suprotna nametanje blokademorskih luka i prekid pomorskog prometa na moru. Brojnost flote JRM-a i njiho-va nazo~nost svuda i uvijek bile su odlika toga vremena, a svi oni koji su koristilimore morali su o ovoj ~injenici voditi ra~una. Kako su se ~asnici hrvatske nacio-nalnosti, a i mnogi drugi, skidali i odlazili iz JNA i JRM-a, na brodovima su pre-vladali ljudi srpske nacionalnosti. Pod utjecajem propagande i zapovijedi iz Beogra-

da brzo su se prometnuli u neprijatelje svega hrvatskoga, a sredstvima kojima su ras-polagali mislili su da mogu sve.

Pro{lost Hrvata, posebice na obalama Jadrana, ispunjena je neprekidnom borbomza opstanak, slobodu i nezavisnost. Da bi se u toj borbi na{ narod obranio i odràona ovim prostorima, bili su potrebni iznimni napori. Od samih po~etaka pisanjavojne povijesti, u provedbi bojnih djelovanja {irih razmjera na obali i u priobalju,zabiljeèna je uska suradnja izme|u snaga ratne mornarice (RM) i kopnene vojske(KoV). Pri tome je zanimljivo napomenuti da ve} prvi veliki vojni povjesni~ar Tu-

kidid (Thucydides, umro oko 390. godine pr. Kr.) spominje ~etiri vrste zada}a kojeprovodi ratna mornarica za potrebe kopnene vojske u okviru tzv. mornari~ke pot-pore krila kopnene vojske. To su: osiguranje bojnih djelovanja kopnene vojske smora i vlastitog pomorskog prometa; osiguranje manevra kopnene vojske na po-morskim i duòbalnim pomorskim komunikacijama; logisti~ka potpora kopnenevojske; napad na pomorske snage protivnika. Te zada}e ostale su do danas, uz na-pomenu da su nova sredstva ratne tehnike dovela do pro{irenja vrsta i oblika boj-nih djelovanja kojima RM podupire djelovanja kopnene vojske. Vojna povijest nasu~i da je u uskim i zatvorenim morima suradnja izme|u KoV-a i RM-a neupitna ida su ove snage jednostavno upu}ene na zajedni~ka djelovanja kako bi uspje{noprovele svoje zada}e. Lekcije iz ove suradnje u pro{losti pokazuju da je spomenuta

27


28/573

suradnja dobro organizirana, ~vrsto vo|ena i uspje{no provedena, preduvjet zaukupni uspjeh vojnih djelovanja. Temeljni preduvjet uspje{ne provedbe zada}a izdomene ratne mornarice je utemeljeni nadzor na moru, ~ija je svrha osiguranje ne-smetanog djelovanja vlastitih pomorskih snaga i plovnih sredstava.

Prebacivanje dijelova 4. brigade ZNG-a morskim putem iz Novigrada prema Kru{evu

Kad je 4. brigada ZNG-a dobila zapovijed za prebacivanje i bojna djelovanja na po-dru~ju Kru{eva, krizni stoèri bili su u punom pogonu i ve} su imali mnoga sazna-nja koja su bila od koristi brigadi i njihovim ljudima. U njih su izabrani domolju-bi na koje se moglo osloniti i vjerovati da }e ispuniti zada}e koje im se naloè. Takoje bilo i sa zada}om prebacivanja gardista iz 4. brigade ZNG-a na podru~je Kru{e-

va, odmah po njihovu prispije}u u rajon Novigrad. To je bilo mogu}e organiziratijer je u {irem rajonu Novigrada postojala brojna ribarska flota, na ~ije se brodove,koji su ve} bili na popisu u kriznom {tabu, i posade moglo u potpunosti osloniti.U organizaciju zada}e prebacivanja 4. brigade bili su uklju~eni krizni stoèri op}i-na Zadar i Novigrad, kao i sve njihove podre|ene veze. Iako je to bila prva zada-}a prevoènja u kojoj su sudjelovale pomorske snage, tj. flota ribarskih brodova,s obzirom na ~injenicu da su se poznavali ljudi i brodovi, te akvatorij djelovanja, ukojem su doma}i ribari bili danono}no i po svakom vremenu, prevladalo je mi{lje-nje da ne}e biti ve}ih problema.

Akvatorij Novigradskog i Karinskog mora navigacijski je te{ko podru~je koje osta-li brodovi najradije zaobilaze, uklju~uju}i i znatièljne turiste. Ove vode u{le su du-boko u zale|e kopna, kao nastavak oto~nog niza koji se pruà ju`nije. S otvorenimmorem povezuju ga dva uska prolaza Ljuba~ka vrata i Masleni~ki prolaz, koji se skopna mogu kontrolirati. Od po~etka kolovoza 1991. oni su bili u hrvatskim ruka-ma. U to vrijeme nitko ih nije organizirano i stalno ~uvao, osim redovitih policij-skih ophodnji, {to je bilo nedostatno. Obala kopna se na krajnjem obalnom dijelusvuda strmo spu{ta u more, te je te{ko organizirati i postaviti obranu, a s uskih pro-

laza je mogu}e ugroziti pomorski promet i obi~nim strelja~kim naoruànjem. Rat-ni àmor bio je ovim obalama sve bliì i bilo je samo pitanje dana kada }e se na oba-lama otpo~eti odvijati aktivna bojna djelovanja. Svjesni toga bili su i ljudi koji sudobili zada}u da organiziraju prijevoz dijelova 4. brigade morem prema Kru{evu,smje{tenom nedaleko od mora. [tab brigade dobio je zapovijed za hodnju bojne ibojna djelovanja u podru~ju Kru{eva. U dogovoru s kriznim {tabovima na terenuutvr|eni su pravci i putevi hodnje brigade, koja je sve pokrete trebala izvesti u {tove}oj tajnosti. Kako se kopnom nije moglo do}i do rajona razmje{taja, taj dio putabrigada je morala prije}i morskim putem, a najpogodnije luke za ukrcaj i iskrcajbile su Novigrad kao polazna luka, i mol u mjestu Ribnica u neposrednom zale-|u Kru{eva kao mjesto iskrcaja. Udaljenost izme|u jedne i druge luke nije bila

28


29/573

velika, tek dvije i pol milje (oko pet kilometara morem), koje su brodovi mogli pro-}i brzo. S obzirom na to da se radilo o dosta malom vodenom prostoru i da je biloljetno doba, nije bilo problema s vremenskim neprilikama.

Uvjeti hidrogeografskog i hidrometeorolo{kog okru`enja

Zada}a potpore 4. brigadi ZNG-a s mora odvijala se u ju`nom dijelu Velebitskogkanala, u podru~ju Novigradskog i Karinskog mora, koje je povezano Karinskim`drilom. Ta zatvorena vodena povr{ina povezana je otvorenim morem preko Nov-skog `drila. To je kanal koji spaja krajnji jugoisto~ni dio Velebitskog kanala s Novi-gradskim morem. Obale u kanalu su visoke i strme, mjestimice gotovo okomite, anjime mogu ploviti i ve}i brodovi jer su dubine u kanalu velike. Preko kanala, naoko pola milje ju`no od rta Baljenica (na ulazu u kanal iz Velebitskog kanala) sa-gra|en je betonski most, koji je svojim sredi{njim dijelom 77 metara iznad srednjerazine vode. Kroz Novsko `drilo morali su pro}i svi brodovi koji su sudjelovali u za-da}ama potpore i koji su pristigli iz Zadra. Oni su putem od Zadra do Novigrada

29

Zemljovid rajona Kru{eva


30/573

morali pro}i kroz te{ko navigacijsko podru~je (sloèni uvjeti za plovidbu) i prolaze:Privla~kim gazom u Kanal Nove Povljane, Ljuba~ka vrata, dijelom Velebitskoga ka-nala kroz Novsko drilo u Novigradsko more i samu luku Novigrad. Ovi prolazi bilisu jedini put povratka u mati~nu luku baziranja. Stoga se moralo voditi ra~una i o

tome jesu li ovi prolazi slobodni za plovidbu, jer su udaljenosti do obale male, takoda je protivnik mogao ugroziti plovilo i posadu samo strelja~kim oru jem. Ovakvostanje pogodovalo je na{im plovilima jer se brodovi iz sastava JRM-a nisu usu|iva-li za}i u ove vode, {to je na{im brodi}ima davalo potpunu slobodu djelovanja. Samapotpora brigade odvijala se na relaciji od luke Novigrad do {ireg podru~ja Kru{eva,odnosno lu~ica u Karinskom drilu, podru~je Ribnice, da bi se odatle ubrzo pomor-ski promet preusmjerio na Meku Dragu u uvali Dumi~ina.

