meĐunarodni standard finansijskog izvjeŠtavanja 16...
TRANSCRIPT
MEĐUNARODNI STANDARD
FINANSIJSKOG
IZVJEŠTAVANJA 16 –
NAJMOVI
Doc.dr.sc. Dijana Vukovic
Zanimljivosti
Društva koja kotiraju na burzi imaju izvan bilančnu vrijednost najmova od oko
3,9 milijardi dolara;
Četiri sektora sa najvećom vrijednošću izvan bilančnih najmova su:
vazduhoplovna industrija,
maloprodaja,
turizam i
transport.
IASB je predvidio sadašnju vrijednost budućih plaćanja koja trebaju biti priznata u
bilansu stanja za ove četiri djelatnosti. Prema procjeni, ova vrsta najmova će činiti udio
od 22,7% ukupne imovine zračne industrije, 21,4% ukupne imovine maloprodaje, 20,7%
ukupne imovine turističke industrije i 11,7% ukupne imovine transporta.
Uvod
Međunarodni standard finansijskog izvještavanja 16 – Najam je novi standard
koji je objavljen u januaru 2016. godine od strane Odbora za međunarodne
računovodstvene standarde (IASB).
Odlukom Saveza računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH
koja je objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH" MSFI 16 – Najam se
trebao početi primjenjivati pri izradi finansijskih izvještaja koji se odnose na
2018. godinu.
Na web stranici Saveza računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije
BiH objavljena je Odluka o izmjeni Odluke o objavljivanju i primjeni MSFI.
Ovom odlukom produžen je rok za primjenu MSFI 16 – Najam na izvještaje
koji se odnose na razdoblje koje počinje 01.01.2019. godine i kasnije.
Međunarodnim standardom finansijskog izvještavanja 16 se propisujuprincipi priznavanja, mjerenja, prikazivanja i objavljivanja najmova.
Standard ima za cilj osigurati da i najmoprimci i najmodavciobezbjeđuju relevantne podatke na način koji vjerno odražavapredmetne transakcije.
Ti podaci korisnicima finansijskih izvještaja daju osnov za procjenuefekata najmova na finansijsku poziciju, finansijske učinke i novčanetokove subjekta.
Objavom MSFI 16 - Najam došlo je do zamjene sljedećih standarda itumačenja:- MRS 17 "Najmovi"- Tumačenje IFRIC 4 "Utvrđivanje da li sporazum sadrži najam"- SIC 15 "Poslovni najmovi – poticaji"- SIC 27 "Procjena sadržaja transakcija uključujući pravni oblik
najma“
Cilj
Djelokrug
Subjekat ovaj standard primjenjuje na sve najmove, uključujući najmove
imovine s pravom korištenja uređene sporazumima o podnajmu.
Izuzeća
najmova za potrebe istraživanja ili korištenja minerala, nafte, prirodnog gasa i
sličnih neobnovljivih prirodnih resursa;
najmova biološke imovine iz djelokruga MRS 41 Poljoprivreda koju drži
najmoprimac;
sporazuma o koncesijama za pružanje usluga iz djelokruga IFRIC 12 Sporazumi o
koncesijama za pružanje usluga;
licenci kojima najmodavac ustupa pravo korištenja intelektualnog vlasništva a koje
su uređene MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima; i
prava koja drži najmoprimac prema licencnim ugovorima iz djelokruga MRS 38
Nematerijalna imovina kao što su filmovi, video zapisi, igrokazi, rukopisi, patenti i
autorska prava. (najmoprimac može, ali nije dužan primjenjivati MSFI 16)
Izuzeća od priznavanja
Najmoprimac može odabrati da ne primjenjuje MSFI 16 za:
(a) kratkoročne najmove (kratkoročni najam je najam sa dogovorenim
rokom dospijeća od 12 ili manje mjeseci koji ne sadrže opciju otkupa)
(b) najmove čiji je predmet imovina male vrijednosti
U slučajevima kada najmoprimac odluči da ne primjenjuje MSFI 16 na
kratkoročne ili na najmove koji se odnose na imovinu male vrijednosti, sva
plaćanja povezana s takvim najmovima priznaje kao trošak bilo na pravolinijskoj
osnovi tokom trajanja najma ili na nekoj drugoj sistematskoj osnovi.
