metrika - efos · metrika Što je metrika? savjeti za mjerenje uloga metrike u scm-u najčešda...

Upravljanje opskrbnim lancem

Metrika

12. predavanje

Prof.dr.sc. Josip Mesarić

Doc.dr.sc. Davor Dujak

Ekonomski fakultet u Osijeku

Metrika

Što je metrika? Savjeti za mjerenje

Uloga metrike u SCM-u

Najčešda mjerila SCM-a

SCOR model

Prof.dr.sc. Josip Mesarid, doc.dr.sc. Davor Dujak


http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.supplychainshaman.com/wp-

content/uploads/2013/05/updated_comparison_table.png&imgrefurl=http://www.supplychainshaman.com/uncategorized/colgate-a-closer-

look-at-supply-chain-

excellence/&h=713&w=1526&tbnid=pgM_CxvcM6qwfM:&zoom=1&docid=ns_LOUQuDJUcTM&ei=aSfzVJvuF9HdaK2dgvAC&tbm=isch&v

ed=0CBwQMygDMAM

Što je metrika?

Metrika = parametri ili mjerila kvantitativne procjene koji se koriste za mjerenje, usporedbu ili praćenje radnog učinka ili proizvodnje.

Skup mjerila koja se koriste u pradenju svakodnevnih internih i eksternih poslovnih aktivnosti

Metrika proučava i postavlja standardna mjerila za procjenu performansi u određenim područjima


Ljudi rade prema onome što se mjeri. Ono što ne možeš izmjeriti ne možeš ni unaprijediti. Ne postoji jedno najbolje mjerilo. Ne postoji sveobuhvatno mjerilo. Postoje ključna mjerila. Ključna mjerila se mijenjaju tijekom vremena, kao i njihovi rezultati. Ono si što mjeriš. (Michael Corbo, direktor SC-a u Colgate-u)


Mjerila trebaju biti SMART: 1.Specific – specifična i ciljati točno ono područje koje želite mjeriti

2.Measurable – mjerljiva mjerila s kojima se mogu prikupljati točni i potpuni podaci

3.Actionable – jednostavna za razumjeti kako bi se u određenom trenutku znalo kada krenuti u akciju

4.Relevant – ne mjeriti stvari koje nisu važne ( ne treba mjeriti sve!)

5.Timely – ona za koja se mogu podaci dobiti točno onda kada su potrebni

Mjerila trebaju biti jednostavna (ako su teška za objasniti,

bit de teže i prikupljati podatke i prebacivati ih u odgovarajude akcije) i onda de imati jači utjecaj na procese i

ljude! Prof.dr.sc. Josip Mesarid, doc.dr.sc. Davor Dujak

Uloga metrike u SCM-u* Opskrbni lanci su fluidni i kontinuirano se prilagođavaju promjenama u ponudi i potražnji za proizvodima kojima upravljaju Kako bi se ostvario željeni rezultat od opskrbnog lanca tvrtka mora pratiti i kontrolirati svoje operacije na dnevnoj bazi

Još vedi uspjeh se ostvaruje ako se performanse prate u cijelom opskrbnom lancu, ako se međusobno usklađuju i na temelju njih postavljaju viši ciljevi *Hugos, 2006, 133


Većinom su SCM mjerila zapravo interno fokusirana logistička mjerila

Opskrbni lanac treba sagledavati kao jedan entitet koji mora imati sustav mjerenja koji de obuhvatiti cijeli opskrbni lanac!**

Integriranje strategije opskrbnog lanca zahtijeva mjerila koja de uskladiti performanse s ciljevima i drugih članova opskrbnog lanca

Potrebno je proširiti područje promatranja na mjerenje duž cijelog opskrbnog lanca (mjerenje aktivnosti i tvrtki koje direktno ne kontroliramo)

CILJ – shvatiti kako cjelokupni opskrbni lanac funkcionira i gdje su prilike za povedanje konkurentnosti, vrijednosti za kupca i ostale dionike svake tvrtke u opskrbnom lancu! *Lambert, 284; **Lambert, 288; 290, 291,

Uloga metrike u SCM-u (nastavak)*


Prednosti učinkovitog mjerenja radnog učinka* : 1) Osigurava osnove za razumijevanje sustava

2) Utječe na ponašanje duž cijelog sustava

3) Osigurava članovima opskrbnog lanca (i ostalim zainteresiranim

stranama) informacije vezane uz rezultate napora sustava

Mjerenje radnog učinka samo po sebi dovodi do boljih rezultata! (brojne studije - pradenja)

Glavni nedostatak za učinkoviti SCM je izostanak odgovarajudeg sustava mjerenja!