U Novigradskom moru, u njegovom sjeveroisto~nom dijelu obale su strme i kame-

nite te su uo~ljive izdaleka i danju i no}u, a na njegovoj ju`noj i zapadnoj strani vid-ljivi su breùljci obrasli borovinom s blagim nagibima. Na sjeveroisto~nom dijeluzaljeva je u{}e rijeke Zrmanje, vidljivo po visokim i strmim liticama iznad kojih seprostire visoka kr{evita zaravan. Boja kanjona mijenja se u zavisnosti od doba danai osvijetljenosti, a krajolik odi{e nekom osamom koja privla~i. Grad i luka Novigradnalaze se na ju`noj obali Novigradskog mora, u dnu uske, duge i vijugave uvale. Naluku ukazuje kapela sv. Nikole, za{titnika pomoraca i putnika, koja se nalazi na sje-veroisto~nom dijelu ulaza u samu uvalu. Kao pomo} pri ulasku u luku postoji svjet-lo na rtu Sv. Nikola, kao i vidljive ru{evine kule iznad samog mjesta.

Luka Novigrad za{ti}ena je od svih vjetrova, osim od bure koja uzrokuje bibavicu(izraz za ve}e valove mrtvog mora) i valovito more, osobito u vanjskom dijelu luke.Luka je duga~ka i prostrana, u unutarnjem dijelu dubine su uz samu obalu oko 1,4metra, a moè primiti velik broj malih brodova. Trajekt Klimno, kao jedan od ve}ihbrodova, bio je vezan za dio obale namijenjene ve}im brodovima. Imao je dovolj-no dubine i manevarskog prostora za siguran privez. Cijeli taj dio mola bio je ces-tovno povezan sa zale|em, te su ve}i tereti ukrcavani bez te{ko}a. Privezi{te brodo-va i brodi}a bilo je pregledno tako da je i osiguranje brodova i komunikacija izme-

|u posada bila jednostavna. Luka Novigrad pruàla je sve pogodnosti za zada}e pot-pore jer je imala ostale potrebne elemente, kao {to su priklju~ci za struju, vodu, tedom zdravlja. Mobilizirani brodovi povezivali su grad i luku Novigrad s lukama napodru~ju Ribnice i Kru{eva. U po~etku se za to koristio mol kod crkvice u Ribni-ci, a kasnije, izgradnjom zemljanog nasipa i mola, uvala Dumi~ina.

Prekrcaj u lukama Karinskog `drila napu{ten je zbog vi{e razloga. Prilazi poloàji-ma na kojima su se nalazili pripadnici 4. brigade iznad Ribnice bili su strmi, a isamo Karinsko `drilo je usko, ponegdje {irina ne prelazi 100 metara, {to je stvaralopote{ko}e u plovidbi no}u. Uvala Dumi~ina nalazi se na isto~nom kraju Novigrad-skog zaljeva, iza u{}a rijeke Zrmanje u more. Izdaleka se prepoznavala po strmimstijenama svijetle boje iznad same uvale. Za ovu priliku, mol i pristani{te u uvali

30


31/573

Dumi~ina napravila je inènjerija 4. brigade, od zemljanog materijala koji je bio do-bro nabijen i pro{iren te je sve bilo povezano s prometnicom koja je vodila u zale-|e kopna. Na tom molu uskoro je pristajao trajekt Klimno, kao i ostali brodovi izsastava ove male floti le za potporu. Tako je postavljena lu~ka infrastruktura i na-

pravljena improvizirana luka u uvali Dumi~ina, preko koje se najve}im dijelom vr-{io prekrcaj i odràvala veza s lukom Novigrad. U po~etku djelovanja brigada jemogla dobivati opskrbu i preko kopna, prometnicom preko Karina i Ribnice. No,kako su se borbe poja~avale, ja~ala je i prijetnja na tu prometnicu, koja je vi{e putaga|ana iz minobaca~a, a na nekoliko mjesta protivni~ki topnici imali su to~ne ko-ordinate. U slu~aju poja~avanja prometa te su to~ke bile ciljane u to~no odre|enovrijeme, te je opasnost za promet na tim dijelovima bila o~ita. Stoga se sve vi{e ko-ristio pomorski prijevoz koji se pokazao sigurnijim i fleksibilnijim. Ovdje se jo{ jed-

nom pokazalo kako pomorske komunikacije nisu ograni~ene {irinom rute, ukolikoih ne ograni~ava kopno, te ih, za razliku od kopnenih, nije mogu}e prekinuti to-pni~kom zapre~nom vatrom. Kriti~ne to~ke su luke i mjesta pristajanja, posebiceako su vidljive ili im se mogu topografski odrediti koordinate.

Kori{tenje mora za potporu bojnih djelovanja pove}alo je ukupni prostor s kojegaje djelovala brigada, a davalo joj je i neophodnu dubinu, koju nije imala na kopne-nom dijelu koji je branila. Pove}anje prostora u borbenim djelovanjima pove}avamogu}nost manevra i pregrupiranja snaga i time se elementima rasporeda omogu-

}ava primjena svih mjera borbenih sposobnosti za potpuno iskori{tavanje manevrai borbene mo}i, te ve}i izbor na~ina uporabe postrojbi kojima raspolaèmo. To jebilo od velike va`nosti u po~etnim djelovanjima brigade, koja su zbog terena i po-

31

Novigradsko more


32/573

~etnih uvjeta bila stati~na i usredoto~ena na obranu prostora i va`nih to~aka. Za ra-zliku od borbi na kopnu, morski prostor ne moè se niti dobiti niti izgubiti. U za-tvorenim vodenim sredinama, kao {to je ovdje bio slu~aj, more se kao prostor moèkoristiti jedino ako imamo prevlast na obalama i pogodna sredstva za kori{tenje tog

mora. Takav je bio slu~aj u po~etku i morski prostor koji smo imali kori{ten je nanajbolji mogu}i na~in. U po~etku je to bio samo komunikacijski prostor, a naknad-no je postao i manevarski. Budu}i da ga je stalno ga|ao minobaca~ima, neprijateljga je o~igledno uklju~io u svoj popis ciljeva koje je trebalo tu}i.

Flotila koja je bila u potpori brigade omogu}ila je zapovjedni{tvu brigade racional-no kori{tenje snaga svih dijelova brigade. Prostor na kojemu je plovni sastav djelo-

vao, omogu}io je brigadi da svi njezini dijelovi budu uklju~eni prema planu anga-ìranja zapovjedni{tva brigade i prema njihovim stvarnim mogu}nostima. Novigrad

je kao mjesto bio pogodan za smje{taj ve}eg broja ljudi. Ovaj ìvopisni gradi}, ~ijisu se stanovnici bavili turizmom, obrtom, ribarstvom i poljoprivredom, nudio jedosta prostora za ljude i opremu. Grad je bio dobro cestovno povezan sa zale|em,imao je po{tu i dovoljan broj telefonskih linija. Znalo se da }e dijelovi 4. brigadeZNG-a sti}i u no}i 30./31. srpnja i da }e ih odmah trebati pre baciti na podru~jeKru{eva.

