metković, 25. lipnja 2010. laĐom preko jadrana · neretvanske županije nike sudarević, a...

1 petak, 25. lipnja 2010. Vjesnikmetkovski

Metković, 25. lipnja 2010.

Vjesnikmetkovski BESPLATANPRIMJERAK

DPU PRŽINA IDUBRAVICE str. 2 VIDONJCIMA GLAS N E R E T V E str. 13

MUSTAPIĆ, ILIĆ,IVANKOVIĆ str. 24

GODINA III.BROJ 32

LAĐOM PREKO JADRANAstr 16

Vjesnikmetkovski2 petak, 25. lipnja 2010.

VIJESTI

Dva javna izlaganja prijedloga detalj-nijih planova uređenja održana su u

Galeriji GKS-a Metković. Prvo je izložen prijedlog Detaljnog plana uređenja stam-beno-poslovnog kompleksa i pastoralnog centra Pržine, a nakon toga i prijedlog Detaljnog plana uređenja poslovne zone Dubravica.

Prijedlog Plana za dva spomenuta DPU-a prezentirali su Jure Marić i Ines Horvat u ime izrađivača plana Instituta IGH d.d., Sektor IGH projekt, Odsjek za urbanizam iz Dubrovnika.

Tijekom izlaganja okupljeni građa-ni upoznati su sa zakonom i zakonskom procedurom u sklopu koje su prijedlozi izrađeni te onim što podrazumijevaju de-taljni planovi uređenja.

Rečeno je da se DPU-a Stambeno-po-slovni kompleks i pastoralni centar Prži-ne odnosi na potpuno neizgrađenu i in-frastrukturno neopremljenu građevinsku zonu u neposrednoj blizini užega središta grada Metkovića koja je predviđena za ši-renje naselja. Plan defi nira površine pred-viđene za izgradnju stambeno-poslovnih

U povodu Dana državnosti položeni su vijenci pred Središnji križ na Grad-skom groblju Sv. Ivana te pred Spo-menik poginulim metkovskim brani-teljima u Domovinskom ratu. Vijence su položili metkovski gradonačelnik Stipo Gabrić i predsjednica Gradskog vijeća Darka Volarević sa suradnici-ma, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskoga rata te predstavnici po-litičkih stranaka, nakon čega su pred križem i spomenikom upaljene svijeće. Pred Središnjim križem na Gradskom groblju Sv. Ivana kratki obred za sve poginule i umrle održao je župnik župe Sv. Ilije fra Petar Gulić, koji je tom prigodom okupljene podsjetio na dane ponosa i slave u kojima se stvarala ne-ovisna Hrvatska.

objekata, crkve i pastoralnog centra, ulica i zelenih površina, a daje i rješenja za cje-lokupnu infrastrukturu i uvjete priključe-nja na nju za svaku građevinarsku česticu posebno.

Javnom izlaganju nazočili su uglavnom vlasnici parcela koje obuhvaća DPU koji su u žučnoj raspravi izrazili neslaganje s Detaljnim planom jer smatraju kako je gradnja u predviđenim okvirima u potpu-nosti neisplativa svima (i njima i investi-torima) osim Gradu Metkoviću, a također su izrazili nezadovoljstvo jer smatraju da je sve već napravljeno, a da ih se uopće nije konzultiralo i da su praktički dovede-ni pred gotov čin.

Izlagači su za DPU Poslovna zona Dubravica istaknuli kako je Plan rađen za nepoznate korisnike s mogućnošću prilagodbe kada se bude znao korisnik i djelatnost kojom će se baviti. Najveći problem na terenu je trasa dalekovoda koja prolazi iznad sjevernoga dijela zone što će uvjetovati daljnje prilagodbe pla-niranih sadržaja u tom dijelu ili samoga oblika zone.

DAN DRŽAVNOSTI

VIJENCI ZA POGINULE


VIJESTI

U GKS-u Metkovića odr-žano je Javno izlaganje

o Studiji o utjecaju na okoliš - Autocesta AC 10 Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče: dio-nica čvor Ploče - granica BiH. Javno izlaganje otvorila je pročelnica u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije Nike Sudarević, a koordinirala ga je Branka Martinović Vuković iz županijskog Odjela za zaštitu okoliša. Izlaganju su nazoči-li i Boris Viđak iz IGH Split kao i predstavnice Hrvatskih autocesta koje su investitor projekta.

O samom zahvatu govorila je voditeljica Studije Anita Er-delez iz IGH, Poslovnog centra Split. Kako se moglo čuti zna-čajka zahvata je razdvajanje trase u zoni interregionalnog čvora Metković u dva smjera, i to u smjeru BiH (A10), od-nosno prema Dubrovniku (na-stavak A1). Duljina zahvata - ceste u dijelu koji se odnosi na A1 je oko 6 km, a u dijelu koji se odnosi na A10 je oko 3,8 km. Erdelez je izlaganje pot-

Udruga osoba s invalidite-tom Prijatelj održala je

Redovnu skupštinu na kojoj je podneseno izvješće o radu iz-među dviju skupština te fi nan-cijsko izvješće. Pročitano je i izvješće Nadzornog odbora, a sva tri izvješća jednoglasno su prihvaćena.

Prema riječima predsjednika Antiše Puljevića u proteklom razdoblju radilo se na pove-ćanju članstva, humanitarnom djelovanju, a kroz niz različitih projekata koji se kontinuirano

Hrvatsko planinarsko druš-tvo Gledavac održalo

je i Drugu skupštinu na koju su bili pozvani i predstavnici

krijepila prostorno-planskom dokumentacijom, a u kraćim crtama dala je opis postojećeg stanja okoliša. Okupljenima je pročitano i priopćenje u kojemu se o Studiji iznosi mi-šljenje Stručnog povjerenstva koje je formirano u Ministar-stvu zaštite okoliša, prostor-nog uređenja i graditeljstva.

Predstavnik Grada Metko-vića izlagače je upozorio da je Grad Metković prije desetak godina donio Odluku o zaštiti izvorišta Prud koja se sastoji od triju zona zaštite, što bi sva-kako trebalo uzeti u obzir prili-kom izvođenja većih zahvata. Predstavnik općine Pojezerje zanimao se za odmorište koje bi na dionici autoceste treba-lo biti smješteno na području njegove općine, a okupljene građane najviše je zanimalo na što se točno odnose izmjene trase, odnosno, kuda bi buduća autocesta točno trebala prola-ziti. Bilo je riječi i o većoj za-štiti okoliša da bi se što bolje zaštitile podzemne vode koje u konačnosti napajaju izvorište u Prudu, ali i mnoga druga na tom području.

AC 10 BUDIMPEŠTA - OSIJEK - SARAJEVO - PLOČE

UTJECAJ NA OKOLIŠ

srodnih udruga koje djeluju na širem području Metkovića, a cilj im je očuvanje prirode. Odazvali su se predstavnici

Udruge izviđača Neretvanski gusari iz Metkovića, Odreda izviđača poriječana Ivica Pru-sac Juma iz Momića i Udruge za promicanje zaštite prirod-ne i kulturne baštine Neretve Baštinik iz Metkovića.

Otvarajući Skupštinu, pred-sjednik Društva Tonći Pado-van nazočne je izvijestio da je Hrvatski planinarski savez donio odluku da Gledavac postane punopravni član Sa-veza.

Izvršni odbor, također, donio je i odluku da se to ti-jelo s pet članova proširi na sedam da bi lakše ostvariva-li ambiciozne ciljeve koje je Društvo postavilo preda se, a njihov prijedlog je na Skup-štini jednoglasno usvojen.

Nakon proširenja članovi IO su: predsjednik Tonći Pado-van, potpredsjednik Tomislav Zubčić, tajnica Ubavka Mo-stahinić, blagajnica Javorka Medić te članovi Mario Ivan-ković, Željko Mordžin i Ivan Kaleb.

Zbog proširenja IO do pro-mjene je došlo i u Nadzornom odboru u koji su uz Tihomira Jerkovića jednoglasno izabra-ni Marija Rodin i Ranko Loj-pur, ali i Sudu časti u koji je uz Marina Nikolića i Jaglenku Ključe jednoglasno izabran Domagoj Nogolica.

Odlukom Skupštine visina članarine za 2010. iznosi 40 kuna za zaposlene, a za neza-poslene, studente, učenike i djecu 20 kuna.

provode ili su već provedeni, Udruga je postala prepoznat-ljiva diljem Hrvatske.

U protekloj godini Udru-ga Prijatelj ostvarila je 1 140 930 kuna prihoda, a rashodi su iznosili 1 095 002 kune. Najveći dio prihoda ostvaren je iz državnog proračuna kroz različite projekte, donacije, odobrena sredstva iz proraču-na Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Metkovića, a dio novca Udruga je prihodo-vala vlastitom djelatnošću.

Skupština je jednoglasno dala povjerenje predsjedni-ku i Predsjedništvu Udruge, a Puljević je na kraju istaknuo odličnu suradnju s državnim, županijskim te gradskim insti-tucijama i različitim udrugama kako u gradu tako i šire. Ta-kođer, najavio je da će se i u narednom razdoblju nastaviti provoditi započeti projekti, ali će se intenzivno raditi i na ostvarenju novih. Posebno se zahvalio volonterima koji ve-liki dio svoga slobodnoga vre-mena nesebično daruju Udruzi pomažući sve projekte i akcije koje Prijatelj provodi.

REDOVNA SKUPŠTINA ‘PRIJATELJA’

U PLANU NOVI PROJEKTI

NOVO PLANINARSKO DRUŠTVO

SKUPŠTINA HPD ‘GLEDAVAC’


VIJESTI

Na samoga Svetoga Antu u predvečerje na Dubravi-

ci kraj Metkovića bilo je vrlo živo. U dvorištu iza kapeli-ce sv. Ante okupilo se mož-da i više od petsto vjernika koji su procesijom i svetom misom iskazali štovanje sv. Anti. Misu je predvodio žu-pnik župe Sv. Ilije fra Petar Gulić, a vjernici su prije mise uz kapelicu upalili mnoštvo svijeća moleći se sv. Anti za zdravlje svojih najmilijih. Po-slije mise bio je tradicionalni blagoslov djece i automobi-la. Za ovogodišnju proslavu crkveno je dvorište potpuno obnovljeno i postavljene su klupe za sjedenje; sve to dar je tvrtke Obšivač iz Metkovića.

VJERNICI PROSLAVILI SV. ANTU

Svečanost na Novim SelimaPosebno svečano Sveti Ante je obilježen u metkovskoj župi Sv. Nikole koja skrbi o

Novim Selima čiji je zaštitnik sv. Ante. Za proslavu blagda-na vjernici su se pripravljali trodnevnicom tijekom koje su održavane mise i prigod-ne propovijedi. Uz velik broj okupljenih vjernika, slavlje je završeno procesijom i misom

ispred crkve sv. Ante na No-vim Selima. Obrede je pred-vodio župni vikar don Tomi-slav Bašić uz koncelebraciju župnika don Senka Antunovi-ća i sužupnika don Ljubu Pa-vića, a na kraju mise udijeljen je blagoslov djeci.

13. lipnja katolici slave Sv. Antu, blagdan jednoga od najomiljenijih katoličkih svetaca. Već uoči Svetoga Ante, velik broj vjernika iz Metkovića i okolice tijekom noći za-vjetno je pješice hodočastio sv. Anti na Dubravicu i Nova Sela da bi uputili molitve za svoje obitelji, djecu i bolesne.

Procesija i misa na Dubravici


VIJESTI

20352 VID - Vid 244tel: 020/687-613

fax: 687-612, mob: 098/287-185e-mail: [email protected]

www.marelo.hr

SVE VRSTE ELEKTROINSTALACIJA I ELEKTRO SUSTAVA

UNUTARNJE I VANJSKO OSVJETLJENJE SAKRALNIH I POVIJESNIH OBJEKATKA

Noć uoči Svetoga Ivana na više mjesta u gradu

gorjele su vatre preko kojih su preskakala djeca i odrasli. Taj običaj, nekada gotovo za-

Svetim misama u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Prudu

i istoimenoj staroj crkvi na Dragoviji danas je svečano proslavljen Sveti Ivan Krsti-telj u župi Vid. Misna slavlja predvodio je župnik don Stan-ko Vrnoga. Kao i u Prudu, i na Dragoviji je prije početka mise održana procesija s ki-pom sv. Ivana nakon čega je veliki broj Dragovijaca nazo-čio misnom slavlju ispred sta-re crkvice sv. Ivana.

Na kraju mise župnik don Stanko Vrnoga sa žaljenjem je ustvrdio kako na Dragoviji trenutno nema stalnih stanov-nika zbog čega je selo izo-stavljeno iz najnovijeg popisa naselja u Republici Hrvatskoj. Pozvao je starije Dragovijce da svojoj djeci pokažu gdje im se nalazi starina, a mlade je upozorio kako ni u kom slučaju ne otuđuju svoju imo-vinu koja je od neprocjenjive vrijednosti. Okupljene je upo-znao s aktivnostima Udruge

mro, ponovno je oživio i čini se da se sve više širi.

Uspjeli smo otići na dva mjesta: Krnjesavac i Oraši-nu.

za očuvanje tradicijske baštine Dragovija koja je u dvije go-dine postojanja napravila niz projekata. Među značajnijim su održavanje prilazne ceste od Vida prema Dragoviji, pro-bijanje davno zaboravljenih putova, proširivanje prolaza prema kućama, a oko crkve je očišćen teren i napravljen put za procesiju i velik par-king. Vrijednost odrađenih radova je oko 50 tisuća kuna od čega je 35 tisuća izdvojio Grad Metković, a ostatak je namiren manjim donacijama te sredstvima Udruge. Don Stanko je pozvao sve ljude dobre volje da se uključe u Udrugu te da simboličnom članarinom od 100 kuna go-dišnje i dobrovoljnim radom pomognu ostvarenju budućih projekata.

