metodologija skripta prva parcijala

7/21/2019 METODOLOGIJA Skripta Prva Parcijala

1/32

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

OSNOVE METODOLOGIJE DRUTVENIH NAUKA

-PRVA PARCIJALA-

1.Muhamed Filipovi : 1-83 str.

2.Senadin Lavi : 1-86 str.

3.Miroslav Vuevi: 1-28 ! "#- 1$6 str.

Sarajevo, 2014/ 15

1.Muhamed Fili!"i#1-$% &'(.)


2/32

SV%&'( % )*+*,S( - ,V&' % ,*, (, &' /0'M'( *&',V,/0,+V+*&+

-temelj nauke lei u injenici da su ljudi razvili sposobnost miljenja,koja daleko nadilazi najbitnijesposobnosti bilo koje druo bi!a,koje susre!emo u postoje!em svijetu i posebno me"u onim ivim

bi!ima koja svoju ezistenciju ostvaruju djeluju!i u prirodi i odnose!i se prema njoj

# ljudsko miljenje djeluje tako da stvara ideje tj$ otvorene op!e slike svijeta u kojem

ivimo,ukljuuju!i ak i slike samo miljenja,slike koje su prenosive,jer je nji%ova bit poloena u

jezik,kojim se ovjek slui da bi me"usobno komunicirao,te tako samo ovjek ima jedno svoje

speci&ino svojstvo # apstraktno miljenje

#miljenje intendira praksu a praksa stimulira miljenje

#ljudsko miljenje se intenzivno razvijalo i postajalo univerzalno,ne samo po tome ta je sve i koliko je

sve kao sadraj molo obu%vatiti,neo i po tome da je postalo univerzalni nain ljudsko odnosa

prema svijetu

#ono se od izuzetne individualne sposobnosti neko odre"eno ovjeka razvilo u kolektivnu ljudsku

sposobnost miljenja,koju nazivamo drutvenom svije!u,kulturom i na kraju se razvilo kao cijeli

sistem miljenja,poon misaone univerzalne op!e djelatnosti ovjeanstva,koja je ciljana i ima svoju

jasno odre"enu loiku a koji nazivamo nauka

#razvoj ovjekove prirode ide uporedo sa jaanjem ljudski% umni% i praktiki% stvaralaki%

sposobnosti i irenjem domena i dosea njeovo miljenja,kao sredstva kojim on obu%vata svijet i

ukupnu realnost postoje!e, u prevazilaenju ranica konkretno i postoje!e i razvijanju svada

novi% i vii% oblika postojanja

#ljudski du% je ojaao cijeli sistem svo djelovanja,da je iz individualno misaono napora ilidu%ovno prenu!a pojedinca,prerastao u sistem djelovanja ono to nazivamo oranizirane &orme

du%a ili miljenja,a to su kultura,znansot i umjetnost kao cjelina,kao drutvene djelatnosti i inioci

op!e stanja i identiteta neko drutva

'F%*%4%&+ *+'

#nauka se moe de&inirati kao ukupno ljudsko znanje o prirodi,drutvu i ljudskom miljenju,koje je

nastalo kao rezultat sistematsko,oranizirano,viestruko ponavljano,provjereno i eksperimentalno

i na praktian nain potvr"eno posmatranja prirodni%,ili bilo koji% drui% pojava,koje je mou!eposmatrati i izuavati,te donoenje zakljuaka o tim ojavama i zakonitostima koje njima vladaju$

#ako su pojave,koje su posmatrane u prirodnim ili vjetaki stvorenim uvjetima,izbrojive i ako se

e&ekti nji%ovo djelovanja mou ezaktno,a to znai u pravilu matematiki izbrojati,izmjeriti i

utvrditi,tj$ izraziti u brojanim vrijednostima i relacijama,odnosno matematiki de&inirati,te ako o

njima zakljuujemo na osnovu rezultata ti% mjerenja i te rezultate izrazimo u matematikoj &ormi,ili u

nekoj druoj ezaktnoj &ormi,tada imamo nauku ili znanost

#nauka je sveukupnost tako dobiveni% saznanja,izraeni% u sistematskom vidu,sa tenjom da se

odre"eno polje pojava,vrsta &enomena ili oblasti postojanja,izue do kraja i potpuno i da se o njima

steknu takva saznanja, koja !e imati trajnju vrijednost i koja mou biti temelj ljudske prakse

#nauna spoznaja je,kako je to utvrdio osniva moderne nauke 'alileo 'alilei # ona spoznaja kojadolazi kao rezultat sistematsko promatranja i mjerenja pojava u prirodi

2


3/32

#osnovni vid naune spoznaje je detaljan i taan opis &enomena koje istraujemo,istraivanje nji%ovi%

statiki% i dinamiki% karakteristika i mjerenje ti% osobina i karakteristika,u cilju dobivanja takvi%

mjerni% rezultata,koji !e nam otkriti kvantitativne zakone koji vladaju tim &enomenima

#nauka je prema tome oranizirano,sistematsko,viestruko ponavljano promatranje pojava,bilo da su

one pojave prirode,ili da su pojave %istorije ili du%a

0+)V,& *++ % *&%5,V+ /,&'L+

#razvoj nauke je zakonit i on ima svoju unutarnju loiku

#lavna odlika to razvoja se odnosi na putanju razvitka nauni% saznanja,tj$ oni% saznanja koja !e

tvoriti nauku,sastoji se u uvidu da se spoznaja o pojavama vanjsko svijeta,koje nas okruuju,kre!e od

oni% udaljeni% ka onim nama bliim pojavama i na kraju,dolazi do oni% najblii% nam pojava,koje se

tiu samo posmatraa

#(uust )omte # svako saznanje ide od najudaljeniji% i najapstraktniji% pojava ka onim bliim i na

kraju dolazi i do ono koji promatra i izuava pojave

#nauka poinje u drevnim civilizacijama *Sumer,+ipat,ina,-ndija.#prva pisma,sistematsko promatranje nebeski% tijela i znanje o nji%ovom kretanju

*astronomija,astroloija.,izuavanje svojstava apstraktno prostora*eometrija.

#pokuaj sistematsko razmiljanja o onome to je u osnovi svea i to svemu omou!uje da jeste,da

se kre!e i da bude onakvo kakvo jeste # &ilozo&ija

#otkri!e pisma omou!ilo je ovjeku da svoj um oslobodi beskrajne potrebe pam!enja stvari i

ubljenja znanja o svijetu i ljudima,

#omou!avalo se da se znanje prenosi kroz vrijeme i prostor povezuju!i eneracije ljudi

#postoje dvije vrste ljudsko pisma ideora&sko *znaci. i &onetsko *slova.

#na temelju pret%odni% spoznaja javlja se nauka o pojavama prirode i ovjeka, o ljudskom drutvu i

djelovanju ovjeka u njemu ili nauke,koju je (ristotel nazvao &izika,etika i poetika#javlja se i loika # kao nauka o zakonima i metodama ljudsko miljenja

#)omte # %istorijska klasi&ikacija nauka

astronomija eometrijamatematika&izika%emija&izioloija/bioloijapsi%oloijasocioloija #

&ilozo&ija nije nauka neo slobodno razmatranje prirode pojava i nain nji%ove spoznaje umom

#disciplinarna podjela nauka # na osnovu razlikovanja predmeta koji istrauju

#socioloija #trebala je biti %omoena nauka o drutvu

#)omte # tri &aze u razvoju drutvareliijska,meta&izika i pozitivna

#danas nauke dijelimo po kriteriju jezika kojim se slue prirodne*pozitivne.,ezaktne i

%umane,drutvene ili ljudske nauke

*++ % L&S, M%L&'*&'