Organizacija rada pomorske komponente

U po~etku djelovanja 4. brigade ZNG-a na ovom podru~ju, krizni stoèri svoj suposao radili mirno i bez ikakvih ve}ih uzbu|enja, osim uobi~ajene uùrbanosti dase dnevne zada}e naprave na vrijeme i po planu. Pretpostavljalo se da }e zada}e pre-

voènja brigade pomorskim komunikacijama koje su predstojale prerasti u zada}epotpore, a to je ve} ne{to drugo. Zada}e potpore s mora bojnim djelovanjima po-strojbama koje se bore na kopnu sloène su i zahtjevne te traè ogroman anga`manljudi i opreme. Sama zada}a prevoènja organizirana je relativno brzo. Na ~elu Kri-znog {taba Novigrad, odgovoran za plovna sredstva, bio je gospodin Mate Bla{ko-

vi} pravi ~ovjek na pravom mjestu, srednjih godina, visok i kr{an, prava slika iprilika ~ovjeka iznikloga na kamenjaru i moru. Bio je ribar po zanimanju, {to mu

je kroz ìvot na moru dalo iskustvo poznavanja okru ja, ljudi i prirode. On je, za-jedno sa svojom druìnom ribara, spremno odgovorio poslovima koji su stajali prednjima. Poznavanje okru ja i mora i kopna, davalo je prednost ovim ljudima. Nakopnu se prostirala kr{evita ravan Ravnih kotara. Gore prema sjeveru bila su brda iplanine, i protivnik.

Ribarska flota ve} je bila organizirana za ratna djelovanja. Prema nekom starom

ustroju (JRM) dio tih brodova imao je mobilizacijski raspored, kojim se ti brodovistavljaju na raspolaganje odre|enim vojnim zapovjedni{tvima, nakon ~ega se opre-

32


33/573


34/573

Posade i brodovi koji su tu no} bili angaìrani u prevoènju ljudstva 4. brigadeZNG-a:

Posada broda Oznaka broda

1. Kap. BRANKO BLA[KOVI] NG 16posada: KRE[O ANZULOVI]JAKOV VLATKOVI]

2. Kap. AUGUSTIN MAROJA NG 12posada: BRANKO ANZULOVI]

DAVOR BA@DARI]3. Kap: ZDENKO IVÎ] NG 43

posada: LOVORKO PAVLI]JOSO O[TRI]

4. Kap: TJE[IMIR IVÎ] NG 90posada: SVETO KNE@EVI]

DAMIR BRATOVI]5. Kap. @ELJKO VLATKOVI] VRABAC

posada: IVICA BUTERIN

Potpora bojnim djelovanjima 4. brigade ZNG prijevoz pomorskim putem

Brigada je preba~ena na podru~je Kru{eva, gdje je u to doba situacija bila sloèna ite{ka i bilo je jasno da predstoje bojna djelovanja. U tim okolnostima bilo je po-trebno osigurati potporu bojnim djelovanjima ljudstvu brigade, a to je zahtijevalopuno ve}e transportne mogu}nosti prijevoza morem nego {to je to osiguravala rib-arska flota. Prva stvar koja se nametala sama od sebe, bila je potreba prebacivanjavozila i te{kih tereta i potreba brzog dolaska i odlaska ljudi. Trebalo je razmi{ljati io brzom pruànju lije~ni~ke pomo}i, zbrinjavanju ranjenika itd. Sama bojna djelo-vanja vode se protiv protivnika koji je nepoznat, mogu}e su radikalnije promjene

situacije i treba biti prilagodljiv mogu}im novim situacijama, a sve to treba biti osi-gurano sigurnim pomorskim prijevozom. Zapovjedni{tvo brigade prosudilo je situ-aciju i zaklju~ilo da }e za djelotvorna bojna djelovanja biti potrebno priskrbiti do-datna plovna sredstva, prije svega jedan trajekt i glisere za hitne intervencije. Za-htjev za ovim sredstvima upu}en je Kriznom {tabu op}ine Zadar, na ~ijem je po-dru~ju bila respektabilna flota brodova koji su se mogli iskoristiti.

Potom je trebalo rije{iti veli~inu plovnog parka, tj. odgovoriti na pitanje koji bro-dovi i koliko ih je potrebno. Brigada, odnosno njezine postrojbe koje su iza{le nateren Kru{eva, nisu imale svoj stalni ustroj, pa se tako nisu poznavale norme utro{-ka sredstava. I samo oru je koje su gardisti imali mijenjalo se iz dana u dan, a timei potrebe dopremanja sredstava za njihovo odràvanje i djelovanje. Za vrijeme dje-

34


35/573

lovanja brigade na tom prostoru bilo je gotovo pravilo da se javljala potreba za pre-voènjem novih oru ja, teìh ili lak{ih, koje je brigada primala i odmah slala na po-loàje: od snajpera, protuzra~nih prijenosnih raketnih sustava, navo|enih raketa,PZO topova, do velikog oklopnog transportera kojega je splitski {kver darovao

brigadi. Nije trebalo stvarati preveliki plovni park, da ne bi bilo previ{e gu`ve ilimogu}nosti nepotrebnih gubitaka brodova, koji su bili skupi. Nadalje, ta je flotatrebala biti prilago|ena na na~in da moè odgovoriti potrebama prijevoza: od te{-kog naoruànja (topova ve}eg kalibra koji traè ve}e dimenzije plovila i {ire pristu-pne ceste), do prijevoza ranjenika kojima je potreban kakav-takav smje{taj na bro-du i brzi prijevoz do mjesta za potpuno sanitetsko zbrinjavanje. U na~elu su se izb-jegavala ve}a i sporija plovila iz jednostavnog razloga da ne bi bili laka meta pro-tivni~kim minobaca~ima.

Kad su se procijenile op}enite potrebe, trebalo je na}i i mobilizirati pogodna plovi-la. Prilikom mobilizacije nije bilo nikakvih problema, ljudi su se spremno odaziva-li, davali su ono {to su imali i pri tome su se mnogi sami javljali da osobnim anga-`manom pomognu. Pri traènju plovila nepisano je pravilo bilo da ono bude mo-bilizirano s posadom. Ovakav na~in izuzimanja plovnih sredstava imao je svojeopravdanje u ~injenici da posada sama najbolje poznaje svoje plovilo i ako bude tre-balo poduzeti bilo kakve zahvate (popravke, odràvanje itd.), ona }e se najbolje sna-}i. Jednako tako, posada najbolje poznaje }udi svoga plovila i moè ga najuspje{ni-je koristiti. Nastojalo se da se uzeta sredstva zavr{etkom aktivnosti vrate u stanje u

kakvom su i uzeta. Plovna sredstva su skupa, popravci i odràvanje isto tako, {to jebio dodatan motiv da se o njima vodi primjerena briga. Nadalje, plovila i brodovitro{e dosta goriva, koje im treba priskrbiti, a trebalo je osigurati i vezove, te punodrugih stvari ukoliko se èljelo da ta flota djeluje danju i no}u. Poslove vezane zadrànje, uporabu i odràvanje brodova mogu dobro i brzo raditi samo ve} obu~eniljudi profesionalci, a vremena za eksperimente nije bilo.