Udruga Dragovija je uz po-moć mladih glazbenika sasta-vila i uglazbila himnu Drago-viji pod nazivom „Hvala ti sv. Ivane, dobri naš zaštitniče“

koju su na kraju mise otpjeva-li Mate Musulin i muška kla-pa Sv. Vid. Pjesmu je napisao i uglazbio Goran Brečić, a uz pomoć sponzora pjesma je u aranžmanu Ante Gašpardija i

produkciju Jašara Murtezanija snimljena na CD koji se pro-daje po simboličnoj cijeni od 30 kuna. Prikupljena sredstva ići će na račun Udruge Drago-vija za njezin daljnji rad.

MISA NA DRAGOVIJI

SLAVLJE ZA SV. IVANA

I V A N J S K E V A T R E


VIJESTI

Osnovna škola Stjepana Radića iz Metkovića

prigodnim je programom u GKS-u 11. lipnja obilježila Dan škole. Na početku pro-grama ravnateljica Božena Nikoletić pozdravila je oku-pljene i u kraćem izlaganju osvrnula se na rad Škole u protekloj godini. Istaknula je kako su svi djelatnici Ško-le (najvećoj i po uspjesima prepoznatljivoj u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji) u proteklom razdoblju dali sve od sebe da bi bili prepozna-ti u izvrsnosti. Posebno je pohvalila učenike i njihove mentore koji su sudjelovali na školskim natjecanjima jer je boje škole branilo njih 500. Na kraju je svima zahvalila

U Arheološkom muzeju Narona 18. lipnja otvorena je izlož-ba pod nazivom Ars medica et pharmaceutica posvećena

rimskim medicinsko-farmaceutskim instrumentima iz fundusa Arheološkoga muzeja Zadar. Kao što sam naziv kaže, izloženi su većinom manji predmeti koji pripadaju instrumentima ra-bljenima u kirurgiji i farmaciji, ali i ženskom toaletnom priboru. Riječ je o autorskoj izložbi članova Antičkog odjela zadarskog Arheološkog muzeja, voditeljice i više kustosice mr. sc. Korne-lije Appio Giunio te kustosa Timke Alihodžić i Jakova Vučića, inače arheologa iz Vida.

Pri otvaranju izložbe ravnatelj Arheološkog muzeja Narona Hrvoje Manenica naglasio je da je izložba Ars medica et phar-maceutica prva u nizu koju će vidonjski Muzej postaviti u su-radnji s drugim muzejima. O samoj izložbi govorila je mr. sc. Kornelija Appio Giunio, a otvorio ju je Jakov Vučić.

Nakon nekoliko godi-na Dječji centar Met-

ković ponovno je upriličio završnu priredbu svojih polaznika predškolske na-stave u kazališnoj dvora-ni GKS-a u Metkoviću.U programu pod nazivom Do sada lutka i ja, od sada 2 + 2 sudjelovalo je 117 budućih pr-vašića koji su recitirali, pjeva-li i plesali pokazavši prepunu gledalištu što su sve naučili od svojih teta. Program su upot-

ARS MEDICA ET PHARMACEUTICA

RIMSKI MEDICINSKI INSTRUMENTIOŠ STJEPANA RADIĆA

PRIREDBA ZA DAN ŠKOLE

ZAVRŠNA SVEČANOST PREDŠKOLACA

OD SADA 2 + 2punila i djeca srednje - starije skupine te plesne i glazbeno-scenske skupine koje djeluju u sklopu Dječjega centra.

Tradicionalnu manifesta-ciju kojom se budući prvaši-ći opraštaju od vrtićkih dana osmislile su tete: Ana Vola-rević, Karmen Laskač, Gor-dana Rodin, Sanja Jerković, Davorka Šutalo, Marina Bar-jaktarević, Julija Bebić, Mir-jana Medar, Aurelija Paponja i Jadranka Jerković.

na suradnji, izrazivši uvjere-nje da će sve osoblje i dalje inzistirati na vrsnosti obra-zovanja budući da je odgoj i obrazovanje najvažnija dje-latnost koju škola provodi.

U nastavku je izveden pri-godan program u kojem su učenici svih uzrasta pokazali pjevačka, recitatorska, plesna i dramska umijeća. Na kraju programa, učenicima koji su ostvarili uspjehe na županij-skim, regionalnim i držav-nim natjecanjima te njihovim mentorima, ravnateljica Ni-koletić dodijelila je priznanja i nagrade.

U foajeu kazališta upriliče-na je prodajna izložba radova učenika iz Zadruge “Crveni ždral”


VIJESTI

Tribinom Možemo li saču-vati i promicati kršćanske

i obiteljske vrijednosti u pro-cesu približavanja Europskoj uniji, građanstvu se u Grad-skome kulturnom središtu Metkovića predstavila nedav-no osnovana Udruga Narenta.

Nakon što je nazočne, koji su gotovo ispunili galerijski prostor GKS-a, a među koji-

ma je bio i zamjenik grado-načelnika Mato Mustapić te svećenici i časne sestre obiju metkovskih župa, pozdravio moderator Josip Markotić i upoznao ih s novoutemelje-nom udrugom i razlozima osnivanja te programskim ci-ljevima, govorio je predsjed-nik Udruge Nikola Grmoja. Grmoja je rekao da je Udruga

Narenta nastala kao odgovor na krizu vrjednota uzrokovanu diktaturom relativizma i na du-boku moralnu krizu kroz koju prolazi naše društvo na prije-lazu iz totalitarnoga sustava u demokratski. Taj prijelaz obi-lježile su teškoće na koje su-stav nije mogao odgovoriti pa Grmoja smatra da je jedan od načina djelovanja upravo kroz ovakve građanske inicijative. Stoga su se u Udruzi okupili ljudi različitih političkih opci-ja koji dijele iste vrijednosti za koje vjeruju da našem društvu mogu donijeti pravi napredak.

Zatim je govorio prof. La-dislav Ilčić, predsjednik Udru-ge Grozd koja je osnovana 2006. i do danas broji četrdeset tisuća članova. Gost predavač istaknuo je čitav niz teškoća na koje je naišao od prvog uvođe-nja programa spolnog odgoja Teen STAR 1997. pa sve do danas. Kroz medije se provlači čitav niz smicalica i sustavno diskreditiranje programa spol-noga, odnosno zdravstvenog

odgoja Udruge Grozd, koji ne samo da je dobio najbolju ocjenu mjerodavna Ministar-stva nego ga je za svoju djecu izabralo više od 89% upitanih roditelja. Gost je bez zadrške prozvao političare vladajuće stranke istaknuvši kako ne po-duzimaju prave korake jer su im pluralnost i dobrobit djece manje važni od popularnosti u javnosti, isto kao i od podi-laženja različitim europskim lobijima. Takvo stanje plod je ponašanja agresivne manjine nasuprot šutljivoj većini. Po-zvao je na udruživanje i orga-nizaciju jer samo organizirana većina može nadjačati spome-nutu bučnu manjinu te očuvati obiteljske i općeljudske vri-jednosti. Na kraju, Ilčić je po-zdravio osnivanje Udruge Na-renta, u čemu mu se pridružio i župnik župe Sv. Nikole Bi-skupa don Senko Antunović. U glazbenom dijelu programa nastupili su učenici Glazbene škole pod ravnanjem Dragana Gutića.

PRVA AKTIVNOST ‘NARENTE’

SAČUVATI KRŠĆANSKE VRJEDNOTE

Početkom lipnja voditelji i korisnici Programa me-

đugeneracijske solidarnosti Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama iz Ši-benika posjetili su Dnevni boravak Udruge Otac Ante Gabrić koja u Metkoviću pro-vodi istoimeni program koji je odobrilo Ministarstvo obitelji,

branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Susret je uprili-čen da bi se korisnici družili, a djelatnici razmijenili iskustva vezana uz provođenje Progra-ma. Jednodnevni posjet prote-kao je u veseloj atmosferi, a Šibenčani su tijekom boravka u Metkoviću obišli Ornitološ-ku zbirku i AM Narona.

SURADNJA UDRUGA

ŠIBENČANI U METKOVIĆUTreću godinu zaredom u

Metkoviću se odigrava Turnir prijateljstva na kojem sudjeluju nogometne mom-čadi sastavljene od dječaka uzrasta do II. razreda osnovne škole. Jučerašnji Turnir je na pomoćnom igralištu NK Nere-tve okupio šest momčadi koje su nosile zvučna imena naj-boljih europskih nogometnih klubova.

TURNIR PRIJATELJSTVA

'BARCELONA' POBJEDNIK Nakon tri sata igranja prema

modelu svatko sa svakim naj-boljom se pokazala Barcelona u čijem sastavu je bio i najbo-lji igrač Turnira Duje Doko te najbolji strijelac Marin Brečić. Zanimljivo je da je Turnir ide-ja maloga Marka Tota koji ci-jelu godinu štedi džeparac da bi organizirao Turnir, u čemu mu logistiku pruža majka Ana i otac Mario.


VIJESTI

Pod nazivom Sigurno u prometu u Osnovnoj školi Stjepana Radića u Metkoviću održano je prvo škol-

sko natjecanje učenika petih razreda u poznavanju pro-metnih i sigurnosnih pravila pri vožnji biciklom. Na-tjecanje je nastalo u suorganizaciji te škole, Autoškole Žabac i prometne policije PP Metković. Natjecalo se čak 95 učenika, od kojih je 12 najboljih i najupornijih došlo do završnice. Učenici su se natjecali u poznava-nju teorijskoga znanja sigurnosnih i prometnih pravila i propisa te u spretnosti vožnje biciklom na poligonu koji je za tu prigodu bio postavljen na igralištu Škole. Po-bjednica natjecanja je učenica V. d razreda Lucija Ro-din, drugo mjesto zauzeo je Josip Mijoč iz istog razreda (V. d), a treće mjesto osvojio je učenik V. c Antonio Matičević. Svi fi nalisti dobili su potvrdnice i medalje, a najbolji su dobili pehare.

PIZZE IZ KRUŠNE PEĆIROŠTILJ, SALATE,TJESTENINE, UMACI...PROSLAVE ROĐENDANA

681 875 i 688 888

Na pješačkom prijelazu na Trgu kralja To-mislava zatekli smo skupinu vrtićana s

njihovim tetama i policijskim službenikom za Prevenciju i sigurnost u prometu Mihovilom Bokanom. Radilo se o preventivno-eduka-cijskoj šetnji gradom s djecom predškolsko-ga uzrasta iz Središnjega vrtića u Metkoviću, koju su u sklopu akcije Djeca kao sudionici u prometu provodili PP Metković i Dječji centar Metković. Djeca su u pratnji obišla prometnice na užemu dijelu grada Metkovića te učila kako se kretati ulicama, kako ih prelaziti na mjesti-ma gdje postoji pješački prijelaz, a kako gdje ne postoji obilježen prijelaz. Isto tako, naučili su prelaziti pješački prijelaz gdje je prednost regulirana prometnim svjetlima, kao i na mje-stu gdje prometom upravlja policajac. Prilikom educiranja ukazano im je na moguće posljedice zbog nepoštivanja prometnih pravila te su im podijeljeni prigodni letci. Svrha te akcije je po-većanje opće sigurnosti sudionika u prometu, posebice djece pješaka te poticanje na odgo-vornije ponašanje pri dolasku u školu i povrat-ku iz nje.

SIGURNO U PROMETU

PROMETNA ŠKOLA ZA VRTIĆANE

KAKO PREKO ULICE?


VIJESTI

Udruga veterana IV. bri-gade – Podružnica Du-

brovačko-neretvanske župa-nije nedavno je proslavila Dan Udruge i dvije godine od svoga osnutka. Veterani su položili vijence i zapalili

ELEKTROINSTALACIJE • GROMOBRANSKE INSTALACIJEINSTALACIJE SLABE STRUJE

e-mail: [email protected]

Na kraju školske godine plesna škola Calypso iz

Metkovića tradicionalno odr-žava Završnu plesnu večer Moj prvi ples. Taj plesno-glazbeno-svjetlosni spektakl privukao je oko tisuću posjeti-telja u Gradsku športsku dvo-ranu.

Tijekom večeri na pozornici se izmjenjivalo dvjestotinjak plesača, a uz polaznike Plesne škole Calypso, koji su pokaza-li što su naučili pod vodstvom plesnog učitelja Dalibora Do-minikovića Dade, program su

Svoj završni koncert održala je i Škola folklora KUD-a

Metković. U programu je su-djelovalo oko 130 polaznika; od predškolskoga do srednjoš-kolskog uzrasta, koji zajedno s učenicima osmih razreda čine predgrupu za ulazak u „A“ sekciju.

Tijekom nastupa mladi su

upotpunili gosti iz nekoliko poznatih plesnih skupina. Na-stupile su plesne skupine Unit-X i Killa Tequila iz Splita te Try Us i B-dance iz Mostara. Publiku, ali i male plesače iz Plesne škole Calypso oduše-vio je nastup Beatrice Roginić i Ive Matijasa Klinca, plesnog para iz Plesnog kluba Optimus iz Zagreba. Mladi plesači, ina-če, nastupaju u kategoriji mla-đe mladeži C, a tijekom nastu-pa su kao pravi profesionalci otplesali nekoliko standardnih i latinsko-američkih plesova.

folkloraši na pozornici prika-zali različite igre, brojalice, pjesme i plesove, a nastupio je i Mandolinski orkestar.

Zajedno s izvođačima pro-gram su pripremili: Ana Vola-rević, Anđelina Jerković, Tina Puhalović, Kristina Roglić, Ni-kolina Vugdelija, Ana Volare-vić (Bubalo) i Tomo Herceg.

svijeće za poginule suborce za koje je fra Paviša Norac Kevo u crkvi svetog Frane na Kladi služio misu. Na-kon mise svi su se okupili na svečanoj večeri u Restoranu Dalmata.