#miljenje je najvii psi%iki proces i djelatnost koja se javlja u svijetu

#ono se sastoji u sposobnosti ovjeka da stvara op!e zamisli ili pojmove o svemu to do"e u dose

miljenja i to postaje njeov predmet

3


4/32

#sposobnost rijei da obu%vata mnotvo &enomena i da i% saima u jednu rije,jeste svojstvo samo

ljudsko jezika i to se svojstvo sastoji u mo!i da obu%vata i oznaava predmete oko sebe i predmete u

svijetu,a rezultat te sloene radnje je znaenje rijei

#ideiranje je ona sposobnost koju nalazimo samo kod ljudi,koja se sastoji u tome da se brojna svojstva

stvari oko nas mou saeti u jednu rije,u jedan znak,koji je prenosiv kroz vrijeme i prostor,i koji,kada

je izovoren,pokre!e u lavama oni% koji tu rije razumiju cijeli niz slika,predstava i misli iobavjetava i% o samoj pojavi na koju se odnosi,o njenom znaenju i vezama s druim pojavama

#miljenje je osnov svake spoznaje svijeta oko nas i u nama kao cjeline,pa tako i nauke,jer nauka nije

nita druo do oranizirano i sistematsko iskoritavanje primjena te ljudske sposobnosti u saznavanj u

svijeta oko nas

M%L&'*&' % &')%

#miljenje se iskazuje u jeziku,jezik je materijalizacija one enerije koja stoji u osnovi miljenja,tako

da nije mou!e uop!e saznati za postojanje neko miljenja,ukoliko ono nije nalo svoj izraz u jeziku

#onomatopejska teorija # jezik je nastao imitacijom lasova iz prirode#osnovna nauka o jeziku je ramatika i nastala je u druom stolje!u prije nove ere

#jezik se sastoji od razliiti% vrsta rijei,koje imaju razliite &unkcije u izraavanju ono to jezik

iskazuje

#emetrios # prouavanje jezika u svr%u postizanja savrene pismenosti,tj$ postizanja sposobnosti

itanja i pisanja

#&onetika,mor&oloija,stilistika,sintaksa,semantika,etimoloija,&iloloija

#postoji uska veza izme"u nae miljenja i nae sposobnosti za proizvodnju jezika

L,%+ % &')%

# jezik je medij misli,ali ujedno i loike &orme

#jezika &orma iskaza i loika &orma miljenja su istovjetne # identine,one su osnovne jedinice

svako jeziko iskaza # rijei ili reenice,i identine su s osnovnim jedinicama loiki% &ormi

#pojmovi i sudovi

#(ristotel # svaka rije uzeta sama za sebe i bez veze sa druim rijeima,oznaava neku

supstanciju,kvalitet,kvantitet,odnos,vrijeme,mjesto,trpljenje,stanje

#misliti znai uspostavljati relacije me"u predmetima nae miljenja i to relacije koje taj predmet

miljenja smjetaju u svijetu,u kojem se svi zajedno nalazimo kao cjelini i u odnosu na koji jedino

dobivamo neko znaenje

#takve rijei su nazvane kateorije # podvodimo svaku izreenu rije,odnosno njeno znaenje ipredmet koje ta rije oznaava,pod neko op!enitije znaenje i tako stvaramo %ijerar%iju znaenja koja

izraava poredak stvari

#svaka rije,koja dolazi u vezu s druom rijei,svada neto porie ili potvr"uje # osnov koncepta

loike i veze izme"u jezike i loike &orme iskaza

#ertrand 3ussell # (ristotelova loika se mora revidirati u dva stava

da li i na osnovu ea moemo re!i da neto vrijedi za sve

on ne smatra da su jezika &orma iskaza i njeova loika &orma istinitosti istovjetne$

#jeziki zakoni su jedno,a loiki druo,nji%ova povezanost ne znai istovjetnost,jer su loiki zakoni

&ormalni dok su jeziki zakoni materijalni i vezani za &onetsku i mor&oloku materiju ovora

4


5/32

#loiki principi su univerzalni i vae jednom za svada,dok jeziki zakoni vrijede svada samo u

datom konkretnom jeziku i nije i% mou!e odvojiti od materije,tj od nji%ove lasovne i mor&oloke

strukture

M+('M+(%+ % L&S, M%L&'*&'

#ona se sastoji u ljudskoj spoznaju da je jedna od bitni% karakteristika svi% stvari,pojava,i relacija u

svijetu sadrana u mou!nosti da se one daju izraziti u brojnim odnosima,tj$ u &ormi prostorno#

vremenski% apstrakcija koje nazivamo brojevima

#broj je osnova matematike,njen predmet,ono o emu ona misli i u emu se izraava,ba kao to je

rije osnov ovora,ono od ea se ovor sastoji i to omou!ava nama da mislimo tako da moemo

nae misli izraziti,dakle,uiniti da one postoje

#jezik kojim se matematika misao slui je vjetaki,apstraktan,univerzalan i &ormalni i zbo toa je to

jezik koji omou!ava da se sve to on moe obu%vatiti,sve karakteristike svako mou!e objekta i

odnosa koje moemo sebi predstaviti,izraunavaju kao odnosi elemenata to jezika

#ona ne pretendira na to da bi iza njeni% stavova postojalo ita druo do preciznost njeni% osnovni%de&inicija,aksioma i stroost izvedbi posljedica ti% de&inicija

#dananja matematika polazi od loike i zavrava u njoj,a loika bez matematike ne bi mola da

analizira misao u statusu koje ona danas ima

M+('M+(%+ % &')%

#matematika se temelji na nizu znakova,ije je znaenje precizno utvr"eno, i neizmjenjivo,ti znakovi

imaju svojstvo da mou da se me"usobno odnose prema stroo ure"enim zakonima slaanja ili

neslaanja,izravnavanja ili neizravnavanja,jednaenja ili nejednaenja,to je osnovni princip

matematiko jezika#matematika je jedan stroo utvr"eni &ormalni jezik,koji ima rijei ije je znaenje jednoznano i

nepromjenjivo,u toku operacija koje se sa njima mou vriti i koji ima stroo ure"ena pravila odnosa

ti% rijei

#cilj matematiko miljenja je da prona"e jednostavne de&inicije ti% brojeva i da prona"e sve mou!e

odnose ti% brojeva i da ,na osnovu toa,razvije pravila#aloritme,izraunavanja svi% mou!i% brojni%

vrijednosti i odnosa,koji mou nastati me"u brojevima s obzirom na pretpostavljena i de&inirana

nji%ova svojstva

#6eibnitz # (rs )ombinatoria #svi pojmovi se izraavaju op!im brojevima i de&iniraju se vrste nji%ovi%

relacija,te tako se omou!ava izraunavanje loiki% istina

#alebarska analiza je dovela do nastanka loike alebre,a ova do alebre loike,ili do ideje da se iloika istina izraunava ,te je tako stvoren most izme"u loike miljenja i loike izraunavanja i ta su

dva postupka uskla"ena i podvravaju se zajedniki% miljenjima i zakonima

)*+'*&' /%(+*&+ , /0'M'( *+'

#centralno pitanje konstitucije bilo koje nauke,bilo koje oblasti ili specijalno polja i podruja nauni%

istraivanja,sastoji se u sposobnosti nae miljenja da de&iniramo njen predmet,da podlijee

odovaraju!im metodama i naelima istraivanja i da je na njea mou!e primjeniti epistemoloka i

metodoloka pravila istraivanja koja vae u nauci

#predmet nauke je osnova njene konstitucije # sve to postoji i to se moe veri&icirati u ljudskomiskustvu

5


6/32

#dvije vrste intelektualni% djelatnosti koje ne moraju pokazati svoj predmet kao neto postoje!e #

teoloija *ezistencija boa. i &ilozo&ija *ona svoj predmet ne moe predpostaviti kao neto dato u

iskustvu # ona svoj predmet mora izvesti i dokazati loikim dokazima o nunosti njeovo

postojanja.

#&ilozo&ija svoj predmet dokazuje kao nunu pretpostavku miljenja

#predmet je ona pojava,ili niz pojava,polja djelovanja,odnosa i podruja istraivanja svojstva ilimani&estacije neke realnosti,bilo da je ona po svom karakteru prirodna,idealna,imainarna ili

neodre"ena,ali je jasno uoljiva,kao razliita i izdvojiva iz niza slini% i druaiji% pojava,od koji% se

sastoji svijet u kojem ivimo,koje ine ukupnost za nas postoje!e svijeta,a to moe biti predmet

nae istraivanja

#prema predmetu prirodne nauke,%umane ili drutvene nauke

#prema ciljevima &undamentalne*spoznaja. i primjenjene * primjena,praksa.