Trajekt Klimno

Za potrebe prijevoza ve}ih tereta i ve}eg broja ljudi bio je potreban adekvatan brodkoji }e biti sposoban pristajati i na neizgra|enu obalu. Zapovjednik 4. brigadeZNG-a za bojna djelovanja u rajonu Kru{evo, brigadir Ivo Jeli} odmah je po dobi-vanju zada}e uputio zahtjev Jadroliniji u Rijeci, podru`nica Zadar, da odredi iuputi odgovaraju}i brod u akvatorij Novigradskoga mora. Jadrolinija je za tu svr-hu odredila brod iz sastava njihove bijele flote motorni trajekt Klimno. Brod jedo tada bio angaìran na redovitoj zada}i prevoènja putnika i tereta na relacijiTkon Biograd u Pa{manskom kanalu. Za ovaj zahtjev i dodjelu broda bio je do-voljan telefonski razgovor zapovjednika brigade s nadle`nim osobama iz Jadrolini-je i brod je uskoro bio na putu za odredi{te. Trajekt Klimno izuzet je sa svoje redo-

35


36/573

vite pruge, a s istom posadom uputio se 4. kolovoza u luku Zadar. Tu je posadaupoznata s budu}om zada}om i rajonima u kojima }e ploviti. Posadi se nije moglopuno toga re}i jer je jo{ bilo nepoznanica o tome {to ih ~eka i koliko }e se brod iposada zadràti. Uprava poduze}a obe}ala je redovitu smjenu posade kao u redov-

nim prilikama, tj. svakih sedam dana. Nakon {to je opskrbljen dodatnom panati-kom i provi{tem, brod je isplovio iz Zadra u 20.15 sati prema luci Novigrad. Vo-ze}i gotovo cijelu no} po bespu}ima i tjesnacima od Ljuba~kih vrata i Novigradsko-ga `drila do Novigradskog mora, brod je u ranim jutarnjim satima pristao u Novi-grad. ^lanovi Kriznog {taba i operativci iz 4. brigade posjetili su zapovjednika bro-da i posadu i upoznali ih sa zada}om. Posada se prihvatila novog posla mirno i sta-loèno kao da se radi o redovitim zada}ama. Na prvo isplovljavanje nisu dugo ~e-kali. Upoznavanje nove rute uslijedilo je odmah to jutro na relaciji do mola u Rib-nici i natrag. U danima koji su slijedili bilo je dosta prilika da zapovjednik brodauhvati ruku, tj. dobro upozna }udi okru ja i samo podru~je plovidbe. Na prvuplovidbu brod je isplovio s posadom koju su ~inili: Boò Stagle~i} zapovjednikbroda, Vinko Medi} vo|a palube, Goran Medi} kormilar, Mladen Todorovi} upravitelj stroja i Omer Toma{evi} motorist.

Trajekt Klimno na ovoj je zada}i prevozio sve i sva{ta. Najve}i broj postrojbi, vozi-la i tehnike prevezen je upravo tim trajektom. Posada se nagledala kolona izbjegli-ca, vojske, kamiona, topova, pa ~ak i stada stoke koju su ljudi pla{e}i se najgoregaprevozili na drugu stranu. Trajekt nije bio brz. Vozio je, za tu klasu brodova uobi-

~ajenih, 8 ~vorova i trebalo mu je vremena da odveze turu. Gledaju}i ga izdalekas brda Ribnice i Kru{eva, izgledalo je kao da stoji. Svojom laganom vo`njom sli~ioje tovaru: nosi veliki teret, ide polako i ne àli se. Uskoro je uo~en od suprotne stra-ne pa je nerijetko ga|an minobaca~ima. No, starina je uporno vozila svoje i sre}omje sve pro{lo bez posljedica. Brod je sudjelovao u kona~nom izvla~enju brigade stoga podru~ja i vozio je do zadnjega dana. Budu}i da su neprijateljske snage izbilena sjevernu obalu Novigradskog mora i do{le na obalu Novigradskog `drila, odlu-~eno je da brod ostane u Novigradu, a da se posada povu~e. Drugu posadu, koja je

napustila brod 12. rujna 1991. u ranim jutarnjim satima, ~inili su: Darko Aralica zapovjednik, Tomislav Kuri} vo|a palube, Krsto Jure{ko kormilar, Drago Bego-nja kormilar, Zvonko Hromin upravitelj stroja i Omer Toma{evi} motorist.

Ljudi na brodovima

Republika Hrvatska poznata je po svojim pomorcima, njihovoj snala`ljivosti i hra-brosti, {to je i omogu}ilo da se na|u ljudi svih struka i profila okrenuti moru i po-morskim vje{tinama, koji }e mo}i odgovoriti na potrebe i izazove situacije. Ovdjese mora istaknuti nagla{eni voljni element koji su ljudi izraàvali kroz htijenje dasvoj posao naprave na najbolji mogu}i na~in. Svaki pojedinac koji se na{ao u ovoj

36


37/573

flotili brodi}a za potporu bojnih djelovanja 4. brigade znao je svoj posao na brodui oko broda i znao je svoje mjesto u svemu tome. Ovdje nije bilo mjesta amaterimai onima koji su èljeli ne{to nau~iti. Oni su tada bili samo putnici u tim brodovi-ma po nekom drugom zadatku. Za ljude je organiziran odgovaraju}i smje{taj u

zgradi odmah na obali te su svi bili na okupu. Zanimljivo je spomenuti odore u ko-jima su boravili i radili. Ljudi su bili {aroliko obu~eni, iako su prevladavale maskir-ne odore. No, i one su se razlikovale materijalom, proizvo|a~em ili odabiromonih koji su ih nosili. U to vrijeme jo{ nije bilo ~inova.

Ljudi na brodovima, izuzev trajekata Klimno i Puntamika, nosili su oru je. Oru jeje bilo na visokoj cijeni i do njega se tada te{ko dolazilo. Mnogi su ga kupili svojimnovcem, zajedno s odorom. Ljudi su se snalazili da bi imali oru je, iako ga na morunisu mogli uporabiti. Na moru se na ve}im udaljenostima koristi oru je ve}eg kali-

bra. Strelja~ko naoruànje koje su imali na brodovima vi{e je sluìlo za neku vrstupsiholo{kog rastere}enja i kao dodatno osiguranje, nego kao stvarna pomo}. U ne-koliko navrata za vrijeme provedbe potpore brigadi, ljude u ~amcima napali su he-likop teri i zrakoplovi. Posebice su se helikopteri nisko spu{tali i mitraljirali brodo-ve i posade. Velike vibracije i skakanje broda, kao i nagli okreti koji izbacuju ~ovje-ka iz ravnoteè mogu dovesti do pogubnih u~inaka ako strijelac nije vi~an i nije do-bro vezan za brod. Ovo nisu bili filmovi niti unaprijed napravljen scenarij, ovo je,naàlost, bila okrutna stvarnost. I u toj stvarnosti ~ovjek se morao pona{ati premanekim racionalnim i mogu}im obrascima da bi ostao ìv i bio u stanju pomo}i dru-

gome. Ljudstvo brigade bilo je na poloàjima i uspjeh borbe u velikoj mjeri ovisioje o daljnjim mogu}nostima tvarne potpore. Uz to, dobro organiziran prijevoz mo-rem povoljno utje~e na voljni moment ljudi. Ljudi na poloàjima puno su sigurni-ji i opu{teniji kad znaju da im je dostava sredstava sigurna i da imaju osigurano za-le|e. Krizni {tab iz Zadra spremno je odgovorio na zahtjeve Zapovjedni{tva 4. bri-gade i uskoro je brigadi stavio na raspolaganje plovna sredstva koja su traèna. Na-kon kontakata s poduze}ima i osobama koje su posjedovale brodove i plovna sred-stva, za potrebe brigade angaìrano je gotovo 30-ak plovila.

37


38/573

Tbl. 1. Brodovi koje je Krizni {tab Zadar dodijelio Kriznom {tabu Novigrad za po-trebe potpore bojnih djelovanja 4. brigade ZNG-a.

