HRVATSKI STRELJAKI SAVEZ

1. MEUNARODNI SEMINAR TRENERA STRELJATVA

Tema seminara: Priprema strijelaca za natjecanje

Zagreb, Kinezioloki fakultet 26. i 27. rujna 2009.

Potovani kolege i prijatelji,

Potovani sudionici seminara za trenere streljatva,

ini mi posebno zadovoljstvo da vas mogu pozdraviti na ovom Seminaru za trenere streljatva, koji se odrava na Kineziolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu s kojim Hrvatski streljaki savez ima izvrsnu dugogodinju suradnju na osposobljavanju i usavravanju streljakih kadrova.

Veseli me da se danas u Zagrebu okupio tako veliki broj streljakih trenera koji jasno pokazuju ispravan stav i elju da uz pomo specijalista iz pojedinih podruja strunog usavravanja dobiju nova znanja i mogunost njihove pripreme u radu sa streljakim selekcijama svih uzrasta, ukljuujui i natjecatelje vrhunskih dometa, osvajae medalja i titula na nacionalnim, europskim i svjetskim prvenstvima, svjetskim

kupovima i Olimpijskim igrama.

elja nam je da ovo bude poetak takvih strunih skupova koji e omoguiti sagledavanje i primjenu naih znanja i podsticaj da na kraju ovog seminara moemo izraziti nae zadovoljstvo uinjenim i nauenim.

elim vam svima zajedno uspjeno uenje i druenje na ovom seminaru i da se ugodno osjeate u naoj sredini.

Petar Radakovi Predsjednik Hrvatskog streljakog saveza

HRVATSKI STRELJAKI SAVEZ

1. MEUNARODNI SEMINAR TRENERA STRELJATVA Tema seminara: Priprema strijelaca za natjecanje

Zagreb, Kinezioloki fakultet, 26. i 27. rujna 2009.

Predava i i t e me pre da va n j a prof. dr. sc. Ksenija Bosnar (Hrvatska, Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu): Sportska psihologija i postavljanje ciljeva prof. dr. sc. Hrvoje Serti (Hrvatska, Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu): Osnove kondicijske pripreme strijelaca Hrvoje aek (Hrvatska, Hrvatski streljaki savez): Priprema strijelaca za natjecanje Renato terman (Slovenija, Strelska zveza Slovenije): Uporaba elektronskih sredstava (SCATT) u trenanom procesu eljko Todorovi (Crna Gora, ISSF Training Academy): Metodologija treninga: Suhi trening

eljko Todorovi (Crna Gora, ISSF Training Academy): Priprema za natjecanje: Dugorona i kratkorona priprema zadnjih est tjedana, dan prije natjecanja i dan natjecanja

prof. dr. sc. Matej Tuak (Slovenija, Fakulteta za port, Univerza v Ljubljani): Kada i kako upotrijebiti psihologa u procesu treninga i natjecanja

HRVATSKI STRELJAKI SAVEZ

1. MEUNARODNI SEMINAR TRENERA STRELJATVA Tema seminara: Priprema strijelaca za natjecanje

Zagreb, Kinezioloki fakultet, 26. i 27. rujna 2009.

Pro g r a m se mi na r a

Subota, 26. 9. 2009.

09:30 10:30 Dolazak i registracija

10:30 10:45 Otvaranje seminara Tomislav epec

10:45 12:15 Predavanje I Priprema strijelaca za natjecanje Hrvoje aek

12:30 14:00 Predavanje II Kada i kako upotrijebiti psihologa

u procesu treninga i natjecanja prof. dr. sc. Matej Tuak

14:00 15:15 Pauza za ruak

15:15 16:45 Predavanje III Metodologija treninga: Suhi trening eljko Todorovi

17:00 18:30 Predavanje IV Priprema za natjecanje: Dugorona i

kratkorona priprema zadnjih est tjedana, dan prije natjecanja i dan natjecanja eljko Todorovi

Nedjelja, 27. 9. 2009.

09:00 10:30 Predavanje V Osnove kondicijske pripreme strijelaca prof. dr. sc. Hrvoje Serti

10:45 12:15 Predavanje VI Uporaba elektronskih sredstava (SCATT)

u trenanom procesu Renato terman

12:30 14:00 Predavanje VII Sportska psihologija i postavljanje ciljeva prof. dr. sc. Ksenija Bosnar

14:00 14:15 Zatvaranje seminara

O T V A R A N J E

MEUNARODNOG SEMINARA ZA TRENERE STRELJATVA

Kinezioloki fakultet, Zagreb, 26. 9. 2009.

Pozdrav svim uesnicima seminara, gostima, predavaima iz Hrvatske, Slovenije i Crne Gore

Konano, nakon dugog niza godina, odravamo struni skup u streljakom sportu u Hrvatskoj. Zahvaljujem Kineziolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu na ustupanju bez naknade velikog amfiteatra za odravanje ovog dvodnevnog skupa. estitam Hrvoju aeku koji je uspjeno odradio najvei dio poslova u pripremi ovog znaajnog skupa. Kroz pripremljene materijale, predavanja i rasprave oekujemo uspjean pomak u strunom radu u streljakom sportu.

Streljaki sport je najstarija sportska aktivnost u Hrvatskoj. Ove godine obiljeavamo 225 godina od formiranja Prvog graanskog streljakog drutva u Osijeku, ali prve tragove streljatva nalazimo u Dubrovakoj Republici ve u 14. stoljeu, gdje je svekolika muka populacija morala godinje prolaziti kroz programe obuke u gaanju dva puta godinje. Povijest streljakog sporta u svijetu dosee do daleke 1480. godine, kada je u Njemakoj formirano prvo streljakog drutvo. Meunarodna streljaka sportska federacija je kao svjetska streljaka organizacija formirana 1907. godine. Europska streljaka konfederacija je formirana 1969. godine i ove godine je u Osijeku za vrijeme Europskog prvenstva obiljeila 40 godina postojanja.

Od prvih dana streljaki sport zbog svoje sloenosti, velikog broja disciplina, tehnike opreme, odjee strijelaca, velikog broja strijelaca svih dobnih kategorija, ima sloena pravila ponaanja, te trai sloen proces treninga i priprema sportaa svih uzrasta,

kako bi se ostvarili kvalitetni rezultati. U programima i projektima strunog rada u streljakom sportu nuno je angairanje velikog broja strunih osoba: profesora kineziologije, psihologa, lijenika svih profila, nutricista i ostalih struno-tehnikih osoba specijalista u pojedinim streljakim disciplinama i programima. Osnovno to elim naglasiti je da taj struni rad treba osigurati kontinuitet u razvoju strijelaca.

Kroz kolovanje i usavravanje strunih osoba trenera trebaju se stvoriti preduvjeti kontinuiranog strunog rada zasnovanog na poznavanju svih elemenata koji dovode do porasta nivoa rezultata. Hrvatski streljaki savez preko 40 godina brine o strunom osposobljavanju i usavravanju kadrova u suradnji s Kineziolokim fakultetom

Sveuilita u Zagrebu i Hrvatskom olimpijskom akademijom, te provodi struno kolovanje i usavravanje u krugu Meunarodne streljake sportske federacije. U okviru programa Kineziolokog fakulteta iz godine u godinu se poveava broj studenata koji upisuju ili specijaliziraju kolegije iz streljatva kroz programe redovnog studija na

Kineziolokom fakultetu i Drutvenog Veleuilita. Hrvatski streljaki savez redovno godinje osposobljava strune trenere kroz program kolovanja u Hrvatskoj olimpijskoj akademiji. Gotovo redovno Hrvatski streljaki savez upuuje trenere streljatva na struno usavravanje kroz programe Meunarodne streljake sportske federacije. Do sada je ovo kolovanje zavrilo 7 hrvatskih trenera.

Ono to nam je u zadnjih desetak godina nedostajalo je redovno godinje usavravanje

streljakih trenera, posebni seminari teajevi koji e velikom broju naih trenera omoguiti stalno praenje novih dostignua i dometa iz itavog svijeta, te ovladanje posebnim zahtjevima koje streljaki sport postavlja pred strijelce i trenere. Zato ovaj seminar posebno cijenim i sretan sam da smo zapoeli ponovno s redovnim usavravanjem streljakih trenera uz pomo eminentnih strunjaka s podruja kineziologije, medicine i psihologije.

U novom smo olimpijskom ciklusu, koji zavrava Olimpijskim igrama u Londonu 2012.

godine. Prema podacima i odlukama Meunarodnog olimpijskog odbora, u 2010. godini imat emo mogunost ispunjavanja olimpijskih kvota samo na Svjetskom prvenstvu u Mnchenu od 29. 7. do 11. 8. 2010. godine. Mogunost ispunjavanja kvota u streljakom sportu u 2011. godini bit e na kontinentalnim prvenstvima i na svjetskim kupovima To e se sve utvrditi u ovoj 2009. godini prema Pravilima Meunarodne streljake sportske federacije i uz suglasnost Meunarodnog Olimpijskog odbora. Nemogunosti ostvarivanja kvota dovele su ve do sad do otkazivanja Svjetskog kupa u New Delhiju (Indija) 2010. godine, a strune slube ISSF-a trae novog organizatora.

Pravila Meunarodne streljake konfederacije mijenjaju se za svaki novi olimpijski ciklus, tako da i od 1. 1. 2009., temeljem odluka donesenih na Generalnoj skuptini

Meunarodne streljake sportske federacije odrane u Pekingu i odluka tehnikih komiteta, imamo izmjene koje omoguavaju operativnije obavljanje i voenje streljakih natjecanja u svijetu.

Posebno istiem da dobar dio strunih suradnika u programima puke smatra da je uvoenje programa raspucavanja (shoot-off) usloilo i iskompliciralo streljaka natjecanja i produilo vrijeme gaanja za vie od 75 minuta. Veina europskih zemalja u ovoj godini ne provodi ovaj propisani oblik utvrivanja natjecatelja za finala na puci. U sluaju veeg broja natjecatelja i grupa na nacionalnim prvenstvima program shoot-off dovodi strijelce u situaciju da moraju ekati dosta dugo da se pojave u shoot-offu i tek nakon toga u finalu.

Problemi sa streljakom opremom, koja u svemu treba odgovarati Pravilima ISSF-a, pojavljuju se gotovo svake godine i nuno je voditi vrlo rigoroznu kontrolu na svim

natjecanjima na potpuno jednak, transparentni nain. Stoga je za pozdraviti intencije i nastojanja da se organiziraju posebni teajevi za suce u tehnikoj kontroli.

U 2010. godini pojavljuje se prvi puta u povijesti Olimpijada mladih, koja e se odrati u Singapuru od 14. 8. do 26. 8. 2010. godine. Kvote za to natjecanje bit e ispunjavane na Europskom na prvenstvu zranim orujem u Merakeru Norveka. Pravo nastupa imaju natjecatelji roeni 1992. i 1993. godine, a broj kvota je ogranien na 20 u svakoj disciplini (zrana puka i zrani pitolj za muke i ene), to ukupno iznosi 80 kvota. Europskim strijelcima pripada 6 kvota u svakoj disciplini. Treba istaknuti da e dodatne 24 kvote dodijeliti Meunarodni olimpijski odbor.

Dozvolite da na kraju svima vama zaelim uspjeno usvajanje novina u strunom radu i da ono to ete imati prilike uti na ovom seminaru primjenite u svojem radu sa strijelcima.

Tomislav epec

Glavni tajnik Hrvatskog streljakog saveza

1HRVATSKI STRELJAKI SAVEZ

PRIPREMA STRIJELACAPRIPREMA STRIJELACAZA NATJECANJEZA NATJECANJE

Hrvoje Hrvoje aaekekee--mail: hrvoje.sasek@gmail.commail: hrvoje.sasek@gmail.com

Zagreb, 26. rujna 2009.