ZAVRŠNI KONCERT KUD-a

VETERANI IV. BRIGADEDRUGA OBLJETNICA UDRUGE

ZAVRŠNA PLESNA VEČER

MOJ PRVI PLES


U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovin-skog rata (DVDR-RH), Podružnica Dubrovačko-neretvanske županije jučer je na travnatom igralištu Jerkovca (uz Neretvu) održala humanitarni malonogometni turnir za žene. Prikupljena sredstva bit će iskorištena za pomoć starijim, socijalno ugro-ženim osobama na području općina Pojezerje, Zažablje i Kula Norinska.

Na turniru je nastupilo pet ženskih momčadi: Kronerice iz Kobiljače, Opasne žene iz Zažablja te momčadi Otrić-Seoca, Udruge Radost iz Ploča i UDVDR-RH, podružnica DNŽ. Na-kon devet odigranih utakmica, uslijedila je ona za treće mjesto u kojoj je momčad Otrić-Seoca nadigrala Udrugu Radost rezul-tatom 2 : 1. U završnoj utakmici sastale su se momčadi Opasne žene i Kronerice, a Opasne žene pobijedile su rezultatom 2 : 0. Tri prvoplasirane momčadi dobile su pehare, a udijelio ih je predsjednik Udruge Mijo Vukušić.

Za pobjedničku momčad igrale su: Maša Ostojić, Marija Crnčević, Neda Galov, Marinka Galov, Loza Mijoč, Vedrana Marušić, Tanja Borovac, Pavica Talajić, Ivana Marević i Ruža Manenica. Trener: Jozo Galov.

Povodom obilježavanja Svetoga Antuna Padovan-

skoga u okviru trodnevnoga slavlja u Kominu je 10. lipnja u župnoj crkvi održano litur-gijsko slavlje i koncert sakral-ne duhovne glazbe.

Koncert je organizirala Kulturna udruga Preporod,

a sudionici koncerta bili su pučki crkveni pjevači, zboro-vi i ženske klape iz Neretvan-skog dekanata. Koncertom se već četvrtu godinu promovira glazbena baština neretvanskog kraja koju Kulturna udruga Preporod želi sačuvati od za-borava.

U KOMINU

KONCERT PJEVAČKIH ZBOROVA

HUMANITARNI TURNIR

‘OPASNE ŽENE’ PRVE

U Vidu je svečanim misnim slavljem i procesijom pro-

slavljen Sv. Vid koji se slavi 15. lipnja. Već tradicionalno isti dan mladi župljani primili su sakrament Svete potvrde ili krizme. Ove godine sakrament je primilo 20 krizmanika, a

udijelio im ga je biskupov izaslanik don Ivan Čubelić, generalni vikar Splitsko-ma-karske nadbiskupije.

Tijekom misnoga slav-lja po prvi puta nastupila je novoosnovana muška klapa Sveti Vid.

NA BLAGDAN SV. VIDA

KRIZMA U VIDU

OŠ don Mihovila Pavlino-vića organizirala je be-

splatnu razmjenu udžbenika koja se odvijala tako da su učenici donijeli očuvane udž-benike razreda koji su završili, a udžbenike koji su im treba-li za sljedeću školsku godinu nalazili su prema popisu kod starijih kolega. Popis je bio istaknut i na oglasnoj ploči u Školi pa se odmah moglo provjeriti koji su autori i na-slovi predviđeni za određeni razred.

OŠ DON M. PAVLINOVIĆA

RAZMJENA UDŽBENIKA

VIJESTI


POLJOPRIVREDA

• zaštitna sredstva• gnojiva • sjemena• navodnjavanje• folije • ručni alati• mehanizacija• maslinarstvo• vinogradarstvo• podrumarstvo

tel.: 020 681 946fax: 020 681 327

Biosol forte je prirodno, organsko, ekološko gnojivo bilj-nog porijekla.

Dobiveno je iz posve prirodnih sirovina kao što su: proteini,šećeri, sirupi, sojino brašno, mikroelementi i vita-mini. Te sirovine se u procesu prirodnog biološkog vrenja (fermentacije) uz dodatak micelija gljive Penicillium pre-tvaraju u punovrijedno biološko gnojivo.

Ostatak biomase suši se na 110-130° C oko 3 sata i dobi-vamo 92,9% suhe tvari.

Kao organsko gnojivo Biosol forte aktivira fl oru i faunu u tlu te:

- poboljšava opskrbu humusa u tlu a sa-mim time biološka i fi zička svojstva tla

- pospješuje razvoj korjenova sustava a i otpornost biljke prema bolestima i štetnicima

- osim organskog duši-ka biološkog porijekla sadrži fosfor, kalij i mikroelemente

- djeluje blago i dugotraj-no zahvaljujući organski vezanom dušiku bez patogenih je mikroorganizama, bez bakterija spora bez sjemenki korova dakle nema zaraze pa ni bolesti

- žuto smeđe granule pakirane u vreće od 25 kg- primjena ručno ili sa rasipačem po površinskom dijelu

tla

Doziranje:vinogradi 400-600 kg/ha proljeće ili jesenleguminoze 500-800 kg/ha prije sjetvekrumpir 800 kg/ha prije sadnjekukuruz 800 kg/ha prije sjetvetikvice 700 kg/ha prije sadnjevoćnjaci 600-800 kg/ha kasna jesen ili proljećerajčica i paprika 800.1000 kg/ha prije sadnjelivade i pašnjaci 800 kg/ha za vrijeme vegetacijeukrasno bilje 200 g/m2 proljećepriprema komposta 5-10 kg/m3 tijekom cijele godinelončanice 4-6 kg /m3 za vrijeme vegetacije

Biosol forte možemo upotrebljavati u različitim kultura-ma kao u povrtlarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu, uzgoju ukrasnog bilja, cvjećarstvu, šumarstvu i ozelenjivanju golih površina.

Sastav:88,1 % organske tvari8,10 % ukupan dušik,

organski vezan4,77 % fosfora1,01 % kalija

Pored deklariranih sa-stojaka sadrži cijeli niz važnih mikroelemenata i vitamina.


GLAS NERETVE

Već tradicionalno, i ovogodišnje Metkovsko kulturno ljeto započelo je Festivalom pjevača amatera Glas

Neretve 2010. koji je održan u prošli petak 25. lipnja, na Dan hrvatske državnosti. Prvu nagradu publike osvojili su Vidonjci Ivan Ramić i Emanuel Volarević koji su u duetu otpjevali pjesmu Nije htjela. Drugu nagradu publi-ke osvojila je Doris Rodin pjesmom Zora bijela, a treću Vice Šiljeg, koji je otpjevao pjesmu Divlji cvit kojom je osvojio i nagradu Stručnoga žirija.

Organizatorima je vrijeme bilo naklonjeno pa je Fe-stival na Ljetnu pozornicu Gradskoga kulturnog središta privukao oko 1200 ljubitelja lakih nota koji su popratili nastupe 17 mladih izvođača od kojih je njih četvero na-stupilo i prošle godine. Kao i lani, na samom početku na-tjecanja nastupila je plesna skupina Dynamite iz Metko-vića, a nakon nje pozornicom su prodefi lirali neretvanski lađari koji su sudjelovali u projektu Tragom pradjedova - lađom preplovivši put od Metkovića do talijanskoga Termolija. Svima njima metkovski gradonačelnik Stipo Gabrić uručio je priznanja, a nazočna publika ih je odu-ševljeno pozdravila. U ulozi voditelja Festivala ovoga puta pojavio se Denis Šabić, novinar i voditelj mnogih festivala i natjecanja u izboru ljepotica diljem Hrvatske. U stanci, za vrijeme glasovanja, nastupila je plesna sku-pina Street solul ili Duh ulice iz Metkovića.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije nazočne je pozdravila zamjenica župana Marija Vučković, a u ime organizatora ravnateljica GKS-a Metkovića Nataša Vuč-ković. Glas Neretve, a time i Metkovsko kulturno ljeto na simboličan način otvorio je gradonačelnik Stipo Ga-brić Jambo.

VIDONJCIMA OVOGODIŠNJI ‘GLAS NERETVE’

Fotografi je: Foto ‘Veraja’

Prije nego je otvorio festival, metkovski gradonačelnik Gabrić uručio je prizna-nja svim lađarima. Priznanje Udruzi primio je predsjednik Marko Marušić.

Sudionike i publiku pozdravila je dožupanica Marija Vučković

U ime GKS-a, koji je organizator, sve je pozdravila Nataša Vučković


GLAS NERETVE

Mato Mustapić pobjednicima je uručio 1. nagradu publike 2. nagrada publike pripala je Doris Rodin

Vice Šiljeg osvojio je 3. nagradu publike i nagradu stručnog žirija. Nagrade su predali Milko Bulum i Mario Batinović.

i Street soul.

Publiku su zabavljale plesne skupine Dynamite...

POKROVITELJI:

Grad MetkovićTuristička zajednica Grada

MetkovićaDubrovačko-neretvanska

županija

MEDIJSKI POKROVITELJI:

Radio Delta i Metkovski vjesnik

SPONZORI:

Tiskara PlećašMetković d.o.o.

Privredna banka ZagrebRaiffeisenbank Austria d.d.

Restoran DomagojJambo Promet d.o.o.

MGA d.o.o.HEP – Hrvatska elektroprivreda

Hotel NaronaCentar za obrazovanje Narona

Euroherc osiguranje d.d.Rasadnik Prud

Ljekarna DraženovićMet-color

Foto Veraja MetkovićIvić 1/1

POSEBNE USLUGE:

Cvjećarnica Flamingo - Dugandžić

Elektro - Čića


GLAS NERETVE

Ivan RajičDrvosječa

Enisa KarkeljaMožda volim te

Gabriela Mustapić Da znaš

Marijana RagužOd kada te nema

Andrea VujevićPet do pet

Marija ZelićIgra

Barbara ArapovićPrijateljice

Ivan RamićNije htjela

Emanuel VolarevićNije htjela


GLAS NERETVE

Marija CurićTebe voljeti

Doris RodinZora bijela

Marija JeramazRuža u kamenu

Maja JovanovićMoj si anđeo

Vice ŠiljegDivlji cvit

Pavao KrajinovićTrešnja

Martina ŽivkušićSvega ima, ali bi još

Andrea ŠimunovićCrni leptir

Rino SinobadLibar


TRAGOM PRADJEDOVA

Toga se popodneva pokraj mosta natisnulo mnoštvo svijeta. Atmosferu je podizala Gradska glazba Klement Visković,

a članice KUD-a Metković lađarima su otpjevale neretvanske pjesme. Nakon što je zamjenik gradonačelnika Mato Mustapić ukazao na značaj projekta i lađarima zaželio svu sreću na tako daleku i neizvjesnu putu, njih i lađu blagoslovio je fra Paviša Norac Kevo. Lađari su krenuli niz Neretvu, a mi, izvjestitelji,

među kojima se nalazio i proslavljeni zabijač hrvatskoga stijega na najviše svjetske planinske vrhove Stipe Božić, ukrcali smo se u autobus da bismo desnom obalom rijeke pratili slatkovodni dio puta u Italiju.

Veslanje Neretvom bilo je protokolarno, gotovo ekshibicij-sko, iako se veslalo dosta brzo. Lađari se zaustavljaju u Krvav-cu II i u Opuzenu, odakle ih ispraćaju stanovnici tih mjesta te na odvojku Neretve u Crnu rijeku gdje se još jedanput mijenja posada. Dogovoreno je da Neretvom i Crnom rijekom veslaju crvena, bijela i plava posada, a da narančasti budu oni koji će iz Ploča prvi izići na more. Delegirani predstavnici lađarskih udruga Neretve podijeljeni su u četiri posade od kojih je svaku

LAĐOM PREKO JADRANA

S veslima na pozdrav hrvatskoj himni, podignutima u zrak u petak 18. lipnja, započela je ispod Lučkoga mosta na Neretvi u Metkoviću najuzbudljivija avantura u povije-sti Udruge lađara Neretve. Pred oko tisuću građana koji su ih došli pozdraviti, točno u 18,00 crvena posada izvela je prvi zaveslaj, kakvih će do pijeska na plaži Rio Vivo u ta-lijanskom Termoliju trebati zasigurno još preko sto tisuća.

Lađa pod turskom kulom. Kulu na Norinu za obranu svoga teritorija sagradili su Turci, a ne Mlečani za obranu od Turaka, kako se još uvijek može čuti. U pozadini Marin vijenac, još jedan prepoznatljiv

simbol gornjeg dijela doline Neretve.

TEKST I FOTO: IVICA PULJAN


TRAGOM PRADJEDOVAčinilo osam veslača, parićara i dvije do tri zamjene. Bubnjar je uvijek bio isti. Tako su metkovsku posadu činili lađari iz vi-donjskih Domagojevih gusara, iz Pruda i s Jerkovca, a kao gost s njima veslao je i jedan član Žrnovskih galiota s Korčule. Pre-ma sličnome teritorijalnom principu bile su sastavljene i druge posade.

Pripreme pod vodstvom prof. Marija Sršena trajale su dva mjeseca tri puta tjedno, tijekom čega se ritam pojačavao, a staza produživala. Simulirala se i stvarna situacija kada bi se veslalo sat do sat i pol, a odmaralo dva do tri sata. Na završetku pripre-ma lađarima i njihovu vodstvu bilo je jasno da tako mogu do Termolija, samo im je još trebala sreća s vremenom.

Nekoliko dana pred polazak očito je bilo da će to biti presud-no jer su sve prognoze, baš na njihovoj ruti, najavljivale nevri-jeme drugoga dana veslanja.

U Pločama je, također, priređen svečan ispraćaj na koji je do-šao i predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić s predsjedni-kom Zastupničkoga doma Republike Italije Gianfranca Finija, supokrovitelja cijeloga projekta.