Ime broda plovnog sredstva u vlasni{tvu:

Trajekt K L I M N O JADROLINIJA Rijeka

M/B KALAFURIJA Luka Zadar

M/B PUNTAMIKA AUTOTRANSPORT Zadar

Gliser NIRVANA II Mladen Lovrinov Kre{o

Damir Duki}

M/y NEDA Posada:

Gregorije Bari}Damir Gole{

M/y BAHIA Posada:

Miljenko Dunatov

Budislav Tara{

M/g ADRIATIC Ivan Legati

M/g MA[A Vlasnik: Marija ^osi}

Posada:Gorki Kurtin

M/g 3 ZD 758 Vilim Glavan

10 brodova SAS Zadar

M/g MUP RH Posada:

Davor Zup~i}

An|elko Vujevi}

Tbl. 2. Brodovi iz poduze}a SAS Zadar, ustupljeni Kriznom {tabu Novigrad,koji je za njih izdvojio posade. Brodovi su stigli u Novigrad 6. kolovoza 1991. go-dine.

posada ime broda

Zdenko Iv~i} PREKO

Joso O{tri}

Lovorko Pavli}Drago Anzulovi} ADRIANA

38


39/573

@eljko Buterin @ili}

Roman Buterin

Zdenko Vlatkovi} UGLJAN

Tomislav Vlatkovi}

Tomislav Ba`dari} IVANA

Joso Rado{evi}

Tomo Cvitan

Ive Ba`dari} TIHANA

Ante Iv~i}

Robert Buterin @UT

Alan Kociper

Ante Ba`dari} GIRA

Miro Kne`evi} \oli

Boris Anzulovi} LADA

Ivan Ka{tela

@eljko Vlatkovi} ANA

Enisej Anzulovi}

Ivica Buterin Loki

Ozren Ba`dari} MOLAT

Jure O{tri}

Ante Ba`dari}

Tbl. 3. Brodovi iz Novigrada koji su se stavili na raspolaganje Kriznom {tabu No-vigrad.

Brodovi su s posadama bili podre|eni Kriznom {tabu Novigrad, koji je odre|ivao

poslove i redoslijed isplovljavanja.

posada oznaka broda

[ime Ba`dari} NG 412Jerko O{tri} NG 129Roko O{tri} NG 20@arko Anzulovi} NG 30Branko Bla{kovi} NG 4Ante Ba`dari} NG 8[ime Vlatkovi} NG 512

39


40/573

Krizni {tab Novigrad

Svim poslovima oko pripreme, organiziranja i provedbe potpore plovnim putemkoordinirao je Krizni {tab Novigrad u suradnji sa Zapovjedni{tvom 4. brigade. Za-

povjedni{tvo 4. brigade za vrijeme borbi na podru~ju Kru{eva bilo je smje{teno uNovigradu. Zajedno s njima, u gradu je bio smje{ten najve}i dio logistike brigade.Koordiniranje aktivnosti izme|u Zapovjedni{tva, logistike i pomorske komponen-te vodio je operativni ~asnik iz Zapovjedni{tva brigade i Kriznog {taba Novigrad.Predsjednik Kriznog {taba bio je [ime Vlatkovi} Lemi, a dopredsjednik [imeVlatkovi}. Zapovjednik novigradskog odreda bio je Branko Vlatkovi}, a ~lanovi:Enisej Anzulovi}, Bruno @uni} i Boris Iv~i}. Glavni koordinator za plovni park bioje Mate Bla{kovi}. Ljudi iz {taba me|usobno su se dobro poznavali, vladali su zdra-vi i dobri me|uljudski odnosi, tako da nije bilo nikakvih problema u planiranju iodradi svakodnevnih i budu}ih zada}a, kao i u sustavu dono{enja odluka. Dobro supoznavali i lokalne prilike, tako da im je bilo relativno lako izna}i sve mogu}e izvo-re i olak{ati poslove oko svakodnevnih zada}a i aktivnosti koje je trebalo odraditi.Takvi odnosi uvelike su olak{avali svakodnevne poslove. Nije bilo puno sastan~enjai papirologije, a odluke su dono{ene na temelju iskustva i odra|ivane u hodu.

Zapovijedanje

Zapovijedanje plovnim sredstvima bilo je povjereno Kriznom {tabu Novigrad, kojije skrbio o tome koje }e sredstvo ploviti i radi ~ega }e ploviti. Vodila se uredna listadeùrstava i pazilo se da ne do|e da premorenosti ljudi. Ljudi su se sami javljali, de-ùraju}i i prekovremeno. Odre|ivanje izbora rute prepu{tano je zapovjednicimaplovila. Njima su dani samo op}i napuci o trenutnoj situaciji, a na moru su se sna-lazili sami jer su tek tada mogli vidjeti {to se doga|a. Nije bilo dopu{teno nikakvoisplovljavanje radi zadovoljenja nekih drugih potreba. Strogo se po{tivala zapovijedo racionaliziranju broja isplovljavanja i sva su bila isklju~ivo vezana za potrebe bri-

gade i u skladu sa zapovijedima operativnih ~asnika koji su djelovali po nalozimazapovjednika i ovla{tenih ~asnika. Ribarskoj floti nije bio dozvoljen odlazak u ribo-lov, ve} su brodovi ostajali na vezu, a posade u deùrstvu. Ovakve mjere uvedene suiz sigurnosnih razloga kako se protivnika ne bi previ{e provociralo na djelovanjeprotiv brodova koji bi plovili izvan redovitih zada}a.

U radu s posadama i brodovima temeljno na~elo u sustavu zapovijedanja bila je jed-nostavnost. To podrazumijeva jasnu pripremu, razumljive i jednostavne planove,kratke zapovijedi, kako bi se kod svih sudionika osigurala potpuna razumljivost.Kada se sudionici nalaze na razli~itim medijima, {to je slu~aj s brodovima na moru,onda se podrazumijeva uporaba radioveze. Nastojalo se da poruke budu {ifriranejednostavnim i shvatljivim slengom i uobi~ajenim pomorskim rje~nikom. Jedno-

40


41/573

stavnost se ostvaruje samo onda kada su zapovijedi i zada}e {to ih iniciraju jasne ilogi~ne. To je znak da su ljudi koji su organizirali pomorski prijevoz poznavali svojposao, ljude i prostor. Nedvojbeno je to znak uspje{nog vo|enja ove postrojbe, zakoju je najodgovorniji zapovjednik u ovom slu~aju bio Mate Bla{ki}. Sustav zapo-

vijedanja po~inje i zavr{ava na najvi{em zapovjedniku, dakle, zapovjedniku brigadegeneralu Jeli}u. Svim pomorcima bio je poznat jer se s njima i vozio i druìo i svi onjemu i danas imaju vrlo visoko mi{ljenje, kao ~ovjeku i kao vojniku.

Naravno da je bilo i propusta u zapovijedanju. U zapadnim vojskama postoji ter-min vanjska fasada, a odnosi se na vanjski pogled na postrojbu, odnosno njezinsvakodnevni ìvot i rad. Svaki bi vojnik odmah uo~io da ljudi koji su bili u sastavuflotile ipak nisu bili pravi vojnici. Njihove odore nisu bile jednake, odijevali su se{aroliko, a takvo je bilo i naoruànje. Ostale elemente vojni~kog pona{anja po voj-

nom slu`bovniku ne treba niti napominjati. Oni nisu bili primjereni niti organizi-ranijim postrojbama HV-a u to vrijeme, tako da ih nije trebalo traìti niti me|u po-morcima. No, zato se mali broj izgovorenih rije~i i papira koji su pokretali ljude ibrodove na zadatak, te ~injenica da su ljudi koji su plovili na ovim brodicama to~-no znali {to treba ~initi, moè usporediti s djelovanjem visokoorganiziranih susta-va. Naàlost, nedostaje pisani materijal o tome {to se tada radilo i tko je {to radio.Ne ulaze}i u vojnu strukturu koja mora imati pisane dokumente, kod pomoraca jepravilo da se vodi neka vrsta brodskog dnevnika u koji se upisuju isplovljavanja iuplovljavanja, podaci o teretu, o vremenskim uvjetima tijekom putovanja, prevalje-

nom putu, utro{ku goriva, stanju plovila itd. Brodski dnevnik takvoga formata vo-|en je samo na trajektu Klimno i ~uva se u mati~nom poduze}u.