Definicija najmova
MSFI 16 definira najam kao ugovor na temelju kojeg najmodavac prenosi na
najmoprimca pravo korištenja neke imovine (predmet najma) u dogovorenom
razdoblju u zamjenu za protučinidbu.
MSFI 16 navodi slijedeća dva uvjeta koja moraju biti zadovoljena kako bi se
određeni ugovor smatrao najmom:
ugovorom se definira korištenje određene imovine (predmeta najma); i
govorom se prenosi pravo korištenja određene imovine na najmoprimca.
Što znači „pravo korištenja imovine“?
Prema MSFI-u 16, ugovorom o najmu prenosi se pravo korištenja određene
imovine na najmoprimca ako su zadovoljena slijedeća dva uvjeta:
najmoprimcu će pritjecati stvarne ekonomske koristi od upotrebe imovine tijekom
razdoblja uporabe (najmoprimac ima isključivo pravo korištenja imovine); i
najmoprimac ima pravo donošenja odluka u vezi s načinom upotrebe imovine
tijekom razdoblja najma.
Određivanje najma
Na početku sporazuma, subjekt treba procjeniti da li on predstavlja sporazum
o najmu, odnosno da li sadrži elemente najma. Sporazum je sporazum o
najmu, odnosno sadrži elemente najma ukoliko se njime ustupa pravo
kontrole nad korištenjem određene imovine tokom datog perioda u zamjenu
za naknadu.
Period korištenja može se definisati i kao obim u kojem
se određena imovina koristi (na primjer, kao broj
proizvodnih jedinica koje će neka stavka opreme da
proizvede korištenjem)
Može li samo dio neke imovine biti
predmetom najma prema MSFI-u 16?
Dio neke imovine zadovoljava definiciju predmeta najma ako je fizički
odijeljen od ostatka imovine (npr. sprat neke zgrade).
Kako identificirati najam?
Novi standard pruža smjernice koje pomažu u lakšoj identifikaciji i definiciji
najmova i razlikovanju najmova od ugovora o uslugama.
Linija razlikovanja je usmjerena na pojam kontrole imovine koja je
predmetom najma. U većini slučajeva klasifikacija ugovora će ostati ista
primjenom novog standarda, iako se očekuje da će pojedini ugovori koji su
prema IFRIC TUMAČENJU 4 do sada bili klasificirani kao najmovi biti
preklasificirani kao ugovori o uslugama (naročito pojedini ugovori o nabavi).
Kako se ugovori o uslugama prema MSFI-ju 16 ne priznaju u bilansu
najmoprimaca za razliku od najmova, ključno je njihovo razlikovanje.
Iz prethodno navedenog možemo očekivati kako će pojedina društva
sastavljati ugovore koji sadržavaju dio elemenata ugovora o uslugama i dio
elemenata ugovora o najmu kako bi se izbjegli uvjeti za priznavanje najmova.
MSFI 16 uključuje vrlo detaljne upute za identificiranje najmova i njihovo
razlikovanje od ugovora o uslugama.