PRIPREMA STRIJELACAPRIPREMA STRIJELACAZA NATJECANJEZA NATJECANJE

streljastreljatvo je sport koji se razvijatvo je sport koji se razvija

rezultati koje strijelci postirezultati koje strijelci postiu iz godine u u iz godine u godinu sve su vegodinu sve su veii

kao i u ostalim sportovima, tako su se i u kao i u ostalim sportovima, tako su se i u streljastreljakom sportu ukljukom sportu ukljuila saznanja iz raznih ila saznanja iz raznih znanstvenih istraznanstvenih istraivanjaivanja

korikoritenje tih saznanja u pripremi strijelaca za tenje tih saznanja u pripremi strijelaca za natjecanje zasigurno je dovelo je i do porasta natjecanje zasigurno je dovelo je i do porasta rezultatarezultata

STANJE U SVIJETUSTANJE U SVIJETU

opopenito nije lako prikupiti podatke o naenito nije lako prikupiti podatke o nainu inu treniranja vrhunskih sportatreniranja vrhunskih sportaaa

strijelci nisu iznimkastrijelci nisu iznimka

odliodlina prilika da se tako nena prilika da se tako neto uto uini su velika ini su velika natjecanja jer se tada na jednom mjestu u isto natjecanja jer se tada na jednom mjestu u isto vrijeme nalazio veliki broj vrhunskih strijelaca vrijeme nalazio veliki broj vrhunskih strijelaca i njihovih trenerai njihovih trenera

istraistraivanje o planiranju treninga, metodama ivanje o planiranju treninga, metodama treninga i natreninga i nainu pripreme vrhunskih inu pripreme vrhunskih strijelaca za velika meunarodna natjecanjastrijelaca za velika meunarodna natjecanja

anketa tijekom 49. Svjetskog prvenstva u anketa tijekom 49. Svjetskog prvenstva u streljastreljatvu u Zagrebu i ISSF tvu u Zagrebu i ISSF BB trenerskog trenerskog teteaja u rujnu 2006. u Kuortaneu (Finska)aja u rujnu 2006. u Kuortaneu (Finska)

ISTRAISTRAIVANJEIVANJE

Tri upitnika:Tri upitnika:

upitnik za strijelceupitnik za strijelce

upitnik za trenereupitnik za trenere

opopi upitniki upitnik

ANKETAANKETA

Ukupno 195 pitanja:Ukupno 195 pitanja:

94 pitanja u upitniku za strijelce94 pitanja u upitniku za strijelce

90 pitanja u upitniku za trenere90 pitanja u upitniku za trenere

15 pitanja u op15 pitanja u opem upitnikuem upitniku

ANKETAANKETA

2 dotaknuto i pokriveno vidotaknuto i pokriveno vie tema iz razlie tema iz razliitih podruitih podruja ja bitnih za postizanje vrhunskih rezultata:bitnih za postizanje vrhunskih rezultata:

tehnitehnika pripremaka priprema tjelesna priprematjelesna priprema psiholopsiholoka pripremaka priprema taktitaktika pripremaka priprema planiranje treningaplaniranje treninga streljastreljaka opremaka oprema korikoritenje trenatenje trenanih pomagalanih pomagala prehranaprehrana rad s mladimarad s mladima

ANKETA

upitnik za strijelce:upitnik za strijelce:

79 strijelaca79 strijelaca 31 dr31 dravaava 5 kontinenata5 kontinenata

BROJ ISPITANIKABROJ ISPITANIKA

upitnik za trenere:upitnik za trenere:

25 trenera25 trenera 17 dr17 dravaava 4 kontinenta4 kontinenta

BROJ ISPITANIKABROJ ISPITANIKA

opopi upitnik:i upitnik:

81 strijelac, trener i dr.81 strijelac, trener i dr. 33 dr33 draveave 4 kontinenta4 kontinenta

BROJ ISPITANIKABROJ ISPITANIKA

upitnik za strijelce:upitnik za strijelce:

38 mu38 mukih (48,1 %)kih (48,1 %) 40 40 ena (50,6 %)ena (50,6 %) 23 juniora (29,9 %) (47,8 % M , 52,2 % 23 juniora (29,9 %) (47,8 % M , 52,2 % )) 37 pu37 puka (46,8 %)ka (46,8 %) 22 pi22 pitolj (28,2 %)tolj (28,2 %) 16 lete16 letee mete (20,5 %)e mete (20,5 %) 3 pokretne mete (3,8 %)3 pokretne mete (3,8 %) starost od 16 do 60 godinastarost od 16 do 60 godina

REZULTATI ISTRAREZULTATI ISTRAIVANJAIVANJA upitnik za trenere:upitnik za trenere:

24 mu24 mukih (96,0 %)kih (96,0 %) 1 1 ena (4,0 %)ena (4,0 %) 16 pu16 puka ka 6 pi6 pitoljtolj 6 lete6 letee metee mete 3 pu3 puka / pika / pitoljtolj starost od 26 do 35 godinastarost od 26 do 35 godina

REZULTATI ISTRAREZULTATI ISTRAIVANJAIVANJA

3Od ukupnog broja ispitanika koji Od ukupnog broja ispitanika koji su odgovorili na ovo pitanje 21,3 % su odgovorili na ovo pitanje 21,3 % strijelaca i 73,9 % trenera su strijelaca i 73,9 % trenera su profesionalci.profesionalci.

PROFESIONALCI ILI AMATERI?PROFESIONALCI ILI AMATERI? tjelesni

tehniki

psiholoki

taktiki

ETIRI OSNOVNA ELEMENTAETIRI OSNOVNA ELEMENTA

OCJENA VAOCJENA VANOSTI POJEDINIH ELEMENATANOSTI POJEDINIH ELEMENATAPREMA PROVEDENOM ISTRAPREMA PROVEDENOM ISTRAIVANJUIVANJU

VaVanost pojedinih elemenata u odreenom dijelu sezonenost pojedinih elemenata u odreenom dijelu sezoneprema ocjeni strijelacaprema ocjeni strijelaca

5,086,207,586,68Prijelazni

7,668,756,778,49Natjecateljski

6,187,597,808,94Pripremni

6,918,507,229,09OpenitoTaktikiMentalniTjelesniTehniki

Strijelci

1 = 1 = niska vaniska vanost,nost, 10 = 10 = visoka vavisoka vanostnost

012

34567

89

10

Preparation Competition Transition

Technical Physical Mental Tactical

VaVanost pojedinih elemenata u odreenom dijelu sezonenost pojedinih elemenata u odreenom dijelu sezoneprema ocjeni treneraprema ocjeni trenera

4,716,007,676,05Prijelazni

8,368,186,147,68Natjecateljski

5,646,777,868,91Pripremni

8,208,187,239,32OpenitoTaktikiMentalniTjelesniTehniki

Treneri

1 = 1 = niska vaniska vanost,nost, 10 = 10 = visoka vavisoka vanostnost

012

34567

89

10

Preparation Competition Transition

Technical Physical Mental Tactical

TEHNITEHNIKI TRENINGKI TRENING

VaVanost tehninost tehnikog dijela treninga prema ocjeni strijelaca kog dijela treninga prema ocjeni strijelaca i trenera ( 1 = niska, 10 = visoka):i trenera ( 1 = niska, 10 = visoka):

6,056,056,686,68Prijelazni periodPrijelazni period7,687,688,498,49Natjecateljski periodNatjecateljski period8,918,918,948,94Pripremni periodPripremni period9,329,329,099,09OpOpa ocjenaa ocjena

TreneriTreneriStrijelciStrijelci

4TEHNITEHNIKI TRENINGKI TRENING

58,7 % strijelaca ima osobnog trenera58,7 % strijelaca ima osobnog trenera

kod 58,1 % strijelaca je trener obikod 58,1 % strijelaca je trener obino prisutan na no prisutan na treningutreningu

od strijelaca koji imaju osobnog trenera kod 15,9 % od strijelaca koji imaju osobnog trenera kod 15,9 % strijelaca trener obistrijelaca trener obino nije prisutan na treninguno nije prisutan na treningu

58,6 % strijelaca obi58,6 % strijelaca obino treniraju sami, no treniraju sami, 32,0 % u grupi, a 9,3 % podjednako sami i u grupi32,0 % u grupi, a 9,3 % podjednako sami i u grupi

TEHNITEHNIKI TRENINGKI TRENING

Koliki postotak suhog treninga koristite?Koliki postotak suhog treninga koristite?

30,0 %30,0 %30,3 %30,3 %Postotak suhog treninga MK puPostotak suhog treninga MK pukomkom21,4 %21,4 %21,3 %21,3 %Postotak suhog treninga zraPostotak suhog treninga zranom punom pukomkomTreneriTreneriStrijelciStrijelci

TEHNITEHNIKI TRENINGKI TRENING

Suhi trening koristi:Suhi trening koristi:

73,1 % strijelaca ukupno73,1 % strijelaca ukupno

67,6 % strijelaca pu67,6 % strijelaca pukomkom

81,8 % strijelaca pi81,8 % strijelaca pitoljemtoljem

81,3 % strijelaca sa81,3 % strijelaca samaricommaricom

TJELESNI TRENINGTJELESNI TRENING

VaVanost tjelesnog dijela treninga prema ocjeni nost tjelesnog dijela treninga prema ocjeni strijelaca i trenera ( 1 = niska, 10 = visoka):strijelaca i trenera ( 1 = niska, 10 = visoka):

7,677,677,587,58Prijelazni dioPrijelazni dio6,146,146,776,77Natjecateljski dioNatjecateljski dio7,867,867,807,80Pripremni dioPripremni dio7,237,237,227,22OpOpa ocjenaa ocjena

TreneriTreneriStrijelciStrijelci

TJELESNI TRENINGTJELESNI TRENING

21,3 % strijelaca i 56,0 % trenera koristi 21,3 % strijelaca i 56,0 % trenera koristi usluge trenera za tjelesne pripreme.usluge trenera za tjelesne pripreme.

78,978,9 %%c) c) Istezanje prije treninga ili natjecanjaIstezanje prije treninga ili natjecanja61,461,4 %%b) b) Trening snageTrening snage72,672,6 %%a) a) Aerobni ili trening izdrAerobni ili trening izdrljivostiljivosti96,196,1 %%Tjelesna pripremaTjelesna pripremaStrijelciStrijelci

PROGRAMIPROGRAMISPORTSKE PSIHOLOGIJESPORTSKE PSIHOLOGIJE

VaVanost psiholonost psiholokog dijela treninga prema ocjeni kog dijela treninga prema ocjeni strijelaca i trenera ( 1 = niska, 10 = visoka):strijelaca i trenera ( 1 = niska, 10 = visoka):

6,06,0006,6,2020Prijelazni dioPrijelazni dio8,188,188,758,75Natjecateljski dioNatjecateljski dio6,776,777,597,59Pripremni dioPripremni dio8,188,188,508,50OpOpa ocjenaa ocjena

TreneriTreneriStrijelciStrijelci

5PROGRAMIPROGRAMISPORTSKE PSIHOLOGIJESPORTSKE PSIHOLOGIJE

82,9 % strijelaca i 88,0 % trenera 82,9 % strijelaca i 88,0 % trenera koristi usluge psihologa.koristi usluge psihologa.

28,0 %28,0 %5,3 %5,3 %c) c) DrugoDrugo40,0 %40,0 %27,6 %27,6 %b) b) Autogeni treningAutogeni trening68,0 %68,0 %64,5 %64,5 %a) a) PredoPredoavanje avanje (Imagery)(Imagery)88,0 %88,0 %82,9 %82,9 %KoriKoritenje jedne od mentalnih tehnikatenje jedne od mentalnih tehnikaTreneriTreneriStrijelciStrijelci

TAKTITAKTIKI TRENINGKI TRENING

VaVanost taktinost taktikog dijela treninga prema ocjeni kog dijela treninga prema ocjeni strijelaca i trenera ( 1 = niska, 10 = visoka):strijelaca i trenera ( 1 = niska, 10 = visoka):

4,714,715,085,08Prijelazni dioPrijelazni dio8,368,367,667,66Natjecateljski dioNatjecateljski dio5,645,646,186,18Pripremni dioPripremni dio8,208,206,916,91OpOpa ocjenaa ocjena

TreneriTreneriStrijelciStrijelci

KORIKORITENJETENJETRENATRENANIH POMAGALANIH POMAGALA

88,0 % strijelaca i 100 % trenera koristi 88,0 % strijelaca i 100 % trenera koristi neki od alata ili pomagala u trenizima.neki od alata ili pomagala u trenizima.

Alati ili pomagala koriAlati ili pomagala koriteni u treninzima:teni u treninzima:

8,0%8,0%4,0%4,0%Drugi alati / pomagalaDrugi alati / pomagala64,0%64,0%45,3%45,3%Elektronske meteElektronske mete56,0%56,0%14,7%14,7%Balans ploBalans ploee72,0%72,0%26,7%26,7%Video kameraVideo kamera84,0%84,0%69,3%69,3%Elektronski trenaElektronski trenani sustavini sustaviTreneriTreneriStrijelciStrijelci

STRELJASTRELJAKA OPREMAKA OPREMA

60,6 % strijelaca koristi testirano streljivo.60,6 % strijelaca koristi testirano streljivo.

1580015800SaSamenomeno30503050VelikokalibarskoVelikokalibarsko94009400MalokalibarskoMalokalibarsko

1030010300ZraZranonoStrijelciStrijelci

ProsjeProsjena godina godinja potronja potronja streljiva:nja streljiva:

PREHRANAPREHRANA

9,3 % strijelaca i 20,0 % trenera koristi 9,3 % strijelaca i 20,0 % trenera koristi posebnu prehranuposebnu prehranu

38,2 % strijelaca i 32,0 % trenera koristi 38,2 % strijelaca i 32,0 % trenera koristi dodatke prehrani (minerale, vitamine itd.)dodatke prehrani (minerale, vitamine itd.)