#trebamo precizno odrediti polje realnosti u kojoj se javlja na predmet istraivanja,da pravilno

razraniimo na predmet u odnosu na drue sline predmete

#svaka de&inicija mora sadrati elemente i konkretno # sadrajno i opseovno#loiko odre"enja i

oranienja predmeta koje istraujemo

0+)L%+ (V0%V+*&+ /0'M'(+ *+' ,/7' % ,*0'(*,/0'M'(+ *+*, %S(0+%V+*&+

#svaki se pojam de&inira tako da se prvo mora odrediti vii rodni pojam ono to elimo de&inirati i

potom se mora utvrditi njeova speci&ina razlika,koja a razraniava od svi% drui% pojmova i

posebno od slini% vrsni% pojmova

#svaki postupak dokazivanja ezistencije neko predmeta i njeovo svrstavanje u neku odre"enu

rupu predmeta i tako u neku nauku,predstavlja postupak koji sadri loiku proceduru i materijalnu

proceduru pokazivanja,demonstracije ili dokazivanja postojanja osobina to predmeta kao neearealno dato u iskustvu,koje a nuno svrstavaju u odre"enu nauku

#da bi moli precizno utvrditi kako se odre"eni predmet nae interesovanja moe de&inirati i u koju

rupu spada,moramo voditi rauna da je svaka pojava u svijetu sloena,da sadri razliite aspekte i

omou!ava razliite pristupe,te je veoma vano da unaprijed znamo ta elimo i u kakve svr%e vrimo

istraivanje

*,S',L,%&+9'/%S('M,L,%&+ % M'(,,L,%&+ % *&%5,V, )*+'*&')+ *+

#Sokrat 77Sad znam da nita ne znam$77#noseoloija i metodoloija su nastale iz osnovni% istraivanja o prirodi ljudsko miljenja i

nainima ljudsko saznanja o svijetu uop!e,to znai da je metodoloija proizala iz

loiki%,noseoloki% i epistemoloki% istraivanja,kao dijela &ilozo&ski% istraivanja o prirodi svijeta,

miljenju o svijetu i naem mjestu u njemu,kao i odnosu ljudi prema njemu #kako moemo saznati

istinu to svijeta

#(ristotel # istraivanje istine do koje dolazimo putem miljenja je nemou!e ako se ne bi pitali o tome

kako to miljenje &unkcionira i postoje li zakoni koji njime upravljaju

#noseoloija je nauka o spoznaji i ona istrauje mou!nost,ranice i orane ljudske spoznaje

#epistemoloija *episteme # znanje. #posebni dio noseoloije ,predstavlja nauku koja se bavi pitanjem

da li je i kako je mou!a nauna spoznaja i sticanje nauno znanja o nekom odre"enom predmetu,onaistrauje principe,kriterije i naine kako je tu spoznaju mou!e posti!i

6


7/32

#epistemoloija polazi od pozitivno odovora na noseoloko pitanje i pita se o vrstama

saznanja,razlikuju!i obino od nauno saznanja,odre"uju!i kriterije i naine postizanja nauno

znanja,njeovo svojstva i vrijednosti u odnosu na obino iskustveno saznanje

#metodoloija je pret%odno utvr"eni put,redoslijed i nain istraivanja,koji nas sa maksimalnom

siurno!u vodi ka saznanju istine o neemu to istraujemo

#metoda se moe razumjeti kao pret%odno utvr"ivanje puta nae saznanja#metodoloija je s jedne strane,opis konkretni% metoda istraivanja koje elimo primjeniti,a s drue

strane istraivanje,utvr"ivanje i opis upotrebe metoda i postupaka,koje je mou!e primjeniti na

istraivanje neko predmeta,pojave

#tri nivoa metodoloki% istraivanja

op!a/loika metodoloija # odovara na pitanje koje su to metode miljenja koje nam arantiraju

saznanje bilo koje predmeta istraivanja iju istinu istraujemo putem miljenja

metodoloija odre"ene nauke # vezana za de&iniciju te nauke i mora da sadri dokaze da je taj

predmet mou!e istraivati upotrebom speci&ini% postupaka koji su odre"eni za tu nauku

utvr"ivanje odre"ene metode,ili skupa me"usobno povezani% metoda i postupaka,kojima je mou!e

jedan konkretan predmet ili problem neke odre"ene nauke istraiti i do!i do novi% spoznaja o njemu#metodoloija se dijeli na op!u/loiku i metodoloiju nauka

(+ &' /0'M'( *+'9 + (+ &' /0'M'( %S(0+%V+*&+ *+4%

#predmet neke posebne nauke je odre"enje polja pojava,ili ukupne &enomenoloije predmetnosti,koja

ulazi u domen istraivanja te nauke ,prema njenoj de&iniciji i prema de&iniciji metoda koje ona

primjenjuje u istraivanju ti% pojava

#predmet neke nauke i istraivanja u nauci se utvr"uje prvo,s obzirom na to u koju nauku uop!e spada

neki predmet,koje namjeravamo istraivati

#onda se postavlja pitanje u koju disciplinu ili posebno polje nauke,takav predmet istraivanja ulazi#mora se odrediti i nain na koji se taj predmet javlja kao speci&ina pojava,kao niz pojava i odnosa

koje elimo istraivati

#bitno je da se potuje loika %ijerar%ija ne samo de&inicija,koje moraju jedna iz drue loiki

izlaziti,neo i %ijerar%ija pojava,u smislu da neke pojave imaju svoje speci&inosti,ali to su

speci&inosti odre"eno reda ili vrste pojava i moraju se istraivati u svjetlu karakteristika i metoda

vae!i% za istraivanje oni% pojava kojima i neke konkretne pojave pripadaju$

*.Se+adi+ La"i-Me'!d!l!,e (a&(a"e #1-$ &'(.)

7


8/32

V, - ,S*,V*' '/%S('M,L,, - M'(,,L,' 40(' 0(V'*%M)*+*,S(%M+

#metodoloija mora biti ivo polje promiljanja o najaktualnijim problemima znanstvene prakse i iz

toa moe crpiti vlastitu vrijednosti,a nikako iz vjeno vae!i% ili univerzalno postavljeni% istina u

nadvremenoj orbiti koju bi neka znanost trebala slijepo slijediti

#metodoloija proizilazi iz rada znanosti i od njea je neodvojiva

)*+*,S(9M'(,+ % M'(,,L,%&+

-zaovornici naturalistiki% drutveni% znanosti smatraju da oni dre klju za duo oekivanurealizaciju problema 77t%e unit8 o& science77 #*jedinstvena znanost. i da su oni postavili drutvene

znanosti na izjednaeno postolje sa prirodnim znanostima

#ravna struja u drutvenim znanostima je suprotstavljena samoj ideji naturalizacije polja

#put mou!e racionalno pristupa i suoavanja sa aktualnim problemskim okrujem moao bi imati

svoje polazite u objedinjavaju!oj kvantitativno#kvalitativnoj metodolokoj poziciji

#ako bismo u najop!enitijem smislu pokuali odrediti zadatak drutvene znanosti,onda bismo moli

re!i da ona eli da spozna tj$ razumije i objasni tokove,doa"aje,pojave ili stanja drutvene zbilje u

kojoj smo zateeni kao racionalna djelatna bi!a

#iz to spoznajno objanjavaju!e rada drutvene znanosti izvode se mou!nosti za praktino

djelovanje ovjeka i konstruira se okvir znanja koje nam osiurava odnos prema toj zbilji te njeno

mijenjanje

#znanstvena &orma saznavanja i objanjavanja,naspram svakodnevno saznavanja i objanjavanja se

sastoji u tome da se proces iskustva sistematizira uz pomo! metoda istraivanja

#pojam metode # racionalna orijentacija i uzimanje u obzir pravila pri sprovo"enju odre"ene aktivnosti

#metoda se katkad razumijeva kao specijalna vrsta sredstva za rjeavanje problema,ili primarno,kao

sredstvo za dostizanje speci&ini% ciljeva znanosti

#metodoloija u znanstvenom smislu predstavlja bavljenje problemima i mou!nostima razliiti%

naina pristupa *puteva ili metoda. u istraivanju da bi se unutar odre"ene znanosti obrazovalo

arumentirano znanje o njezinom predmetnom podruju

#ona se pita o uvjetima mou!nosti razumijevanja,objanjenja,posmatranja,analiziranja,upore"ivanja

itd$ kao i o valjanosti iskaza koji su dobijeni putem istraivanja

#tradicionalna epistemoloija # visoko individualistika , &okusirana na mentalne operacije konitivno

aensa u izolaciji ili apstrakciji od drui% osoba # individualna epistemoloija9ona za%tjeva svojdrutveni dio # socijalnu epistemoloiju

#socijalna epistemoloija se &okusira na drutvene puteve do znanja9ne oraniava se na to da vjeruju!i

uzima pojedinano # &okusira se na rupe

#veritativna dimenzija soc$ epistemoloije#orijentacija na odre"enje istine # zaokupljena je

proizvodnjom znanja tamo dje je znanje razumljeno u slabom smislu istinito vjerovanja

#zanima se i za reku *poreno vjerovanje. i neznanje*odsustvo istinito vjerovanja.