Priznavanje i mjerenje najma
kod najmoprimca
Ključna načela računovodstvene evidencije
najmova kod najmoprimca
jednaki pristup računovodstvenom tretmanu svih ugovora koju su definirani
kao najmovi prema MSFI-u 16 (eliminacija klasifikacije najmova na poslovne i
finansijske najmove)
Prema ovom pristupu, najmoprimac mora priznati imovinu sa pravom
korištenja za svaki najam (predstavlja najmoprimčevu sposobnost korištenja
imovine tijekom razdoblja najma), zajedno sa pripadajućom obavezom.
najmoprimac treba amortizirati imovinu s pravom korištenja tijekom
razdoblja najma (uglavnom korištenjem linearne metode), zajedno sa
priznavanjem amortiziranog troška obveze po najmu;
godišnji trošak najma treba predstavljati iznos amortizacije predmeta najma
zajedno sa kamatom po finansijskoj obavezi najma (trošak najma će se
smanjivati tijekom perioda najma zbog manje kamate na opadajući iznos
glavnice)
Bilans stanja
Imovinu s pravom korištenja treba prikazati:
odvojeno od ostale imovine;
ili zajedno sa sličnom vrstom imovine u vlasništvu najmoprimca uz dodatno
pojašnjenje u bilješkama gdje se objašnjava koja stavka imovine uključuje imovinu
s pravom korištenja
Obaveze po najmu treba prikazati:
odvojeno od ostalih obaveza;
ili zajedno sa ostalim obavezama uz pojašnjenje u bilješkama gdje se objašnjava
koja stavka obaveza uključuje obaveze po najmu. Obaveze po najmu trebaju biti
podijeljene na kratkoročne i dugoročne obveze.
Bilans uspjeha
Trošak amortizacije i trošak kamata za imovinu s pravom korištenja treba
prikazat i odvojeno, kao poslovni rashod i finansijski rashod.
Izvještaj o novčanom toku
Otplate dijela glavnice obaveza po najmovima treba prikazati unutar
finansijskih aktivnosti; a izdatke za otplate kamata treba prikazati unutar
poslovnih ili finansijskih aktivnosti, u skladu sa prikazivanjem ostalih izdataka
za kamate prema MRS-u 7.
Potrebno je napomenuti kako izdatke vezane za kratkoročne najmove (kraće
od 12 mjeseci) i najmove male vrijednosti treba prikazati unutar poslovnih
aktivnosti.
Objave u bilješkama uz finansijske izvještaje
Kako bi dodatno poboljšali objavljene podatke u finansijskim izvještajima, standard
nalaže najmoprimcima da prilože dodatne kvantitativne podatke o najmu.
Trošak amortizacije na imovinu s pravom korištenja, trebao bi biti prikazan po
svakom osnovnom sredstvu najma zasebno;
Trošak kamata za obaveze po najmu;
Plaćanja najamnine koje se odnose na kratkoročni najam;
Plaćanja koja se odnose na najamnine imovine male vrijednosti;
Varijabilna plaćanja najma;
Prihod od podnajma;
Ukupan odljev novca uzrokovan najmovima;
dobitke i gubitke od transakcija s povratnim najmom (sale and leaseback);
Knjigovodstvena vrijednost imovine s pravom korištenja na kraju razdoblja ugovora o
najmu, po svakoj imovini najma zasebno.
Početno priznavanje
Prema MSFI 16 najmoprimac priznaje imovinu s pravom korištenja i obavezu
po osnovu najma od prvog dana trajanja najma. Najmoprimac imovinu s
pravom korištenja mjeri po trošku od prvog dana trajanja najma.
Trošak se računa na slijedeći način:
trošak u iznosu početnog mjerenja obaveze po osnovu najma;
plus sva eventualna plaćanja najmoprimca na dan ili prije početka najma, minus
svi popusti dobiveni od najmodavca;
plus svi eventualni direktni troškovi najma (troškovi koji se ne bi dogodili da nije
bilo najma, npr. leasing provizije); i
plus procijenjeni troškovi demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja/dovođenje
imovine u određeno stanje.
Početno mjerenje obaveze po osnovu najma
Na prvi dan trajanja najma, najmoprimac obavezu po osnovu tog najma mjeri
po sadašnjoj vrijednosti svih plaćanja u vezi s najmom koja nisu izvršena na taj
dan. Ta plaćanja se diskontuju po kamatnoj stopi sadržanoj u najmu ako je
stopu lako utvrditi. U slučajevima kad tu kamatnu stopu nije moguće lako
utvrditi, najmoprimac primjenjuje inkrementalnu kamatnu stopu zaduženja.