3,9 % strijelaca i 20,0 % trenera 3,9 % strijelaca i 20,0 % trenera koristi usluge nutricionista.koristi usluge nutricionista.

elja za pobjedom je bitna, ali je joelja za pobjedom je bitna, ali je jo bitnija bitnija elja da se pripremi za pobjedu. Motivacija elja da se pripremi za pobjedu. Motivacija mora dolaziti iznutra.mora dolaziti iznutra.

Ne ganjam medalje, ali volim vidjeti napredak; Ne ganjam medalje, ali volim vidjeti napredak; ako zavrako zavri s medaljama onda je joi s medaljama onda je jo bolje.bolje.

Ante Kosteli

PokuPokuao sam ostvariti savrao sam ostvariti savrenu izvedbu, enu izvedbu, medalje su slijedile.medalje su slijedile.

Miroslav Cerar

1HRVATSKI STRELJAKI SAVEZ

TAKTIKA U STRELJATAKTIKA U STRELJATVUTVUHrvoje Hrvoje aaekek

ee--mail: hrvoje.sasek@gmail.commail: hrvoje.sasek@gmail.com

Zagreb, 26. rujna 2009.

Strijelac koji dobro pripremi i primjeni taktiku, te nadzire svoje misli i emocije, postizat e dobre rezultate pri svim uvjetima, dok onaj koji nije u potpunosti taktiki pripremljen moe izgubiti natjecanje bez obzira na izvrsnu tehniku kojom vlada.

STRATEGIJA I TAKTIKA

odnose se na istu stvar, umijee izvoenja vjetine u natjecanju s izravnim ili neizravnim protivnicima, ali oznaavaju razliita shvaanja

oznaavaju ispravno koritenje odreenih sredstava u vremenu i prostoru

rijei posuene su iz vojnog rjenika

STRATEGIJA voenje vojske (gr. stratos = vojska, agein = voditi)

prethodi planiranju rata

postupanja usmjerena prema ostvarivanju odreenog cilja nakon duljeg planiranja

TAKTIKA razvrstavanje vojske (gr. taktiks) in na samom bojnom polju nain kako ostvariti postavljeni cilj na najlaki i najsvrsishod-

niji nain

STRATEGIJA U SPORTU

umijee usmjeravanja planova sportaa na cijelu sezonu ili dulje vrijeme

TAKTIKA U SPORTU

organiziranje planova sportaa za pojedino natjecanje

2Taktika je planirano ponaanje tijekom natjecanja uz biranje plana koji pokuava izvui najbolje iz odreenih okolnosti.

Taktika znai vidjeti potez unaprijed. Drugim rijeima, ona znai predvidjeti razvoj okolnosti kako bi se sprijeio nepoeljan ishod.

TAKTIKA U STRELJATVU one radnje koje strijelac poduzima kako bi stekao prednost

ili smanjio negativne utjecaje razliitih dogaaja

UNUTARNJA TAKTIKA

priprema za natjecanje

priprema za trening

probni hitci

ritam gaanja

odmori

VANJSKA TAKTIKA

prilagodba razliitim vanjskim uvjetima

TRENER treba kod strijelca razvijati i usavravati smisao za taktiku

moe predlagati glavne imbenike o kojima moe ovisiti ishod natjecanja

STRIJELAC izabire taktiku u skladu s osobnim obiljejima, nivoom

spremnosti i nainima treninga

strijelac treba biti dobro upoznat sa slubenim pravilima (npr. vrijeme gaanja, vrijeme za popravak puke, premjetanje na drugo streljako mjesto, dodatno vrijeme i probe)

mora nauiti prepoznati podraaje i unutarnje tjelesne osjeaje koji mogu signalizirati pad u izvedbi

mora odgovoriti na vanjske i unutarnje imbenike s kojima e se susresti tijekom natjecanja

strijelac treba razumjeti odreene okolnosti i odluiti koju taktiku radnju primjeniti

od niza povratnih podataka dobivenih od strane samog strijelca najvaniji su njegovi vlastiti osjeti i opaanja

DONOENJE TAKTIKIH ODLUKA

OKOLNOSTIS KOJIMA

STRIJELACTREBA

RAUNATI

OKOLNOSTIU IZVEDBISTRIJELCA

VREMENSKIUVJETI

STVARI NA KOJESTRIJELACNE MOEUTJECATI

Pri donoenju taktikih odluka postoje tri vrste okolnosti s kojima strijelac treba raunati:

1. okolnosti u izvedbi strijelca mirovanje, vrijeme okidanja, uzbuenost i umor nikada nisu stalne strijelac mora prilagoditi tehniku tako da odgovara ovim

promjenama

2. vremenski uvjeti promjena ove vrste okolnosti zahtijeva promjene u tehnici

gaanja ili opremi

3. stvari na koje strijelac ne moe utjecati

rad meta odluke slubenih osoba

3Svaka taktika promjena koju strijelac radi da se prilagodi novonastalim okolnostima treba prethodno biti paljivo provjerena na treningu, tako da strijelac moe tono znati njezin uinak i kako bi se kasnije mogla uspjeno primijeniti na natjecanju.

Strijelac uvijek treba biti spreman na nepredvidljivo i prilagoditi se tome.

DOGAAJI koji se mogu predvidjeti i koji se mogu sprijeiti

koji se mogu predvidjeti, ali se ne mogu sprijeiti

koji se ne mogu predvidjeti, pa se zato ne mogu sprijeiti

Strijelac treba pokuati birati radnje i donositi odluke kojima e moi predvidjeti dogaaje s namjerom da sprijei nepovoljne dogaaje ili ih stavi pod nadzor. Na taj se nain strijelac moe uspjeno suoiti s gotovo svakom potekoom bez gubitka vremena i mijenjanja svoje planirane izvedbe.

PLAN

Nuno je planirati u radnje koje treba poduzeti prije i tijekom natjecanja.

Preduvjet za uspjean taktiki plan je visoki stupanj vladanja tehnikom.

Ako strijelac eli biti uspjean treba planirati za uspjeh.

Strijelac nikada ne treba dopustiti da mu se neto dogodi iznenada.

Strijelac na natjecanju izvodi radnje prema taktikim planovima koji su unaprijed postavljeni.

PRIUVNI PLANNuno je planirati barem jedan zamjenski postupak za postizanje istog cilja za sluaj ako se osnovnim postupkom ne postie cilj.

Ako osnovni plan podbaci, strijelac moe slijediti priuvni postupak.

Izvedba je bolja ako postoji osnovni i priuvni plan, nego ako postoji samo jedan plan.

Sportski trening je openito zbroj svih postupaka koji slue za poboljanje izvedbe.

SPORTSKI TRENING

TAKTIKI TRENINGTaktiki trening je sredstvo putem kojeg strijelci primjenjuju postupke, mogue naine pripreme i organizacije kako bi se mogao ispuniti neki cilj.

Taktiko razmiljanje je osnovna sastavnica taktikog treninga.

Sposobnosti strijelaca kojima oni nadziru obrate tijekom natjecanja usavravaju se postupkom treninga u mnogim razliitim ili promjenjivim okolnostima.

Sposobnost odabiranja pravilne taktike moe se stei samo stvarnim iskustvom na natjecanjima i stvaralakim radom tijekom treninga.

Usvajanje taktike slijedi ista naela kao uenje vjetina i ovisi o viestrukim ponavljanjima.

4TAKTIKA I MENTALNA PRIPREMA u mentalnoj pripremi strijelca bitno je posebnu panju

posvetiti taktikom razmiljanju strijelac u mislima treba imati pripremljen program i biti

pripremljen to uiniti u danom trenutku posljedica pravilne pripreme je dobar rezultat

isti postupci primijenjeni na razliite strijelce daju razliite rezultate, ovisno o pojedinanim osobinama svakog strijelca

trener treba dobro poznavati narav strijelca i kako e se strijelac ponaati u raznim prilikama, a strijelac mora biti vrlo otvoren prema svom treneru

na taj nain trener moe ostvariti pozitivan utjecaj na strijelca

strijelac treba pokuati razmiljati samo o aktivnostima koje treba obaviti

usredotoenost tijekom gaanja osnova je dobre izvedbe priprema opreme i puke, kao i procjena vremenskih uvjeta

na streljani pomau strijelcu da se usredotoi i pripremi za gaanje

1

ULOGA SPORTSKOG PSIHOLOGA U SPORTSKOM TIMU

dr. Matej Tuak

Fakulteta za port, Gortanova 22, Ljubljana, e-mail: matej.tusak@fsp.uni-lj.si

Moderni vrhunski sport obiljeen je iznimnim tjelesnim i psihikim naporima, kako na

treninzima, tako na natjecanjima. Zbog psihikih napora, potrebno je u sportski tim ukljuiti i

sportskog psihologa.

Razumijevanje kompleksne pripreme natjecatelja, ukljuujui tjelesnu, tehniku, taktiku i

psiholoku pripremu, sugerira da je za vrhunski rezultat, a esto i za svaladavanje odreenih

nivoa u trenanim procesima, u tim ljudi koji rade sa sportaem potrebno ukljuiti i sportskog

psihologa

Uloga sportskog psihologa definirana je sukladno poetnoj podjeli uloga strunih ljudi u timu i

nije uvjek jednoznana, jer i timovi nisu jednaki jedan drugome. Nije rijetko da psiholog

zamjenjuje i trenera, osobito ako je sporta trener samom sebi, mada to sigurno nije poeljna i

uinkovita kombinacija, jer su trenerski zadaci vezani za postizanjem autoriteta,

kompetentnosti i povjerenja uz potrebno struno znanje.

Uloga psihologa dopuna je uloge trenera, a nikako njegova zamjena. Ako je trener vie radno-

izvoaki voa, onda je psiholog u emotivno-socijalnoj ulozi. Upravo zbog te karakteristike te

uloge nisu spojive u jednoj osobi. Posebno vana je u sportu uloga glavnog trenera, koji je

idejni voa i organizator strunog tima te voa potpore pojedinanome sportau. Psiholog

mora u takvoj skupini vriti aktivnu ulogu ali se veina (nepsiholokih) intervencija, a koje

mogu imati svoj izvor u psiholokoj pripremi, vri kroz ili barem sa saznanjem glavnog trenera.

Ovako se ne naruava autoritet glavnog trenera, a informacije su skladne i dosljedne ideji

glavnog trenera te zato imaju snaniji eljeni uinak.

2

U okviru sportske psiholoke pripreme, psiholog u individualnim sportovima moe djelovati

pojedinano, a ponekad i obliku rada s grupom, kada se eli izazvati zajedniki uinak na

motivaciju, posebno kada se eli utjecati na emotivnu klimu u grupi, klubu ili reprezentaciji.

Namjena ovakvog zajednikog rada u skupinama je oblikovanje ciljeva, upoznavanje sportaa

sa samim sobom i rjeavanje meuosobnih konflikata te poboljanje bolje komunikacije. U

pojedinanim sportovima takoer se upotrebljavaju sastanci (seanse) par puta godinje kod

tekoa ili preventivno.

