mini skripta za nabrzinu naučit
DESCRIPTION
dddTRANSCRIPT
-
OPRUGE
Osnove
Karakteristike, rad opruge, vibracije opruge.
Opruge slue npr. za pogon bubnjeva za namatanje, za vraanje ventilnih
opruga ili upravljakog poluja, priguenja udara, za ogranienje sile, za mjerenje
sile u vagama i sl. Po obliku razlikujemo lisnate opruge, zavojne, tanjuraste,
ravne torzione opruge itd., a prema deformaciji vlane, tlane, savojne i torzione
opruge
Slika 156. Karakteristike opruga
a) progresivna gumene opruge; b) ravna cilindrine zavojne opruge; c) degresivna
tanjuraste opruge
Svojstva opruga ocjenjujemo prema njihovoj karakteristici. