menadžeri i - zrinski.org · nadzor (supervizija) vođenje (leadership) visoka škola nikola...

Menadžeri i

upravljanje

Visoka škola Nikola Šubić Zrinski

Selska cesta 119 0800 442 442 www.zrinski.org [email protected]

TEMELJNI POJMOVI

Upravljanje (management)

Provjera (controling)

Nadzor (supervizija)

Vođenje (leadership)



FUNKCIJE UPRAVLJANJA, KONTROLE, NADZORA I

VOĐENJA,

Upravljanje je odgovorno za uspjeh

Kontrola za njegovu transparentnost

Nadzor za praćenje tijeka i prilagođavanje smjera

Vođenje za utjecaj na ljude

VEZA KURIKULUMA I MENADŽMENTA

ciljevi

Sadr

žaji

metode

(postupci)

Okolnosti

(Podrška)

vrjednovanje



UPRAVLJANJE (MENADŽMENT)

Definicija:

Oblikovanje unutarnjeg i vanjskog okruženja za djelotvoran skupni rad i vođenje institucije prema ispunjenju ciljeva



UPRAVLJANJE VREMENOM

Koji su izazovi s kojima se susrećem?

Najčešće pogreške i kako ih izbjeći

Ključne odgovornosti na radnom mjestu

Upravljanje višestrukim radnim zadacima i vremenskim rokovima

Što je važno, a što je hitno?

Kradljivci vremena, kako ih izbjeći?

Kako uštedjeti barem sat vremena dnevno



KLJUČNI KONCEPTI MENADŽMENTA

Organizacija: Ljudi koji rade zajedno koordinirajući svoje postupke radi postizanja određenih ciljeva.

Cilj: Željeno buduće stanje kojeg organizacija hoće postići.

Menadžment: Proces korištenja organizacijskih resursa kako bi se postigli ciljevi organizacije putem... Planiranja, Organiziranja, Vođenja i Kontrole

ČETIRI FUNKCIJE MENADŽMENTA

Planiranje Odabir ciljeva

Organiziranje Zajednički rad

Vođenje Koordiniranje

Kontrola Nadzor i mjerenje



PLANIRANJE

Planiranje je proces kojeg koriste menadžeri kako bi identificirali i odabrali prikladne ciljeve i moduse djelovanja.

Tri koraka dobrog planiranja : 1. Koji bi se ciljevi trebali slijediti?

2. Kako bi se ciljevi trebali postići?

3. Kako prikupiti resurse?

Funkcija planiranja određuje koji će učinak postići organizacija, koliko će biti učinkovita i koje će strategije biti korištene.



ORGANIZIRANJE

Organiziranjem menadžeri stvaraju strukturu radnih odnosa među suradnicima koja im u najboljoj mjeri omogućuje suradnju i postizanje ciljeva.

Menadžer oblikuje grupe s obzirom na zadatke koje pojedini član izvršava.

Menadžer će također postaviti hijerarhijsku strukturu i liniju vertikalne odgovornosti.

Organizacijska struktura ishod je organiziranja. Ova struktura koordinira i motivira zaposlene kako bi zajedno radili i postizali ciljeve.



VOĐENJE

Menadžeri vođenjem određuju smjer, stanje i jasnu viziju koju će zaposleni slijediti i pomažu im da steknu razumijevanje njihove uloge u postizanju ciljeva.

Vodstvo podrazumijeva menadžera koji koristi moć, utjecaj, viziju, uvjeravanje i komunikacijske vještine.

Ishod je funkcije vođenja visoka razina motivacije i posvećenost zaposlenih organizaciji.



PROVJERA (KONTROLA)

Kontrolom menadžer procjenjuje koliko uspješno organizacija postiže ciljeve i poduzima korektivne postupke kako bi poboljšala izvedbu.

Menadžer će nadzirati pojedince, djelatne okvire i organizaciju kako bi utvrdio je li postignuta željena razina izvedbe.

Menadžer će poduzeti i određene postupke kako bi povećao kvalitet izvedbe.

Ishod je funkcije kontrole točna mjera izvedbe te regulacija učinka i učinkovitosti.



UPRAVLJAČKI ORIJENTIRANA KONCEPCIJA

Sustav analiziranja

Sustav planiranja

Sustav kontrole

Informacijski sustav

Sustav organiziranja

Sustav upravljanja ljudskim potencijalima

KONTROLING



RAZINE MENADŽMENTA

Odgojno-obrazovni sustavi imaju nekoliko razina menadžmenta:

Razvojni djelatnici, odgajatelji, učitelji i nastavnici: Odgovorni su za upravljanje i vođenje pojedinaca, grupa i razreda te postizanje specifičnih kurikularnih ciljeva

Ravnatelji: Odgovorni su za svakodnevno upravljanje. Oni nadziru odgojno obrazovno osoblje i osiguravaju kvalitetno obavljanje zadataka.



Savjetnici: Nadziru ravnatelje i odgojno obrazovno osoblje. Oni su također odgovorni za pronalaženje najboljeg mogućeg načina korištenja resursa institucija u postizanju odgojno obrazovnih ciljeva.

Ministar: Odgovoran za izvedbu svih institucija i njihovu međusobnu horizontalnu i vertikalnu suradnju. On utvrđuje organizacijske ciljeve i nadzire savjetnike i ravnatelje.

RAZINE MENADŽMENTA

Mini

starstvo

Agencija za odgoj i

obrazovanje

Ravnatelji

Razine menadžmenta

Razvojna djelatnost, odgajatelji,

učitelji i nastavnici



UČINKOVITI MENADŽMENT

Učinkovitost osoba

Učinkovitost grupa/timova

Učinkovitost institucija

Učinkovitost sustava

Razvoj teorija

menadžmenta



TEORIJA X I Y

Douglas McGregor predložio je dva različita sklopa uvjerenja o

radnicima.

Teorija X: Pretpostavka kako je prosječni djelatnik lijen, ne

voli rad i teži raditi koliko je god moguće manje.

Menadžer mora temeljito nadzirati i kontrolirati rad putem

nagrade i kazne.

Teorija Y: Pretpostavlja kako djelatnici nisu lijeni, žele odraditi

dobar posao i kako će sam posao odrediti hoće li se

djelatniku svidjeti. Menadžeri trebaju dopustiti veću radnu

slobodu i stvoriti organizaciju koja će stimulirati radnike.



Teorija Y Teorija X

TEORIJA X VS. TEORIJA Y

Djelatnik nije lijen Djelatnik je lijen

Stvoriti stroga pravila i odrediti nagrade

Menadžer mora budno nadzirati

Pružiti autoritet djelatnicima

Potrebno je stvoriti radno okruženje koje će poticati inicijativu



Istraživanja kulturalnih razlika između Japana i SAD-a

pokazala su:

Zapadne kulture naglašavaju pojedinca

(individualizam) i menadžeri, stoga, osjećaju kako

radnici slijede model Teorije X.

Japanska kultura (kolektivistička) očekuje kako će

djelatnik biti predan organizaciji u kojoj radi i zato

se oni drugačije ponašaju od djelatnika u SAD-u.

TEORIJA Z



Teorija Z kombinira dijelove američke i

japanske radne strukture.

Menadžeri naglašavaju dugogodišnje

zaposlenje, rad u grupama i usredotočenje

na organizaciju.

Osim osobnog napretka i doprinosa,

posebno se nagrađuje razvoj

interpersonalnih vještina.

TEORIJA Z

Etika, socijalna

odgovornost i

različitost



ETIKA

Etika: sustav uvjerenja o ispravnom i

pogrešnom.

Menadžeri često moraju birati između

konfliktnih interesa.

Često nije jasno što je ispravno, a što

neispravno, ili što smo dužni činiti, ili koja je

perspektiva ispravna s moralnog stajališta.



ETIKA

Odgojno obrazovna institucija oblikuje i promiče socijalne norme.