Koju diskontnu stopu primijeniti?
Standard navodi kako najmoprimac treba koristiti kamatnu stopu navedenu u
ugovoru o najmu (kamatna stopa koju najmodavac zaračunava najmoprimcu). Ako se
kamatna stopa najma ne može jednostavno utvrditi, standard navodi kako
najmoprimac treba koristiti dodatnu kamatnu stopu zaduživanja. Dodatna kamatna
stopa je definirana kao kamatna stopa koju bi najmoprimac platio za posudbu
sredstava po sličnim uvjetima, sa sličnim osiguranjem plaćanja, potrebnih za
nabavku slične imovine, slične vrijednosti u sličnom ekonomskom okruženju
Koja se sve plaćanja trebaju uključiti u
izračun obaveze po osnovi najma?
Početno mjerenje obaveze po osnovi najma uključuje minimalna buduća
plaćanja tijekom razdoblja najma koja uključuju slijedeće kategorije:
fiksna plaćanja umanjena za eventualne popuste najmodavca;
varijabilna plaćanja koja ovise o indeksu ili stopi (indeks ili stopa na početku
razdoblja najma se koristi za ovo mjerenje);
iznose plaćanja koje najmoprimac očekuje platiti pod zajamčenim ostatkom
vrijednosti;
izvršna cijena opcije kupnje ukoliko je najmoprimac prilično siguran u korištenje ove
opcije;
kazne za prijevremeni završetak najma, ukoliko je najmoprimac prilično siguran na
početku razdoblja najma kako će upotrijebiti ovu opciju.
Društvo "X" je ugovorilo posao vrijedan 5.000.000,00 KM čija realizacija će trajatipet godina. Društvo je zadovoljilo kriterije ponuđača te raspolaže određenomopremom. Međutim, za ovaj posao mu nedostaje određena vrsta mašine koja jespecifična i nije mu potrebna za druge poslove. Kako bi izbjeglo nabavkuneophodne mašine i izložilo se određenom trošku, društvo "X" je odlučilo da uzmeovu vrstu mašine pod operativni najam od leasing društva "Y", jer je iz svojihvlastitih proračuna došlo do zaključka da mu je isplativije uzeti mašinu podoperativni zakup, nego uzeti kredit od banke i kupiti mašinu koja mu nakonrealizacije predmetnog ugovora više neće biti potrebna, a koja je jako specifična ibiće je teško prodati.
Najam mašine će trajati pet godina. Fer vrijednost mašine iznosi 200.000,00 KM.Društvo "X" je sa leasing društvom "Y" sklopilo ugovor o najmu, te ukupnaobaveza po osnovu najma iznosi 75.000,00 KM u koju su uračunate kamate uiznosu od 15.000,00 KM. Godišnje obaveze po osnovu operativnog najma iznose:
- za prvu godinu 15.000,00 KM od čega je kamate 4.000,00 KM,- za drugu godinu 15.000,00 KM od čega je kamate 3.500,00 KM,- za treću godinu 15.000,00 KM od čega je kamate 3.000,00 KM,- za četvrtu godinu 15.000,00 KM od čega je kamate 2.500,00 KM, i- za petu godinu 15.000,00 KM od čega je kamate 2.000,00 KM.