Zaklju~no razmatranje

Pomorski transport za potporu bojnih djelovanja 4. brigade ZNG-a na podru~juKru{eva, koji je ovdje opisan, bio je prvi organizirani nastup hrvatskih pomoraca uDomovinskom ratu. Svi koji su sudjelovali u ovim aktivnostima na moru, plove}i

na razli~itim vrstama plovila, od motornih glisera do ribarskih brodova, od putni~-kog broda do motornog trajekta, bili su pomorci i sluìli jednom cilju potporibojnih djelovanja brigade. Opisani doga|aji napisani su prema sje}anju sudionika,dostupnim pisanim materijalima i dokumentima. Broj vo`nji, koli~ina tereta, datu-mi itd., nisu se ovdje mogli navesti, jer o tome posebnih zapisa nema. Evidencija senije vodila, a trebala je, jer je bilo razloga i vremena za to. Nesumnjivo je da su po-morci odradili dobar i zahtjevan posao, a najmjerodavniju ocjenu njihova u~inkadao je zapovjednik 4. brigade general I. Jeli}, istaknuv{i da su pomorci u zada}amabrigade na podru~ju Kru{eva obavili vrlo vaàn posao na najbolji mogu}i na~in, teda su u punoj mjeri pomogli brigadi u njezinim naporima. Brigada se povukla, apostrojba plovnih sredstava izvukla je brigadu u podru~je Novigrada i dalje prema

41


42/573

Zadru. Najve}i dio pomorske komponente djelovao je sve dok se i zadnji pripadnikbrigade nije prebacio plovnim sredstvima u sigurno podru~je. Iz navedenoga, moèse zaklju~iti da je ova postrojba pomoraca i mobiliziranih plovnih sredstava odradi-la svoj posao zaista uspje{no. Iskustvo koje je tom prilikom ste~eno na moru ima

veliku cijenu. Danas svatko ima pravo o~ekivati da }e se u slu~aju rata angaìratiprofesionalne snage HRM-a. Za takve poslove potrebno je veliko znanje pomorskihvje{tina, koje valja primijeniti u uvjetima postojanja odre|enenog rizika. Takve lju-de Hrvatska }e uvijek trebati i na ~ast je svim mornarima koji su sudjelovali u Do-movinskom ratu, posebice onima koji su do{li dragovljno, a takvi su bili u ve}ini.

Odabrani pomorci, odnosno posade plovila za potporu bojnih djelovanja 4. briga-de uglavnom su dobro poznavale kori{teni akvatorij, ali i {ire okru je. A rije~ je oiznimno te{kom navigacijskom podru~ju u kojemu se, zbog zahtjeva sigurnosti plo-

vidbe i potrebe velikog umije}a na moru, usude ploviti samo vje{ti pomorci. Uodre|enoj mjeri tome treba zahvaliti {to brodovi JRM-a nisu intervenirali i sprije-~ili ovu malu flotu brodova da obavlja svoj posao, iako im je u to vrijeme trebaoneki uspjeh na moru, radi podizanja morala svojim posadama. Prosu|uju}i situaci-ju na terenu, General{tab JNA sigurno je zatraìo od ~elnih ljudi JRM-a da svojebrodove angaìraju za prekid pomorskog prometa u potpori brigade u Novigrad-skom moru. Za{to to nisu u~inili, nije poznato. Vjerojatno zbog prevelikog rizikaod vatrenog djelovanja s obale u prolazima Novsko `drilo i ju`nim dijelovima Ve-lebitskog kanala, kao i zbog straha od djelovanja 4. brigade u Novigradskom moru.

Time se ni~im ne umanjuje hrabrost hrvatskih posada, jer one bi plovile i da su bro-dovi JRM-a bili u blizini.

Prvi hrvatski mornari koji su izvr{avali zada}e u podru~ju Novigrada za obavljenuzada}u zasluùju pohvalu. U~inili su ono {to se od njih traìlo i to na najbolji mo-gu}i na~in, na slavu tradicije hrvatskih pomoraca. Izdràli su do kraja i uspjeli pre-baciti sve pripadnike 4. brigade na sigurno. Bili su njezin oslonac od po~etka dokraja djelovanja na podru~ju Kru{eva. Pri tome je svaki sudionik nastojao odraditizada}u najbolje {to je mogao, ne obaziru}i se na posljedice. Alternative nije bilo.

Istina, u tim aktivnostima trajekt Klimno ostao je zatvoren u Novigradskom moru,te je u luci Novigrad napu{ten od posade i predan sudbini, tj. ostavljen neprijate-lju. Bez obzira {to je planom mati~nog poduze}a bio planiran za raspremu i rashod,posadi je bilo ào napustiti ga. No, takva sudbina zatekla ga je zbog toga {to su izb-jeglice stalno dolazile i {to se nije mogao procijeniti njihov broj i koli~ina prtljage,pa je brod ve}ih sposobnosti prijevoza morao biti na raspolaganju do zadnjega tre-nutka. Brzi putni~ki brod Puntamikaisplovio je 15. rujna 1991. s Mladenom Ka-ti}em {efom Autobusnog kolodovora Komunalnog poduze}a Liburnija u Zadrui Veseljkom Kurtom direktorom Liburnije i uspio pro}i tjesnace i uske prolaze.Naàlost, u trenutku kad je brod ve} pro{ao ispod Masleni~kog mosta iz neprija-teljskog snajpera, iz pravca motela Plitvice, smrtno je pogo|en Mladen Kati}. Do-

42


43/573

kaz vi{e da Klimno nije imao nikakvih izgleda za uzmak. Tako je prestala djelovatimala flota koja je potporom bojnim djelovanjima 4. brigade otvorila novi list u po-vijesti Hrvatske ratne mornarice. Koje li podudarnosti, upravo na dan kada je po-sada trajekta Klimno morala napustiti brod i prepustiti ga sudbini 12. rujna 1991.

ukazom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tu|mana utemeljena je Hr-vatska ratna mornarica (HRM), a njezinim zapovjednikom imenovan je admiralSveto Letica Barba. Ve} za koji dan njezini pripadnici nastavili su sa sli~nim, go-tovo identi~nim aktivnostima na drugim mjestima i podru~jima.

Uz navo|enje mornari~kih ~imbenika koji su sudjelovali u aktivnostima u potporidjelovanja 4. brigade na podru~ju Kru{eva, iz dana{nje perspektive mogu se izvu}imnogi relevantni zaklju~ci. Primjerice, istina je da se ljudstvo brigade pred naleti-ma nadmo}nijeg neprijatelja, koji je raspolagao daleko mo}nijim ratnim strojem,

povuklo sa svojih poloàja i da je protivnik dobio takti~ku bitku na kopnu. Gleda-ju}i iz perspektive mornarice, oni su svoje zada}e izvr{ili korektno do zadnjega tre-nutka. Moè se govoriti i o nadopuni tradicije, da su mornari opet potvrdili svije-tlu tradiciju na{ih predaka. Gledaju}i u cijelosti, brigada je sagledala posljedice natakti~koj razini: izgubljen je prostor koji je u prometnom pogledu zna~ajan, nesamo na razini op}ine i regije, ve} i dràve; protivnik je za duè vrijeme ovladao pro-storom koji se godinama i desetlje}ima pripremao za protudesantnu obranu i obra-nu od invazije s ju`nog pravca, koji je ve} u fortifikacijskom i prometnom smisluure|en za obranu i odakle }e se te{ko mo}i ponovno istjerati. Protivnik je u moral-

nom pogledu tako|er dobio, ostvario je planirane namjere i zadobio vaàn prostor.Me|utim, opet je dokazano da izgubljene takti~ke bitke ne zna~e i izgubljeni rat ida takti~ka pobjeda ne jam~i pobjedu u ratu. Ishod pojedina~ne bitke rijetko rje{a-va i ishod pojedine operacije, a da se o ratu, koji je tek bio zapo~eo, i ne govori. Po-bjeda u bitci ne smije biti pobjeda za sebe, ve} se mora promatrati kao sredstvo zaostvarenje cilja vi{e razine. I upravo je 4. brigada ZNG-a iskoristila ovo iskustvovlastite koè za budu}e bitke. I svako naredno iskustvo skupo se pla}alo. Stogasamo laicima moè biti ~udno da se od svih parametara mo}i jedne vojske, upravoratno iskustvo posebno cijeni, a ono ima posebnu teìnu kad je rije~ o pobjed-ni~koj vojsci.