Ravnatelj je moralni posrednik koji mora često donositi odluke sklon jednim moralnim vrijednostima nasuprot drugima.

Etička dilema nije izbor između ispravnog i neispravnog, nego izbor između dvije ispravne mogućnosti.



ETIČKI MODEL

Društvena etika:

Zakoni, običaji

Individualna etika:

Utjecaj obitelji

Etički kodeks

organizacije

Profesionalna etika:

Vrijednosti na radnom

mjestu

Menadžer

kao donositelj

odluka



ODLUČIVANJE MENADŽERA

Donošenje odluke: proces kojim menadžer reagira na okolnosti analizirajući mogući izbor i stvaranjem odluke o ciljevima i smjerovima djelovanja.

Odlučivanje kao reakcija na prilike: menadžer oblikuje načine poboljšanja izvedbe organizacije dijelova ili cjeline plana.

Odlučivanje kao reakcija na zapreke: do njih dolazi kada je menadžer suočen s događajima nepovoljnim za odvijanje plana.



VRSTE ODLUČIVANJA

Programirane odluke: rutine, gotovo automatizirani procesi.

Menadžer je već često donosio ovakve odluke.

Postoje pravila i smjernice koje je moguće slijediti.

Neprogramirane odluke: neuobičajene situacije koje se

rijetko pojavljuju.

Ne postoje pravila i smjernice koje je moguće slijediti

budući da je situacija nova.

Odlučivanje zavisi o informacijama, menadžerovoj intuiciji i

prosudbi.



KORACI ODLUČIVANJA

Prepoznavanje potrebe za odlukom

Definiranje problema

Stvaranje i procjena mogućnosti

Odabir između mogućnosti

Primjena odabranog

Učenje iz povratne informacije



KORACI ODLUČIVANJA

1. Prepoznavanje potrebe za odlukom: Menadžer prvo mora shvatiti kako je

potrebno donijeti odluku.

Često potaknuto promjenama u okruženju.

2. Predviđanje mogućnosti: Menadžer mora razviti razumne mogućnosti

rješenja.

Ako se previde dobra rješenja, konačna je odluka loša.

Teško je razvijati kreativna rješenja, tako da menadžeri trebaju tražiti nove

ideje.

3. Evaluacija mogućnosti: Koje su prednosti i nedostaci svakog odabira?

Menadžeri trebaju definirati kriterije i prema njima evaluirati.



4. Odabir između mogućnosti: potrebno je rangirati mogućnosti i donijeti odluku.

Prilikom rangiranja potrebno je razmotriti sve informacije.

5. Primjena odabrane mogućnosti: menadžer mora provesti odluku.

Često se donose odluke koje se ne provode.

6. Učenje iz povratne informacije: menadžer treba razmotiti što je to što uspjelo ili nije uspjelo te iz toga izvući pouku za ubuduće.

Bez povratne informacije menadžer nije u mogućnosti učiti iz iskustva i

poradi toga osuđen je na ponavljanje istih grešaka.

Koraci odlučivanja



GRUPNO ODLUČIVANJE

Puno se odluka donosi u grupnom okruženju.

Grupe mogu smanjiti kognitivnu pristranost i zahtijevati kombinaciju vještina i sposobnosti.

Postoje nedostaci grupa:

Grupno mišljenje: pristrano odlučivanje koje proizlazi iz potrebe za međusobnim slaganjem i odobravanjem.

Do ovoga uobičajeno dolazi kada se članovi grupe okupe oko ideje glavnoga menadžera i postanu joj slijepo odani bez razmatranja alternativa

Grupa ima tendenciju međusobno se uvjeriti kako neka ideja mora proći

Menadžer

kao osoba



CRTE LIČNOSTI

Crte ličnosti: Obilježja koja utječu na način na koji ljudi misle,

osjećaju i ponašaju se kod kuće i na poslu.

Obuhvaća sklonost entuzijazmu, zahtjevnosti, popustljivosti,

nervozi itd.