Evidentiranje poslovih promjena u računovodstvu najmoprimca prema MRS 17
Red.
brojOPIS PROMJENE Konto
IZNOS
Duguje Potražuje
1. Osnovna sredstva uzeta pod operativni najam 883 200.000,00
Obaveze po osnovu sredstava uzetih pod operativni najam 893 200.000,00
Za osnovno sredstvo uzeto pod operativni najam
2. Troškovi operativnog najma 533 15.000,00
Ostale kratkoročne obaveze 429 15.000,00
Za obaveze I godine operativog najma
3. Troškovi operativnog najma 533 15.000,00
Ostale kratkoročne obaveze 429 15.000,00
Za obaveze II godine operativog najma
4. Troškovi operativnog najma 533 15.000,00
Ostale kratkoročne obaveze 429 15.000,00
Za obaveze III godine operativog najma
5. Troškovi operativnog najma 533 15.000,00
Ostale kratkoročne obaveze 429 15.000,00
Za obaveze IV godine operativog najma
6. Troškovi operativnog najma 533 15.000,00
Ostale kratkoročne obaveze 429 15.000,00
Za obaveze V godine operativog najma
Evidentiranje poslovih promjena u računovodstvu najmoprimca prema MSFI 16
Redni
brojOPIS PROMJENE Konto
IZNOS
Duguje Potražuje
1. Postrojenja i oprema (strojevi) 0225 60.000,00
Ostale dugoročne finansijske obaveze po glavnici 4190 49.000,00
Ostale kratkoročne finansijske obaveze po glavnici 4290 11.000,00
Za osnovno sredstvo uzeto pod operativni najam
2. Ostale kratkoročne finansijske obaveze po kamati 4291 4.000,00
Rashodi kamata po osnovu lizing poslova 5611 4.000,00
Amortizacija postrojenja i opreme (strojeva) 5402 12.000,00
IV amortizacije 0229 12.000,00
Za obaveze I godine operativog najma
3. Ostale kratkoročne finansijske obaveze po kamati 4291 3.500,00
Rashodi kamata po osnovu lizing poslova 5611 3.500,00
Amortizacija postrojenja i opreme (strojeva) 5402 12.000,00
IV amortizacije 0229 12.000,00
Za obaveze II godine operativog najma
4. Ostale kratkoročne finansijske obaveze po kamati 4291 3.000,00
Rashodi kamata po osnovu lizing poslova 5611 3.000,00
Amortizacija postrojenja i opreme (strojeva) 5402 12.000,00
IV amortizacije 0229 12.000,00
Za obaveze III godine operativog najma
5. Ostale kratkoročne finansijske obaveze po kamati 4291 2.500,00
Rashodi kamata po osnovu lizing poslova 5611 2.500,00
Amortizacija postrojenja i opreme (strojeva) 5402 12.000,00
IV amortizacije 0229 12.000,00
Za obaveze IV godine operativog najma
6. Ostale kratkoročne finansijske obaveze po kamati 4291 2.000,00
Rashodi kamata po osnovu lizing poslova 5611 2.000,00
Amortizacija postrojenja i opreme (strojeva) 5402 12.000,00
IV amortizacije 0229 12.000,00
Za obaveze V godine operativog najma
Naknadno mjerenje obaveze po osnovu najma i
utjecaj na vrijednost imovine s pravom korištenja
Standard navodi kako najmoprimac treba ponovno procijeniti visinu obaveze
ukoliko nastupe 4 sljedeće situacije:
Situacija 1: Došlo je do promjene trajanja ugovora o najmu (posljedično i do
promjena u planu otplate) zbog nastanka značajnog događaja ili promjene okolnosti
kao rezultata akcije ili odluke koja je unutar kontrole najmoprimca;
Situacija 2: Došlo je do promjene u procjeni je li ili nije najmoprimac prilično siguran
kako će iskoristiti opciju kupnje, zbog nastanka značajnog događaja ili promjene
okolnosti kao rezultata akcije ili odluke koja je unutar kontrole najmoprimca;
Situacija 3: Došlo je do promjene u očekivanom iznosu zajamčenog ostatka
vrijednosti koji će biti plaćen;
Situacija 4: Došlo je do promjene minimalnih budućih plaćanja zbog promjene u
indeksu ili stopi korištenoj za izračun varijabilnih plaćanja.