43


44/573

Snage Hrvatske ratne mornarice

Utemeljenje Hrvatske ratne mornarice

Hrvatska ratna mornarica (HRM) utemeljena je 12. rujna 1991., kad je ukazompredsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tu|mana admiral Sveto Letica imeno-van zapovjednikom HRM-a, sa zada}om njezina ustrojavanja, kako bi se ~im prije

suprotstavila neprijateljskoj JRM i osigurala slobodnu komunikaciju morem. Pola-ze}i od procjene ciljeva i na~ina djelovanja agresora, te mogu}nosti vlastitih snaga,raspoloìvog kadra i sredstava, pri{lo se ustrojavanju i organiziranju onih postrojbikoje je bilo mogu}e najbrè staviti u funkciju obrane RH na moru i obalnom rubu.Tijekom rujna i listopada, u vrijeme ustrojavanja samog Zapovjedni{tva HRM-a,ustrojavane su sljede}e postrojbe:

postrojbe za minsko i protuminsko djelovanje postrojbe pomorskih i kopnenih diverzanata

pomorske snage postrojbe obalnog topni{tva postrojbe PZO postrojbe mornari~kog pje{a{tva postrojbe mornari~ke policije zapovjedni{tva ratnih luka Plo~e, [ibenik i Pula.

Zapovjedni{tvo HRM-a

Zapovjedni{tvo Hrvatske ratne mornarice po~elo se ustrojavati danom imenovanjazapovjednika HRM-a, a zapo~elo je s radom u Splitu, u zgradi na adresi Jadranska1. Admiral Letica bio je aktivan i prije samog imenovanja na mjesto zapovjednikaHRM-a. Obilazio je Zapovjedni{tvo 6. operativne zone Split u vi{e navrata, a ne-koliko dana prije svoga imenovanja javno je objavio da se uskoro formira Hrvatskaratna mornarica i da kadrovi mornari~kih specijalnosti, koji su napu{tali biv{u JNAi JRM, budu spremni odmah se uklju~iti u postrojbe HRM-a. Tijekom 1991. ~a-snici i do~asnici koji su bili u biv{oj JRM proìvljavali su na svojim radnim mjesti-ma pravu pokoru. To je bilo vrijeme velikih promjena, zapo~ela je tzv. balvan revo-lucija, Hrvatska se osamostaljivala, JNA se otvoreno stavljala na stranu srbijanske

44


45/573

politike itd. Bili su izloèni strahovitoj torturi i psiholo{kom maltretiranju propa-gande srpskocrnogorskih kadrova u JNA, koji su bili u ve}ini. Malo-pomalo, u Rat-noj luci Lora, koja je bila najmnogoljudnija vojarna u ratnoj mornarici, otpo~elo jeokupljanje hrvatskih kadrova, koji su se udruìvali radi zajedni~kog djelovanja.

Ohrabrivao ih je mr. sc. Mladen Bujas, na~elnik Ureda za obranu grada Splita. Na-kon osnivanja ZNG-a, gospoda Vlado Matulovi} i \uro Hrènjak stupili su u vezus pripadnicima biv{e JRM kfr. Stjepanom Bernadi}em, KK. Antom Urli}em i kfr.Kuzmom Pecoti}em. Oni su organizirali djelatnike hrvatske nacionalnosti u Lori iprenosili im poruke koje su dobivali iz redova ZNG-a. Me|u ljudima je tada vla-dao opravdan strah od djelovanja agenture KOS-a, koje je bilo usmjereno premakadrovima hrvatske nacionalnosti. âsnike hrvatske nacionalnosti nije mogao umi-riti ni gospodin Vlado Matulovi}, s obzirom na to da je i on bio nekada{nji visoki~asnik u slu`bi vojne bezbednosti, koji je 1990. oti{ao u invalidsku mirovinu. Tosu bila turbulentna vremena kad se moralo voditi ra~una o svakoj izgovorenoj rije-~i, o svakoj osobi s kojom se ~ovjek druì, jer KOS nije mirovao. Znalo se da izatoga slijedi vojno-istra`ni zatvor u Beogradu i poznata procedura. Morala se ~uvatiglava na ramenima. Stoga je sve djelatnike hrvatske nacionalnosti obradovala vijestda se uskoro ustrojava HRM i da su za nju potrebni kadrovi. Dakako, svi Hrvati izJRM-a nisu pre{li u HRM. Mnogi su potraìli posao u civilnom sektoru (ukrcava-nje na brodove trgova~ke mornarice, pomorska privreda, {kole i fakulteti itd.), kao{to su mnogi ljudi drugih nacionalnosti i manjina pristupili HRM-u.

Admiral S. Letica bio je ~est gost u kavani Bumerang, gdje se formirala tzv. gru-pa Bumerang u sastavu: Miro Lozina, njegov brat Milan Mi}o, Goran Jurin i jo{nekolicina dragovoljaca koji su bili uz admirala kada je ustrojena HRM. Tijekomrujna u Zapovjedni{tvu se okupilo vi{e od 30 pripadnika:

Sveto Letica zapovjednik HRM-a Ante Budimir na~elnik stoèra, te~lanovi: Karlo Grbac, Augustin Kontrec, Stjepan Bernadi}, Kuzma Pecoti}, FrankoPerkovi}, Niko Pezelj, Nikola Bok{i}, Niko Nin~evi}, Dane Vido{evi}, Davor Ma-

tanovi}, Lovre Korda, Kruno Ivan~i}, Miro Lozina, Milan Lozina, Tiho Praèn,Ivan Ani}, Marin Sto{i}, Vatroslav Carev, Robert Hranj, Goran Jurin, [ime Mara-sovi}, Damir Gulin, Franko Grgat, Du{an Jovanovi}, Ante Frani~evi}, Ivan Mati},Rozario Lovri}, Grgo Mi{i}, Ivo Bar~ot, Marin Rebi}, [ime Omr~en, Meho Skeli},Ingrid Gamulin i Radojka [evo.

Ve}ina njih napustila je biv{u JRM, {to je u velikoj mjeri doprinijelo brèm ustro-javanju i osposobljavanju postrojbi HRM-a za izvr{avanje namjenskih zada}a. U toprvo vrijeme pripadnici Zapovjedni{tva nisu slu`beno postavljani na odre|ene du`-nosti, ve} su radili po specijalnostima za koje su bili stru~ni i najbolje osposobljeni.Primjerice, ve}ina djelatnika je u po~etku bila angaìrana u pomo}i preuzimanjaoru ja, streljiva i opreme iz zauzetog garnizona JNA u Plo~ama, nakon akcije Ze-

45


46/573

lena tabla Male Bare. Potom je najve}i anga`man bio na izoliranju i blokadi Rat-ne luke Lora i preuzimanju ostalih vojarni u Splitu. Krajem rujna Zapovjedni{tvoHRM-a premje{teno je u zgradu Montera (Trstenik, Split), gdje se tijekom listo-pada i studenoga gotovo u cijelosti formira po zami{ljenom ustroju, a u sije~nju

1992. preseljava se u preuzete objekte biv{eg Mornari~kog nastavnog centra u Lori,gdje se nalazi i danas.