Brod Obalne straže Republike Hrvatske Andrija Mohorovičić uz pločansku rivu stajao je privezan za krmom dvaju moćnih remorkera. Dugačak preko 73 metra i gotovo 11 metara širok, poslužit će sljedeće tri noći i dva dana za smještaj preko stotinu putnika, od čega je četrdesetak članova posade i njihovih go-stiju, među kojima je, činom najviši, bio zapovjednik operacije kapetan bojnoga broda Branko Svirčić, koji je i zapovjednik Prvoga divizijuna obalne straže. Naš domaćin na brodu bio je poručnik bojnoga broda Danijel Bosnić, koji će zapovijedati brodom. Poručnik Bosnić nas, uz pozdrav s nižim časnicima, dočekuje na pramčanoj palubi. Prema strogome protokolu zapi-suje se svaki dolazak na brod i silazak s njega. Lađari ukrcavaju svu potrebnu opremu među kojom vidim i vreće za spavanje jer na brodu nema dovoljno ležajeva pa će neki spavati na podu u vrećama.

Petnaestak minuta poslije 21,00 kraj mosta preko Crne rijeke zaustavlja se crna limu-zina iz koje izlazi predsjednik Sabora RH Luka Bebić. Uto i lađa podno mostića dotiče more. Zasvira vojna limena glazba nakon čega se pred-sjednik Bebić kratko obrati lađarima i zaželi im mirno more.

Približava se vrijeme po-kreta. Svi smo na brodu, osim plave posade koja gore-do-lje đira pločanskim zaljevom zagrijavajući se za izlazak na

more. Andrija se oglasi brodskom sirenom što prihvatiše i ostali brodovi te zvona sa zvonika crkve Kraljice neba i zemlje. Brod se polako odmakne od obale i okrene rtu Višnjici od koje do Termolija, prema idealno zacrtanoj ruti, ima točno 132,9 slanih milja. Onih dvanaest slatkih od Metkovića već su za nama.

Razgledam brod i raspitujem se o njemu, mada sam prije puta to već učinio na internetu. Osim što sam znao da je 1971. sagra-đen u poljskom Gdanjsku i da ga je godinu poslije kupila ondaš-nja JRM, na brodu doznajem da je kao električar na njemu radio i sam Lech Wałęsa, vođa poznatog sindikata Solidarność, nobe-

lovac i kasniji poljski predsjednik. Čuo sam da i danas u brod-skoj dokumentaciji postoje njegovi potpisi. Pramac broda vrlo je visok, što ulijeva povjerenje jer je građen za oceanografska ispitivanja pa je tako ojačan da može razbijati i led. Zapovjedni most je dosta visok s dvama „balkonima“ sa strane. Na jednome od njih stoji mlada žena u odori i gleda dolje na nas. Žena na brodu?! Pa, naravno, i to ne bilo koja; šefi ca Navigacijskoga odjela, uz strojarski, jednog od dva stupa plovidbe. Poručnica korvete Ivana Bolić završila je Pomorski fakultet nakon čega se javila na MORH-ov natječaj, prošla dodatnu obuku i eto je tu da nas provede do Termolija i natrag.

Neretvanskim kanalom plovimo po mirnu moru. Noć je s ne-što malo mjeseca koji, ipak, daje dovoljno svjetla da vidimo lađu. Ide dobro, uhvatili su preko pet čvorova. S lijeve strane za nama ostaju svjetla Trpnja. Još malo pa će u lađu crveni. Povlačim se u malu kabinu s četirima ležajevima i počinjem se raspremati. Uto u nju uđe jedan časnik. Predstavim se – Puljan iz Metkovića. Drago mi je –Korda iz Gabele! Kapetan fregate Stjepan Korda stari je morski vuk s dugogodišnjim podmornič-kim iskustvom. Na brod je došao pomoći u realizaciji projekta.

Brod odjednom naglo ubrza, iziđem na gornju palubu i vidim kako lađa ostaje u daljini. Iz brodskoga dimnjaka kuljao je gust, crn dim. Saznajem da se zbog spore plovidbe u ispušnom susta-vu motora nataloži motorno ulje koje zbog niske radne tempera-ture ne izgara pa brod svakih dva-tri sata plovidbe mora krenuti punom snagom da bi se sustav pročistio. Pri tome lađa ostane tri-četiri milje za nama. Na kraju brod izvede tzv. Williamsov manevar, tj. specifi čan kružni okret kojim se vrati u protukurs. Lađa je pronađena bez problema pa brod okreće prema otočiću Proizd na punti Korčule. Vraćam se u kabinu i na tvrdu ležaju zaspim u trenu.

Kasnije su mi rekli da je brod plovio s vanjske strane Proizda, dok se plava posada odlučila skratiti put pa su okrenuli kroz prolaz između njega i punte Korčule. Pričali su kako su tamo susreli veloluške ribare koji nisu mogli vjerovati svojim očima kada su vidjeli lađu i lađare. U blizini toga mjesta zimus je na-đeno tijelo pok. Zlatka Oršulića iz Komina pa je najstariji član ekspedicije parićar Ivan Burić u more spustio vijenac.

Budim se nakon nekoliko sati. Brod i dalje plovi oko pet i pol čvorova, a narančasti ga prate. Korčula je sve dalje, a Sušac sve bliže. Iza njega proviruje i Lastovo, a desno u daljini strši Vis.

Kapetan bojnog broda Branko Svirčić, poručnica korvete Ivana Bolić i kapetan fregate Stjepan Korda


More je malo valovito, ali to ni najmanje ne usporava plovidbu. Trebala je čitava jedna smjena da Sušac ostane za nama, a u daljini se pojave obrisi Palagruže. Još jedna smjena i bit ćemo na pola Jadrana. Na brodu nam poslužuju grah s kobasicom, najpoznatiji vojnički ručak.

Zapuhao je maestral i podigao dosta velike, ali dugačke va-love pa lađari s užitkom jašu na njima. Dosegnuli smo visinu Palagruže i ušli u koridor kojim plove veliki trgovački brodovi. Sve se čini u redu, bliže smo Italiji nego Hrvatskoj. Onda nas poškropi slaba kiša. S jugozapada blizu nas kretali su se niski crni oblaci iz kojih su u more sijevale munje. To je ono najavlje-no nevrijeme, promašilo nas je samo u nekoliko milja. Večeras će stići do naše obale i, kako smo kasnije doznali, dolini Nere-tve donijeti obilnu kišu. Prolaz nevremena donio je promjenu. Zapuhao je snažan i hladan vjetar pa je lađa morala u zavje-trinu što bliže brodu. To se pokazalo dobrim jer se plovidba nije usporila. Na brodu je veselo, prilazi nam i zapovjednik pbb Bosnić. Počasni predsjednik Udruge Milojko Glasović predaje mu majicu s oznakama projekta Tragom pradjedova i još neke prigodne darove. Proradio je i aparat za točeno pivo koji je na brod ukrcan u Pločama. Na krmenoj palubi je živo, pregledava-ju se snimljene fotografi je, pišu izvješća, a neki kartaju kako bi prikratili vrijeme. Unatoč tomu što smo odmakli daleko, hrvat-skoga signala na mobitelu još ima pa se telefonira i javlja u eter naših lokalnih radijskih postaja.

Bilo je kasno poslijepodne kada se u daljini pojaviše kon-ture poluotoka Gargano. Italija! Tek tada zamjećujem da se na jarbolu vijori i talijanska zastava. U njihovim smo vodama. Za veslima su bijeli, čiju posadu čine lađari iz Slivna, Momića i Krvavca. Među njima je i Metkovka Milena Miškić, kojoj je to već treća tura veslanja, ali i šesnaestogodišnji Metkovac Ante Kaleb, koji je ujedno i najmlađi. U lađi je i gost lađar Franjo Šaban iz Siska.

Prije zalaska sunca zlatno svjetlo obasja otočje Tremiti. Uskoro ćemo ugledati i svjetla gradova na talijanskoj obali. Unatoč vjetru koji i dalje šiba, raspoloženje je na visini jer sve ide prema planu, a od lađara doznajem da ne osjećaju umor ni

Pedesetčetverogodišnji Marin Petković iz Pruda (crveni) i šesnaesto-godišnji Ante Kaleb iz Metkovića (bijeli), najstariji i najmlađi veslači,

snimljeni u subotu pred večer nakon treće ture veslanja

Bijelima dobro ide. Dok Milena vesla, najmlađi Ante ostavio je veslo da bi spojio akumulatorsku pumpu za vodu

Jutarnje zagrijavanje crvenih

Ni ne sluteći što ih čeka sljedeće noći, narančasti uživaju u jahanju na valovima

TRAGOM PRADJEDOVA


nakon treće ture veslanja. U noć lađa ulazi s plavom posadom sastavljenom od lađara Marka Markote iz Rogotina, Staševi-ce, Ploča, Stabline i Desana. I oni imaju gosta lađara. To je Riječanin Michael Ban. Veslaju tik uz brod, ali valovi već pra-ve probleme pa improvizirani valobran na provi lađe svaki čas zapljuskuje more. Potpuno su mokri, a vjetar je dosta hladan. Oko 22,00 smjenjuju ih narančasti; također, mješovita posada iz Rogotina, Desana, Matijevića, Ploča, Baćine i – Bjelovara. Naime, njihov gost je simpatični golijat, bjelovarski vatrogasac Dinko Tandara. Narančasti odlučuju u lađu uvesti svih deset veslača pa ih je uz parićara bilo jedanaest. Budući da Andrija Mohorovičić mora još jedanput na propuhivanje motora, lađa ubrzo ostade za nama u mrkloj noći.

Tek što smo krenuli punom brzinom vjetar je pojačao i po-digao valove. Iako je prije odvajanja od lađe pkr Bolić na svo-me radaru označila njezinu poziciju, a brod se nakon manevra

vratio u točan protukurs, lađe nije bilo. Počela nas je hvatati panika. Snažnim refl ektorima posada s broda osvjetljava pučinu u potrazi za jedanaestoricom lađara koje su vjetar i valovi očito skrenuli s pravca. Na svu sreću oko 23,30 ugledasmo ih i priče-kasmo da nam se približe. Zapovjednik posade narančastih Još-ko Jerković Piro pokušava naći spas u brodskoj zavjetrini, ali nje nije bilo jer je vjetar puhao ravno u provu. Nakon nekoliko pokušaja s obiju strana broda, zaključili su da je najbolje ostati po krmi zdesna, ali im je to teško uspijevalo. Opasnost su bili i bliski brodski propeleri koji su stvarali virove pa se nije smjelo dogoditi da val lađu baci izravno u trag broda. Mali valobran bio je gotovo nekoristan pa su dva veslača ostavila vesla i po-čela velikim plastičnim sićima izbacivati more iz utrobe lađe. Videći da tako ne mogu, narančasti su iz lađe izveli dvojicu najkrupnijih: Dinka Tandaru i Tomu Petkovića, člana veterana IV. brigade. Izišao je još jedan veslač zbog želučanih tegoba, a njega je zamijenio Tonći Borovac iz Žrnova na Korčuli, koji je

Posada plavih prva je ušla u noć

Narančasti pokušavaju ostati desno po krmi

TRAGOM PRADJEDOVA

Svoju četvrtu turu crveni počinju s prslucima za spašavanje

Juriš plavih ka svjetlima Termolija. Nedjelja je, 4,30


bio član crvenih pa je nakon smjene narančastih nastavio ve-slati za „svoje“. Crveni u lađu ulaze s prslucima za spašavanje u kojima se otežano vesla. Pala je i odluka da se veslanje skrati na sat i kvarat, a pbb Svirčić s palube miče sve osim predsjednika Udruge Marušića koji je služio za vezu sa zapovjednim mo-stom. Bilo je to samo nekoliko trenutaka nakon što je pomislio na prekid operacije.

Tih zadnjih petnaestak milja do Termolija bile su teže nego sve do sada. Svi su mokri i ozebli, sve zalihe suhe odjeće već su potrošene, a lađa nikako preko dva čvora. Jak vjetar, jedno-stavno, ne da naprijed. Posade se smjenjuju sve brže i brže. Na koncu, vesla se samo tri kvarta sata po turi. Oko 5,30 opet se razmišlja o obustavi, no zapovjednik je procijenio da su lađa-ri, ipak, dovoljno čvrsti. Svanulo je, hladan vjetar šiba i dalje. Vidimo i kuće u Termoliju, ali nikako do njega. Brod konačno usporava. Dosegnuli smo poziciju za sidrenje, službeno krajnu točku projekta. Radost i umor istovremeno na licima lađara koji tek tada postaju svjesni što su napravili.

U 7,07 brod se usidrio i na toj poziciji ostat ćemo do de-vet sati kada će doći pilotina koja će nas provesti u termolijsku luku. More je tu jako plitko pa treba biti oprezan. Lađari i mi ostali povlačimo se s palube koju će mornari šmrkovima oprati i prirediti za svečano uplovljavanje. Od zapovjednoga mosta do krme već je rastegnut konop s mnoštvom šarenih zastava. Lađa

stoji privezana uz bok broda i osigurana trima bokobranima od konopa, no more je toliko jako da je svaki čas podiže i ona svojim bokom udara o željeznu brodsku oplatu. Stoga se u nju spušta Ante Vučić i četveronoške pokušava balansirati njome da bi je sačuvao.

Nešto prije devet pristižu brodice Obalne straže i karabinjeri, a s obale dolazi i nekoliko glisera s članovima Udruge Luigi Zara koja je suorganizator projekta s talijanske strane. Tada se mješovita lađarska posada, određena bruškom, ukrcava u lađu i uz bubnjanje Ivice Šunjića Pele te pratnju talijanskih brodica, vesla put luke. Malo kasnije do našega broda stiže i pilotina pa se i Andrija zaputi privezištu na kojemu su nas, uz ostale, čekali predsjednik regije Molise Michele Iori, potpredsjednik parla-menta Aldo Di Biagio (inače hrvatski branitelj u Domovinskom ratu) te gradonačelnik Termolija Antonio Di Brino. Preskačemo sve granične formalnosti i autobusom se upućujemo do plaže Rio Vivo gdje će lađari izvesti ceremonijalno iskrcavanje.

Na plaži je dosta kupača koji nisu znali što se događa. Pristi-gli su i naši političari i diplomati. Tu su veleposlanik RH u Itali-ji Tomislav Vidošević, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Emi-lio Marin, Vidonjcima posebno drag, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, pločanski gradonačelnik Krešimir Vejić i drugi. Stiglo je i dosta moliških Hrvata čija su djeca odjevena u dresove hrvatske nogometne reprezentacije. Sveop-ća je gužva, svi se žele slikati s junacima s Jadrana.