Primjer: Naknadno mjerenje obaveze po osnovu
najmaNa dan 01.01.20x1. godine preduzeće Alfa ulazi u petogodišnji sporazum o najmu poslovnog
prostora pod zadanim uslovima:
Godišnja naknada iznosi 30.000 KM koja see plaća na kraju perioda
Postoji opcija produženja najma nakon isteka pete godine za još 3 godine sa istom godišnjom
naknadom usklađenom za stopu inflacije u šestoj godini
Stopa inflacije u šestoj godini iznosi 2,4% godišnje, a inkrementalna stopa zaduživanja
najmoprimca iznosi 3%
SITUACIJA 1. Preduzeće pretpostavlja da opcija nece biti iskoristena zbog potrebe za manjim
prostorom.
SITUACIJA 2. Preduzeće planira iskoristiti opciju produžetka najma za još tri godine.
Da li u navedenim slučajevima postoji potreba za poovnom procjenom obaveze po osnovu najma?
SITUACIJA 1. nema ponovne procjene
SITUACIJA 2. ima ponovn e procjene zbog usklađivanja za stopu inflacije i inkrementalnu
stopu zaduživanja
Preinaka najma
Preinaka najma predstavlja svaku izmjenu obima najma ili najamnine u
odnosu na izvorne uskove najma (npr. Dodavanje ili oduzimanja prava
korištenja ili jedne ili više stavki imovine, odnosno produžavanje/skraćivanje
dogovorenog trajanja).
Najmoprimac treba preinaku najma obračunavati kao zasebni najam kada:
ta preinaka proširuje obim najma dodajući mu pravo na korištenje jedne ili više
dodatnih stavki imovine i istovremeno
se najamnina povećava srazmjerno samostalnoj cijeni datog proširenja opsega i
svih neophodnih usklađivanja, te samostalne cijene kako bi odražavala okolnosti
konkretnog sporazuma
Ako se preinaka ne obračunava kao zasbni najam, najmoprimac obračunava
ponovno mjerenje obaveze po osnovu najma na način da korigira
knjigovodstvenu vrijednost imovine sa pravom korištenja za one preinake
kojima se mijenja opseg najma.
Primjer: Preinaka najma1. Na dan 01.01.20x5. godine preduzeće Omega ulazi u 5-godišnji najam poslovnog prostora
od 5.000m2. Godišnja naknada je 150.000 KM i plaća se krajem svake godine. Preduzeće se
odlučuje na preinaku sporazuma o najmu u smislu produženja najma za još 5 godina i
najam dodatnog poslovnog prostora od 2000m2. Godišnja naknada za najam ce porasti na
200.000 KM. Inkrementalna stopa zaduživanja za prvu godinu najma je iznosila 2,5% dok u
šestoj godini (nakon potpisivanja novog sporazuma) iznosi 4%.
2. Na 01.01.20x5. godine preduzeće Beta ulazi u 5-godišnji najam poslovnog prostora od
5.000m2. Godišnja naknada je 100.000 KM i plaća se krajem svake godine. Preduzeće se
odlučuje na preinaku sporazuma o najmu u smislu produženja najma za još 5 godina i
smanjenja unajmljenog poslovnog prostora na 2000m2. Godišnja naknada nakon prinaka
iznosi 70.000 KM. Inkrementalna stopa zaduživanja za prvu godinu najma je iznosila 2,5%
dok u šestoj godini (nakon potpisivanja novog sporazuma) iznosi 4%.
Da li se ove preinake trebaju tretirati kao zasebni najam ili izmjena postojećeg najma?
Situacija 1. preinaka se tretira kao zasebni najam budući da zadovoljava oba uslova iz tačke
44. MSFI- 16.
Situacija 2. preinaka će se tretirati kao izmjena postojećeg najma budući da ne zadovoljava
uslov a) iz tačke 44. MSFI- 16.
Kako knjižiti podnajam?