Učinkovit sustav mjerenja omoguduje ne samo identificiranje nego i eliminiranje uzroka operativnih problema u opskrbnom lancu!

* Handfield, Nichols (2002), 68 Prof.dr.sc. Josip Mesarid, doc.dr.sc. Davor Dujak

Nedostupne informacije

Nedostatak resursa za prikupljanje podataka

Nepotpune/netočne informacije

Usporedivost

Greška mjerenja

Nedostatak korisnika mjerenja

Nedostatak vlasnika mjerenja

nije zajednički definirano ili slično interpretirano

Možda ne povedava povjerenje

Konfliktni ciljevi/konfliktna mjerila

Promašena evaluacija i sustav nagrađivanja

Možda ne potiče odgovarajude ponašanje *Mentzer,2004, str.244

Problemi s mjerenjem i implementacijom sustava mjerenja u SCM-u*:



Pododređenost (lack of big picture)

Možda nisu kvantitativne – meke vs. tvrdih

Možda su točne, ali beskorisne

Mjerenja na strateškoj razini ne mogu poslužiti kao podloga za akciju

Kompromis između ispravnosti i otpornosti na manja odstupanja

Kompromis između integracije i korisnosti

Nepostojanje usporedivih mjerila

Teška su za razumjeti

Preskupa za prikupljanje

Previše vs. Premalo mjerenja

Mjerila uvijek gledaju unazad

Potrebno je vrijeme i težak rad

Problemi s mjerenjem i implementacijom sustava mjerenja u SCM-u:

Nekoliko savjeta za mjerenje (1)

1. Pradenje mjerila omoguduje: a) pregled poslovanja (radnog učinka) tijekom vremena i

upravljanje optimizacijom opskrbnog lanca b) Identificiranje područja gdje su problemi c) Usporedbu s drugim tvrtkama (ili opskrbnim lancima)

u industriji – industrijski benchmarking)


2. Neka mjerila se mogu široko primijeniti (kao npr. obrtaj zaliha). Neka druga je potrebno prilagoditi za vlastito poslovanje (određenu industriju ili logističko područje)


Nekoliko savjeta za mjerenje (2)

3. Mjerila sama po sebi nisu rješenje za slaba područja – rješenja dolaze kroz korektivne aktivnosti – iz procesa ili sustavnih unapređenja

4. Mjerila trebaju imati vlasnika – ljude ili odjele koji su odgovorni za ostvarivanje cilja mjerila, a SCM mora ohrabrivati i poduprijeti procesne promjene nužne za ostvarivanje željenih ciljeva.

5. Nužno je izbalansirati ključne pokazatelje poslovanja (pravilan balans između razine usluge i troška)

Logistički i krosfunkcionalni pokretači učinka opskrbnog lanca:

1)Objekti ili postrojenja

2)Zalihe

3)Transport

4)Informacije

5)Sourcing

6)Određivanje cijena

Uzajamno djeluju kako bi pronašli pravi miks brzine reakcije

i troška – uspješnost opskrbnog lanca! Imaju svoja mjerila.

LOGISTIČKI POKRETAČI SC-a

KROSFUNKCIONALNI POKRETAČI SC-a (postaju sve važniji)

Mjerila vezana uz postrojenja (1): Kapacitet – mjeri maksimalnu količinu koju postrojenje može procesirati

Utilizacija (iskorištenje) – mjeri dio kapaciteta koji je trenutno u upotrebi. Utječe i na trošak procesiranja po jedinici i na povezana kašnjenja/odgađanja

Proizvodni trošak po jedinici – mjeri prosječni trošak proizvodnje jedne jedinice outputa. Može biti mjeren po jedinici, po pakovanju, po kilogramu – ovisno o proizvodu

Teoretsko vrijeme ciklusa/toka proizvodnje – mjeri vrijeme potrebno da bi se procesirala jedinica ako apsolutno ne postoji kašnjenje u bilo kojoj fazi

Stvarno vrijeme ciklusa/toka proizvodnje – mjeri prosječno stvarno vrijeme potrebno za sve jedinice koje su procesirane tijekom određenog vremena. Ovo mjerilo bi se trebalo koristiti kod određivanja rokova


Mjerila vezana uz postrojenja (2): Učinkovitost vremena toka – omjer teoretskog vremena toka i stvarnog vremena toka. Niske vrijednosti ukazuju na visok udio vremena provedenog u čekanju.