U obližnjem Yachting klubu održan je prijam za sve sudioni-ke projekta, a za dugačkim stolom našli su se svi dužnosnici s obiju strana. I svi su govorili. Osim riječi uzajamna uvažavanja i isticanja hrabrosti neretvanskih lađara, ostalo je upamćeno da će se iz Termolija otvoriti nova brodska linija prema Splitu, a

TRAGOM PRADJEDOVA

Uza zvuk bubnja, lađa je zaplovila ka luci Termoli

Nakon 37 veslanja vesla su ponovno u zraku

Izvlačenje lađe na pijesak pod “zaštitom” kneza Domagoja

Najstariji član ekspedicije Ivan Burić i jedina žena u lađi Milena Miškmić


kraj njega nadvio se ogroman hrast prema kojemu je resto-ran i dobio ime – La Quercia. Pod šatorom sve izgleda kao da je spremno za svadbu jer su postavljeni stolovi za više od sto ljudi. Kako li samo vanjski izgled može prevariti?! Radi se o restoranu s vrhunskom spizom. Na stolovima nas je čekao jelovnik tiskan na tali-janskome i moliškohrvatsko-me. Talijanski malo prepozna-jem, mološkohrvatski nešto više. Očekivao sam špagete za predjelo, ali ne: stiže nam pršut fumikani molizani – di-mljeni moliški pršut, kako su moliški Hrvati prilagodili svome jeziku talijanski prosciutto crudo affumicato Molisano. Tu je i kulen na moliški način, najbolja talijanska mozzarella di bufala Campana, još neke kobasice, ali i dvije kuglice u nečemu što podsjeća na džem. To su i bile. Komu bi palo na pamet ukise-ljene kapulice umočiti u džem od višanja?! Probali smo i - nije loše. Slijedile su razne delicije; probali smo i jela s poznatim moliškim crnim tartufom… većini nas prejak miris i okus, ana-logno našoj janjetini s ražnja. Ili ti se sviđa ili ne! Na kraju, meni nešto poznato iz puta u Ortonu. Na moliškohrvatskome to se zove praščić bruškani do labruca. Praščić je svinjče, to je ja-sno, bruškani je pečen, a do labruca je iz Abruzza ili na abruški način. Jeo sam ga na derneku u Ortoni, no ovaj je bio još bolji. U prošlome broju već sam pisao da se radi o svinji kojoj se izvade sve kosti osim iz onih iz glave. Svinja se dvaput blanšira; drugi put u slanoj vodi u kojoj se kuhao i bijeli luk. Nakon toga se u nju obilato umeću režnjevi bijeloga luka, ružmarin i neke trave, svinja se popapri, dobro posoli (na 100 do 120 kg ide 2 do 2,5 kg soli) i nakon toga se 5 do 7 sati lagano peče u pećnici, ako je moguće, na drva. O tome kako je treba pripravljati pronađeni su propisi iz daleke 1575. U svakom slučaju, rezultat je usporediv s našom najboljom janjetinom, nekome možda i bolji.

pregovara se i o katamaranskoj vezi s Pločama; obje, a potonja naročito, vjerojatno i zbog sve većeg interesa za Međugorje.

S plaže se autobusom upućujemo na ručak. Iskrcavamo se pred nekim restoranom s vrtom pod šatorom. Nad dvorištem

TRAGOM PRADJEDOVA

Političari, diplomati..., svi se žele slikati s lađarima

Predsjednica Udruge Luigi Zara Paulina Ferrante i predsjednik Udru-ge lađara Neretve Marko Marušić

Zajednička fotografi ja svih sudionika projekta Tragom pradjedova.

Poručnik bojnog broda Danijel Bosnić za vrijeme sviranja

hrvatske himne


TRAGOM PRADJEDOVADesert gotovo svi preskačemo i krcamo se u autobus pa u

brda gdje su tri sela u kojima žive naši domaćini. Prvo stiže-mo u selo Živavoda Kruč (Acquaviva Collecroce) smješteno na 425 m nadmorske visine. Iskrcavamo se na vrh sela gdje je spomenik podignut povodom 500. godišnjice dolaska Hrvata u

te prostore. Spuštamo se strmim ulicama i nailazimo na kafi ć u kojemu Kručani (oko 800 njih tu živi) baš gledaju TV prijenos utakmice između Italije i Novoga Zelanda, i to baš kada je Ita-lija zabila gol. Općem oduševljenju - Viva Italia! -pridružuju se i naši. Skupa s kolegom iz Slobodne probijam se do šanka. On će kavu, a ja pivo. Quanto costa? – prozborih, prisjećajući se tr-šćanskih dana: 1,7 € ili oko 12 kuna, jeftinije nego u Metkoviću, a to znači da se radi o siromašnu kraju gdje bi veće cijene većini bile neprihvatljive. Produžavam nizbrdo do maloga trga koji za-vršava crkvom pred kojom na kamenim klupama sjede gotovo samo žene. Prilazim starijoj gospođi uz koju leži psić. Spazivši me on skoči i počne lajati na mene. – Toni, hod dom – zapovje-di mu gazdarica, što mali bijeli pas odmah učini. Ne vjerujem ušima – gospođa sa psom komunicira na moliškohrvatskome. Još jedna zanimljivost. Klupe pred crkvom, inače, „pripadaju“ muškarcima, ali Mundijal je pa su svi oni pred televizorima, što žene „vješto“ koriste. Prilaze nam i stari znanci fra Petar Mila-nović Trapo koji je među moliškim Hrvatima već desetljeće i pol te fra Josip Cvitković. Objašnjavaju nam da ćemo sada put Filića (San Felice del Molise) gdje će u tamošnjoj crkvi Blažene Djevice Marije Carigradske iz 12. st. fra Petar služiti misu.

Put do Filića, koji se nekada zvao San Felice Slavo, uzak je, krivudav i strm. Filić je veličinom poput Kruča, samo što je kao

i Mundimitar smješten na vrh brda gdje je crkva oko koje se uli-ce s kućama koncentrično spuštaju nadolje. Crkva je prepuna, bilo nas je šezdesetak, a na misi su i veleposlanici Vidošević i Marin. Ne mogu ostati na misi jer za to kratko vrijeme želim malo upoznati i selo. Ivo Marinović, koji je napisao knjigu o iseljavanju Hrvata iz Baćine u Molise, Jurica Marinović, Da-mir Šarac i ja, koji smo na novinarskom zadatku, spuštamo se u potrazi za kakvim kafi ćem gdje bismo mogli susresti ljude jer su ulice puste. Počinje i kišica koja uz hladan vjetar stvara nelagodu. Nakon malo lutanja pronalazimo kafi ć – više lokalnu birtiju. Promatram ljude koji za susjednim stolom igraju duplu briškulu. Ništa se nije promijenilo u petsto godina, toliko vike i prepirke u žaru igre nisam odavno čuo. – Očito je da ne ho-daš po našim seoskim gostionicama – primijeti Juhi. Na zidu je vidno istaknut plakat našega zajedničkog projekta Tragom pra-djedova na kojem u jednom dijelu piše: Dop pet stotini godišt naše čeljade kroate prohodaju jope mor, za dokj zgora zemlje molizane s ladžom, jena stara barka ka sa dopraša jenu votu na Neretvu. Misa je gotova i ponovno smo u autobusu. Ostao nam je još Mundimitar o kojem već podosta znam.

Mundimitar je najmanje selo od triju sela u kojima žive mo-liški Hrvati, ali je zato i najbolje očuvalo na-našo. Selo ima oštro defi nirane granice na vrhu brda jer sve ostalo su obradive površine koje, na žalost, sve manje ima tko obrađivati. U zgradi osnovne škole (osnouna škola) prima nas v. d. načelnika općine kojemu sam, na žalost, propustio zapisati ime. Znam da je to prije bila Valentina Giorgetta, našega prezimena list. Očito je da su čak i u tako malome selu politička trvenja. Nakon kratka boravka u Mundimitru zadovoljan sam na svu sreću što sam ga bolje upoznao prije mjesec i pol. Upućujemo se na večeru u jedan obližnji restoran na obali minijaturna jezera. Ponov-

no je sve izvrsno. Zupa, alias knez Domagoj, nekoliko je puta tražio glavnoga kuhara da ga pohvali. Između dvaju jela nema stajanja. Svi su na nogama uz pjesmu. Jedan od radosnijih je Hrvoje Manenica, ravnatelj Arheološkog muzeja u Vidu koji se izvrsno uklopio, ne samo veslanjem, među lađare. Marjanu Sršenu Štrapi te je večeri rođendan pa mu otvaraju šampanjac. Raspoloženje doseže vrhunac, a ja pratim talijanske potomke naših pradjedova kojima je sve to zanimljivo pa sve snimaju kamerama.

Vrijeme je za povratak u Termoli gdje nas čekaju kabine i podovi našega broda. Do Termolija mjereno u kilometrima nije daleko, ali treba se uskom vijugavom cestom spustiti s tih brda.

Misa u Filiću, u prvome redu veleposlanik Vidošević s obitelji. Otraga stoji veleposlanik Marin sa suprugom

Osim što dobro veslaju mnogi i dobro pjevaju. Na žalost uskoro se trebalo vratiti na brod

U Kruču je sve nizbrdo


TRAGOM PRADJEDOVANa brod ulazimo ponovno bez graničnih formalnosti. Jedino de-žurni mornar upisuje tko je stupio na palubu. Nakon toga muk. Svi smo zaspali u hodu, čemu je pridonio ritmičan zvuk brod-skoga generatora za struju.

Termolijska luka je umjetna. Veliki lukobrani štite plovila s mora i u nju mogu pristajati relativno veliki brodovi. Problem cijele talijanske obale Jadrana plitko je more i pijesak koji kao da je stigao s afričkih dina pa se kroz njega teško hoda. Probu-dila me trešnja što su je proizveli glavni brodski motori koji su s dna podigli pijesak pa se more za čas zamutilo. Andrijina krma polako se odmiče od mola, a priskače i pilotina koja svojim pramcem gura krmu velikoga boda. Sliči mi na bull terijera koji njuškom pokušava pomaknuti slona. Isplovljavamo iz luke gdje

nas očekuje nemirno more. Što dalje odmičemo to more više jača. Mornari kažu da je prešlo četiri, ali to brodu koji je ime dobio po našem znan-stveniku, stručnjaku za potre-se, ni najmanje ne smeta. Vri-jeme je da popunim neke rupe u svome neznanju pa odlazim na zapovjedni most kako bih se raspitao o nekim detaljima plovidbe. Pkr Bolić kroz dale-kozor zapaža talijansku ribari-cu koja je duboko u ZERP-u.

Izgleda da su nas Talijani spazili ranije jer se ribarica, valjajući se na velikim valovima punom brzinom, udaljava na zapad. Fo-

tografi ram je teleobjektivom i povećavam kako bismo joj vi-djeli ime, ali ništa od toga. Ime je dugačko i ispisano ukrasnim pismom. – Eto, čime se služe samo da ih kasnije ne bismo mogli identifi cirati prema fotografi ji – kažu mi na zapovjednom mo-stu. Talijani nisu ni morali bježati jer je Andrija Mohorovičić taj put imao drugi zadatak. Ni deset kilometara od obale mobiteli su zašutjeli. Na svu sreću znamo da ćemo uskoro uhvatiti naše signale koji su, čini se puno jači od talijanskih. Neka je i u nas nešto bolje, a u to sam se uvjerio pri posjetu Ortoni gdje nisam mogao koristiti internet. Brzinom od 15 čvorova Andrija grabi naprijed. Valovi mu ne mogu ništa, osim što ga dobro ljuljaju pa je bilo umijeće ručati govedinu s bižima. Ne samo da je posuđe letjelo tamo-amo nego smo to činili i svi mi na palubi. Vraćaju se slike: Palagruža, Vis, Sušac, a vidi se i Korčula. More se smi-rilo i plovidba je postala ugodna pa se problijedjelima vratila boja u lice.

U daljini već vidimo ulaz u pločanski zaljev, ušće te nove vinograde i maslinike na Rabi. Pred Trpnjem se mimoilazimo s jednim ratnim brodom koji u daljini slijedi još jedan. Rade dalekozori i teleobjektivi. Koje li ironije?! Na povratku s puta kojim smo odali počast našim pradjedovima što su prije 500 godina u Italiju pobjegli pred Turcima, susrećemo turske ratne brodove kako se vraćaju iz posjeta Neumu, no velika je razlika. I Hrvatska i Turska danas su u NATO-u. Pa zbog čega smo se tukli 400 godina?!