Prije svega bitno je istaknuti da posrednik najma (tj. društvo koje je primatelj i
davatelj iste imovine) treba priznati glavni najam (prema kojem je
najmoprimac) i podnajam (prema kojem je ono najmodavac) kao dva odvojena
najma.
MSFI 16 navodi da podnajam treba biti klasificiran i knjižen kao finansijski ili
poslovni najam.
MSFI 16 nalaže da se priznaju dva odvojena najma:
Glavni najam po kojem je posrednik najmoprimac
Podnajam po kojem je posrednik najmodavac
Procjena dali je podnajam finansijski ili poslovni najam ne bi se trebala
temeljiti na transferu rizika i naknadi povezanoj sa samim osnovnim sredstvom
već po procjeni o transferu rizika i naknadi po glavnom najmu.
Priznavanje i mjerenje najma
kod najmodavca
Klasifikacija najmova na finansijske ili
poslovne najmove
IASB se odlučio se pristup koji je najmanje tegoban za najmodavce. Zadržan
je pristup koji se koristi u MRS-u 17 koji razlikuje finansijski i poslovni najam.
Kao što je navedeno u MRS-u 17, najmodavci moraju klasificirati svoje
najmove kao finansijske ili poslovne.
Najam se klasificira kao financijski najam, ako se svi rizici i prihodi povezani
sa vlasništvom nad imovinom u najmu prenesu na najmoprimca. Ako ne dođe
do toga, klasificira se kao poslovni najam.
Najam se klasificira na datum početka najma i ponovno se procijenjuje jedino
u slučaju modifikacije najma.
Početno i naknadno priznavanje i
mjerenje finansijskog najma
Na prvi dan trajanja najma, najmodavac priznaje imovinu koja je pod
finansijskim najmom u svojim izvještajima o finansijskom položaju i prikazuje
je kao potraživanje u iznosu jednakom neto ulaganju u dati najam
Pri tome najmodavac koristi kamatnu stopu sadržanu u najmu da bi izmjerio
neto ulaganje u taj najam
Početni direktni troškovi se uvrštavaju u početno mjerenje neto ulaganja u
najam i umanjuju iznos prihoda koji se priznaje tokom trajanja najma.
Najmodavac priznaje finansijski prihod tokom cijelog trajanja najma na način
koji odražava stalnu periodičnu stopu povrata od neto ulaganja najmodavca u
najam
Najmodavac raspoređuje finansijski prihod tokom cijelog trajanja najma na
sistematskoj i racionalnoj osnovi korištenjem vremenskih razgraničenja
Plaćanja po osnovu najma u tekućem periodu su smanjenje glavnice bruto ulaganja
u najam i neostvarenog finansijskog prihoda.
Priznavanje i mjerenje operativnog najma
Najmodavac plaćanja po osnovu poslovnih najmova priznaje kao prihod bilo na
pravolinijskoj ili nekoj drugoj sistemskoj osnovi koju primjenjuje onda kada
ona bolje predstavlja vremenski okvir tokom kog se smanjuje korist od
iznajmljene imovine.
Najmodavac priznaje kao rashod troškove koji su nastali vezano za ostvarivanje
prihoda od najma, uključujući i troškove amortizacije.
Početni direktni troškovi u vazi sa dobivanjem operativnog najma se dodaju u
knjigovodstvenu vrijednost predmetne imovine i priznaju kao rashod tokom
trajanja najma na istoj osnovi kao i prihod od najma.
Politika amortizacije u odnosu na imovinu koja je predmet poslovnog najma, a
koja se amortizuje treba biti u skladu sa redovnom politikom amortizacije
najmodavca za sličnu imovinu, a u skladu sa MRS-om 16 i MRS-om 38
Testiranja na umanjenje vrijednosti imovine vrči se u skladu sa MRS-om 36
Primjenom MSFI 16 način klasifikacije i evidentiranja najma uračunovodstvu najmodavca se neće promijeniti, tako da primjenaovog Standarda neće imati uticaja na finansijske izvještajenajmodavca i njegove finansijske pokazatelje.