Raznolikost proizvoda – mjeri broj proizvoda ili proizvodnih grupa koji su procesirani u postrojenju. Trošak procesiranja i vrijeme toka de se vjerojatno povedati s povedanjem raznolikosti proizvoda

Doprinos volumenu top 20 % SKU-a i kupaca – mjeri udio ukupnog volumena procesiranog u postrojenju koji dolazi od 20 % top artikala ili kupaca



Mjerila vezana uz postrojenja (3):

Vrijeme procesiranja/setupa/mirovanja/čekanja – mjeri udio vremena koje je postrojenje utrošilo za procesiranje jedinice, postavljanje proizvodnje, kada je bilo nedostupno jer je bilo ugašeno, ili kada je besposleno čekalo jer nije bilo jedinica za procesiranje

Gubici u kvaliteti – mjeri udio proizvodnje koja je izgubljena zbog grešaka/nedostataka

Prosječna veličina serije proizvodnje – mjeri prosječnu količinu proizvedenu u svakoj proizvodnoj seriji

Proizvodna razina usluge – mjeri udio proizvodnih narudžbi koje su izvršene na vrijeme

Mjerila vezana uz zalihe (1): Vrijeme ciklusa cash-to-cash – mjerilo visoke razine koje uključuje zalihe, obveze i potraživanja

Prosječne zalihe – mjeri prosječnu količinu zaliha koja se drži (u jedinicama, danima potražnje, i financijskim vrijednostima)

Obrtaj zaliha – mjeri koliko se puta zalihe okrenu u jednoj godini (omjer prosječnih zaliha i troška prodane robe ili prometa

Proizvodi sa zalihama za vedi broj dana nego što je određeno – identificira proizvode za koje tvrtka drži visoku razinu zaliha (kojih proizvoda ima previše ili razlog za to – npr. cjenovni popusti, vrlo spori obrtaj)


Mjerila vezana uz zalihe (2):

Prosječna količina nadopunjavanja – mjeri prosječnu količinu u svakoj narudžbi za nadopunjavanje. Trebale bi se mjeriti u SKU-ima izraženima i u jedinicama i u danima potražnje. Onda se može procijeniti izračunavajudi prosjek razlike između dostupnih maksimalnih i minimalnih zaliha (u svakom ciklusu nadopunjavanja)

Prosječne sigurnosne zalihe – mjeri prosječnu količinu zaliha koje su dostupne kada dođe narudžba za nadopunjavanje. Trebale bi se mjeriti u SKU-ima izraženima i u jedinicama i u danima potražnje. Mogu se procijeniti izračunavajudi prosjek minimalnih dostupnih zaliha (u svakom ciklusu nadopunjavanja) Sezonske zalihe – mjere količinu cikličnih i sigurnosnih zalih akoje su kupljene samo zbog sezonskih promjena u potražnji



Mjerila vezana uz zalihe (3): Stopa realiziranih narudžbi/kutija iz zaliha – mjeri udio narudžbi/potražnje koji je ispunjen na vrijeme iz zaliha (mjera sposobnosti zaliha da zadovolji potražnju). Prosjek se ne računa tijekom vremena nego za određeni broj jedinica potražnje (svakih tisudu, milijun, itd.) Udio vremena bez zaliha (out-of-stock vrijeme) – mjeri udio vremena kada određeni SKU ima nula zaliha. Može se koristiti kako bi se procijenila potražnja tijekom vremena bez zaliha Zastarjele zalihe – mjeri se udio zaliha starijih od određenog roka zastarijevanja

Mjerila vezana uz transport (1): Prosječni trošak ulaznog transporta– mjeri trošak dovođenja proizvoda u postrojenju kao postotak prodaje ili troška prodanih proizvoda. Korisno ga je podijeliti prema dobavljačima

Prosječna veličina dolazne pošiljke – mjeri prosječan broj jedinica ili novčanih jedinica u svakoj dolaznoj pošiljci u postrojenju

Prosječni trošak ulaznog transporta po pošiljci - mjeri prosječan transportni trošak svake dolaznoj pošiljke. Zajedno s prosječnom veličinom dolazne pošiljke identificira mogudnosti za vedu ekonomiju obujma u odlaznom transportu