Svaka se osobina može razmatrati u rasponu kontinuuma

Ne postoji “kriva” osobina

Menadžeri imaju složen splet osobina



PETEROFAKTORSKI MODEL (FFM): (COSTA I MCRAE)

Niska Ekstraverzija

Niski Neuroticizam

Niska Ugodnost

Niska Savjesnost

Niska Otvorenost iskustvu

Visoka

Visoki

Visoka

Visoka

Visoka

I

II

III

IV

V



PETEROFAKTORSKI MODEL (FFM):

Ekstraverzija: pozitivni su i osjećaju se dobro vezano uz sebe i svijet

koji ih okružuje.

Ravnatelji, visoko na ovoj osobini društveni su i prijateljski.

Neuroticizam: doživljavaju negativna raspoloženja, kritični su i

uznemireni.

Ovakvi su ravnatelji često kritični i ljuti na druge.

Ugodnost: vole se slagati s drugim ljudima.

Ovakvi su ravnatelji dopadljivi i brinu se za druge.

Savjesnost: teže biti pažljivi i ustrajni.

Otvorenost iskustvu: originalni su, širokih interesa.



OSOBINE I MENADŽERI

Uspješni menadžeri uvelike variraju na Peterofaktorskom modelu.

Bitno je razumjeti osobine jer nam one objašnjavaju menadžerov pristup planiranju, vođenju, organiziranju itd.

Menadžeri bi također trebali biti svjesni svojeg stila i nastojati primiriti problematična područja.

Interni lokus kontrole: Ljudi koji vjeruju da su samo oni odgovorni za vlastitu sudbinu.

Percipiraju svoja djela bitnima u postizanju ciljeva.

Eksterni lokus kontrole: Ljudi koji vjeruju kako su izvanjske sile odgovorne za njihovu sudbinu.

Njihova djela ne znače puno u postizanju ciljeva.

Menadžeri trebaju imati interni lokus kontrole!

Motivacija



MOTIVACIJSKA JEDNADŽBA

Doprinos

članova

organizacije

Izvedba

Dobitak

članova

organizacije

Vrijeme

Trud

Obrazovanje

Iskustvo

Vještine

Znanja

Radno ponaš.

Doprinose

učinku i

učinkovitosti

organizacije

pri postizanju

ciljeva

Plaća

Siguran posao

Beneficije

Odmor

Autonomija

Odgovornost



OČEKIVANJE, INSTRUMENTALNOST I VALENCIJA

Očekivanje je percepcija da će trud rezultirati željenom razinom izvedbe.

Raditi ćete naporno ako to vodi do visokog stupnja izvedbe.

Biti ćete manje voljni raditi ako znate da ćete dobiti jedinicu iz zadaćnice neovisno o vašem trudu.

Instrumentalnost: Izvedba vodi k ishodu.

Djelatnici su motivirani jedino kada misle da njihova izvedba vodi k ishodu, odnosno da im trud nije uzaludan.

Menadžeri bi trebali stvoriti vezu između izvedbe i ishoda.

Valencija: Koliko je svaki ishod poželjan djelatniku.

Menadžeri bi trebali utvrditi najpoželjnije ishode.

Vođenje



VOĐENJE

Vođenje je proces u kojemu osoba vrši utjecaj na druge, inspirira, motivira i usmjerava njihove aktivnosti u smjeru ostvarenja ciljeva.

Učinkovito vođenje povećava spremnost organizacije na suočavanje s novim izazovima.

Vođa: Osoba koja vrši utjecaj.

Osobni stil vođenja: način koji vođa odabire kako bi utjecao na druge. Neki vođe delegiraju i podržavaju podređene, drugi su vrlo autoritarni.

Menadžeri na svim razinama imaju vlastiti stil vođenja.