Pred Pločama dočekuju nas brodice, a u luci se okupilo dosta svijeta. Donjane tamo dočekuje i najbliža rodbina, a mi „gornja-ni“ sjedamo u autobus pa put Metkovića. Odredište je Športska ulica u koju ulazimo trubeći, nek’ se zna.

crvena posadaŽeljko Markota Ante Vučić Mate Volarević Hrvoje Manenica Miro Matić Marin Petković Petar Ćelić Ivan Kuran Mate Marušić Davor Petković Tonći Borovac

bijela posadaDrago Knežić Marjan Sršen - Štrapo Saša Kadijević Ante Kaleb Ivan Lacku Marko Dominiković Dražen Jelčić Boro Jelčić Izvor Škubonja Mario Sršen Milena Miškić Franjo Šaban

plava posadaZlatko Barčot Branko Žderić Josip Markota Kristijan Mandić Anel Krešić Dragan Marević Luka Musulin Goran Penić Mate Barbir Jure Markić Michael Ban

narančasta posadaPetar Radaljac Ivan Glamuzina Joško Jerković Piro Jurica Šetka Marin Nikolić Mate Gavran Ante Šunjić Tomo Petković Slaven Grgurinović Ivan Burić Dinko Tandara

ostali članovi:Branko Markota Ivica Šunjić Pela Ante Šprlje Milojko Glasović Marko Marušić

POPIS SUDIONIKA PROJEKTA ‘TRAGOM PRADJEDOVA’ PO POSADAMA

Tomislav Zubčić, Milojko Glasović i Ante Šprlje u stroju pred Pločama Dio posade, koja se iskrcala u Metkoviću, sa svojim obiteljima

pkr Bolić za radarom


POVIJESNA CRTICA

Kako je bolje da izumre selo nego običaji, tako i ja svako popodne poslije teška i naporna radnoga dana na institutu

ubijem oko. Budući da je u tijeku svjetsko nogometno prvenstvo kada je muška čeljad uglavnom u sjedećem položaju, a ženska je zbog toga bijesna, ostavim malo jači ton na televizoru (koji mi je donirao jedan manje poznati metkovski tajkun) da čujem ako je pao kakav gol i da se ustanem ako je sreće. Znao sam da se povijest ponavlja, ali na kako okrutne načine, nisam bio svjestan. Naime, dok se nisam preselio u Športsku, živio sam na Kladi, a nedaleko od moje kuće, blizu Martića, u jednome je močvarnome zaostatku bilo poveće leglo komaraca koje bi nas prvo budilo, a potom ispecalo tako da mi roditelji ni dan-danas ne znaju jesam li prebolio vodene kozice jer smo sestra i ja bili uvijek pod plikovima. I kakva je veza između mojega blaženog popodnevnog počinka i Martića legla? Utakmica počela, ja spa-vam kad tamo neko zujanje, znam da se dio Martića preselio u Zagreb, ali da su s njima došli i komarci... U polusnu se dižem, hvatam krpu da pobijem gamad, kad tamo to zzzz s televizora. Kažu nekakve vavuzele.

Prijeđimo mi sada na manje mučne teme. Već smo u prošlome broju najavili da ćemo obraditi Mustapiće (zbog toga što mi je Mato1 bio razrednik i tvorac je više uzrečica koje često rabim, zatim zato što mi je Matko omiljeni trgovac, a Maroje nesuđeni kum i jedini pomorac koji više voli kopno od mora, pače mu muku predstavlja čak i penjanje na brod kad preuzima papire kao pomorski agent), potom Iliće radi mira u kući jer mi je druga strina (zvana Velika Marija da bi se razlikovala od Male Marije, tetke, koja baš i nije mala jer ima barem 176) od toga roda, a na koncu i Ivankoviće jer sam se tijekom ovoga bo-ravka u Metkoviću bavio Srijetežom, seocetom između Dobra-nja i Boruta, a od Ivankovića mi je i jedan osobni veliki prijatelj kao i veliki očev prijatelj Jozo Ivanković.

Krenimo od MUSTAPIĆA. Prvi spomen roda u gradačkim maticama potječe iz 1722. kad je ubilježeno krštenje Andrije, sina Stojana i Janje Mustapić iz Hutova. Mustapiće nalazimo u Dubravici 1763., a još ranije (1694.) u Osičenoj Međi (današ-njoj Osječenici) i Toplici u Hrasnu kada Mlečani nagrađuju Pe-tra Mustapića posjedima na tom području. U 18. st. podjednako su zastupljeni i lik Mustafi ć i lik Mustapić. Danas su pak Mu-stafi ći na Trijebnju muslimani (navodno potječu od Mustapića s Toplice), a Mustapići po Donjoj Hercegovini i Dalmaciji ka-tolici. Godine 1745. dio se hutovskih Mustapića seli u Metko-vić, 1756. na Stolove u Slivnu (otamo su se raselili u Komarnu, Lovorje, Vale i Vlaku), 1767. u Dobranje, 1792. nahodimo ih u Doljanima (Mustapići u Doljanima potječu od Mate Mustapića koji se oženio za Mandu Raič iz Doljana) i Čeljevu, a 1805. u Vidonjama (ondje su doseljenici iz Doljana). Slivanjski su se Mustapići doselili iz Graca, i to iz zaseoka Dubravica u koje-mu je, po Stanju duša Župe Gradac, polovicom 18. st. živjela obitelj Milete Mustapića. Iz istoga je Stanja duša vidljivo da je prvi Mustapić doseljen iz Hutova u Gabelu bio Mato Mu-stapić (nazvat ćemo ga najstarijim da ga ne miješamo s našim 1 Koji nikada nije svoje ime pokušavao mijenjati u Mate Mato kao

neki.

Od Srijeteža do Atene:

MUSTAPIĆ, ILIĆ I IVANKOVIĆ zamjenikom gradonačelnika i onim srednjim koji se prvi odse-lio iz Hutova u Doljane). Po predaji su iz Hutova i Mustapići u Mustapića Dragi kod Imotskoga, te u okolici Posušja i Benkov-ca. Nekoć su se nositelji toga prezimena prezivali Đurđević te je novo prezime najvjerojatnije nastalo zbog toga što su Đurđevići, kao mletački nadarenici, na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dobili zemljišta koja su nekoć bila u posjedu Mustapaše, prvoga tur-skog gospodara Gabele, koji je u tome mjestu oko 1559. sagra-dio obrambenu tvrđavu zbog koje je Gabela prozvana Čitlukom (< tur. çifl ik ‘feudalni posjed, zaselak na feudalčevu imanju’). Da je starije prezime Mustapića uistinu bilo Đȗrđević (< Đurađ ‘Juraj’), potvrđuju upisi hutovskih doseljenika u Dubrovniku, a i mnogi toponimi na zemljištima Mustapića u Hutovu kao što su Đurđevića guvno u Hutovu i Đurđevića torina u Dubravici. Priimak Đurđević zabilježen je 1435. u Drivi, a 1525. u Tuljima u Popovu te su očito i Mustapići starijim podrijetlom iz Popova. Zanimljivo je da se među sto znamenitih Hrvata spominje do-minikanac Augustin Đurđević Mustapić 1818. – 1874., najvje-rojatnije potomak Mihe Mustapića, jednoga od prvih hutovskih odseljenika u Dubrovnik.

Sad ćemo malo na ILIĆE (< Ilija), poprilično razgranat rod u našim krajevima. Dva su glavna pravca doseljenja u Ilića u Neretvansku dolinu, a oba nas vode u Hercegovinu.

Prvi je Ilić koji se spominje u istočnoj Hercegovini Mihajlo Ilić iz Graca kod Neuma. On je 1538. (zajedno s Ivanom Koko-tovićem) bio vodič uskocima u pohodu na Trebimlju i Ravno. Ivan i Mileta Ilić iz Zažablja spominju se 1694. kao posjednici u Osječenici kod Hutova. Ivan Ilić naći će se i u dobranjskom zemljišniku iz 1702. Među posjednicima u Glušcima spominje se pak 1695. Andrija Ilić. Isti se Andrija spominje i kao po-sjednik u Hutovu. Janju, kći Ilije Ilića iz Dobranja, nalazimo u Kominu 1733., 1738. prvi se Ilići spominju i u Dubravici nado-mak Metkovića, a 1729. pokopana je u Metkoviću Ivana, kći Andrije Ilića (vjerojatno onoga istoga koji je dobio posjede u Glušcima i Hutovu). Prvi upis Ilića u gradačke matice datira iz 1731. Živjeli su u Hutovu, a izumrli su krajem 18. st. Iako ih matice ne spominju, o njihovoj prisutnosti svjedoče toponimi kao što je Ilića čardak ili Ilića guvno. Ovu granu Ilića moguće je povezati i s Mustapićima i s Ivankovićima, s jednima po do-bru, a s drugima po zlu. Krenimo od dobra. S Ivankovićima ih je moguće povezati jer su očigledno naseljavali Srijetež u koje-mu postoji toponim Ilića doline, a s Mustapićima činjenica da su se Mustapići uselili u njihove kuće u Hutovu dok su potonji bili sa stokom ù planini. Srećom da to Mate Div dosad nije znao jer bi inače Mustapićima dijelio više kosti, a manje mesa. Inače su od ove loze Pejde koji danas žive na Kladi i čiji se nadimak dovodi u svezu s orijentalizmom pejdah2 ‘prosac’ (pokojni mi je stric Rajko od njih isprosio Mariju, a od te je loze i najsrčaniji metkovski košarkaš Jure Ilić).

Druga je grana Ilića ona podrijetlom s desne obale Neretve. Naime, Ilići se u Vidu kao posjednici spominju 1725., a u ma-ticama ih nahodimo od 1734. Po predaji je iz Ilića kod Mostara pristiglo petero braće: jedan se naselio u Dusinu (na vrgorskom području Iliće susrećemo 1674. u Kotezima), jedan u Metko-

2 Nadimak Pejdah, koji se nekad bilježio i kao prezime, nosili su Lovrići iz Duži čije je starije prezime bilo Vulijašević. Ti su Lovrići podrijetlom iz Bobana, brdskoga područja u jugoistočnome Popovu.

PIŠE: DOMAGOJ VIDOVIĆ, INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE


POVIJESNA CRTICAvić, jedan u Zviriće, jedan u Gabelu, a jedan u Vid. Od Ilića iz Pasičine potječu pak Jovice, a od onih koji su se preselili u De-sne Kalebi.

Što veže jedne i druge Iliće? Bilježe se i kao Ilijić, što upu-ćuje na činjenicu da se prezime izgovara kao Ìlīć, ali kako neke stariji izgovor srdi, nek im bude kako hoće. Posebno je pak za-nimljivo da u Hutovu postoji toponim Kalebuše, što bi moglo značiti da je i ondje Kaleb bio nadimkom dijela Ilića, što bi moglo povezati obje temeljne Ilića grane. Spomenut ćemo, po otočkoj liniji, i činjenicu da u Metkoviću žive i Ilići s Visa, a jesu li iz Visa ili iz Komize, upitajte ih sami. U svakome su se slučaju svi u Metkoviću snašli pa ih ima i mesara, vrsnih sprav-ljača kave, a neke bole leđa jer su preživi za miks-pultom.

Selo slikovita imena – Srijetež – prapostojbina je IVANKO-VIĆA, gdje se spominju od 1775., a navodno potječu od Ma-slaća. U gradačkim je maticama 1734. zabilježena udaja Kate, kćeri Mihe Ivanković iz Dobranja, a 1758. nahodimo ih i u Ce-revu. Jednom sam davno čuo jednu zabavnu priču o tome kako su Ivankovići iz Srijeteža prebjegli u Dobranje. Navodno je je-dan od njih ubio Turčina, pa je bježao pred Turcima, a kako je bio malen vukao je sablju po tlu (po inačici iz Srijeteža „sredio“ ga je, poput Matije Gupca, vilama), pa ga je potjera lako pratila, međutim oko Zdriješ njiva teren je bio izrazito stjenovit te im je tako junak uspio pobjeći. U samome Srijetežu kruži priča da su Ivankovići pred Turcima iz Srijeteža prebjegli u Dabar (sjeverno od Stoca) te da su im u međuvremenu Vrsaljke otuđile žrvnjeve. Uslijedio je žrvnjoboj zbog kojega su Vrsaljke prebjegle prema Podgori, a Ivankovići se vratili na svoje. Jednima zemlja, dru-gima apartmani. U Cerevu i Srijetežu Ivankovići su imali više obiteljskih nadimaka: Sulić (živjeli su i u Sjekosama), Perković (naselili su se na Šipanu, u Višićima, a ima ih iseljenih i u SAD-u), Talagić (danas uglavnom u Višićima) i Butigušić (raseljeni u Sjekose, Ploče, Metković, Mostar, Dubrovnik i Slavoniju). Dobranjski su se Ivankovići iz Srijeteža doselili u najmanje dva navrata, prvi put početkom 18. st. nakon što je Požarevačkim mirom iz 1718. granica prošla između Dobranja i Srijeteža (koji se do 1718. držao, kao i Borut, dobranjskim zaseokom) te suzila dobranjsku župu (koja je u nekim razdobljima dosezala čak do Stoca), a drugi put nakon što je 1816. u Cerevu i Srijetežu iz-bila epidemija kolere. Jedan je pak Ivanković friško prebjegao u Grčku da istraži koliko mu s Tomosom 4,5 treba od Rodo-sa do Šlješca. Zanimljivo je da je po predaji u Ivankovića ime Jozo veoma često zbog toga što je prvi Jozo ubio dva Turčina koji su mu htjeli oteti konja. Tko poznaje našega Jozu Ivanko-vića, teško mu je povjerovati u navodnu urođenu agresivnost Ivankovića. Uostalom, ako je vjerovati predajama, gotovo je svaki rodonačelnik neretvanskih rodova ubio više Turaka nego Rambo Crvenih Kmera, a i tih je aga bilo ko Kineza. Valjda bi se onda tih Turaka riješili u manje od 400 godina, a povijesna znanost kaže da nismo. Vrag je ta znanos, da citiram omiljenog mi profesora Matu.

I evo ga – gotova priča u kojoj smo spoznali da su Mustapići pomorci koji se boje mora i pate od morske bolesti te nikada ne slušaju Pomorsku večer, da je ona maškarska u po brda oni staše – Iliće se ono zvaše čista laž jer su s obzirom na brojnost (i stas) Ilići zavrijedili barem omanji gorski vijenac. Ivankovi-će naše pak upozoravam da su Lijanovići podrijetlom njihovi i da rođacima objasne da nije u redu blokirati Neum ničim osim čajnim kobasicama.