Mjerila vezana uz transport (2) : Prosječni trošak odlaznog transporta– mjeri trošak slanja proizvoda iz postrojenja prema kupcu. Trebao bi se mjeriti po poslanoj jedinici, ali se najčešde mjeri kao postotak prodaje (također je dobro podijeliti ga po kupcima) Prosječna veličina odlazne pošiljke – mjeri prosječan broj jedinica ili novčanih jedinica u svakoj odlaznoj pošiljki. Prosječni trošak odlaznog transporta po pošiljci - mjeri prosječan transportni trošak svake odlazne pošiljke. Zajedno s prosječnom veličinom odlazne pošiljke identificira mogudnosti za vedu ekonomiju obujma u odlaznom transportu Udio transportiran određenim modalitetom – mjeri udio transporta (u jedinicama ili novčanim jedinicama) koristedi svaki modalitet transporta- može se koristiti za procjenu preopteredenosti ili neiskorištenosti određenog modaliteta transporta Prof.dr.sc. Josip Mesarid, doc.dr.sc. Davor Dujak

Mjerila vezana uz informacije:

Vremenski horizont predviđanja – identificira za koliko daleko u bududnosti od trenutnog događaja je napravljena prognoza

Učestalost nadopunjavanja – identificira koliko često se svaka prognoza nadopunjuje

Greška prognoze – mjeri razliku između prognoze i stvarne potražnje. To je mjera nesigurnosti i pokrede sve odgovore na nesigurnost kao što su sigurnosne zalihe ili povedani kapaciteti

Sezonski čimbenici – mjeri doseg do koje je prosječna potražnja u sezoni iznad ili ispod prosječne u godini

Odstupanje od plana – identificira razliku između planirane proizvodnje / zaliha i trenutne (stvarne) vrijednosti. Mogu signalizirati nedostatke i viškove

Omjer promjenjivosti potražnje i promjenjivosti narudžbe – mjeri standardnu devijaciju (odstupanje) nadolazede potražnje i učinjenih nabavnih narudžbi. Omjer minus jedan potencijalno identificira postojanje efekta biča

Mjerila vezana uz sourcing (1):

Nepladeni dani – mjeri broj dana između trenutka kada dobavljač ostvari neki zadataka u opskrbnom lancu i trenutka kada mu se plati

Prosječna nabavna cijena – mjeri prosječnu cijenu po kojoj je roba ili usluga kupljena tijekom godine. Prosječna cijena treba biti vagana količinom kupljenom po svakoj cijeni

Raspon nabavnih cijena – mjeri fluktuaciju nabavnih cijena tijekom određenog perioda. Cilj je identificirati kupljenu količinu koja korelira s cijenom

Prosječna nabavljena količina – mjeri prosječni nabavljen obim po narudžbi.



Udio dostave na vrijeme – koliki je postotak narudžbi od ukupnih narudžbi dostavljen na vrijeme

Kvaliteta dobave – mjeri kvalitetu dostavljenih proizvoda

Vrijeme dostave – mjeri prosječno vrijeme između postavljanja narudžbe i trenutka kada je proizvod stigao kod kupca

Pouzdanost dobavljača – mjeri varijabilnost dobavljačevog vremena dostave ili dostavljenu količinu u odnosu na plan

Mjerila vezana uz sourcing (2):

Mjerila vezana uz određivanje cijena (1): Profitna marža – mjeri profit kao postotak prihoda

Dani nepodmirene prodaje – mjeri prosječno vrijeme između trenutka kada je prodaja izvršena i trenutka kada je novac prikupljen

Dodatni fiksni trošak po narudžbi – mjeri dodatni trošak koji je neovisan o veličini narudžbe. Uključuje trošak promjene u proizvodnom pogonu ili procesiranje narudžbi ili transportni trošak koji je nastao neovisno o veličini pošiljke

Dodatni varijabilni trošak po narudžbi - mjeri dodatni trošak koji se mijenja s veličinom narudžbe. Uključuje trošak podizanja narudžbe kod dostavne tvrtke ili varijabilni proizvodni trošak u proizvodnom pogonu


Mjerila vezana uz određivanje cijena (2):

Prosječna prodajna cijena – mjeri prosječnu cijenu po kojoj je neka aktivnost opskrbnog lanca bila provođena tijekom vremena. Prosječna cijena treba biti vagana količinom prodanom po svakoj cijeni