#znanje je 77pouzdano proizvedeno istinito vjerovanje77

#veri&obija # socijalni konstruktivizam,postmodernizam,pramatizam # dijele konano nepriznavanje

istine kao odrivo kriterija za razmatranje epistemiki% problema

#naturalizacija epistemoloije # ona se nuno nadovezuje na znanost # empirijski zasnovana

8


9/32

#znanstvena spoznaja je epistemoloki relevantna i ona predstavlja jedan prirodni proces u kojem

sudjeluje ljudsko bi!e koje u sebi nosi prirodu ili se doivljava kao dio prirode

#spoznaja je prirodni proces u kojem sudjeljuje ovjek kao spoznavatelj i moe se posmatrati kao

kontinuiran razvoj oranizma u interakciji sa okolinom

# enetika epistemoloija#nauno znanje je u perpetualnoj evoluciji # mijenja se od danas do sutra

-enetika epistemoloija pokuava objasniti primarno nauno znanje,na osnovu njeove%istorije,njeove socioeneze i posebno psi%oloko porijeklo pojmova i operacija na kojima je

zasnovano

#adekvatan pristup znanosti pokazuje nam da postoje tri ravni promiljanja znanosti kao istraivanja i

rjeavanja problema koje ne moemo zanemariti

a. ovisnost znanosti od njeni% prirodni% i drutveni% osnova9psi%ike i socijalne okolnosti njeno

otkri!a,nastanka9eneza stavova znanosti

b.unutarnja povezanost znanosti i njeni% metodoloki% orijentacija9konitivni za%tjevi za vaenjem

znanosti9vaenje stavova znanosti

c.djelovanje znanosti na prirodu i drutvo9e&ekti znanstveno istraivanja

#znanost #racionalna mrea institucionalizirani% procesa rjeavanja problema

#drutvena znanost# djelatnost znanstvenika u kojoj se on bavi rjeavanjem problema i primjenjuje

postoje!a metodska sredstva na nji% u nekom konkretnom povijesno#drutvenom kontekstu

)*+*S(V'*,-(',0%&S' ,S*,V' M'(,,L,%&'

a.empirijsko #analitika teorija

b.%ermeneutiko#du%ovnoznanstvena teorija

#razlike me"u njima na sljede!im razinamau spoznajnom za%tjevu*cilj i interes saznanja.

u sredstvima spoznaje,tj$ metodoloiji*vrsta,znaenje i primjena metoda miljenja i istraivanja.

u pozicijama koje i% utemeljavaju*vrijednosti,pretpostavke.

'mpiriso analiti;a postava

-empirijski postupati znai sabrati iskustvo o realitetu i ovu sistematiku primjenjivati na predmetnopodruje drutveni% znanosti

#pritom se postupak dokumentira na taj nain da se intersubjektivno moe provoditi i da se time

principijelno od strane drui% istraivaa moe ponoviti

#77empirijsko77 # primjereno iskustvu

#77analitiko77#na sastavne dijelove razloiti # matematika *statistike metode.kao pomo!no sredstvo

#metode prirodni% znanosti # 77nomotetske77,a metode du%ovni% znanosti # 77idiora&ske77

*aivni empiri


10/32

#odbija se um ili razum kao osnova spoznaje

#znanost treba biti jedna ista empirijska znanost*iskustvo kao izvor spoznaje. koja iskljuuje

meta&iziku kao neznanstvenu*:$acon,$;ume,


11/32

%ermeneutika u razliitim disciplinama du%ovni% znanosti

odnos kritike teorije i %ermeneutike metode

prelaz od %ermeneutiko u &azu 77kvalitativno istraivanja77 kako se on etablirao od B0ti% odina

dvadeseto st$

#principijelna posebnost predmetno okru!ja drutveni% i du%ovni% znanosti lei u tome da stvariprirode nisu ovisne neposredno od ovjeka,one su 77izvanjske77,invarijantne i same se ne zasnivaju na

ljudskim spoznajama,neo su mnoo ve! prije postoje!e u odnosu na ljudsku svijest o njima

#zbo toa se svijet u &ilozo&iji i drutvenim znanostima uvijek samo interpretira i razumijeva,a ne

samo spolja spoznaje

#dualizam metoda

riti;a teoria dru?tva

#-nstitut za drutvena istraivanja u :rank&urtu 1C2D$

#prosvjetiteljsko povjerenje u mou!nost spoznaje drutveni% &enomena i smisljenost ljudskodjelovanja i napora u kontekstu emancipatorsko du%a

#dostizanje slobode i samouspostava ljudsko roda putem uma predstavljaju plat&ormu intelektualno

napora kritiki% mislilaca

#osnovne postavke kritike teorije drutva

is%odite za kritiku teoriju je teza da je znanost dio sistema drutveno rada

cilj kritike teorije je da doprinese promjeni drutveni% odnosa pomo!u prosvjetljivanja o nastanku

drutveni% injenica u drutvenom kontekstu

metodoloki osnov kritike teorije je 77objektivno razumjevanje smisla77

V+ 0(V'*,-)*+*S(V'*+ (',0%&S+ S(+V+

@iheviori


12/32

drutvena situacija koja se uzima kao problem,posmatra se kao cjelokupnost*kao socijalno polje. iz

koje se ne mou izolirati pojedine varijable na osnovu promiljanja koja su imanentna istraivanju

u suprotnosti prema tradicionalnom socijalnom istraivanju,ovdje ne ostaje istraivani vie samo

objekt istraivanja,ve! tako"er stupa u proces istraivanja kao subjekt

u akcijskom istraivanju,svaki ovjek i rupa ljudi koje istrauju znanstvenici,nisu vie puki izvor

in&ormacija istraivau,ve! individue s kojima se istraiva pokuava zbliiti na putu saznavanja

,S*,V' 'M/%0%&S, 0(V'*, %S(0+%V+*&+

#metodoloija trasira put ili osiurava valjan nain dolaenja do znanja i sudjeluje u njemu kao

kritika analiza postupaka koji su sprovedeni

#na pitanje s ime treba poeti u znanosti i znanstvenim istraivanjima,moemo odovoriti u skladu sa

savremenim s%vatanjima koja kazuju da znanstveno istraivanje zapoinje s odre"enim problemom

koji se pokuava rijeiti u korist teorijski% i praktini% ciljeva

#na osnovu ve! postoje!i% znanja i povijesno drutveni% konteksta moemo procijeniti ta valjapostaviti i odredit kao problem

#znanstveno istraivanje je speci&ino po svojoj strukturi,budu!i da mora biti

sistematino,objektivno,kritino,kontrolirano,replikativno itd$, s ciljem zadobijanja novi% in&ormacija

neop%odni% za pravovaljano razrjeenje problema zbo koje je i pokrenuto

#77empirijsko socijalno istraivanje podrazumijeva sve naune metode u spoznaji drutveno

,koje,nasuprot spekulaciji,za svoju osnovu uzimaju iskustvo 77postoje!i% injenica77