Ustrojavanje Odjela za podvodna djelovanja

Pri ZHRM-u je 16. rujna 1991. godine s radom zapo~ela minerska grupa HRM-a,koja je odmah angaìrana na razminiranju skladi{ta podvodnog oru ja u Tatinjamai streljiva u Malim Barama. Uskoro se pri ovom Odjelu ustrojavaju i ostali odjeli i

postrojbe: minska skupina (16. rujna 1991.), diverzantski odred (1. listopada 1991.), odjeljenje za pomorski promet (2. listopada 1991.), protuminski odred (10. listopada 1991.), logisti~ka baza za potporu podvodnih djelovanja.

Budu}i da su se postrojbe me|usobno potpomagale i zajedni~ki djelovale, i budu}ida je svima njima zapovijedao kfr. Stjepan Bernadi}, od navedenih postrojbi uteme-

ljen je 4. listopada 1991. Odjel za podvodna djelovanja HRM-a. Krajem listopada(28. listopada 1991.) sastav postrojbi ~ini:

zapovjedni{tvo, 8 podvodnih diverzanata (ronioca), 55 mornari~kih diverzanata, 42 protuminska ronioca (po pozivu), 25 skipera voditelja plovila, 8 djelatnika iz pomorske baze za potporu djelovanja Odjela.

Zapovjedne i operativne du`nosti u Odjelu obna{ali su: Stjepan Bernadi} zapovjednik Odjela za podvodna djelovanja; operativni ~asnici: Sakib Im{irevi} (ONO), Vladimir Naletili} (oru`ni sustavi),Neboj{a Vasi} (podvodno oru je), dr. Dubravko Martinovi} (sanitet), Rozario Lo-vri} (miner i pirotehni~ar), Smiljan Marinkovi} (sanitet), Ivan Kekez (uredski po-slovi), Alda Buli} (daktilograf); Mile âtlak zapovjednik Odreda pomorskih diverzanata; Dragan Stipkovi} zaduèn za minska i protuminska djelovanja; mr. Tihomir Lukovi} koordinator za pomorski promet ju`ni Jadran; Ton~i Buli} koordinator za pomorski promet srednji Jadran.

46


47/573

Odjel za podvodna djelovanja prestao je djelovati 20. prosinca 1991., kad se zbogglomaznosti rasformirao, a postrojbe u njegovu sastavu osamostalile (Minsko pro-tuminski divizijun i Divizijun podvodnih diverzanata), pre{le u druge postrojbeHRM-a ili dijelom demobilizirale (ekipa skipera diverzanata i Baza).

Pomorske snage

Tijekom rujanskog rata u [ibeniku (od 16. do 23. rujna 1991.) postrojbe 113. bri-gade HV-a i PU {ibenske osvajaju vojarnu Kuline, a radnici Mornari~kog tehni~-kog remontnog zavoda Velimir [korpik (danas Remontno brodogradili{te [ibe-nik) preuzimaju Zavod u svoje ruke. Tom prigodom na navedenim lokacijama pre-uzeta su ukupno 34 broda i plovila:

15 u vojarni Kuline, 19 u MTRZ-u Velimir [korpik.

Pripadnici Zapovjedni{tva Ratne luke [ibenik 24. rujna 1991. obilaze osvojenebrodove i utvr|uju stanje, a od 28. rujna, zapovije{}u zapovjednika HRM-a, po~i-nje njihova popuna ljudstvom. Za dovo|enje brodova u operativnu uporabu izu-zetno velike zasluge imaju djelatnici RB-a [ibenik, koji su danono}no radili na nji-hovu osposobljavanju. Od osposobljenih brodova ustrojavaju se 2 borbene skupine:

borbena skupina udarnih pomorskih snaga (UPS) i

borbena skupina obalnih pomorskih snaga (OPS).Borbena skupina UPS bila je u sastavu:

RTOP-402 R^-310 T^-222 P^-180 P^-181 P^-171.

Prvi zapovjednik skupine bio je Marin Sto{i}, sredinom listopada zapovjednikomUPS-a imenovan je Ivan [arini}, a postrojba je bazirala u RL [ibenik.

47


48/573


49/573

Pripadnici Civilne za{tite Rogoznica, MUP-a Primo{ten i dio pripadnika 3/4 br.ZNG-a 16. rujna zauzeli su Obalnu topni~ku bitnicu 100 mm Ze~evo i vojarnuKru{~ica (Rogoznica). Tom akcijom na Ze~evu je preuzeto 5 topova 130 mm (tritopa bila su u poloàju za otvaranje paljbe po [ibeniku), 4 obalna topa 100 mm, 4

obalna topa 88 mm, 6 obalnih topova 85 mm i 11 topova PZO 20/3 mm. Od pre-uzetih topova ustrojavaju se Obalna topni~ka bitnica 100 mm Ze~evo, Obalna to-pni~ka bitnica 85 mm Murter, Pokretna topni~ka bitnica 130 mm, te Pokretna to-pni~ka bitnica 85 mm i svrstavaju se u 113. brigadu ZNG-a.

Postrojbe MUP-a i Civilna za{tita otoka [olte 17. rujna preuzele su topni{tvo naVeloj straì i Marin~a ratu. Od dijela topova preuzetih u Ro goznici i na otoku [ol-ti HRM 20. rujna ustrojava Obalnu topni~ku bitnicu 88 mm Marin~a rat (otok[olta), 24. rujna Obalnu topni~ku bitnicu 85mm Raànj (otok Bra~), a 1. listopa-

da 1991. Obalnu topni~ku bitnicu Ka{juni te Duilovo (Split). Pje{a~ka bojnaZNG-a i MUP Kor~ula u rujnu 1991. preuzimaju vojarne na otoku Kor~uli, izme-|u ostalog i Obalne topni~ke bitnice 88 mm Ra`nji}, 85 mm Privala i topni~ku bit-nicu 76 mm M 42 ZIS. Ustroj i popuna izvedeni su do 21. rujna 1991. godine.Otok Smokvicu je 19. rujna 1991. oslobodila skupina specijalaca ZNG-a i MUP-a Primo{ten i zaplijenila bitnicu 88 mm s cjelokupnim naoruànjem i opremom.Dva dana kasnije pristupilo se popuni i ustrojavanju bitnice.

Na otoku [ipanu Civilna za{tita i MUP 18. listopada 1991. preuzimaju Obalnu to-pni~ku bitnicu 88 mm [ipan i odmah izvode popunu. U studenome na otocima

Lo{inju, Premudi i Molatu MUP i HV preuzimaju neke vojarne, a od zaplijenjenihtopova 88 mm 20. studenoga ustrojavaju Obalne topni~ke bitnice Premuda (otokPremuda) i Bonaster (otok Molat). Do kraja 1991. (23. prosinca) ustrojena je iObalna topni~ka bitnica 85 mm Pelegrin na otoku Hvaru.

Ve}ina obalnih topni~kih bitnica uklju~ena je u sastav HRM-a do kraja 1991., apreostale po~etkom 1992., kad se u pomorskim zapovjedni{tvima ustrojavaju obal-ne topni~ke skupine. Na ustrojavanju i formiranju obalnog topni{tva u ZHRM-uu po~etku njegova stvaranja rade Franko Perkovi} i Vatroslav Carev, a u drugoj po-

lovini listopada ovu du`nost preuzimaju Ante Bili} i Josip Macani}.

49


50/573

PREGLED OBALNIH TOPNI^KIH BITNICA USTROJENIH NAPODRU^JU [IBENIKA, SPLITA I OTOKA KOR^ULE (do 1. studenoga1991.)

Do odlu~uju}eg boja u Splitskom i Kor~ulanskom kanalu borbeno su djelovale bit-

nice na podru~ju [ibenika: OTB @irje: od 16. do 20. rujna borbeno djeluje po skupinama brodova ispred[ibenika i cil

memoarsko 1

Documents