OPĆENITO O VOĐENJU

Situacijsko vođenje

Okvirno vođenje

Moralno (etičko) vođenje

Kurikularno vođenje

Vođenje tima (grupe)



RAZVITI VJEŠTINE POTREBNE ZA

UČINKOVITO DELEGIRANJE ZADATAKA Kako odabrati zadatke koje mogu delegirati (prenijeti) drugima

Planirati prijenos i smanjiti mogućnosti pogreške

Prilagoditi vlastiti plan prijenosa prema stupnju sposobnosti osobe kojoj se prenosi zadatak

Formulirati zadatke jasno i precizno

Pratiti napredak

Koristiti prijenos kao pokretač motivacije

Koristiti prijenos za podizanje standarda učinka u timu



MORALNO VOĐENJE

Koje su etičke odgovornosti pedagoškog vođenja?

Kako voditelj rješava etičke dileme?

Kako kreirati etičnost institucije?

Koje vještine mora koristiti voditelj?



IZVORI MOĆI

Moć

nagrađivanja

Moć temeljena

na zakonu Moć

kažnjavanja

Moć

stručnosti Moć koja

proizlazi iz

uvažavanja

Menadžerima

omogućava vođenje i

utjecaj na suradnike

u postizanju ciljeva.



KOMUNIKACIJA



KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA

Menadžment i informacijski sustav

Telekomunikacija

Elektronska pošta



VAŽNOST DOBRE KOMUNIKACIJE

Dobra komunikacija omogućava.

Učenje novih vještina i tehnika.

Poboljšan odnos sa suradnicima

Povećanu kvalitetu djelovanja i pomoći.

Uvođenje inovacija

Učinkovita komunikacija potrebna je svim menadžerima.



POVEŽIMO NAŠA ISKUSTVA

Iskustva je poželjno razmjenjivati

Naš današnji susret jedan je način povezivanja i razmjene

Možemo se dopisivati

Najučinkovitije je ponuditi svoja iskustva na WEB stranicama



OBILJEŽJA KOMUNIKACIJSKOG PROCESA

Riječ komunikacija najdoslovnije znači: učiniti nešto općim ili zajedničkim

Komunikacija uključuje skup socijalnih vještina koji obuhvaća :

započinjanje,

uspostavu i

održavanje doticaja među ljudima.



SVRHA KOMUNIKACIJE JE:

da nas drugi primijete

da nas drugi prihvate

da nas drugi razumiju

da utječemo na druge



KARAKTERISTIKE

INTERPERSONALNE KOMUNIKACIJE

Interpersonalna komunikacija uključuje verbalno i neverbalno ponašanje.

Interpersonalna komunikacija uključuje spontano, formalno ili konstruirano

ponašanje, odnosno neku kombinaciju toga.

Interpersonalna komunikacija nije statična već dinamična.

Interpersonalna komunikacija uključuje personalnu povratnu informaciju,

interakciju i usklađenost.

Interpersonalna komunikacija vođena je unutarnjim i vanjskim pravilima

Interpersonalna komunikacija može uključivati uvjeravanje



KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE



VERBALNA

KOMUNIKACIJA



ŠTO JE VERBALNA KOMUNIKACIJA ?

GOVOR

RAZGOVOR

DOGOVOR



VERBALNO IZRAŽAVANJE DIJELI SE NA:

EGOCENTRIČKI GOVOR (Usmjeren na sebe )

NAREDBE I INSTRUKCIJE (Djelovanje na druge)

PITANJA (Usmjeren na dobivanje informacija)

INFORMACIJE (Kao odgovor na pitanja, predavanja)

NEFORMALNI GOVOR (Časkanje)

EMOCIONALNI ISKAZI I ISKAZI STAVOVA (Češće neverbalno)

SOCIJALNE RUTINE (Pozdravljanje, zahvaljivanje...)