Ovaj Standard i dalje postavlja iste zahtjeve za računovodstvenoevidentiranje najma kod najmodavca isto kao i MRS 17. Obavezanajmodavca je da i dalje najmove klasificira kao operativne ifinansijske i da ih u skladu s tim računovodstveno evidentira.
Kada se radi o finansijskom najmu, najmodavac na prvi dan trajanjanajma u bilansu stanja priznaje imovinu koja je pod finansijkimnajmom i evidentira je kao potraživanje u iznosu koji je jednak netoulaganju. Prihodi po osnovu finansijskog najma se priznaju tokomcijelog trajanja najma.
Najmodavac sva plaćanja po osnovu operativnog najma priznaje kaoprihod. Troškovi nastali po osnovu ostvarivanja prihoda od operativnognajma se knjiže kao rashod, uključujući i amortizaciju.
Prijelazni zahtjevi
Početni koraci u primjeni za najmoprimce!
Standard nudi najmoprimcima prijelazna rješenja:
cjeloviti retrospektivni pristup
modificiran retrospektivni pristup
Svi najmoprimci mogu se odlučiti za sljedeća rješenja, bez obzira jesu li se
odlučili za cjeloviti retrospektivni pristup ili modificirani retrospektivni
pristup:
Najmoprimac nije obvezan učiniti nikakve promjene na najmovima imovine niske
vrijednosti koji su bili klasificirani kao poslovni najmovi pod MRS 17;
Najmoprimac nije obvezan učiniti nikakve promjene za prijašnje MRS 17 poslovne
najmove koji su bili knjiženi kao ulaganje u imovinu koristeći model fer
vrijednosti;
Najmoprimac može priznati pravo na korištenje imovine po fer vrijednosti na
datum prve primjene za najmove prethodno klasificirane kao poslovni najmovi pod
MRS 17 koji će od tog trenutka biti klasificirani kao ulaganje u imovinu.
Obaveze pod modificiranim retrospektivnim pristupom za najmoprimce su:
Ne mora prepravljati usporedne informacije. Datum prve primjene će biti prvi dan u finansijskom razdoblju u kojem se prvi put primjenjuje novi standard;
Treba priznati kumulativni efekat od promjena računovodstvene politike kao promjena u zadržanoj dobiti u početnom bilansu na dan primjene standarda;
Za najmove prije klasificirane kao poslovni najmovi pod MRS 17, najmoprimatelj mora mjeriti obaveze za najmove po sadašnjoj vrijednosti preostalih najamnina, koristeći najmoprimateljevu inkrementalnu stopu zaduživanja kao diskontu stopu na dan primjene standarda.
Najmoprimatelj mora mjeriti pravo na korištenje imovine za svaki najam:
retrospektivno kao da je standard uvijek bio u primjeni, koristeći najmoprimateljevu inkrementalnu stopu zaduživanja na dan primjene standarda kao diskontnu stopu;
kao iznos jednak obvezi za najmove (sadašnjoj vrijednosti preostalih najamnina, koristeći najmoprimateljevu inkrementalnu stopu zaduživanja kao diskontu stopu na dan primjene standarda) prilagođenu za iznos predujmova od najamnina iz prošlosti.
Za najmove prethodno klasificirane kao finansijski najam po MRS-u 17: najmoprimac zadržava knjigovodstvenu vrijednost imovine s pravom korištenja i obaveze za najam, mjerene po MRS-u 17 neposredno prije dana primjene.
Inicijalna primjena na najmodavca
MSFI 16 donosi vrlo malo promjena u računovodstvenom tretmanu najmova u
finansijskim izvještajima najmodavca. Zadržava računovodstveni pristup koji
se koristi pod MRS 17, s razlikama između poslovnog i finansijskog najma.
Posljedično tome, društva nisu obvezna raditi promjene u najmovima kod
kojih su oni najmodavci na dan primjene standarda.
HVALA NA PAŽNJI