U okviru pojedinanog pristupa psiholog eli utjecati na sljedeim podrujima

- analiza stanja pred natjecanjem i psihika pripema na nastup

- proces motiviranja i postavljanje ciljeva

- proces mijenjanja osobnih karakteristika i navika

- razvoj odreenih karakteristika i osobina

- pomo kod ukljuivanja i definiranja uloge roditelja u sportu

- pomo kod uenja i razvoja tehnika te otklanjanja pogreaka

- uenje komunikacije (i trenera i sportaa)

- pomo kod rjeavanju konflikta

- pomo pri selekcioniranju i orientaciji perspektivnih sportaa (dijagnostika)

- pomo u procesu regeneracije i rehabilitacije nakon ozljeda

- pomo kod patolokih i neurotskih simptoma

- pomo kod reintergracije u nesportsku zajednicu u pripremi za kraj sportske karijere

- pomo i savjetovanje sportaa van sportskog podruja i za vrijeme sportske karijere

- pomo kod pojedinanih problema (koncentracija, anksioznost, depresija, anoreksija itd)

Najvanije podruje djelovanja je podruje psiholoke pripreme na nastup. Priprema ukljuuje:

analizu stanja prije nastupa (stres, anksioznost, trema, borbena spremnost, apatija, napetosti prije nastupa i druga pojedinana svojstva)

dijagnostiku stanja prije nastupa (IZOF model, AET model, Ekspertni i drugi modeli psihike pripreme)

izrada modela stanja prije nastupa osnovne psihiholoke pripreme (uenje naina suoavanja sa stresom i samosavladavanja,

razvijanja odgovornosti za sebe i drugie, postizanje samokontrole: uenje tehnika postizanja

3

kontrole nad svojim radnjama i mislima, tehnike oputanja, autogeni trening, Jacobsonova

metoda progresivne relaksacije, tehnike disanja, hipnoza, autohipnoza, biofeedback, tehnike

za poboljanje koncentracije (kratkotrajna, dugotrajna), uenje razmjene relaksacije i

koncentracije, uenje tehnika vizualizacije (koritenje sugestije i autosugestije u pripremi za

aktivnosti), upotreba tehnike odstranjivanja negativnih osjeaja, straha i ostalih negativnih

stanja sistematska desenzitizacija, uenje kontrole pozitivnih misli te upotreba

biofeedbacka

posebne psiholoke pripreme (izrada prednastupnih procedura i strategija, upotreba "sidrenja" ili uvjetnog refleksa, proirivanje granica realnosti, poticanje na potpunost,

upotrebu vizualizacije, oputanja te ostalih tehnika psihike pripreme tj. mentalnog treninga

za postizanje posebnih ciljeva priprema za nastup na konkretnom natjecanju s konkretnim

ciljem) Primarni cilj suradnje sa psihologom sigurno je pomo kod realizacije sportaa, da dostignua s

treninga prenese na natjecanja. Optimalni cilj je 100% fenomen ili poveanje sigurnosti

optimalnog nastupa, koji bi trebali postii sustavno, a ne samo sluajno. Nastup sportaa

posljedica je niza faktora, koji proizlaze kako iz sportaa samoga, tako i iz okoline koja ga

okruuje. Upravo nastup na natjecanju je cilj svih priprema i sportskog angamana tima ili

pojedinca. To je rezultat ili glavni motiv zbog kojeg sporta i njegova okolina crpe ogromne

koliine energije

elja je sportskih psihologa je upoznati i istraiti interaktivni model, otkriti znaajne imbenike,

koji utjeu na nastup sportaa. Cilj je postaviti odgovarajui model, koji bi objasnio i odredio

kvalitetu sportaevog nastupa. Sam nastup ne smije biti ovisan o slajnog osjeaja sportaa,

nego je potrebno potraiti sustavna rjeenja s kojima utjeemo i uzrokujemo ona natjecateljska

stanja, koja rezultiraju to je mogue optimalnijim nastupom

Psihika priprema, nakon analize ponaanja sportaa pred natjecanje i analize osobina sportaa,

uvijek je pojedinano pripremljena i zato jednostavni prijenosi znanja iz teorije u praksu esto

nisu uinkoviti. Sportski psiholog i sporta moraju zajedniki kroz stalan rad doi do nekih

zakljuaka i spoznaja (takoer na bazi pokuaja i pogreaka tj. iskustva), kako pripremiti to

optimalniju individualnu psihiku pripremu. Psiholog u toj ulozi nastupa prije svega kao

4

strunjak i savjetnik, a sporta kao aktivni sudionik, koji treba izvoditi sustavno pripremljenu

psihiku pripremu.

Svakom ozbiljnom nacrtu psihike pripreme mora prethoditi analiza ponaanja sportaa, gdje

moramo biti posebno oprezni na vanost primjerene aktivacije, koja ne smije biti ni presnana

ni preslaba i povjerenju u samog sebe na poetku natjecanja. Optimalnost ponaanja sportaa

ovisi od koliine ili jaine stresa, koja utjee na sportaa i sposobnosti sportaa, da se suoi sa

stresom tj. desenzibilizacije i takmiarske anksioznosti te drugih napetosti, koje se u povjeanoj

mjeri pojavljuju pred natjecanjem.

Poveane napetosti manifestiraju se na: fiziolokom, perceptivnom i nivou ponaanja. Svi ti

nivoi utjeu na nastup u smislu poveavanja varijabilnosti nastupa (usponi, padovi), opeg

pogoranja nastupa, a mogu i totalno blokirati nastup. Uz ove imbenike moramo ukljuiti i

objektivne strahove sportaa (povreda, strah od pobjede, strah od poraza ) i nemogunost

koncentracije, koja je klju do uspjeha

Poslije izraene analize ponaanja, slijedi nacrt psihike pripreme, koji slijedi sukladno

postavljenim ciljevima. Veinu vjebi izvodi sporta sam, a uz suradnju psihologa kontroliraju

trenutano stanje, pokuavaju zabiljeiti potrebe za promjenom plana (ako su potrebne), a

psiholog poduava sportaa o primjernim vjebama za samostalnu radnju i vjebama, koje se

izvode uz suradnju i voenje psihologa.

U tom kontekstu treba zakljuiti da je psihika priprema sportaa nuna za dostizanje

vrhunskih rezultata i zato je suradnja sa psihologom vrlo poeljna. No, injenica je da je kod

pravilnog oblikovanog plana psihike pripreme redoviti sastanci sa psihologom nisu nuni.

Najvanije u svemu je, da se psihika priprema smatra kao izrazito svojstven i jedinstven

postupak, u kojoj ravnopravno sudjeluju sporta, trener i psiholog. Nerijetko u taj postupak

pripreme ukljuujemo i roditelje.

11

PSIHIKA PRIPREMA ZA NATJECANJE

Izr.prof.dr. Matej TuakFakulteta za port

Gortanova 22; Ljubljanae-mail: matej.tusak@fsp.uni-lj.si

Gsm 041 676 221

22

CILJ RADA SA PSIHOLOGOM

Primarni cilj suradnje sa psihologom je pomo kod sportaeve realizacije dostignua s treninga na natjecanju.

Optimalni cilj je 100% fenomen-pojaanje pouzdanosti optimalnog nastupa, to treba biti postignuto sustavno, a ne sluajno.

Sportaev nastup je posljedica niza faktora, koji izlaze kako izokoline tako i iz samog sportaa. Nastup na natjecanju je ciljsvega sportskog rada

elja sportskih psihologa je upoznati i istraiti takav interaktivnimodel, otkriti znaajne faktore, koji odreuju sportaev nastup.

Sam nastup ne smije biti ovisan o sluajnom osjeaju sportaa, nego treba pronai naine, s kojima sustavno dolazimo do optimalnih psihikih natjecateljskih stanja, koji uzrokujusportaev optimalni nastup.

33

UVOENJE PSIHIKE PRIPREME U TRENANI PROCESKOD PRIPREME ZA OI, SP, EP

Ciljevi: Natjecatelji moraju kroz proces postati sposobni preuzeti odgovornost za svoj razvoj i

psihiku pripremu Najvanije je pojaati sportaevo samopouzdanje. To je prvi korak na putu prema

poboljavanju svih ostalih sposobnosti. Znatne psiholoke kvalitete, koje pomau prema veoj uspjenosti, su vjetine, koje se moe

poboljati kroz pravilan pristup psiholoke vjetine poboljavamo samo kroz sustavan trenani proces Predstaviti program: to, koje i kako emo poboljati psihike vjetine (analiza trenutanog

stanja) Postaviti pravila praenja napretka: Upotreba dnevnika za subjektivno ocjenjivanje

napretka - stanja tijekom programa Predstaviti specifine psihike spretnosti (koncentracija, oputanje, aktivacija,

samopouzdanje, odgovornost itd.) Izvoenje programa: individualni sastanci

(uestalost, trajanje, psiholog, trener) Individualni sastanci (bolje upoznavanje,

pojedinane znaajke, oblikovanje satnice treninga) Praksa (simulacije natjecanja, klupske utakmice, itd.

vjeba prvo u vizualizaciji natjecateljske okoline,slijedi poboljavanje sposobnosti tijekom natjecanja

Nadzor Analiza napretka Raich na startu

44

PSIHIKA PRIPREMA ZA VELIKO NATJECANJE osnovna psihika priprema (uenje naina savladavanja stresa i samosavladavanja,

razvijanje odgovornosti prema sebi i drugima, postizanje samokontrole: uenje tehnika dostizanja kontrole nad samim sobom (tijelo, misli); tehnike oputanja,tehnike za poboljanje koncentracije, uenje mijenjanja oputanja i koncentracije, uenje tehnika vizualizacije, upotreba tehnika otklanjanja negativnih osjeaja, straha i drugih negativnih stanja - tehnika sustavne desenzitizacije, kontrola pozitivnih misli)

specijalna psihika priprema (izrada prednastupnih procedura i strategija, upotreba"sidrenja" uvjetovanog refleksa, irenje granica realnosti, pobuda stremljenjaprema potpunosti, upotreba vizualizacije, relaksacije iostalih tehnika psihike pripreme ili mentalnoga treningaza dostizanje posebnih ciljeva - priprema na nastup nakonkretnoj utakmici s konkretnim ciljem), npr. pripremaza utakmicu, gdje eli osvojiti medalju, priprema naekstreman stres itd.Stavovi do uspjeha: to uzrokuje uspjehili to uzrokuje neuspjeh?Praznovjerje sustav pripreme kao standardizirani pristup

55

PLAN PSIHIKE PRIPREME

Svakom ozbiljnom nacrtu psihike pripreme mora prethoditi analiza sportaevogponaanja.

Posebna panja vrijedi za optimalnost aktivacije (prejaka, preniska) i nivosamopouzdanja prije utakmice.

Optimalnost sportaevog ponaanja ovisi od koliine stresa, koji djeluje na njega, i njegove sposobnosti suoavanja sa stresom, desenzibilizacije tzv. prednastupne anksioznosti i drugih napetosti, koje se u poveanoj mjeri pojavljuju prije poetka natjecanja.

Praenje stresa je na 3 nivoa: fiziolokom, doivljajnom i ponaajnom. Stres utjeena nastup u smislu poveanja promjenjivosti (padovi i usponi), openitog pogoranjanastupa ili potpune blokade nastupa. Negativno djeluju i specifini strahovi inemogunost koncentracije

Poslije zavrene analize ponaanja slijedi plan psihike pripreme. Psihika priprema ide u planu s postavljenim ciljevima. Najvie puta cjelinu vjebe napravi sporta sam, stalno i u zajednikoj suradnji sa

psihologom kontroliraju trenutano stanje, pokuaju evidentirati potrebe zapromjenama programa - ako su potrebne, psiholog sportaa ui odreene vjebe, a i priroda nekih vjeba je takva, da ih mora voditi psiholog

Glavninu sportaeve psihike pripreme moe sporta izvoditi samostalno.

66

PRIPREMA ZA NATJECANJE Osnovna psihika priprema - natjecatelje elimo pripremiti na neoekivane

situacije, da se te u sutini nikad onda ne javljaju vie. Povezivanje psiholokih vjetina - upotrebimo vizualizaciju za simuliranje okoline

natjecanja. Natjecatelji trebaju stvoriti potpunu sloiku, koja e ukljuivati i psihike i fizike zahtjeve nastupa.

Postavljanje ciljeva nastupa - Ciljeve bi trebali natjecatelji zapisati u svoj dnevnik dan prije natjecanja. Postavit e ih sami uz savjet trenera.

Priprema okoline - natjecanje i trener pokuava otkloniti iz okoline sve one stvari, koje bi uzrokovale neeljenu smetnju. Sve smetnje ne moemo otkloniti, ali moemo barem pokuati stvoriti najprimjerniju okolinu za natjecatelja, koja e uzrokovati to manje smetnji u njegovom razmiljanju na samu utakmicu. S dobro razvijenim psiholokim sposobnostima kasnije natjecatelji lake znaju srediti probleme zbog smetnji, koje se jo uvijek mogu desiti za vrijeme prije nastupa.

Priprema na kraju natjecanja - Natjecatelji se moraju sa mjestom natjecanja dobro upoznati prije nastupa. Tu je potrebno pokuati otkloniti sve nepoeljne faktore, koji uzrokuju smetnje; ako nije mogue, onda treba napraviti strategiju, u kojom emo se s ovim problemima suoiti

Prednastupna rutina Mnogi natjecatelji su razvili svoju osobnu prednastupnu rutinu, koja je sastavljena iz odreenih dogaaja, koji slijede prije natjecanjauvijek u jednakom redoslijedu. Moe predstavljatipovod, koji pripremi natjecatelja prema poetkukoncentracije i upotrebi ostalih psihikih vjetina.

77

Posebni prednatjecateljski postupak rutinana velikom natjecanju

Velikih utakmica u ivotu sportaa nema mnogo, zato se na njih treba psihiki pripremiti.

Prednatjecateljski postupak predstavlja poetak konane pripreme na nastup Rutina poinje izvoditi pri danom povodu. To moe biti vanjsko vrijeme,

vanjski dogaaj ili vanjska aktivnost, koju natjecatelj uvijek izvodi prije utakmice.

Natjecatelji moraju dobiti optimistino razpoloenje glede svojeg nastupa (moraju vjerovati u svoju uspjenost), moraju nadzirati nivo optimalne aktivacije, koncentracije, itd.