LATENTNE PORUKE (Naglašava se manje važan dio poruke)



FUNKCIJE VERBALNE KOMUNIKACIJE

informiranje o objektivnom (zbivanja, stanja, predmeti)

informacije o subjektivnom (emocije, stavovi, vrijednosti)

iznošenje ideja



neverbalnim znakovima ponekad je moguće bolje izraziti neku

pojavu nego verbalnim znacima

neverbalno izražavanje je često snažnije sredstvo izražavanja

neverbalni znakovi manje su kontrolirani, pa otvorenije govore o

osobi koja ih manifestira

neverbalni znakovi omogućavaju da se stavovi ne izraze tako

eksplicitno kao kada ih izrečemo riječima

neverbalna komunikacija osim verbalne predstavlja još jedan

dopunski kanal

Pet razloga za korištenje neverbalne komunikacije



KANALI NEVERBALNE

EKSPRESIJE



IZRAZI LICA

LJUDI MOGU PREPOZNATI TEK SEDAM OSNOVNIH EMOCIJA:

SREĆU

STRAH

BIJES

GAĐENJE

PREZIR

TUGU I

ZANIMANJE



FACIJALNA EKSPRESIJA



ZANEMARENI DIJELOVI TIJELA



MANUALNA EKSPRESIJA



FACIJALNA I MANUALNA EKSPRESIJA



FACIJALNA I TJELESNA EKSPRESIJA



GLEDANJE I KONTAKT OČIMA



OSOBNI PROSTOR

PODRUČJE S NEVIDLJIVIM GRANICAMA KOJE OKRUŽUJE TIJELO I U KOJE ULJEZI NE SMIJU UĆI

POSTOJE ČETIRI MEĐULJUDSKE UDALJENOSTI:

JAVNA: DO 5 M i 50 CM (govornici, učitelji)

DRUŠTVENA DO 3 M i 60 CM (poznanici, suradnici)

OSOBNA DO 1 M i 20 CM (prijatelji)

INTIMNA DO 45 CM (uz kožu)



PRIMJER

OSOBA PREDSTAVLJENA KAO POSLUŽITELJ

OSOBA PREDSTAVLJENA KAO KOLEGA

OSOBA PREDSTAVLJENA KAO ŠEF KATEDRE

OSOBA PREDSTAVLJENA VISOKO U HIJERARHIJI

Grupe i

timovi



GRUPE, TIMOVI I UČINKOVITOST

Grupa: dvije ili više osoba koje su u međusobnoj interakciji kako bi postigli neki cilj.

Tim: grupa koja intenzivno surađuje kako bi postigla specifičan zajednički cilj.

Svi su timovi grupe, ALI sve grupe nisu timovi.

Timove je često teško formirati.

Početak suradnje zahtijeva vrijeme.

Timovi mogu poboljšati izvedbu organizacije.



GRUPE I TIMOVI UTJEČU NA

UČINKOVITOST

Grupe i

timovi

mogu...

Poboljšati

izvedbu

Poboljšati odnos

s korisnikom

programa

Povećati

inovativnost

Povećati

motivaciju i

zadovoljstvo

Povećati

uspjeh

institucije



NEFORMALNE GRUPE I TIMOVI

Stvaraju ih djelatnici kako bi zadovoljili svoje potrebe.

Prijateljske grupe: sazdane od djelatnika koji uživaju u međusobnom društvu.

Zadovoljavaju potrebu za međuljudskom interakcijom i socijalnom podrškom.

Interesne grupe: Djelatnici teže ostvariti zajednički cilj temeljen na njihovoj pripadnosti organizaciji.

Menadžeri bi trebali opažati interese u grupi kako bi saznali što je djelatnicima bitno.



PITANJA RAZVOJA

menadžment obrazovnih ustanova -

nastavni kadar ili profesionalni

manageri?

mogućnost razvoja obrazovnih

ustanova - menadžment kao ključni

faktor promjena



PITANJA RAZVOJA

redefiniranje statusa obrazovnih

ustanova u zajednici - mogu li

obrazovne ustanove upravljati

svojom “sudbinom”?

cilj održivi razvoj



VAŠI ŽIVOTNI CILJEVI

Karijera

Privatan život

Osobnost

HVALA NA STRPLJENJU!

... i želim Vam menadžerski uspjeh!

menadžeri i - zrinski.org · nadzor (supervizija) vođenje (leadership) visoka škola nikola...

Documents