#1F$ i 1B$ stolje!e #apsolutizam# razvoj statistike

#1C$ stolje!e # socijalna statistika

#uticaj pozitivizma je bio odluuju!i za razvoj empirijsko drutveno istraivanja

#20$ stolje!e #drutveno istraivanje/anketa/socijalni preled # studija o zajednicama#uticaj bi%evioristike psi%oloije i kulturne antropoloije je bio isto tako odluuju!i za razvoj

empirijsko drutveno istraivanja

L,%, -%S(0+%V+% +L,0%(+M - F+)' %S(0+%V+*&+

# 'iddens navodi sljede!e &aze istraivanja

1$de&iniranje problema

2$preled literature koja se bavi istim problemom

D$preciziranje problema putem %ipoteze

4$izbor metoda za prikupljanje podataka

5$sakupljanje podataka

G$interpretacija ili izvo"enje zakljuaka iz prikupljeni% podataka

F$predoavanje rezultata posredstvom znanstveno izvjetaja

12


13/32

#tri problemske oblasti oblikuju re&leksivne ravni znanstveno#teorijski% promiljanja osnova

empirijsko drutveno istraivanjakontekst otkri!a ili nastanka,opravdanja ili obrazloenja i

vrednovanja ili uinka

#oni predstavljaju struktuirane elemente u odnosu na konkretno empirijsko istraivanje,pri emu tri

re&leksivne ravni s jedne strane vremenski markiraju odvijanje toka istraivako projekta,s drue

strane problemi pojedini% razina pokazuju se me"usobno isprepleteni-pod kontekstom otkri!a treba razumjeti povod koji je doveo do istraivako projekta#u ovo podruje pripadaju ideje,razovori ili eksploracije koje nam pomau da strukturiramo neki

problem

#tri vrste povoda koji vode do istraivako projekta#drutveni problem koji se treba

istraivati,teorija*problem oblikovanja teorije. i nalo*za%tjev od nekoa.

#pod kontekstom opravdanja razumiju se metodoloki koraci pomo!u koji% se treba istraivati problem

#provjerava se,prije svea, da li postoje i koja istraivanja o nekom problemu,da li ve! postoje neke

%ipoteze i teorije koje se mou koristiti

#nakon to su odre"ene pouzdane metode za prikupljanje podataka i istraivaki nacrt koji odovara

problemu,slijedi operacionalizacija varijabli#onda se odluka o problemima,metodama i istraivakim nacrtima preputa odluivanju o uzorku i

primjeni statistiki% modela i postupaka provjere

#slijede &aza prikupljanja i analize podataka odnosno interpretacija rezultata

#kontekst opravdanja odovara na pitanje kako i tu se radi o metodama i te%nikama,o smislenom

odvijanju istraivanja

#pod kontekstom vrednovanja razumijevaju se e&ekti ili uinci istraivanja na drutvene strukture

#u ovaj kontekst spada i promiljanje o oblicima predstavljanja rezultata

#istraivako loiki tok empirijsko istraivanja oblikuje jedinstvo sva tri konteksta

5%/,(')+9V+0%&+@L+9%*%+(,0

-svaka %ipoteza je %ipotetiki sud,jezika &ormulacija,odnosno misaoni iskaz koji ovori o obiljejujedne varijable ili o me"usobnom odnosu me"u varijablama

#osnov kvantitativno metodoloko pristupa jeste testiranje %ipoteza

#razlikujemo %ipoteze sa deskriptivnim,klasi&ikacijskim,eksplanacijskim i pronostikim sadrajem

*%ipoteze odovaraju ciljevima istraivanja.

#%ipoteza se mora odnositi na problemsko pitanje# tako to !e biti pokuaj odovora na to pitanje

#radna %ipoteza#putokaz u istraivanju

#%ipoteze sa deskriptivnim sadrajem # eneralne

#%ipoteze sa klasi&ikacijskim sadraem # kolateralne

#istraivanje se nastavlja veri&ikacijom %ipoteza

#istraiva polazi od nulti% %ipoteza koje je postavio na poetku

#unutar kvantitativno metodoloko pristupa postulira se testiranje %ipoteza kao lavni smisao

istraivanja

#kriteriji koje moraju ispuniti %ipoteze valjana,pojmovno jasna,iskustveno

provjerljiva,speci&ina,povezana s teorijom

#u problemu istraivanja pitamo se o nekom obiljeju ili o odnosu odre"eni% obiljeja # %ipotezom

pokuavamo dati smislen odovor o obiljejima # ta obiljeja se nazivaju varijablama

#varijable su promjenjiva obiljeja pojava ili procesa koja se mou kvantitativno ili kvalitativno

mijenjati

13


14/32

#numerike*5k.,kateorijalne *reliijsko opredjeljenje.,prekidne *ako moe uzeti konaan broj

izolovani% vrijednosti ili prebrojivo mnoo vrijednosti. i neprekidne * ako moe da uzme bilo koju

vrijednost u nekom intervalu izme"u dvije vrijednosti$

#zavisne varijable dovodimo u vezu s druim varijablama koje i% opisuju,klasi&iciraju,ili objanjavaju #

nezavisne varijable

#zavisna varijabla se uvijek nalazi u problemu istraivanja#varijable moemo podijeliti na eksplanatorne,interveniraju!e,speci&ikatorne

#indikatori#metodoloko sredstvo ili instrument koji omou!ava da se teorijske pretpostavke

provjeravaju na iskustvenoj ravni

V+0%&+4%&+ ,@%L&'&+

-promjene i odstupanja u statistikim obiljejima pojava#statistiko obiljeje # ona op!a svojstva elemenata statistiko skupa po kojima ti elementi

me"usobno jedni na drue nalikuju i po kojima se me"usobno razlikuju

#nominalna,redoslijedna,numerika i vremenska#nominalno # svojstvo elementa koje se izraava opisno

#redoslijedno # obiljeje kod koje se modaliteti mou poredati po intenzitetu ili ranirati

#numeriko obiljeje # ako je obiljeje izraeno brojem koji kao svoj poetak ima nulu,te ako odnos

bilo koja dva broja ne ovisi o jedinici mjere i ako je taj odnos sauvan kada se brojevi pomnoe bilo

kojim pozitivnim brojem *moe biti diskontinuirano ili kontinuirano.

#vremensko obiljeje # trenutak s kojim je element osnovno skupa u nekoj vezi$

/,&+M 0(V'*' /,&+V'

-77drutvena pojava77 # ona vrsta pojava u drutvu koja je izuzetno znaajna za odre"eno drutvo # mebiti pozitivna i neativna

#masovna pojava odre"ena ljudskim djelovanjem, koje moe biti usmjereno ka druim ljudima ili

prema prirodi

#etiri vrste pitanja o odre"enoj drutvenoj pojavi prema 'iddensu # pitanja injenino

karaktera,komparativna pitanja,razvojna i teorijska pitanja

#da bismo uspjeno interpretirali prikupljene podatke,neop%odno je postaviti teorijska pitanja koja !e

nae empirijsko prikupljanje podataka postaviti na mjesto koje mu pripada u istraivanju # istraiva se

mora rukovoditi teorijom u kojoj !e injenice dobiti znanstvenu vrijednost

)0,*+ V')+ %)M' 0(V'*%5 /,&+V+

-odnos u kojem jedan doa"aj proizvodi drui#svi doa"aji imaju neki uzrok,drutveno doa"anje se ne odvija po nasuminom nizanju doa"aja bez

reda

14


15/32

(0% M'(,,L,+ /0%S(/+ %S(0+%V+*& - V+*(%(+(%V*%9V+L%(+(%V*% %M%B M'(,+

-strateije miH#metoda prikupljanja podataka su takve da su eksplicitno dizajnirane da kombinirajuelemente jedno metoda sa elementima drui% metoda