Natjecatelji moraju imati u mislima listu zadataka, koje moraju izvriti u toku natjecanja (npr. pregled opreme, odjee,). Tako svoju koncentraciju fokusiraju u konkretne zadatke i nemaju vremena razmiljati o samom nastupu

Janica, Bormio, 2005 (fokus pred utrku)

88

Anksioznoststrah, tjeskoba, nemir, zabrinutost (Spielberger, 1972)

Stanje anksioznosti trenutano emocionalno stanje, vezano na aktivaciju organizma

Znaajka anksioznosti predodreenost,da opaamo dane pojave kao prijetee

Prijetnja je percepcija fizikeili psiholoke opasnosti

Stres stimulus, percepcija neravnotee izmeu zahtjeva okoline i kapacitetaodgovora

99

Multidimenzionalna prirodaanksioznosti

Kognitivna anksioznost (stanje, znaajka) mentalna (doivljajna) komponenta

Somatska anksioznost (stanje, znaajka) fizioloki (efektivni) dio anksioznosti; odrava se sa stupnjemfiziolokoga stresa

Giorgio Roccanakon pobjede

1010

Prednastupna anksioznostLEGENDA:

Competitive state anxiety stanjeprednatjecateljske anksioznosti,Time to competition vrijeme za utrku,Cognitive kognitivnaanksioznost,Somatic somatskaanksioznost.

1111

Odnos anksioznosti i uspjenostina natjecanju

LEGENDA: stanje kognitivne

anksioznosti, stanje somatske

anksioznosti.

1212

Stres na natjecanju

Stres formula 1: D iz okoline uzbuenje/pobuenje/arousal -negativne misli = stres

Stres formula 2: D iz okoline negativne misli -uzbuenje/pobuenje/arousal = stres

1313

PUTEVI PREMA SAVLADAVANJU STRESA

STRES MANAGMENT: - A) REDUKCIJA STRESA i- B) SAVLADAVANJE STRESA

Moemo mijenjati okolinu, stupanj uzbuenja/arousali negativne misli. Savladavanje ide u smjeru:redukcije stresa i uenja savladavanja stresa(tjelesne ili mentalnetehnike ili obje zajedno)

1414

TEHNIKE OKOLINE VANJSKAREDUKCIJA STRESA

Umanjivanje nesigurnosti (strukturiranje prednatjecateljske situacije)

Umanjivanje znaajnosti utakmice

Pritisci, vlastiti, drugi, mediji

1515

TJELESNO SAVLADAVANJE STRESA

Autogeni trening Oputanje pomou upotrebe slika ili vizualizacije Hipnoza Disajne tehnike Tehnika progresivnog oputanja Bio-feedback metoda oputanja

(poligraf, PAT, i dr.)

Reiner Schoenfelder

1616

KOGNITIVNO SAVLADAVANJE STRESA

1. korak: Prepoznavanje negativnog samogovora Pet glavnih kategorija negativnih misli: Zabrinutost zbog nastupa, posebno u

usporedbi s drugim portaima Nemogunost odluivanja, jer ima previe

mogunosti porta postane preokupiran s fizikim

znakovima, koji ukazuju na stres Razmiljanje o moguim posljedicama zbog

slabog nastupa, to ukljuuje i neodobravanje, kaznu, gubitak samopouzdanja,

misli o nedostatnosi (neadekvatnosti), koje ukljuuju samokritiku ili samo-krivnju

1717

Tehnika zaustavljanja misli Kad sporta sazna, da su njegove misli nekorisne (neproduktivne), moemo mupomoi s tehnikom zaustavljanja misli. Kad se nae u poloaju s punom glavom negativnih misli, mora viknuti : "Stop!''. S time zaustavinegativni val i mijenja ga s korisnim (produktivnim) mislima. Ali ta tehnika ne djeluje dobro, ako nema korisne misli ve unaprijed pripremljene.

Upotreba tehnike: Sportau treba pomoi kod otkrivanja dogaaja,

koji mu uzrokuju negativne misli Sporta mora upoznati, da su negativne misli one,

koje kvare optimalno psihiko stanje Saznati znak, koji sportau znai STOP

(glasna rije, pucketanje prstima, crvena zastavica) Sportau pomoi pronai realne misli,

koje nadomjeste negativne misli Tehniku je potrebno vjebati i u zamiljenim okolinama,

prvo pusti da se negativne misli razviju, onda da znak, koji znai STOP i konano mijenja misli za netoproduktivno

Upotreba tehnike na natjecanju

1818

Tehnika razumnog razmiljanja Tehnika je korisna u primjeru kada porta nije u

stanju otkloniti negativne misli i zamjeniti ih s konstruktivnima. U takvim primjerima su negativne misli ve tako ukorijenjene da sporta slijepo vjeruje da su istinite. Nerazumne misli imaju sljedei oblik: Dobri sportai nastupaju bez greaka, ja sam

napravio greku, nisam dobar sporta. Sve kritike su loe namjere, trener me kritizira, eli

mi loe. Pobjeda je glavni cilj u sportu, nisam pobijedio, ja

sam luzer i gubitnik Nerazumne misli treba zamjeniti s razumnima!!!

1919

Tehnika pametnoga govoraPostoje jo mnoge druge kognitivne tehnike za savladavanje stresa. Jedna izmeu njih je 'cijepljenje stresa'' (Stres Inoculation). Tehnika pomae kod razvijanja hijerarhije stresa. Ukljuuje cca. deset specifinih dogaaja, koji uzrokuju razliiti stupanj napetosti. Dogaaji su rangirani od najmanje stresnog do najvie stresnog. Sportai dogaaje povezuju s negativnim mislima, koje su doivjeli uz njih. Onda treba razviti pozitivna samoocjenjivanja i snjima zamjeniti prola negativna. Sporta poinje s najmanje stresnom situacijom. U mislima si pokuava predstavljati situaciju. Pokuava osjetiti stres, kojeg bi u stvarnosti doivljavao. Slijedi upotreba tehnike oputanja i tehnike mijenjanja negativnih misli s pozitivnima. To slijedi toliko vremena, dok ne osjeti vie napetosti uz ovaj doaaj. Tako slijedimo svaki sljedei dogaaj. Takvutehniku onda primijenimo u skladu sa stresnomsituacijom na velikom natjecanju.

Bode Miller

2020

KLJUNE SUGESTIJE Poticanje sampouzdanja u zadnjem mjesecu

(orijentacija na dobro, ne samo traenje greaka) Strukturiranje okoline (pozitivno, ohrabrujue, predodba,

da ima sporta iza sobom team, koji vjeruje u njega) Kontrola drutvenih kontakata (tko? kada?) Izraena i vjebana prednatjecateljska procedura,

koja ukljuuje pripremu na neoekivano 100 % izvjebana predodba optimalnoga nastupa

na velikom natjecanju Zaposliti sportaa (strukturiranje vremena, orijentacija na rad,

ne na rezultat) Izgraen odnos prema javnosti i novinarima Razbijanje prednatjecateljske anksioznosti za vrijeme

velikog natjecanja (oputanje) Uloga na natjecanju (pobuditi rad DH)

2121

Hvala.

1

eljko Todorovi

Priprema za natjecanje: Dugorona i kratkorona priprema zadnjih est tjedana, dan prije natjecanja i dan natjecanja

Kako bismo objasnili pripremu za dan prije natjecanja potrebno je rei da razdoblje od 7 do 12 dana prije natjecanja treba biti organizirano na takav nain da je dan prije natjecanja logian nastavak duljeg vremenskog pripremnog postupka. Tijekom ovog razdoblja treba optimizirati nekoliko bitnih zadataka:

konzumaciju hrane (vrstu, koliinu i vrijeme) unoenje tekuine dnevne aktivnosti (posao/kola, oputanje, drutvena komunikacija) navike spavanja (vrijeme, trajanje) trening (vrijeme, trajanje, ciljeve)

Kada se svi ovi bitni imbenici uzmu u obzir, paljivo planiraju i izvravaju, poveavaju se izgledi da e natjecateljska izvedba biti dobra. Kako vodimo brigu o unosu hrane? Puno puta strijelcima se savjetuje da uzmu neto hrane sa sobom kada putuju u egzotine i daleka mjesta. To je u redu. S druge strane, dobra je zamisao pokuati kod kue jesti slinu hranu koja je uobiajena u mjestu putovanja. Danas nije jako teko posjetiti korejski, kineski, meksiki, talijanski ili drugi restoran u vlastitoj domovini. Bitna stvar je, ako je mogue, jesti u vrijeme koje je u skladu s vremenom natjecanja (najmanje dva sata prije discipline). Kakvoa hrane treba biti takve vrste da prua dobro i stalno oslobaanje energije tijekom mea, a da u isto vrijeme ne uznemiruje eludac ili daje osjeaj teine. Unos tekuine, posebno tijekom dugih prekomorskih letova, u vruim krajevima i/ili podrujima s niskim higijenskim nadzorom, mora biti ozbiljno razmotrena. Potronja hrane i tekuine treba biti planirana sa strunjakom za prehranu (nutricionistom).

2

Kao pravilo, mnogi strijelci diljem svijeta su amateri, to znai da osim streljatva imaju svoje aktivnosti na poslu ili u koli. Ova injenicu treba ozbiljno uzeti u obzir kod planiranja pripremnog razdoblja. Putovanje na velika meunarodna natjecanja ima za posljedicu promjenu u njihovim dnevnim aktivnostima, dnevnoj rutini i drutvenoj komunikaciji. Izravna posljedica promijenjenih dnevnih aktivnosti odraava se u navikama spavanja. Kod prekomorskih putovanja ove navike su ak jo vie pod jakim promjenama. Uspostava dobrog ritma spavanja ima jedan od glavnih utjecaja na izvedbu gaanja. Prednatjecateljsko uzbuenje je imbenik koji za sebe ini ovaj zadatak vrlo sloenim. Tijekom ovog razdoblja, ako je mogue, pojedini treninzi trebaju poinjati u isto vrijeme kada poinje me na natjecanju. Zadatak treninga je izravno usmjeren i povezan s ciljem natjecanja. DAN PRIJE NATJECANJA Uz provoenje gore navedenog, na taj dan treba provesti dodatni postupak:

posjetiti streljanu tehnika kontrola opreme trening veernji tehniki/taktiki sastanak

Posjeta streljani ima bitnu ulogu u dobivanju osjeaja atmosfere i provjeri nekoliko praktinih stvari.

provjera streljakog mjesta podloga, visina stola, tipke za nadzor mete svjetlo u zatvorenim streljanama bitno je od kuda dolazi svjetlo

(niski/visoki strop), kakvoa svjetla na metama, dodatna svjetla. Kod otvorenih streljana treba provjeriti intenzitet i dosljednost sunevog sjaja tijekom natjecateljskog dijela dana, sjene na metama, njihov kut i pokrete preko njih.

3

vjetar/mira smjer, intenzitet, trajanje i razdoblja temperatura na streljani (odabir odjee) smjetaj nunika smjetaj sobe za medicinsku pomo smjetaj oruara

Nakon prikupljanja svih ovih podataka, strijelac treba obaviti tehniki kontrolu opreme. Sljedei korak je trening. Prva stvar koju treba napraviti prije natjecanja je oistiti oruje (posebna panja na kalibar .22/.38). Cilj ovog treninga je navikavanje na streljako mjesto, podeavanje niana, prouavanje svjetla - vjetra miraa tijekom gaanja. Ako trening nije u isto vrijeme kao natjecanje preporuljivo je gledati trening strijelca koji trenira na istom mjestu u vrijeme natjecanja i dobiti dodatne podatke. Tijekom ovog treninga strijelac treba primiti posljednje podeavavajue savjete trenera. Na kraju treninga opremu treba jo jednom provjeriti i spremiti, tako da je spremna za sljedei dan. U kano poslijepodne ili veer je sasatanak sa svim lanovima ekipe. Tijekom ove prigode treba predati startne brojeve, konani raspored natjecanja. Pojedinosti o aktivnostima sljedeeg dana treba napraviti za svakog strijelca (vrijeme ustajanja, doruak, vrijeme prijevoza na streljanu,...). Povratna rasprava o danu treninga u kojoj svi strijelci iznose svoja gledita je jedna od kljunih stvari. Tijekom cijelog pripremnog razdoblja i zadnjeg treninga svaki strijelac treba od trenera dobiti taktiki opis i konano postavljene ciljeve za sljedei dan. DAN NATJECANJA Dan poinje ustajanjem, nakon toga tjelovjeba, tuiranje i zatim doruak. Bitno je spomenuti da strijelac za doruak prvo treba jesi slatku hranu (med, pekmez) s kruhom, a nakon toga mesne proizvode, sir i piti eljenu tekuinu (sok, mlijeko). U svakom sluaju, kao to je opisano, odabir hrane treba pruiti dugotrajni izvor energije bez uznemiravanja eluca i davanja osjeaja teine tijekom gaanja. Doruak treba biti dva sata prije natjecanja.