Prosječna veličina narudžbe – mjeri prosječnu količinu po narudžbi

Raspon prodajne cijene – mjeri maksimalnu i minimalnu prodajnu cijenu po jedinici tijekom određenog vremenskog horizonta Raspon periodične prodaje – mjeri maksimalnu i minimalnu prodanu količinu po određenom periodu (dan/mjesec/godine) . Cilj je shvatiti korelaciju između prodaje i cijene i bilo kakve potencijalne prilike za povedanje prodaje promjenom cijene tijekom vremena


Kako koristiti mjerila opskrbnog lanca za SCM?

1) Identificirati mjerila koja želimo koristiti (fokusirati se na vitalna mjerila koja najviše znače za naše poslovanje – Key Performance Indicators, ne gubiti vrijeme na mjerila od kojih nemamo koristi)

2) Razumjeti značenje svakog mjerila (i oni koji ga koriste i oni koji ga mjere – bolje efekti od informacije i bolje motiviranost za mjerenje)

3) Naučiti što pokrede mjerilo (pozitivno i negativno – koji su čimbenici koji utječu na rezultat)

4) Identificirati slabosti ili područja unapređenja trenutnih procesa Prof.dr.sc. Josip Mesarid, doc.dr.sc. Davor Dujak


Kako koristiti mjerila opskrbnog lanca za SCM? (2)

5) Postaviti ciljeve na ovim područjima unapređenja (agresivne, ali i ostvarive)

6) Postaviti korektivne aktivnosti koje de unaprijediti procese (pobrinuti se da sva zahvadena područja jasno razumiju promjene)

7) Pratiti rezultate ( da li su korektivne aktivnosti dale željene rezultate? Ako je tako, koja su sljededa područja za unapređenje? Ako nema željenih rezultata, što je pošlo po krivu?)

SCOR model Supply-Chain Operations Reference model

Najrašireniji standardizirani model / alat za dijagnosticiranje SCM-a (metriku SCM-a)

Razvijen od strane Supply Chain Councils-a 1997. g.

Podijelio je sve procese na PLANIRANJE (PLAN), NABAVU (SOURCE), PROIZVODNJU (MAKE), DOSTAVU (DELIVER) I POVRAT (RETURN)

Sastoji se od više od 500 mjerila podijeljenih u 4 kategorije: usluga kupcu, unutarnja učinkovitost, fleksibilnost na potražnju i razvoj proizvoda

Brojne softverske kompanije su ga implementirale u svoja softverska rješenja Prof.dr.sc. Josip Mesarid, doc.dr.sc. Davor

Dujak


PLAN (PLANIRANJE):

Prognoziranje potražnje

Određivanje cijena proizvoda

i usluga

Upravljanje zalihama

SOURCE (OSIGURAVANJE

IZVORA):

Nabava

Kreditiranje i napladivanje

MAKE (PROIZVODNJA):

Dizajn proizvoda

Planiranje i raspored

proizvodnje

Upravljanje postrojenjem

DELIVER (ISPORUKA):

Upravljanje narudžbom

Planiranje i raspored dostave

Povrat (5) (procesiranje

povrata)

SCOR model

4 (ili 5) kategorije operacija u opskrbnom lancu:


Pitanja :

1) Što je metrika?

2) Što znači SMART zahtjev za SCM mjerila ?

3) Što je cilj / uloga mjerila u SCM-u?

4) Navedite nekoliko prednosti mjerenja za SCM?

5) Koji su problemi / nedostaci mjerenja u SCM-u?

6) Koji su to logistički a koji krosfunkcionalni pokretači učinka opskrbnog lanca?

7) Nabrojite nekoliko SCM mjerila vezanih uz zalihe?

8) Nabrojite nekoliko SCM mjerila vezanih uz transport?

9) Nabrojite nekoliko SCM mjerila vezanih uz informacije?

10)Nabrojite nekoliko SCM mjerila vezanih uz sourcing?

11)Nabrojite nekoliko SCM mjerila vezanih uz cijene?

12)Koji su koraci u korištenju mjerila opskrbnog lanca za SCM ?

13) U koje grupe/procese su podijeljena mjerila u SCOR modelu?

metrika - efos · metrika Što je metrika? savjeti za mjerenje uloga metrike u scm-u najčešda...

Documents