#mnoa istraivanja tendiraju da budu vie kvalitativna neo kvantitativna ili obrnuto#istraivanje mjeovitim metodama se nalazi u sredini ovo kontinuuma jer ukljuuje elemente i

kvalitativno i kvantitativno pristupa

#prva karakteristika kvalitativno drutveno istraivanja nas upu!uje na analizu kvalitativni%

podataka

#kod ove odredbe o kvalitativnom istraivanju misli se o primjeni kvalitativni% postupaka za dobijanje

i prikupljanje podataka koji su se tradicionalno iskoritavali kvantitativno,tj$ koji su kvalitativnim

postupcima dobijene kvalitativne podatke trans&ormirali u kvantitativne podatke i obra"ivali i%

uobiajenim statistiko#matematikim metodskim sredstvima$

#drua odredba kvalitativno istraivanja misli eksplorativno predistraivanje za eneriranje %ipoteza

#u speci&ina kvalitativna teorijsko#strateijska i metodska sredstva ili metodoloke modele ulavnomubrajamo etnora&ski pristup u istraivanju,zasnovanu teoriju,studiju sluaja,&enomenoloko

istraivanje i narativno istraivanje

#kad je rije o etnora&iji onda treba nalasiti da se radi o strateiji ispitivanja u kojoj istraiva

prouava nedirnutu kulturnu rupu u prirodnom okruju tokom produeno vremensko perioda

prilikom prikupljanja opservacijski% i razovorni% podataka

#zasnovana teorija # ona u kojoj istraiva derivira op!e,apstraktne teorije procesa,djelovanja ili

interakcija zasnovani% na leditima uesnika istraivanja

#pristup u istraivanju koji je razvijen da odovori na zabrinutosti oko predominacije kvantitativni%

metoda u drutvenim znanostima i tendencije u istraivanju da se poduzme testiranje postojanja

veliki% teorija#pristup studije sluaja je takva strateija u istraivanju pri kojoj istraiva eksplorira,odnosno

istrauje doa"aj,aktivnost,proces ili jedno ili vie pojedinaca

#sluajevi su povezani vremenski i aktivno!u a istraiva prikuplja detaljne in&ormacije koriste!i

raznovrsnost procedura prikupljanja podataka tokom postojano perioda vremena

#&enomenoloko istraivanje je strateija istraivanja u kojoj istraiva identi&icira sutinu ljudski%

iskustava o &enomenima koji su opisani od strane participanata

#narativno istraivanje je ono u kojem istraiva prouava ivot pojedinca i zapitkuje jedno ili vie

pojedinaca da isporue pripovjesti o nji%ovim ivotima,onda se te in&ormacije prepriavaju i

ponavljaju od strane istraivaa u narativnoj %ronoloiji

#kvalitativno istraivanje je sredstvo za istraivanje i razumijevanje znaenja drutveno ili ljudsko

problema koji je pripisan individuama i rupama

#proces istraivanja ukljuuje pitanja i procedure koje se pojavljuju u toku istraivanja,tipino

prikupljene podatke u participantskom okruenju,analize podatka induktivno oblikovne od

pojedinani% do eneralni% tema i istraivaevo interpretiranje znaenja podataka

#kvantitativni postupci su takvi naini postupanja u istraivanjima u kojima se empirijska posmatranja

o istraivanim obiljejima pokrivaju brojanim vrijednostima i sabiraju na iroj osnovi koja se moe

mjeriti brojevima

#kvantitativno orijentirano drutveno istraivanje u ve!ini sluajeva znai istraivanje standardiziranim

prikupljanjem podataka i obradom podataka pomo!u upotrebljivi% statistiki% postupaka

#anketno istraivanje osiurava kvantitativne ili numerike deskripcije trendova,stavova ili opcija

populacije pri uoavanju uzorka populacije#eksperimentalno istraivanje nastoji determinirati kako speci&ini postupak utie na rezultat

15


16/32

#istraivanje miksani metodi je pristup koji kombinira ili povezuje i kvantitativne i kvalitativne

oblike9ono ukljuuje &ilozo&ske pretpostavke,primjenu kvalitativni% i kvantitativni% pristupa te

mijeanje oba pristupa

#u okviru miH metoda razlikujemo mnoe procedure

a.procedure sekvencijalni% miksani% metoda u kojima istraiva trai elaboriranje ili proirivanje naukljuivanje jedne metode sa druom metodom

b.procedure konkurentni% miksani% metoda,u kojima istraiva konverira kvantitativne i kvalitativne

podatke u poredak da osiura kompre%enzivnu analizu istraivako problema

c.procedure trans&ormativni% miksani% metoda,u kojima istraiva koristi teorijsku optiku kao krovnu

perspektivu unutar nacrta koji podrazumijeva i kvantitativne i kvalitativne podatke

#tri komponente su involvirane u dizajn svako istraivanja&ilozo&ske pretpostavke,distinktivne

metode i procedure

%*('0+4%&+ V+*(%(+(%V*, % V+L%(+(%V*, /0%S(/+ M'(,,L,%&%0(V'*%5 )*+*,S(%

-objedinjavanje kvalitativne i kvantitativne paradime u drutvenim znanostima pokazuje se kao

prirodan put razvitka metodoloke mislineop%odno je uspostaviti saradnju izme"u metodoloa i saradnika koji vode empirijska istraivanja i

postavljaju teorijska pitanja o radu i sadraju vlastite znanosti

standardi i kriterije dobro istraivanja

a.kvantitativna tradicija de&inira neovisnost posmatraa,odnosno objektivnost prikupljanja

podataka,teorijsko provo"enje postupka i statistiku poop!ivost nalaza kao centralne ciljeve

istraivako procesa

b.kvalitativna tradicija i njezini predstavnici,tome nasuprot,postavljaju u sredite nji%ovi%

istraivaki% nastojanja propitivanje postupaka postavljanja smisla i tumaenja smisla uesnika u

istraivakom polju,eksploraciju kulturni% praktika i pravila kao i tane i dubinske analize i opise

pojedinani% sluajeva

#istraivaki dizajni ili nacrti su planovi i procedure za istraivanje koji obu%vataju odluke od iroki%

pretpostavki do detaljni% metoda prikupljanja podataka i analize

#tri tipa nacrtakvalitativni,kvantitativni i miH metod

#mou!nosti kombinacije kvalitativni% i kvantitativni% koraka analize pokazuju se na pet razliiti%

razina

1$na te%nikoj ravni nudi se proram kompjuterski podrane kvalitativne analize razliiti% mou!nosti

kombinacija

2$na ravni podataka posao sa kateorijama,naprimjer,pomo!u analize sadraja,stavlja na raspolaanje

mou!nosti kvalitativne i kvantitativne razrade

D$na personalnoj ravni omou!iti tipiziranja i induktivne sluajeve poop!avanja koraka pojedinani%sluajeva u kvantitativne eneralizacije

16


17/32

4$na ravni istraivako dizajna moe se razliite modele di&erencirati koji me"usobno kombiniraju

kvantitativne i kvalitativne korake analize

5$ na ravni loike istraivanja moe se konano pokazati da zajedniki model izvo"enja procesa

istraivanja moe biti primjeren u jednoj proirenoj &ormi za kvalitativno i kvantitativno istraivanje

F%L,),FS% SV&'(,*+),0%

-potrebno je da istraivai na vrijeme raspoznaju koje &ilozo&ske intencije stoje iza nji%ovi%istraivaki% podu%vata da bi moli razjasniti zato biraju kvalitativne i kvantitativne pristupe ili

pristup miksani% metoda u nji%ovom istraivanju

#pod svjetonazorom ili poledom na svijet podrazumijeva se eneralna orijentacija o svijetu i prirodi

istraivanja koje se istraiva dri u svome radu

#postpozitivizam,konstruktivizam,advokativno/participativno ledite i pramatizam

#postpozitivistiki svjetonazor sa svojim postavkama predstavlja tradicionalni oblik istraivanja i

njeove predpostavke su vezane za kvantitativno istraivanje#77miljenje nakon pozitivizma77#izazov tradicionalnom pojmu apsolutne istine znanja i raspoznavanje

da ne moemo biti pozitivni s naim za%tjevima za znanjem kada prouavamo ponaanje i djelovanje

ljudski% bi!a

#postpozitivisti se dre deterministike &ilozo&ije u kojoj uzroci determiniraju uinke neko doa"anja

#redukcionizam # reduciranje ideja na male,diskretne skupove ideja za testiranje

#kljune predpostavke ove pozicije

1$znanje je naa"aju!e,%ipotetiko,anti&undacionalistiko # apsolutna istina ne moe biti prona"ena