4

Nakon ovoga strijelac se povlai u svoju sobu radi mentalne pripreme za natjecanje. Ovo nije mentalni trening, ve ivo predoavanje svih postupaka koji e se dogoditi u sljedeih nekoliko sati. Kada je to uinjeno strijelac odlazi do streljane. Dolazak do streljane treba biti najmanje jedan sat prije poetka natjecanja. Uzimanje streljake opreme i pravljenje posljednje provjere je zadnja stvar prije ulaska u natjecateljsku fazu. NATJECANJE Prva stvar koju treba napraviti je dobro i podrobno tjelesno zagrijavanje. Sljedea faza je tehniko zagrijavanje u oznaenim podrujima gdje se dovrava podizanje oruja, suhi trening, nianjenje prema meti/zidu i razvoj osjeaja ravnotee. Deset minuta prije poetka natjecanja strijelac treba biti na streljakom mjestu. Smjetaj opreme u poznati red, panja da stolica ne ometa susjednog strijelca bitni su dijelovi na koje treba pripaziti. Sljedei korak je nalaenje eljenog streljakog mjesta i provoenje suhog treninga. Bitan dio uspjene izvedbe je da strijelac tijekom cijelog mea ima jasnu sliku osnovnog cilja koji treba biti postignut, te da tono izvri taktiki plan natjecanja. Pobjeda nije uvijek glavni cilj. Ovisno o nivou strijelca, kvalitetama i sadanjoj formi moemo razlikovati 3 glavne skupine ciljeva:

ciljeve razvoja iskustva tehniki usmjerene ciljeve rezultatske ciljeve

Koji od gore navedenih ciljeva treba odabrati za ispunjenje pitanje je opeg godinjeg plana i trenerove procjene trenutnog stanja strijelca. Nadalje, planiranje odmora tijekom natjecanja i savjetovanje s trenerom su neki od glavnih dijelova u pokuaju da se postigne eljeni nivo izvedbe. Svi ovi dijelovi ve su bili predmet prouavanja i planiranja tijekom pripremne faze i taktikog sastanka dan prije natjecanja.

5

Na ovom mjestu elim naglasiti da, po zavretku zadnjeg natjecateljskog hitca, strijelac treba napustiti liniju gaanja bez ometanja ostalih natjecatelja. Ovo je vrijeme za prvi povratni razgovor sa strijelcem. On treba biti kratak jer je ovo jedan od najosjetljivijih trenutaka. To zapravo znai da trener moe dobiti emocionalno jaki povratni odgovor bez ikakvog minkanja. Nakon ovog razgovora vrijeme je da se strijelac smiri, popije i/ili pojede neto, ukoliko nije obavezan ii na antidopinku kontrolu. Ovisno o plasmanu, strijelac treba u konanici napraviti pripremu za finalno gaanje. U ovom dijelu natjecanja, nakon oputanja treba se pobrinuti za sve dijelove postupka zagrijavanja, taktikog plana, postavljanja ciljeva, dolaska na streljako mjesto. Veer je rezervirana za razgovor za okruglim stolom s lanovima ekipe.

drugi povratni razgovor sa strijelcem koji se natjecao analiza plan za sljedei dan

o oputanje o preventivne mjere o skidanje (downloading) o predpriprema za predstojee natjecanje

Sve gore spomenute stvari moraju biti paljivo planirane, rasporeene u pisanom obliku i nakon svake faze dokumentirane. Ovo je raspored u grubim okvirima, te ga treba prilagoditi temeljeno na vaoj osobnoj toki gledita.

6

DAN PRIJE NATJECANJA DAN NATJECANJA

startni broj

Streljana putovnica pod karton tehnike kontrole

stol akreditacija

ureaj za metu durbin

svjetlo kofer za oruje

vjetar cipele

mira naoale

temperatura kapa

nunik, lijenik zdravstveni dokumenti

oruar

Tehnika kontrola NATJECANJE Trening provjera oruja

ienje oruja streljivo

dijelovi niana ipka za ienje cijevi

svjetlo toperica

vjetar stolac

mira mete

Sastanak durbin startni broj titnici za ui

vrijeme gaanja kapa

streljako mjesto naoale

ustajanje biljeka cilja

doruak taktika biljeka

prijevoz na streljanu tekuina za pie

cilj hrana

taktika

1SVEUSVEUILIILITE U ZAGREBU TE U ZAGREBU KINEZIOLOKINEZIOLOKI FAKULTETKI FAKULTET

OSNOVE KONDICIJSKE OSNOVE KONDICIJSKE

PRIPREME STRIJELACAPRIPREME STRIJELACAprof.dr.scprof.dr.sc. Hrvoje . Hrvoje SertiSerti

MEUNARODNI SEMINAR TRENERA STRELJATVA

Zagreb 26. i 27.09. 2009.g.

StreljaStreljatvo je jedan od najmasovnijih tvo je jedan od najmasovnijih sportova na svijetusportova na svijetu

StreljaStreljatvo je jedan od sportova u tvo je jedan od sportova u sustavu izobrazbe sustavu izobrazbe

za zvanje Magistra za zvanje Magistra KineziologijeKineziologije(na (na KinezioloKineziolokomkom fakultetu fakultetu

SveuSveuiliilita u Zagrebu)ta u Zagrebu)

SPORT SPORT PREDMET STRELJAPREDMET STRELJATVO JE TVO JE SASTAVNI DIO REDOVITOG PROGRAMA SASTAVNI DIO REDOVITOG PROGRAMA STUDIJA OIT DVSTUDIJA OIT DV-- a i IZBORNOG PROGRAMA a i IZBORNOG PROGRAMA SVEUSVEUILIILINOG STUDIJA U FONDU OD 30 SATI NOG STUDIJA U FONDU OD 30 SATI (mogu(mogunost izbora u 2. i 10. semestru)nost izbora u 2. i 10. semestru)

Prije Prije -- SadaSada

Zajedno s razvojem streljaZajedno s razvojem streljatva tva razvijao se i sustav treninga za razvijao se i sustav treninga za streljastreljatvotvo

PrijePrije-- 1 trener1 trener

SadaSada tim strutim strunjaka (streljanjaka (streljaki ki trener, fizioterapeut, psiholog, trener, fizioterapeut, psiholog, kondicijski trener, kondicijski trener, nutricionist....)nutricionist....)

MOTORIKI

PROSTOR

MOTORIKA

DOSTIGNUA

MOTORIKE

SPOSOBNOSTI

MOTORIKA

ZNANJA

KONDICIJSKA PRIPREMASTRIJELACA

BAZINA KONDICIJSKA

PRIPREMA

SPECIFINA KONDICIJSKA

PRIPREMA

2Kondicijski treningKondicijski treningKondicijski trening Kondicijski trening momoe se definirati kao e se definirati kao proces unapreenja proces unapreenja motorimotorikih i kih i funkcionalnih funkcionalnih sposobnosti, sposobnosti, morfolomorfolokih kih karakteristika , karakteristika , zdravstvenog statusa zdravstvenog statusa sportasportaa, te za tu a, te za tu svrhu , potrebnih svrhu , potrebnih motorimotorikih znanja kih znanja ((JukiJuki i sur., 2003)i sur., 2003)

Kondicijski trening Kondicijski trening (fizi(fizika priprema sportaka priprema sportaa)a)

prema prema KeulKeul, 1984., 1984.

Primarni cilj je:Razvoj i stabilizacija kondicijske (fizike)

pripremljenosti sportaa

Stanino-strukturalnisustav

Dominantno djeluje na

Energetski sustav

Neuro-mentalnisustav

Primarni efekti kondicijskog treninga su:

Usavravanje psihofizikih (funkcionalno-motorikih) sposobnosti

Odgaanje reakcija umora

Ubrzavanje procesa oporavka

Smanjenje broja i teine ozljeda

Kondicijska pripremaKondicijska priprema

Kondicijska priprema je sloKondicijska priprema je sloen proces primjene en proces primjene razlirazliitih programa za razvoj i odritih programa za razvoj i odravanje avanje funkcionalnih i motorifunkcionalnih i motorikih sposobnostikih sposobnosti i i morfolomorfolokih obiljekih obiljejaja sportasportaa.a.

Osnovna je zadaOsnovna je zadaa svih programa a svih programa unapreivanje treniranosti i sportskih rezultata unapreivanje treniranosti i sportskih rezultata podizanjem podizanjem opopih, baziih, bazinih i specifinih i specifinihnih osobina osobina koje su neophodne za uspjekoje su neophodne za uspjeno obavljanje no obavljanje trenatrenanih i natjecateljskih aktivnosti.nih i natjecateljskih aktivnosti.

Vrste kondicijske pripremeVrste kondicijske pripreme

OpOpa ili via ili viestrana estrana pripremapriprema

Osnovna ili baziOsnovna ili bazina na pripremapriprema

SpecifiSpecifina pripremana priprema

Situacijska pripremaSituacijska priprema

OpOpa ili via ili viestrana estrana kondicijska pripremakondicijska priprema

Podrazumijeva proces skladnog ili viPodrazumijeva proces skladnog ili viestranog estranog razvoja motorirazvoja motorikih i funkcionalnih sposobnosti i kih i funkcionalnih sposobnosti i morfolomorfolokih karakteristika uz uvakih karakteristika uz uvaavanje avanje specifispecifinih zahtjevanih zahtjeva pojedinog sporta ili pojedinog sporta ili sportske discipline STRELJAsportske discipline STRELJATVATVA

Razvijaju se one karakteristike koje se u Razvijaju se one karakteristike koje se u konkretnom sportu konkretnom sportu ne mogu izravno ne mogu izravno promijenitipromijeniti, nego ih je potrebno razviti zbog , nego ih je potrebno razviti zbog zahtjeva specifizahtjeva specifinosti streljanosti streljatvatva

Osnovna ili baziOsnovna ili bazinanakondicijska pripremakondicijska priprema

Nastavak Nastavak viviestrane pripremeestrane pripremeKoriste se vjeKoriste se vjebe , opterebe , optereenja i metode rada za enja i metode rada za potpuni razvoj potpuni razvoj bazibazinih motorinih motorikih kih sposobnostisposobnosti o kojima najvio kojima najvie ovisi rezultat u e ovisi rezultat u nekoj sportskoj graninekoj sportskoj graniTakva priprema podrazumijeva daljnje Takva priprema podrazumijeva daljnje povepoveanje anje funkcionalnih sposobnostifunkcionalnih sposobnosti razlirazliitih itih organa i organskih sustava, poboljorgana i organskih sustava, poboljanje anje ivivanoano--mimiiine koordinacije, povene koordinacije, poveanje dimenzija anje dimenzija snage,izdrsnage,izdrljivostiljivosti i fleksibilnosti te usavri fleksibilnosti te usavravanje avanje sposobnosti za efikasan oporavak sposobnosti za efikasan oporavak

3SpecifiSpecifina kondicijska pripremana kondicijska priprema

Ima za cilj osigurati Ima za cilj osigurati energetsku energetsku prilagodbuprilagodbu na specifina specifine zahtjeve ne zahtjeve sporta pomosporta pomou kompleksa vjeu kompleksa vjebi koje bi koje su slisu sline tehnici sportane tehnici sporta

IntegriraIntegrira kondicijski i tehnikondicijski i tehniki treningki trening

PoboljPoboljavaju se avaju se specifispecifine ne sposobnostisposobnosti i osobine u situacijskim i osobine u situacijskim uvjetimauvjetima

Situacijska kondicijska pripremaSituacijska kondicijska priprema

Integrira Integrira taktitaktiki i kondicijski treningki i kondicijski trening

Izvoenje sportske aktivnosti u Izvoenje sportske aktivnosti u natjecateljskim uvjetimanatjecateljskim uvjetima uz pojauz pojaan an dinamizam ili trajanje aktivnosti ili dinamizam ili trajanje aktivnosti ili povepoveano vanjsko optereano vanjsko optereenjeenje

IntenzitetIntenzitet varijabilan, varijabilan, ekstenzitetekstenzitet jednak jednak ili uveili uvean, an, odmoriodmori jednaki ili nejednaki ili neto krato kraii

KONDICIJSKA PRIPREMASTRIJELACA

MOTORIKAPRIPREMA

FUNKCIONALNA PRIPREMA

VjeVjebe fizibe fizike pripremeke pripreme

U streljaU streljatvu se mogu tvu se mogu podijeliti na:podijeliti na: Pripremu motoriPripremu motorikih kih

sposobnostisposobnosti Pripremu funkcionalnih Pripremu funkcionalnih

sposobnostisposobnosti

* n* noge, troge, trbuh. lbuh. leaea, ruke , ruke i ramenai ramena

Kondicijske sposobnostiKondicijske sposobnosti

Funkcionalne sposobnostiFunkcionalne sposobnosti povezane su s povezane su s djelotvornosti sustava za transport kisika djelotvornosti sustava za transport kisika (aerobni kapacitet) i s efikasnosti anaerobnih (aerobni kapacitet) i s efikasnosti anaerobnih energetskih mehanizama.energetskih mehanizama.MotoriMotorike sposobnostike sposobnostiU njihovoj osnovi leU njihovoj osnovi lei efikasnost organskih i efikasnost organskih sustava, a posebno sustava, a posebno ivivanoano--mimiiinog koji je nog koji je odgovoran za intenzitet, trajanje i regulaciju odgovoran za intenzitet, trajanje i regulaciju kretanja. Te sposobnosti omogukretanja. Te sposobnosti omoguavaju snaavaju snanu, nu, brzu, dugotrajnu, preciznu ili koordiniranu brzu, dugotrajnu, preciznu ili koordiniranu izvedbu razliizvedbu razliitih motoriitih motorikih zadataka. kih zadataka.