SRDELA (svježa) 10,00 kn/kg LIGNJUN (Novi Zeland) 15,00 kn/kg LIGNJA (Patagonika) (10-13 cm) 23,20 kn/kg LIGNJA (Patagonika) (14-17 cm) 32,20 kn/kg HOBOTNICA (500/800) 41,90 kn/kg SIPA (500/1000) 39,90 kn/kg OSLIĆ FILET (A. Pollock) 23,20 kn/kg OSLIĆ FILET (Hubbsi) 33,40 kn/kg OSLIĆ BEZ GLAVE (Hubbsi) 18,80 kn/kg ŠKARPINA BEZ GLAVE 32,20 kn/kg SKUŠA IQF 11,20 kn/kg MORSKI PAS ODREZAK 23,20 kn/kg

Radno vrijeme:ponedjeljak-petak 6-12 i 17-20

subota 6-12

RIBARNICA NA MALOJT R Ž N I C I

681- 462

DELTA REZMETKOVIC, NIKOLE TESLE 11

Tel./fax: 020/685 700Mob: 098/958 1655095/922 8888

´

DIJAMANTNO BUŠENJEI REZANJE BETONA

20341 Kula Norinska, KRVAVAC, Športska 5

ELEKTROINSTALACIJSKI RADOVIKLIMA UREĐAJI

CENTRALNO GRIJANJEUSLUGE AUTOKORPE

www.elektroputnik.hrMob. 098 721 721


KULTURA

Već šestu godinu zaredom u metkovskom GKS-u održavaju se Susreti zborova osnovnih škola.

Ove su godine koncert u Galeriji GKS-a održali: Zbor Osnovne glazbene škole Metković, Pjevački zbor OŠ Vladimira Nazora iz Ploča te Mali pjevački zbor i Veliki zbor OŠ don Mihovila Pavlinovića.

Mali pjevački zbor OŠ don Mihovila Pavlinovića predstavio se pjesmama: Maestral Z. Spišića i Do, re, mi... R. Rogersa. Pjevački zbor OGŠ Metković otpjevao je Schubertovu pjesmu K’o košuta, Za-jčevu Male ptice i Martijevu Guantanamera. Veli-ki zbor OŠ don Mihovila Pavlinovića uz solisticu Ivanu Barbaru Arapović pjevao je Oh happy day E. R. Hawkinsa, pjesmu Aquarius uz solisticu Tonću Šiljeg te Hoy G. Zignago uz soliranje Ivane Bebić i Ane Markote. Gosti iz Ploča predstavili su se pje-smama Čežnja za domom uz solisticu Romanu Pejić, Poći ću na more i We shall overcome, a Dječja kla-pa, koja djeluje u sklopu Pjevačkog zbora, otpjeva-la je pjesmu Kaleta. Program koncerta obogatili su učenici iz Instrumentalne skupine OŠ don Mihovila Pavlinovića. Koncert su pripremili učitelji: Zrinka Boras, Helena Decovski i Dragan Gutić.

UNELPO METKOVIĆ, Put Narone 4.Tel: 020/686-300, 684-712 fax: 684 -711

e-mail: [email protected]

RADOVI NA VISINIELEKTRO INSTALACIJEODRŽAVANJE JAVNE RASVJETE PRODAJA SVIH ELEKRTOMATERIJALA

KONCERTŠKOLSKIH ZBOROVA


KULTURA

Osnovna glazbena škola Metković uvijek na kraju nastavne godine priređuje Završni koncert svojih učenika. Tako je

bilo i ove godine u galerijskom prostoru GKS-a Metkovića.Prije početka koncerta posjetitelje je pozdravio ravnatelj Ško-

le Zvonko Knežević koji je rekao da se koncert, kao i obično, održava uoči kraja školske godine da bi učenici pokazali što su naučili tijekom godine. Izrazio je zadovoljstvo postignutim jer, kako je istaknuo, svaki korak u glazbi je velik pa sve ono što su učenici napravili velik je uspjeh, osobito oni koji su ostvarili za-pažene rezultate sudjelujući na natjecanjima. Zatim je Knežević učenicima Jakovu Kljusuriću i Anti Šiljegu dodijelio priznanja i prigodne darove. Osim njih, priznanja su dobili i njihovi men-tori, profesori Javorko Popović i Erna Čizmić Rebić, a za uspje-šan rad u svojim klasama priznanja su dobile i profesorice Irida Oršulić Antić i Karmen Stojić.

Mladi glazbenici u OGŠ Metković uče svirati gitaru, trubu, glasovir, rog, fl autu i saksofon, a podučavaju ih profesori: Kar-men Stojić, Dragan Gutić, Javorko Popović, Slađana Knežević, Ankica Dugandžić, Erna Čizmić Rebić, Irida Oršulić Antić i Mirko Violić.

Uz 21 solističku izvedbu tijekom programa, publici se pred-stavio i trio fl auta, kvartet saksofona te Dječji pjevački zbor koji je otpjevao tri pjesme.

Kazališna predstava Matka Elezovića Vesele žene Hrvatske u režiji Frane Marije Vranković u GKS je privukla mahom

žensku publiku. Riječ je o veseloj komediji u kojoj dvije glumi-ce, Matija Prskalo i Jadranka Elezović, kroz desetak različitih ženskih uloga prikazuju žene iz svih krajeva Hrvatske.

Tijekom izvedbe susrećemo dvije čistačice, dvije majke ne baš sjajnih učenika, tipičan odnos svekrve i nevjeste, Dubrov-kinje čiji su sinovi objavili zaruke i starice koje se spremaju na estetsku operaciju.

Iako se kroz predstavu provlače pojmovi malograđanštine, primitivizma i snobizma, tekst nije uvrjedljiv, ali ni intelektu-alno prezahtjevan zbog čega pruža pristojnu razonodu. Met-kovsku publiku dvije glumice nasmijale su do suza, a njihovu izvedbu publika je na kraju nagradila dugotrajnim i gromogla-snim pljeskom zbog čega su se glumice četiri puta vraćale na pozornicu.

VESELE ŽENE HRVATSKE

OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA

ZAVRŠNI KONCERT

LJETNO KAZALIŠTE METKOVIĆČETVRTAK, 15. SRPNJA U 21 SAT

LJETNO KAZALIŠTE METKOVIĆPETAK, 9. SRPNJA U 21 SAT


SPORTNOGOMET

Pioniri NK Neretve (1998/99.) na Turniru Škole nogometa Frane Matošić iz Dubrovnika koji se održavao od 4. do 6.

lipnja, osvojili su prvo mjesto. Na turniru su nastupile i mom-čadi NK Zagreb, Bigeste iz Ljubuškoga, GOŠK Dubrovnik, ŠN Frane Matošić, Konavljanin, Vinkovci i Vukovar 91.

Nakon što su mladi Metkovci bili prvaci svoje skupine, u za-vršnici su igrali protiv drugoligaša Vukovar 91 i pobijedili sa 4 : 0. Iz momčadi Neretve najbolji je vratar Bruno Šutalo, najbolji strijelac Mario Ćuže i najbolji igrač Turnira Danijel Šutalo. Na gornjoj fotografi ji stoje slijeva nadesno: trener Bariša Majić, Ivan Ivanović, Ivan Arar, Božo Medić, Marin Jakić, Drago Ku-ran, Josip Popović, Mario Ćuže, Davor Šutalo, Bruno Jelavić i Bruno Šutalo.

UDRUGA MALONOGOMETNIH AMATERA GRADA METKOVIĆA – UMA

30. kolo, 7.lipnja Žrnjevo Neum - Vid 0:3 bbKlada - Mlinište 2:1Orašina Montaling-Sveti Roko Pod. 8:1Podkraj - Norin 2:8Killersi - Škrapa Momići 2:5Poljopromet Vete. - Poljopromet 0:3Recreativo - Graničar 3:5Krvavac II Kican Interijeri - slobodan

Nakon 30 kola: Norin 711. Škrapa Momići 662. Poljopromet 603.

Najbolji strijelac sezone je Mišo Ramić (Škrapa Momići) s 44 gola koji je ujedno proglašen i najboljim igračem lige. Najbo-ljim trenerom proglašen je Matko Petković koji je vodio ekipu Norina. Najbolja fair play ekipa je ekipa Recreativo, a najbolji vratar Ivan Plećaš iz ekipe Škrapa Momići koji je u 28 odigra-nih utakmica primio 36 golova.

Liga Kup, 1/2 fi nala, 10. lipnja Škrapa Momići - Poljopromet 2:3Graničar - Orašina Montal. 4:5

Liga Kup, Finale, 14. lipnja Poljopromet - Orašina Montaling 3:1

BOĆANJE3. HBL – JUG SKUPINA DUBROVNIK/NERETVA

9. kolo, 6. lipnjaBK Predolac - BK Bistrina 11:11

Doigravanje za prvaka - prvi susret, 13. lipnjaBK Predolac - BK Rijeka 12:10Doigravanje za prvaka - uzvratni susret, 19. lipnjaBK Rijeka - BK Predolac 13:9

2. ZAGREBAČKA BOĆARSKA LIGABK Neretva iz ZagrebaBK Neretva iz Zagreba postao je prvak II. zagrebačke boćar-

ske lige pa od jeseni nastavlja natjecanje u višem rangu. Kako nas je izvijestio predsjednik Mirko Volarević, boćari Neretve završili su sezonu bez ijedna poraza te kolo prije kraja osigurali prvu poziciju zbog čega je susret posljednjega kola protiv BK Trnava bio revijalnoga karaktera. Za BK Neretva nastupali su: Srećko Ilić, Željko Jogunica, Zvonimir Plećaš, Davor Biloka-pić, Ante Čarapina, Mario Udženija, Ante Šiljeg, Dušan Brečić, Mario Talajić i Josip Plećaš.

Posebno treba istaknuti da su i dva najvrjednija pojedinačna rezultata u sezoni ostvarili boćari BK Neretve: Srećko Ilić u preciznome izbijanju (17) i Zvonimir Plećaš u krugu (19). Tako se može reći kako je protekla sezona prošla u potpunoj domi-naciji neretvanskih boćara kojima je ovo druga natjecateljska sezona. Nastavak natjecanja u okviru I. zagrebačke lige zahtije-vat će proširenje igračke baze zbog većeg broja disciplina, ali u Klubu su sigurni da će nekoliko mlađih boćara preuzeti na sebe veću odgovornost i pokazati da su budućnost Kluba.

KARATEPosljednje natjecanje karataša u sezoni 2009/2010. održano

je 13. lipnja u Dubrovniku. Sedmi međunarodni otvoreni karate turnir Dubrovnik open okupio je 359 natjecatelja iz 23 kluba iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Nastupila su i dva metkovska kluba.

KK Metković nastupio je sa 14 natjecatelja koji su u bor-bama osvojili ukupno 11 medalja: tri zlatne, pet srebrnih i tri brončane. Zlatne medalje osvojili su: Dino Žderić, Ante Bebić i Klaudija Franić. Srebrne su osvojili: Gabi Dominiković, Bruno Jurković, Marija Kiridžija, Sara Ćelić i Petar Jerković. Bronce


SPORTsu zaslužili: Maja Žderić, Nikola Bjeliš i Ivan Batinović. Među natjecateljima, ali bez medalja, sudjelovali su: Marina Kaleb, Ivan Šiljeg i Ivana Galić.

KK Knez Domagoj nastupio je sa 14 natjecatelja koji su u katama i borbama osvojili 16 medalja: tri zlatne, četiri srebrne i devet brončanih. U katama je najuspješniji bio Roko Kravar, koji je osvojio srebrnu medalju, dok su: Marin Ilić, Davor Beno, Luka Marević, Franjo Pehar, Monika Klarić i Matea Jerković osvojili brončane medalje. Zlatne medalje u borbama osvojili su: Josip Lacku, Mladen Glavinić i Stipe Ujdur, koji se okitio i srebrnom. Srebrne su osvojili još i Zvonimir Jerković te Vedran Ćupurdija, koji je uzeo i jednu broncu. Brončane medalje osvo-jili su Bernard Marušić i Ivan Marević.

Nova natjecateljska sezona karatašima započinje u rujnu.

VESLANJEPeterostruki svjetski i trostruki europski prvak u veslanju za

veterane Mladen Kuran nedavno se vratio s Međunarodne ve-slačke regate koja je održana na zagrebačkom Jarunu 5. i 6. lipnja. Kuran se kući vratio s trima medaljama; zlatnim u skifu i osmercu s kolegama iz Zagreba u kategoriji D (od 50 do 55 godina) te srebrnom u osmercu, također sa Zagrepčanima, u ka-tegoriji C (od 43 do 49). Da pojasnimo, veterani su podijeljeni u više kategorija koje su određene prema dobnim skupinama. Kategorija A (od 28 do 34), B (od 35 do 42), C (od 43 do 49), D (od 50 do 55), E (od 56 do 60) i nadalje prema starosnoj dobi u razmaku od pet godina.

Mladen nam je rekao da se kondicija održava tijekom cijele godine, zimi trčanjem i ergometrom, a dolaskom toplijih dana i treninzima na vodi. Približavanjem natjecanja intenzitet trenin-ga se pojačava, a koliko vremena treba utrošiti, zavisi o kojem se natjecanju radi. Da bi se postigla prava forma za upravo zavr-šeno natjecanje u Zagrebu, bilo mu je potrebno oko četiri tjedna intenzivna treninga.

Nakon upravo završenoga slijedi europsko natjecanje koje će se u kolovozu održati u Munichu (Njemačka) pa Kuran na-stavlja s treninzima da bi se što bolje pripremio. Kao i do sada, odlaske na prvenstva naš Metkovac uglavnom fi nancira sam, a budući da mu je za odlazak u Njemačku potrebno minimalno desetak tisuća kuna, nadamo se da će svi oni koji su u moguć-nosti i kojima je šport na srcu pomoći njegov odlazak.

RUKOMET

RUKOMETOM PROTIV NASILJAOdigravanjem utakmica za konačan poredak i dodjelom na-

grada u petak je završeno I. prvenstvo OŠ don Mihovila Pavlinovića u mini-rukometu i rukometu. Prvenstvo je održano u sklopu Projekta Rukometom protiv nasilja koji je pokrenut na inicijativu Škole rukometa Jerkovac, a čija je realizacija zapo-čela polovinom studenoga prošle godine.

Prvenstvo se igralo u pet kategorija prilagođenih uzrastu i spolu, a sudjelovalo je 400 učenika raspoređenih u 33 momčadi. Odigrano je ukupno 140 utakmica, a tri prvoplasirane momča-di u svim kategorijama nagrađene su peharima i medaljama, a nagrade su dobili i najbolji pojedinci, vratari i strijelci. Nisu sudjelovali jedino učenici I. i II. razreda.