2$istraivanje je proces pravljenja tvrdnji i prera"ivanja neki% od nji% za drue tvrdnje koje su stroije

opravdane9ve!ina kvantitativni% istraivanja poinje testiranjem teorijeD$podaci,dokazi i racionalne pretpostavke oblikuju znanje9u praksi istraiva skuplja in&ormacije

instrumentima zasnovanim na mjerenjima koja su kompletirana od uesnika ili posmatraa u

istraivanju

4$istraivanje trai da se razviju relevantni,istiniti stavovi,tavki koji mou sluiti da se objasni situacija

oko koje smo zainteresovani ili da se opie kauzalna relacija interesa

5$biti objektivan je sutinski aspekt kompetentno ispitivanja9istraiva mora ispitati metode i

zakljuke,provjeriti da nema reaka i predrasuda9standardi validnosti i reliabilnosti su vani u

kvantitativnim istraivanjima

#konstruktivizam *socijalni. # pojedinci trae razumijevanje svijeta u kojem ive i rade

#znaenje nije otkriveno ,neo konstruirano

#cilj istraivanja je da se osloni to je mou!e vie na parcipantovo ledite na situaciju koja se

prouava

#nekoliko bitni% pretpostavki

1$konstrukcionizam tvrdi da su znaenja konstruirana od strane ljudi onako kako su oni ukljueni u

svijet koji interpretiraju

2$ljudi su ukljueni u nji%ov svijet i tvore smisao u njemu zasnovan na nji%ovim %istorijskim i

socijalnim perspektivama

D$ bazina eneracija znaenja uvijek je socijalna,nastaju!a u i izvan interakcija sa ljudskom

zajednicom9proces kvalitativno istraivanja uveliko je induktivan,sa ispitivaem koji eneriraznaenja iz prikupljeni% podataka na terenu

17


18/32

#advokativno#participatorni svjetonazor smatra da istraivanje ispituje potrebe da bude isprepleteno s

politikom i politikom aendom9na osnovu toa,istraivanje sadri akcijsku aendu za re&ormu koja

moe promjeniti ivote participanata,institucije u kojima pojedinci rade i istraivaev ivot

#kljuna svojstva advokativno#participatorne &orme istraivanja

1$participativna djelatnost je usmjerena na pravljenje promjene u praksi

2$ovaj oblik istraivanja &okusiran je na pomaanje pojedincima da se oslobode od prinuda koje su

uvrijeene u medijima,jeziku,radnim procedurama i relacijama mo!i u edukativnom kontekstu9poinju

sa vanim pitanjem o problemima u drutvu

D$ovo ledite je emancipatorno u tome to pomae da se ljudi oslobode iz prinuda iracionalni% i

nepravedni% struktura koje limitiraju samorazvoj i samoodre"enje9ciljaju na kreiranje politike debate

i diskusija tako da do"u promjene

4$ovaj svjetonazor je praktian i kolaborativan9autori anairaju participante kao aktivne kolaborante u

nji%ovom istraivanju

#pramatiki svjetonazor # moe posluiti kao &ilozo&ska osnova za istraivanje

pramatizam je primjenjiv za istraivanje miH metod

svaki pojedinani istraiva ima slobodu izbora

pramatist ne vidi svijet kao apsolutno jedinstvo

istina je ono to 77radi77u nekom vremenu

pramatist leda ta i kako istrauje

pramatist pri%vata da se istraivanje uvijek pojavljuje u drutvenom,%istorijskom,politikom i

druom kontekstu

pramatisti vjeruju u eksterni svijet koji je neovisan od uma,a isto tako koji je smjeten u umuza istraivae miksanim metodom pramatizam otvara vrata multiple metoda,razliite svjetonazore i

di&erentne postavke kao i razliite &orme prikupljanja i analize podataka$

%.Mi(!&la" Vu/e"i#1-*$0 2-13 &'(.)

)*+*,S(

-skup sistematski% i istiniti% znanja#suma znanja o objektivnoj stvarnosti do koje se dolo primjenom odre"eni% metoda istraivanja

#suma znanja o objektivnoj stvarnosti iju istinitost moemo provjeriti

#misaono odre"ivanje objektivne stvarnosti koja ide dalje od podataka

#sve to se u znanosti tvrdi mora biti jasno ,precizno i drutveno razumljivo9znanstveni sudovi moraju

biti obrazloeni i konkretni tako da se jedni sudovi loiki mou izvesti iz drui%9znanstvena misao

mora biti praktino provjerena

#znanstvena misao prolazi kroz dvostruku veri&ikaciju I loiku i empirijsku

-ia oCetivne stvarnosti oa e ama testvarnosti

18


19/32

)nanost i Dilo


20/32

/oam istine u


21/32

#medicina # pretrae 9 pravo # istraa 9 pedaoija # ispitivanje

#psi%ometrija,ekonometrija

#pisani izvjetaj o strunom istraivanju je struni rad

+>isa istraAivana

-tradicionalna znanstvena istraivanja ostaju na otkri!u koje zavrava u ladici a akcijska istraivanjaidu dalje i traju sve dok se situacija ne promjeni

Strutura esu osjetilni doivljaji o predmetu istraivanja#na osnovu injenica i podataka uz pomo! miljenja odvajaju se relevantni od irelevantni% elemenata

pojava i procesa

#Citje ono po emu se jedne vrste pojava i procesa razlikuju od drue vrste pojava i procesa#nositelj biti je poam -zamisao biti pojave i procesa do koje smo doli miljenjem na osnovuiskustveno doivljavanja ti% pojava i procesa

#jezik # dio kulturne stvarnosti koji omou!uje komunikaciju

#hipote


22/32

#drutvene pojave je tee predvidjeti

#istraiva drutva je pod ve!im uticajem drutveni% vrijednosti ali moe svjesno smanjiti uticaj

nesvjesni% vrijednosni% zastranjenja tako da

identi&icira i obrazloi vrijednosti koje mou uticati na rezultate istraivanja

postavlja alternativne ili nulte %ipoteze

rezultate i zakljuke da druim istraivaima da o njima iznesu svoje miljenjesam provjeri odnos premisa,podataka,zakljuaka,brinu!i o mou!em uticaju vrijednosti

precizno de&inira kljune pojmove

bude spreman napustiti tradicionalna s%vatanja kako novi podaci na to upu!uju

to tanije i preciznije prikuplja podatke

,dnos meGu dru?tvenim poavama

# s obzirom na me"usobne odnose,sve pojave moemo podijeliti na uzroke,povode i posljedice

#uzrok je pojava ili proces koji izaziva promjene nad druim procesima i pojavama

#povod # dodatno djelovanje koje se razlikuje od nuno uvjeta i dovoljno razloa # vanjski inilackoji osloba"a elemente strukture i tako samo pospjeuje ono to bi se i bez njea doodilo

#posljedica # pojava koja je uzrokovana druim pojavama *uzrok se mora pojaviti prije.

'mpirisa i normativna teoria u dr.