VjeVjebe za trening fizibe za trening fizike pripremeke pripreme

VjeVjebe u streljabe u streljatvu tvu su vrlo specifisu vrlo specifine i ne i kompleksnekompleksne

Uvijek su usmjerene Uvijek su usmjerene ka zadrka zadravanju avanju mirnomirnoe ruke i cijelog e ruke i cijelog tijelatijela

4Osnovno i dodatno jaOsnovno i dodatno jaanjeanje

Za uspostavljanje Za uspostavljanje ravnoteravnotee u snazi e u snazi lijeve i desne strane lijeve i desne strane tijelatijelaTa ravnoteTa ravnotea je a je narunaruena ena jednostranim jednostranim naprezanjem u naprezanjem u treningu vatrenim treningu vatrenim oruorujemjem

Aktivnosti za razvoj funkcionalnih Aktivnosti za razvoj funkcionalnih sposobnostisposobnosti

TrTranjeanje

VoVonja biciklomnja biciklom

Plivanje i plivanje bez udisajaPlivanje i plivanje bez udisaja

Ronjenje na duRonjenje na due udaljenostie udaljenosti

skijanjeskijanje

Klizanje Klizanje

Planinarenje Planinarenje

Razvoj motoriRazvoj motorikih sposobnostikih sposobnosti

U pripremnom periodu uvijek ukljuU pripremnom periodu uvijek ukljuiti iti treninge u treninge u teretaniteretaniRazvoj relativne snage se postiRazvoj relativne snage se postie e vjevjebanjem bez pomagalabanjem bez pomagalaOva dva tipa treninga su Ova dva tipa treninga su zamjenjenazamjenjenaspecifispecifinim vjenim vjebama za strijelce pibama za strijelce pitoljem toljem ili puili pukom u fazi intenzivnih streljakom u fazi intenzivnih streljakih kih treningatreninga

Struktura kondicijskog treningaStruktura kondicijskog treninga(prema (prema FoxFox--u, 1980.)u, 1980.)

KONDICIJSKI TRENING (fizika priprema sportaa)

Trening izdrljivosti

Trening repetitivnesnage

Trening statikesnage

NEURO-MUSKULARNI TRENINGRazvoj motorikih

(kvantitativnih) sposobnosti

Trening snage

Trening brzine

Trening gibljivosti

Trening eksplozivnesnage

Trening brzinskesnage

KARDIO-RESPIRATORNI TRENING Razvoj funkcionalnih sposobnosti

Aerobni TreningA

AnaerobniTreningG+P

Mjeoviti aerobno-anaerobni trening

Dobrobiti ove vrste treninga su Dobrobiti ove vrste treninga su mnogemnoge

Muskulatura je u Muskulatura je u uvjetima duuvjetima dueg statieg statikog kog rada i opskrbljena durada i opskrbljena dui i period s veperiod s veom om kolikoliinom kisika inom kisika

Radna sposobnost Radna sposobnost mimiiia je dua je dua i a i efikasnijaefikasnija

JaJaa plua plua, a, produproduena udisajna ena udisajna fazafaza

Efikasnija opskrba Efikasnija opskrba kisikom za kisikom za ivivani ani sustav sustav bolja reakcija bolja reakcija i koncentracijai koncentracija

KONDICIJSKA PRIPREMA STRIJELACA UTJEKONDICIJSKA PRIPREMA STRIJELACA UTJEE:E:

na samopouzdanje i koncentracijuna samopouzdanje i koncentraciju

na mirnona mirnou pri stavovimau pri stavovima

na odrna odravanje mirnoavanje mirnoe ruku i cijeloga tijelae ruku i cijeloga tijela

na harmonina harmonini razvoj tjelesne muskulatureni razvoj tjelesne muskulature

kao relaksacija i promjena sadrkao relaksacija i promjena sadraja treningaaja treninga

5Struktura kondicijske pripremeStruktura kondicijske pripreme

Analiza sportske Analiza sportske aktivnostiaktivnosti

Analiza dimenzija Analiza dimenzija sportasportaaa

Metodika kondicijske Metodika kondicijske pripremepripreme

Planiranje i Planiranje i programiranje programiranje kondicijske pripremekondicijske pripreme

15.0%

15.0%

12.5%

12.5%

10.0%5.0%

30.0%

preciznost

konativneosobinefunkcionalnesposobnostistatika snaga

ravnotea

kognitivnesposobnostifleksibilnost

HIPOTETSKA FAKTORSKA STRUKTURA HIPOTETSKA FAKTORSKA STRUKTURA USPJEUSPJENOSTI U STRELJANOSTI U STRELJATVUTVU

Vrste kondicijskih podraVrste kondicijskih podraajaaja

RazvojniRazvojni

OdrOdravajuavajuii

ObnavljajuObnavljajuii

RegeneracijskiRegeneracijski

PrevencijskiPrevencijski

RehabilitacijskiRehabilitacijski

Razvojni programiRazvojni programitemelje se na temelje se na dominaciji trenadominaciji trenanih nih podrapodraaja koji aja koji stimuliraju razvoj stimuliraju razvoj odreenih kondicijskih odreenih kondicijskih svojstavasvojstava

Cilj je kreiranje novih Cilj je kreiranje novih adaptacijskih procesa adaptacijskih procesa na na vivioj razinioj razini od od one u kojoj se sportaone u kojoj se sportaprije toga nalazioprije toga nalazio

OdrOdravajuavajui programii programi sastoje se od sastoje se od trenatrenanih operatora kojima je temeljna nih operatora kojima je temeljna zadazadaa zadra zadrati stanje organizma ati stanje organizma to blito blie e stanju koje je ostvareno razvojnim stanju koje je ostvareno razvojnim programimaprogramima

ObnavljajuObnavljajui programii programi podrazumijevaju podrazumijevaju intervencije na svojstvima kod kojih je primijeintervencije na svojstvima kod kojih je primijeen en pad kvalitetne razine u odnosu na prethodno pad kvalitetne razine u odnosu na prethodno razdoblje razdoblje

Primjenjuju se : Primjenjuju se :

Nema dovoljno vremena za razvojne

programe

Nie vrijednosti intenziteta

Nie vrijednosti ekstenziteta

6Regeneracijski programiRegeneracijski programi ukljuukljuuju one uju one sadrsadraje, optereaje, optereenja i metode koje imaju enja i metode koje imaju funkciju ubrzavanja procesa oporavka funkciju ubrzavanja procesa oporavka nakon treninga i natjecanjanakon treninga i natjecanja

Dopunska sredstva i metode

Prevencijski programiPrevencijski programi usmjereni su na usmjereni su na unapreenje svih segmenata unapreenje svih segmenata lokomotornoglokomotornog aparata radi izbjegavanja ozljeivanja sportaaparata radi izbjegavanja ozljeivanja sportaa a te ublate ublaavanja posljedica sportskih ozljedaavanja posljedica sportskih ozljeda

Miino tkivo

Vezivno tkivo

Proprioceptivnitrening

Rehabilitacijski programiRehabilitacijski programi usmjereni su usmjereni su na postupke vrana postupke vraanja ozlijeenog anja ozlijeenog sportasportaa u puni trenaa u puni trenani i natjecateljski ni i natjecateljski program program

Medicinska rehabilitacija

Sportska rehabilitacija

VRIJEDNOSTI KONDICIJSKOG TRENINGA NAMJENJENOG RAZVOJU FUNKCIONALNIH I MOTORIKIH SPOSOBNOSTI ZA STRELJATVO SU:

muskulatura se kod dugog statikog rada bolje opskrbljuje

kisikom

mijena tvari je poboljana

radna sposobnost miia je dulja i bolja

due i lake se odrava ravnotea

muskulatura se bre oputa i oporavlja nakon napora

produava se disajna faza kod nianjenja

skrauje se vrijeme reakcije, pa je otrina vida maksimalna

Hvala na paHvala na panji !nji !

Renato terman renato.sterman@gmail.com LICENNI SEMINAR PORTNEGA STRELSTVA ZAGREB 26. IN 27. 09. 2009 ANALIZA SCATT Mnotvo prirunih u radionicama izraenih pomagala, koja su biljeila razne parametre streljakih elemenata, zamjenio je kompjuter. Tek dolazak kompjutera u sportsko streljatvo, omoguio je ono, to se u ostalim sportovima moglo biljeiti obinim kamerama. Da se radi o dolasku 'kamera' u streljaki sport, moe se ustvrditi i zbog promocijskog uinka, za kojeg moemo upotrijebiti SCATT. U ostalim sportovima kamere moemo upotrijebiti za praenje zanimljivih utakmica i natjecanja, a takoer i za vrstu znaajnih analiza interakcija meu igraima. Sasvim istu namjenu imaju i elektronskih pomagala u sportskom streljatvu. Moemo ih upotrijebiti u prostorijama, koje uope nisu namijenjene sportskom streljatvu pa moemo streljatvo pribliiti skoro bilo kome, bilo gdje, a moemo ih upotrijebiti za izradu vrhunskih analiza, na osnovi kojih se mogu napraviti adekvatni programi rada za natjecatelje. A znaajna je i trea uloga elektronskih pomagala, a to je uloga trenaera. Elektronska pomagala mogu se upotrijebiti kao zamjena za stvarno gaanje. Za strunjake u sportskom streljatvu najznaajnija uloga elektronskih pomagala je uloga sustava kao analizatora. Sustav, kao to je SCATT u svojoj sutini nudi dva oblika podataka: numeroloki i grafiki. Mnotvo podataka koje dobijamo iz mjerenja strijelca mogu se tumaiti na mnogo naina, pa je zato znaajno, da ih analizira strunjak s mnogo iskustva i znanja o interakcijama biomehanikih parametara, koji su prikazani u numerolokom obliku. Ipak neki se zakljuci (analize) mogu donijeti samo iz grafikih podataka, koje mogu protumaiti i strijelci sami, a uz pomo trenera, mogu se napraviti i naprednije analize i usporedbe. Ipak prvo pogledajmo koji su sve numeroloki podaci, koji nam pokazuju rezultate mjerenja. Opi numeroloki podaci zapisani su u General shooting information list a dostupni su klikom na

gumb . Total number of match shots ukupni broj hitaca za analizu Integer result rezultat gaanja bez desetinki kruga Decimal result rezultat s ukljuenim desetinkama kruga Average shot result prosjena vrijednost pogodka s desetinkama kruga Result for the shot group in relation to the center of the target - vrijednost, za koju bi porastao

rezultat, da je strijelac optimalno podesio nianske sprave (srednji pogodak bio bi tono u sredini mete)

Integer result if a given bullet dispersion was used rezultat u cijelim krugovima, ako bi se unosio i rasip pogodaka u ovisnosti o streljivu

Decimal result if a given bullet dispersion was used rezultat s uvaavanjem desetinki, ako bi se unosio i rasip pogodaka u zavisnosti od streljiva

Total shooting time ukupno vrijeme gaanja Average time per shot prosjeno potroeno vrijeme za pojedinani hitac Stability of time interval between shots ravnomjernost ritma gaanja. Ako bi za svaki hitac

sve postupke pripreme za izvedbu hitca napravili jednako u funkciji vremena, rezultat bio bi 100% Diametrical dispersion (group size) - promjer skupine pogodaka Stability of aiming preciznost mjerenja, udaljenost je izmeu dvije najudaljenije toke, koje su

izraunate kao grafiko sredite pomicanja oruja u posljednoj sekundi (ako je parametar Control Time nastavljen na 1000 ms).

Accuracy of shooting - preciznost gaanja udaljenost je izmeu centra mete i sredita svih sredita putanja pomicanja oruja. Ako analiziramo 40 hitaca, dobivamo 40 sredita tragova putanja oruja. Sredite se izraunava iz sredita pomicanja za svaki hitac.