U kategoriji dječaka III. i IV. razreda prvo mjesto pripalo je IV. b, drugo III. b, a treće IV. a. Najbolji pojedinac je Luka Čupić iz IV. b, najbolji strijelac Toni Kežić (III. d) sa 38 posti-gnutih golova i najbolji vratar Mario Ćuže iz IV. c. U istoj ka-tegoriji, ali za djevojčice, prvo mjesto pripalo je reprezentaciji nižih razreda, drugo IV. b razredu i treće mjesto IV. c. Najbo-ljim pojedincem proglašena je Matija Golemac (reprezentacija), najbolji strijelac je Iva Parmać sa 52 postignuta gola, a najbolja vratarka Iva Katalić (reprezentacija).

U kategoriji dječaka V. i VI. razreda prvo mjesto pripalo je VI. a, drugo V. b i treće VI. e. U istoj kategoriji, među djevoj-čicama su bile najbolje učenice VI. a, drugo mjesto osvojio je V. d, a treće VI. d. Najbolji pojedinac među dječacima je Krešo Ćelić (VI. e), a među djevojčicama Ana Mioč (VI. d). Najbolji strijelac je Ivan Koncul (V. b) s postignutih 78 golova i Iva Borovac (VI. a) sa 72 postignuta gola. Najbolji vratar je Ante Ramić (VI. a) i Nikolina Mrvalj (VI. a).

U kategoriji VII. i VIII. razreda nastupile su mješovite mom-čadi od kojih je najviše pokazala momčad VIII. b, dok je drugo mjesto pripalo VII. a. Najbolji pojedinac je Hrvoje Marušić, najbolji strijelac Ante Dodig, a najbolji vratar Dino Jelavić, svi iz VIII. b.


SERVISNE INFORMACIJE

DOM ZDRAVLJA METKOVIĆUprava: 681 644 / 681 184 fax: 680 188

radno vrijeme: 7,00 – 15,00 (od ponedjeljka do petka)

Rodilište: 681 769 Hemodijaliza: 680 288 Hitna: 681 548 RTG i UZV kabinet: 690 027Specijalistička ambulanta

radno vrijeme: 7,00 – 15,00upisi pacijenata: 8,00 – 10,00

Liječnici iz Dubrovnika: 680 255

Ordinacije obiteljske medicineparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mira Jurković - 680 257dr. Ana Bajo - 680 383dr. Hrvoje Bočkaj - 683 602dr. Sanja Milošević - 680 242neparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodne

dr. Viktorija Domić dr. Sonja Barač - 683 476 dr. Đina Mustapić - 680 080 dr. Jadranka Prusac - 683 603radnim danom od 8 do 16dr. Nada Šušnjar - 681 468

Spec. pedijatrijska ordinacijaparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodne dr. Vladimir Krmek - 680 011neparnim nadnevcima ujutro, parnim nadnevcima poslijepodnedr. Rasema Bubica - 680 120

Medicinsko-biokem. laboratorijMira Kevo, dipl. inž. - 680 277

Fizikalna medicina i rehabilitacijaponedjeljak - petak 7,00 - 15,00Upis pacijenata utorak - petak 9-12tel.: 683 579

Stomatološke ordinacijeparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mirjana Ilić Sopta - 683 809dr. Janja Volarević - 683 423dr. Ilija Marušićneparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodnedr. Zdenka Markotić - 683 352dr. Željana Jerković - 683 351dr. Damir Dodog srijeda i petak ujutropon., utorak i četvrtak poslijepodne:dr. Mirjana Marević, spec. ortodontica

Spec. ginekološka ordinacijaponedjeljak - petak ujutrodr. Ahmet Bubicaponedjeljak - petak poslijepodnedr. Živko Matuško

Spec. pulmološka ordinacija:ponedjeljak, srijeda i petak ujutroutorak i četvrtak poslijepodnedr. Darka Volarević - 681 271

Zavod za javno zdravstvodr. Asja Palinić-Cvitanović, spec. školske medicine - 681 979Higijensko-epidemiol. službadr. Miljenko Ljubić, spec. epidemiolog - 680 299

PRIVATNE ORDINACIJEradnim danom od 8 do 16

Poliklinika Bušić - 681 400

dr. Gradimir Čolić - 681 741

dr. Dubravka Bošnjak - 680 400

Očna ordin. Hajvaz 681-673

Arheološki muzej Narona 687 149Autobusni kolodvor 060 365 365Centar za socijalnu skrb 690 999Dom za smještaj i rehabilitaciju (Starački dom) 696 406Dom zdravlja - pogledati desnoDržavna geodet. uprava 681 844Državni arhiv 690-733Državni inspektorat 686 665Državno pravobranitelj. 681 003FINA 681 968; blagajana 682 005 Gimnazija 681 344Gradsko Poglavarstvo 681 020 Gospodarstvo 681 866 Kulturno središte 681 903Gradska Knjižnica 681 715 Sportska dvorana 681 060Hotel Narona 681 444 MB 681 812 Metković 684 396Hrvatska Elektroprivreda 468 800 Pošta OJ Metković 681 358 PU Vid 687 322 Radiotelevizija 690 296 Hrvatske Šume d.o.o. 681 330 Željeznice - kolodvor 685 393Hrvatski Crveni križ 681 610 Zavod za mirov. osig. 681 796 Zavod za polj. savj. sl. 680 434 Zavod za zapošljavanje 681 011

Zavod za zdrav. osigur. 681 233Lučka kapetanija 681 681Ljekarna Draženović, ljekarna I 681 295 ljekarna II 686 344 Kusić-Palaversa 681 606Komunalno poduzeće 685 342Matica hrvatska 681 724Matični ured 690 087Ministarstvo fi nancija Carinarnica 681 998 Porezna uprava 684 920Općinski sud 684 900Općinsko državno odvj. 681 322Osnovna škola Don M. Pavlinovića 686 098 Područ. škola Prud 687 280 Područna škola Vid 687 418 Stjepana Radića 681 621Policijska postaja 444 222Prekršajni sud 681 087Srednja škola 681 088Tehnički pregled vozila 681 304Veterinarska ambulanta Dr. Milan Kralj 681 277 Ili Med Veterina 686 776 Vet. ambul. Paponja 680 223Županija dubrovačko-neretv. Ispostava Metković 681 155 Vodopr. ispostava 681 655Župni ured Sv. Ilije 681 818 Sv. Nikole 686 018 Gospe od Snijega Vid 687 392

VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI

POLICIJA 92VATROGASCI 93HITNA 94

relacija Metković vrsta vremena po postajamadolazak odlazakMetković-Ploče 5,20 putnički K. Norinska 5,24, Krvavac 5,26, Opuzen 5,29, Komin 5,32, Banja 5,34, Rogotin 5,37, Stablina 5,41,

Ploče 5,43. (ne vozi nedjeljom i blagdanom)Ploče-Zagreb 6,23 6,35 brzi Ploče 6,05, Mostar 7,38, Konjic 8,50, Sarajevo 10,00, Doboj 13,29, Banja Luka 15,29, Prijedor 16,23,

Sisak 18,53, Zagreb 19,47.Ploče-Metković 6,38 putnički Ploče 6,15, Stablina 6,17, Rogotin 6,21, Banja 6,24, Opuzen 6,30, Krvavac 6,32, K. Norinska 6,34.

Metković-Ploče 7,15 putnički K. Norinska 7,19, Krvavac 7,21, Opuzen 7,24, Komin 7,27, Banja 7,29, Rogotin 7,33, Stablina 7,36, Ploče 7,38.

Sarajevo-Ploče 10.07 10.22 brzi Sarajevo 6,45, Mostar 9,06, Čapljina 9,42, Ploče 10,41.

Ploče-Metković 13.10 putnički Ploče 12,47, Stablina 12,49, Rogotin 12,52, Banja 12,56, Komin 12, 58 Opuzen 13,01, Krvavac 13,04, K. Norinska 13,06.

Metković-Ploče 13.25 putnički K. Norinska 13,29, Krvavac 13,31, Opuzen 13,33, Komin 13,37, Banja 13,39, Rogotin 13,42, Stablina 13,46, Ploče 13,48.

Ploče-Metković 14.33 putnički Ploče 14,10, Stablina 14,12, Rogotin 14,15, Banja 14,19, Komin 14.21, Opuzen 14,24, Krvavac 14,27, K. Norinska 14,29.

Ploče-Sarajevo 17.18 17.34 brzi Ploče 17,00, Čapljina 17.44, Mostar 18,40. Konjic 19,47, Sarajevo 20,59.


Ploče-Metković 18.33 putnički Ploče 18,10, Stablina 18,12, Rogotin 18,15, Banja 18,19, Komin 18,21, Opuzen 18,24, Krvavac 18,27, K. Norinska 18,29.


Zagreb-Ploče 21.44 21.57 brzi Zagreb 8,57, Sisak 9,52, Sunja 10,22, H. Kostajnica 10,39, B. Novi Novi 11,44, Prijedor 12,16, B. Luka 13.15, Doboj 15,12, Zenica 16,47, Sarajevo 18,05, Konjic 19,31, Mostar 20,43, Čapljina 21.20, Ploče 22,06.

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR METKOVIĆDOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA


SERVISNE INFORMACIJE

Izdavač:GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVIĆ

Za izdavača:NATAŠA VUČKOVIĆ

Glavni urednik:IVICA PULJAN

GSM:098 198 73 11

e-mail:[email protected]

URL:www.metkovic.hr/vjesnik

Naklada:5000 kom

Tisak:TISKARA ZAGREB d.o.o.

AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVIĆtel.: (020) 680 074

ZAGREB Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 22,40 preko Splita i Zadra 7,30preko Splita i Knina 19,45 preko Gospića na autocestu 23,30

VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45

SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 11,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 19,45, 20,40, 22,40, 23,30

DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,30 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 16,00, 17,45, 19,00, 23,15 (15. VI. - 15. IX.)

Polazak autobusa iz Metkovića za:

DOMAĆE LINIJE

Dolazak autobusa u Metković iz:

SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30, 13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.)

BEOGRAD 19,45

MOSTAR 5,45, 6,00, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30, 12,30, 14,10, 17,20, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI - 6. IX.)

ULCINJ 8,00

ZENICA 17,25

ZAGREB 4,20, 5,20, 6,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)iz Varaždina 19,00iz Zadra 4,20, 18,50

VUKOVAR preko Osijeka 8,00

SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,10, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)

DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 11,30, 14,25 , 17,20, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30

MEĐUNARODNE LINIJE

Polazak autobusa iz Metkovića za:SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20

MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40, 17,30, 19,15

BEOGRAD 12,15

ULCINJ 18,45

ZENICA 13,30

Dolazak autobusa u Metković iz:

Vjesnikmetkovski

C J E N I KOGLAŠAVANJA U

METKOVSKOM VJESNIKU

1/16 stranice 150 kn

1/8 stranice 250 kn

1/4 stranice 450 kn

1/2 stranice 800 kn

cijela stranica 1500 kn

lažna duplerica 2800 kn

duplerica 3500 kn

Ubacivanje 5000 kom. gotovih propagandnih materijala 2500 kn

UDRUGA “OTAC ANTE GABRIĆ” Športska b. b. Metković

Ako ste zainteresirani za pretplatu kontakti-

rajte nas na e-mail [email protected].“Cijena” pretplate je iznos poštanskih troš-kova plus odgovaraju-

ća omotnica.

PROGRAM ZA SRPANJSvaki dan od 8 do 14 h- Društvene igre (domino, karte, šah...)- Dnevni i tjedni tisakUtorkom i četvrtkom od 8 do 10- Kreativne radionice i druženje23. srpnja (petak) u 10 h- Tombola26. srpnja (ponedjeljak) u 9 h- Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi


ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJA

25. lipnja petak

Ljetno kazalište u 21,00GLAS NERETVE 2010.

28. lipnjaponedjeljak

Ljetno kazalište u 21,00Kazališna predstava ‘TEŠTAMENAT’Kazalište MARINA DRŽIĆA

1. srpnjačetvrtak

Galerija GKS-a u 20,30Izložba slika – DAMIR MEDVEŠEK

9. srpnjapetak

Ljetno kazalište u 21,00Koncert – FEMINEM

15. srpnjačetvrtak

Ljetno kazalište u 21,00Kazališna predstava ‘GOLA U KAVEZU’Kazalište MORUZGVA

17. srpnjasubota

Ljetno kazalište u 21,00Koncert puhačkog orkestra glazbene školePOVAZSKA BYSTRICA – SLOVAČKA

18. srpnjanedjelja

Ljetno kazalište u 20,301. Međunarodni festival limene glazbe Metković 2010.‘TrumpeTa NarenTa’

19. srpnjaponedjeljak

Galerija GKS-a u 20,30Izložba slika – BRANIMIR BARTULOVIĆ

22. srpnjačetvrtak

Ljetno kazalište u 21,00Koncert – BOJAN JAMBROŠIĆ

27. srpnjautorak

Ljetno kazalište u 21,00Kazališna predstava‘DJECA SA CNN-a’Glumačka družina HISTRION

9. kolovozaponedjeljak

Ljetno kazalište u 21,00Kazališna predstava‘SKUPŠTINA’HNK VARAŽDIN

12. kolovozačetvrtak

Galerija GKS-a u 20,30Izložba crteža i slika – HALILA TIKVEŠE I NIKICE UTOVCA

14. kolovozasubota

Lučki most u 17,00start MARATONA LAĐA

25. kolovozasrijeda

Ljetno kazalište u 21,00Kazališna predstava‘BOK ŽURIM, NAZOVI ILI REPLIKA STOLJEĆA’Teatar GRDELIN

26. kolovozačetvrtak

Galerija GKS-a u 20,30Izložba slika – ANĐELKO ODAK

metković, 25. lipnja 2010. laĐom preko jadrana · neretvanske županije nike sudarević, a...

Documents