23/32

*ormativna teoria i idealni tip

- idealni tip je misaona konstrukcija koja slui kao metodoloko sredstvo u objanjavanju drutveni%pojava

#idealni tip ne brine o vrijednosti cilja jer a ljudi postavljaju po iracionalnim porivima

#za ostvarenje svako cilja postoji maksimalno racionalan put*idealni tip.#idealni tip pomae u ostvarivanju odre"eno cilja,a normativna teorija ovori o pravom cilju

*ormativna teoria i historiso omparativna metoda

#komparativnom metodom se mou ustanoviti stvarne razlike u mnoim obiljejima pojedini%

drutava # pore"enje empirijske spoznaje

*ormativna teoria i Dun>ionali


24/32

#idejni projekt je dokument kojim istraiva eli osiurati materijalne i drutvene uvjete za istraivanje

odre"eno problema

%)V'@'*% /0,&'( %S(0+%V+*&+

#prije provo"enja istraivanja treba detaljno razraditi sve poslove koje treba obaviti u tijeku

istraivanja

#koristi

omou!avaju istraivau preled misli i aktivnosti koje u tijeku istraivanja treba obaviti

izvedbeni projekt omou!uje poboljanje zamisli i aktivnosti,ali i uoavanje i uklanjanje slabosti

izvedbeni projekt je materijalni dokument koji omou!uje i druim istraivaima da o njemu iznesu

svoje miljenje i time pomonu eventualnom uklanjanju teko!a i poreaka

izvedbeni projekt slui kao dokumentacijska osnova na osnovu koje !e se izvoditi svi poslovi u tijeku

istraivanja poevi od priprema istraivanja do objavljivanja znanstveno izvjetaja

#izvedbeni projekt istraivanja ini detaljno razra"en cjelokupan proces istraivanja u kojem je sloena

istraivaka aktivnost,artikulirana ili razra"ena u sklopu ve!e broja speci&ini% aktivnosti koje je

potrebno obaviti da bi se s uspje%om izvrilo cjelokupno istraivanje

444FAZE PROCESA ISTRA5IVANJA

1.%)@,0 % 'F%*%0+*&' /0,@L'M+ %S(0+%V+*&+

2.,0'%V+*&' /,0&+ )*+*S(V'*' +*+L%)'

3.'F%*%0+*&' /,&M,V+ % /,&M,V*+ +*+L%)+

".,0'%V+*&' 4%L&'V+ %S(0+%V+*&+

#./,S(+VL&+*&' 5%/,(')+

6.%'*(%F%+4%&+ % L+S%F%+4%&+ V+0%&+@L%

H.,/'0+4%,*+L%)+4%&+ V+0%&+@L%8.(V0%V+*&' *+40(+ %S(0+%V+*&+

I.%)@,0 % 0+)0++ M'(,+ )+ /0%/L&+*&' /,+(++

1$./L+*%0+*&' % /0,V,'*&' ('0'*S, %&'L+ %S(0+%V+*&+

11.S0'%V+*&' % ,@0++ /,+(++

12.%*('0/0'(+4%&+ /,+(++

13./%S+*&' )*+*S(V'*, %)V&'(+&+

24


25/32

#prvi% pet &aza su teorijska aktivnost,a od este do jedanaeste &aze su empirijske aktivnosti u

istraivakom procesu

-hipoteiramo

ono o ;emu ne?to tvrdimoEvariaCle ao Cismo ih merili i tao empirisi proverili istinitostmisaono= isaiplinarnih istraAivana

25


26/32

#slabo pripremanje za znanstveno istraivanje

#interdisciplinarna saradnja razliitim vrijednostima od koji% se polazi razliitim poledima na proces

istraivanja,razliitim s%vatanjem uloe znanosti

3.'F%*%0+*&' /,&M,V+ % /,&M,V*+ +*+L%)+

#nema znanstveno otkri!a bez povezivanja odre"eni% injenica s odovaraju!im pojmovima

#znanost spoznaje i rezultate svoji% otkri!a izraava uz pomo! pojmova

#u pojmovno boatijim znanostima ve!i je broj otkri!a

/oam

#zamisao biti pojmova i procesa

#Citje u loici ono ime se jedan pojam razlikuje od druo,a u znanosti je bit ono ime se jedna vrstapojava i procesa razlikuje od drue vrste pojava i procesa

#oie#pojam daje uop!enu in&ormaciju o objektivnoj stvarnosti a injenica se odnosi na konkretan dio

objektivne stvarnosti

#pojmovi su povijesne kateorije koje se mijenjaju zato to se mijenja naa spoznaja9i zato to se

mijenja objektivna stvarnost koju spoznajemo

eDini>ia

-nedvosmisleno odreGivane sadrAaa edno= poma

26


27/32

#pojam koji se de&inira je de&iniendum,a pojmovi pomo!u koji% se on odre"uje zovu se de&iniens

#de&iniens se sastoji od =enus prisimuma*najblie rodno pojma. i diDDerentie spe>iDi>e*vrsnerazlike.

#u znanosti se tei za de&inicijama pomo!u vie rodno pojma i pojmovima speci&ine

razlike*karakteristina de&inicija.

#de&inicija treba biti

valjana

akuratna

slikovita

ne smije biti cirkularna

ne smije biti neativna

ne smije biti nejasna

-nominalna deDini>ia# de&inira se rije a ne sadraj#denotativna deDini>ia # ne objanjavamo pojam ve! navodimo primjere na ta se pojam odnosi#operacionalna de&inicija,enetika de&inicija

iviia-diviziju treba provoditi po jedinstvenom naelu,ne smije biti preuska ni preiroka,treba je provoditi

postepeno#dijeliti na najblie vrste

/omovna anali


28/32

1$iz literature skupiti to vie de&inicija pojma koji elimo analizirati brinu!i o vremenu i mjestu

nji%ova nastanka

2$odrediti jezro smisla kojem tendiraju sve de&inicije ili ve!ina nji%

D$na osnovi jezra smisla pret%odni% de&inicija treba dati pokusnu de&iniciju

4$nakon toa valja vidjeti moe li nas pokusna de&inicija zadovoljiti u naem istraivanju*ako ne

zadovoljava # napraviti korekcije.5$takvu de&iniciju treba dati na kritiku ocjenu strunjacima razliiti% znanstveni% podruja

G$ na osnovu svea,dati konanu de&iniciju koja !e biti sadrajno boata,precizna i primjenjiva9u toku

istraivanja moramo se drati te de&inicije

#radna de&inicija je znaenje pojma koje !emo upotrebljavati u istraivanju

".,0'%V+*&' 4%L&'V+ %S(0+%V+*&+

#>il svao= istraAivana e otriti ono ?to smo deDinirali ao nepoileviJspoilevi

-ovore o koristima koje mou proizi!i na osnovu rezultata istraivanja ,o korisnicima koji se mou

sluiti dobivenim rezultatima,te ako se to moe odrediti,o nainu koritenja dobiveni% rezultata

#prilikom odre"ivanja pramatiki% ciljeva,potrebno je odrediti

najvanije korisnike

koristi

nain koritenja rezultata istraivanja

Spo


29/32

Jpotpuno#znanstveni opis mora biti

Jsistemati;anJpouiia

#klasi&ikacijskim ciljevima nastojimo do!i do poblii% spoznaja o pojavama i procesima,odre"uju!i

nji%ovu vrstu ili dovode!i i% u vezu s druim pojavama i procesima

#dvije vrste znanstveni% klasi&ikacijaJs oC


30/32

odsutnost ili neznanje teorijsko okvira s ije stanovita se %ipoteza postavlja

nedostatak sposobnosti koritenja odovaraju!e teorijsko okvira poev od nepoznavanja loiki%

osnova spoznaje u okviru koje se %ipoteza postavlja,preko nespobnosti koritenja op!e teorijsko

modela do nesposobnosti odnosno nedostatka invencije u postavljanju prave %ipoteze

#teko!e postavljanja kvalitativne adekvatne %ipoteze koja moe biti dvojaka *op!a #preiroka,posebna

#preuskaLniz teko!a postavljanja adekvatne %ipoteze poinje od nedostatka poznavanja adekvatne metode

postavljanja i metoda i te%nika provjeravanja adekvatnosti postavljene %ipoteze

#radne %ipoteze # orijentacija u istraivanju

#a&irmativne i neativne %ipoteze

#nulte %ipoteze

#kriterije%ipoteza mora biti

Jvalana

Jpomovno asnaJisustveno proverlivaJtreCa e dovesti u veiDi;naJmora Citi u veisim sadrAaemJpro=nosti;im sadrAaem

#=eneralne# deskriptivni sadraj-olateralne# klasi&ikacijski sadraj

Lo=i;a oCrada hipote


31/32

6.%'*(%F%+4%&+ % L+S%F%+4%&+ V+0%&+@L%

#variaCle su promeniva oCileAa o oima u hipoteeptualiia-zbo empirijske provjere mora se napraviti obrnuti put koji ide od miljenja do objektivne stvarnosti#opera>ionaliia-dijelovi objektivne stvarnosti koji se odnose na pojam varijable koju elimo operacionalizirati suindiatoriKpoa


32/32

riterii pri i

metodologija skripta prva parcijala

Documents