Average stability in 10.0 prosjeno zadravanje oruja u zoni 10.0 u zadnjoj sekundi, ako je Control time postavljen na 1000 ms. Vrijednost je izraena u %.

Average length of a trace prosjena duina putanje oruja u posljednji sekundi do trenutka opaljenja hitca (ako je Control Time postavljen na 1000 ms)

Elliptical factor for group rasip pogodaka u omjeru horizontalnog rasipa prema vertikalnom rasipu. Ako je vrijednost faktora vea od 1.00, grupa pogodaka rastegnuta je po horizontali (osi X). Ako je vrijednost manja od 1.00, grupa pogodaka je rastegnuta po vertikali (osi Y).

Elliptical factor for traces - eliptinost pomicanja oruja, posljedica kojeg je rasip pogodaka to jest eliptinost grupe pogodaka. Ako se oruje od sredine mete otklanja vie po irini, vrijednost je vea od 1.00. Ako se oruje od sredine mete otklanja vie po visini, vrijednost je manja od 1.00.

User-defined bullet dispersion rasip pogodaka, koji je definiran od strane strijelca (mm). Length of final analysis time up to the moment of the shot duina vremena pred opaljenjem

hitca, kojeg analiziramo, u tisuitim dijelovima sekunde (Control time). Drugi oblik podataka koji nam nudi SCATT, grafikog su oblika. Na desnoj strani ekrana moemo vidjeti tono to se dogaa 'na terenu' na meti. Sve to se vidi u grafikom obliku; od veliine mete, do boje putanje (traga), moe se mijenjati pomou programskih parametara. Jedna od korisnijih oblika mijenjanja tvornikih podeenja je mijenjanje boje slijedova. Kao opcija predlae se, da se cijela putanja (trag) oboji crno. Tako se sprijeava, da strijelac za vrijeme gaanja mijenja tehniku zbog pokazivanja procedure izvedbe hitca, koja na ekranu izgleda drugaije od one slike, koju strijelac obino ima u glavi.

Pogledajmo elemente grafikog zapisa

Na lijevoj strani su brojani podaci hitca, kojeg moemo vidjeti na desnoj strani. Svi parametri, koji pokazuju brojeve i sliku, mogu se mijenjati, ili iskljuiti. Najvaniji elementi grafike slike su:

- zeleni trag: putovanje oruja pred opaljenje hitca - uti trag: putovanje oruja u razdoblju, koje e biti prikazano u svim podacima u analizi

(tvorniki 1000 ms) - sivo-plavi trag: putovanje oruja u reakcijskom vremenu - crveni trag: putovanje oruja poslije opaljenja - uti kri: grafika sredina pomicanja oruja u vremenu za analizu (tvorniki 1000 ms) - ruiasti krug: pogodak

Budui da nam informacije pojedinanog pogotka ne pokazuju zakonitosti tehnike strijelca, a iz analize trebamo napraviti odreene zakljuke, pogledajmo grafike prikaze za sve hitce ispaljene u analizi.

Najznaajniji graf pokazivanja kvalitete tehnike gaanja je graf 'coordination'

Prikaz grafa loe (gornji graf) i dobre koordinacije. Koordinacija oznaava sposobnost strjelca da zadrava oruje u to manjoj zoni zoni desetke. Strijelci, koji zbog nedostatka ili nepravilnog treninga ne mogu zadravati oruja u zoni optimalnog pogotka, pokuavaju pogoditi maksimalni pogodak odmah po dolasku u toku maksimalnog pogotka. Takvu tehniku prikazuje gornji graf koordinacije.

Graf koordinacije strijelaca, koji imaju pravilnu tehniku koordinacije i mogu zadravati oruje u optimalnoj mjernoj toki dok ne poveaju pritisak okidaa do toke okidanja, prikazan je na donjoj slici. Graf brzine putovanja oruja, pokazuje koliinu zadravanja oruja u mjernoj toki do trenutka analize.

Kod strijelca s kratkim zadravanjem oruja u idealnoj mjernoj toki na treninzima (gornji graf) velika je brzina putovanja oruja i ona se ne sputa kroz godine treniranja. Brzina pomicanja oruja kod strijelca, koji na treninzima zadrava oruje u optimalnoj mjernoj toki due vrijeme, pada iz godine u godinu i kod vrhunskih strijelaca na zranoj puci pada ispod 12 mm/sek a na zranom pitolju ispod 80mm/sek.

Graf rezultata u funkciji vremena

Posljedica i pokazatelj zakonitosti obaju prijanjih grofvoa pokazuje graf rezultata u funkciji vremena. Kod tehniki nepravilnog gaanja, rezultat se do vremena opaljenja hitca znatno povisuje, da bi u posljednje 2 desetinke sekunde pred opaljenjem hitca opet znatno pao (u gornjem grafu za skoro 20 krugova), dok kod tehniki pravilnog gaanja, rezultat koji se na kraju postie, moe se vidjeti sekundu ili vie prije samog opaljivanja hitca. Renato terman

1Odabrane teme iz psihologije sporta

POSTAVLJANJE CILJEVA U SPORTUPredava prof. dr. Ksenija Bosnar

Predavanje su pripremili

Ksenija Bosnar i Hrvoje aek

U Zagrebu, 27. rujna 2009.

Sadraj dananjeg izlaganja:

1. to je psihologija sportato rade sportski psiholozi

2. Ciljevi u sportuKako postaviti ciljeve da oni budu to efikasniji?

PSIHOLOGIJA SPORTA

Psihologija sporta je znanstvena disciplina koja istrauje ponaanje osoba u sportu i vjebanju, te praktinu primjenu steenih

spoznaja (Weinberg & Gould, 1999.)

Psihologija sporta

Prva stranica Triplettovog rada o postignuu biciklista u razliitim uvjetima takmienja iz 1898 godine.

Griffith, C. R. (1925). Psychology and its relation to athletic competition. AmericanPhysical Education Review, 30, 193199.

Coleman R. Griffith (1893. - 1966.)

1965. u Rimu osnovano Meunarodno drutvo za psihologiju sporta

(International Society of Sport Psychology, ISSP)

i osniva se asopis International Journal of Sport Psychology

2Neki problemi psihologije sporta (naslovi u Handbook of sport psychology)

- Psiholoke karakteristike vrhunskih sportaa- Stjecanje vjetina

- Grupna dinamika (u sportskim grupama)

- Leadership u sportu

- Socijalno okruenje i sport

- Profesionalna etika u psihologiji sporta

- Motivacija u sportu

- Emocije u sportu .... .... ....

Primijenjena psihologija sporta

datum uspostavljanja profesionalnog statusa

- u Sjedinjenim amerikim dravama kolovoz 1986. kada je osnovana sekcija (divizija) 47 za psihologiju sporta i vjebanja.

U Hrvatskoj u 1994. godini ustanovljena prva profesionalna tvrtka Ponder za psiholoku pripremu i psiholoku dijagnostiku sportaa

Uspostavljanjem Strunog razreda za psihologiju sporta pri Hrvatskoj

psiholokoj komori 2005. godine ostvareni osnovni preduvjeti za

ustanovljavanje posebnih dopusnica

to sportski psiholozi rade?Prema Association for the Advancement of Applied Sport Psychology (AAASP)

- informiraju o ulozi psiholokih faktora u vjebanju i sportu

- poduavaju specifine vjetine vane u sportskom kontekstu (mental training)

- pomau pojedincima da razumiju ipoboljavaju svoj psihiki status- educiraju unutar organizacija ili grupahttp.// www.aaasponline.org/cc/definition.php

to sportski psiholozi ne rade?Prema Association for the Advancement of Applied Sport Psychology (AAASP)- trenerski posao- dijagnostiku i tretmane psihopatologije- tretmane ovisnosti, poremeaje prehrane, pretilost- branu i porodinu terapiju-dijagnostiku testovima za naplatu osiguranja, dijagnostiku testovima za procjenu mentalnog zdravlja itd.

http.// www.aaasponline.org/cc/definition.php

3Od sportskih psihologa se oekuje veliki broj razliitih usluga:

poduavanje tehnika za kontrolu emocija poduavanje tehnika za poboljanje

koncentracije poduavanje tehnika za regulaciju ope

razine pobuenosti poduavanje tehnika za suoavanje s

pritiskom

Od sportskih psihologa se oekuje veliki broj razliitih usluga:

jaanje otpornosti na frustraciju razvijanje vjetine komunikacije kod

sportaa poveanje samopouzdanja optimiziranje motivacije atribuiranje koje poveava anse za uspjeh

Od sportskih psihologa se oekuje veliki broj razliitih usluga:

jaanje otpornosti na frustraciju uspostavljanje kohezije grupe savjetovanje kod pretreniranosti savjetovanje kod oporavka od povreda ili

bolesti savjetovanje u tranziciji sportske karijere

itd. ... ... ... ... ...

Od sportskih psihologa se oekuje veliki broj razliitih usluga:

... ... ... ... ... postavljanje ciljeva i donoenje

odluka ... ... ... ... ...

mentalni trening

usvajanje tehnika kontroliranja vlastitih psihikih procesa kojima e sporta

unaprijediti i uiniti stabilnijim izvoenje aktivnosti u svom sportu

mentalni trening

A tehnike za poboljanje usmjerenosti na aktivnost

B tehnike za regulaciju ope razine pobuenosti

C tehnike za predoavanje motorikih aktivnosti

4A tehnike za poboljanje usmjerenosti na aktivnost

- kako omoguiti sportau da to bolje usmjeri panju na ono to je bitno,

- kako omoguiti sportau da to due panju odrava kvalitetnom, te

- na to bi sportai u razliitim sportovima i sportskim situacijama trebali biti usmjereni.

B tehnike za regulaciju ope razine pobuenosti

- mentalnu oputenost u sportskoj aktivnosti kroz vjebe relaksacije,

- optimalnu tjelesnu pobuenost kroz mentalne tehnike koje ukljuuju tjelesnu aktivnost, te

- kako kombinirati mentalne tehnike koje utjeu na opu razinu pobuenosti u periodu treninga, te prije, za vrijeme i poslije samog natjecajna.

C tehnike za predoavanje motorikih aktivnosti

- kako kreirati predoavanja motorikih aktivnosti

- kako sportau omoguiti da kroz predoavanja motorikih aktivnosti unaprijedi svoju sportsku tehniku

- kako sportau omoguiti da kroz predoavanja motorikih aktivnosti bude pripremljeniji na budue dogaaje (natjecanja).

uspostavljanje

prednastupne rutine

Rad sportskog psihologa

A) Osnove planiranja i provedba psiholoke pripreme sportaa

a) dijagnostikab) promatranje treninga i natjecanjac) rad sa sportaima u periodu

priprema i na natjecanjimad) suradnja s trenerom (roditeljima,

klubom...)

Rad sportskog psihologa

B) Osnove savjetodavno-edukacijskih razgovora sa sportaem (trenerima, roditeljima, sportskim djelatnicima) iz podruja

- ponaanja, miljenja, emocija- koncentracije, panje- samopouzdanja- motivacije- postavljanja ciljeva- donoenja odluka- homogenosti- komunikacije

5Sportski psiholozi su sve ee standardni lanovi sportskih timova.

Martina Zubi je osvojila broncu u Pekingu!

Amir Zuli, sportski psiholog, je lan tima koji je pripremao Martinu Zubi.

POSTAVLJANJE CILJEVA

MOTIVI - pokretai ponaanja, odreuju smjer, intenzitet i

trajanje ponaanja.

CILJ -

ono prema emu je okrenut na motiv.

CILJEVI odreuju smjer ponaanja i daju mu SVRHU

POSTAVLJANJE CILJEVA U SPORTU

Kako postaviti ciljeve da oni budu to efikasniji?

Kako postaviti ciljeve da oni budu to efikasniji?

1) Ciljevi koji se postavljaju trebaju biti umjerene teine i realistini.

6Kako postaviti ciljeve da oni budu to efikasniji?

2) Ciljevi trebaju biti specifini.

Kako postaviti ciljeve da oni budu to efikasniji?

3) Treba postavljati dugorone i kratkorone ciljeve.

Kako postaviti ciljeve da oni budu to efikasniji?

4) Treba postavljati ciljeve usmjerene i na rezultat i na izvedbu.

Kako postaviti ciljeve da oni budu to efikasniji?

5) Treba koristiti tehniku postavljanja ciljeva i kod priprema za natjecanja i tijekom svakodnevnih treninga.

Kako postaviti ciljeve da oni budu to efikasniji?

6) Ciljeve treba definirati u pozitivnim terminima.

Kako postaviti ciljeve da oni budu to efikasniji?

7) Treba definirati rokove za ispun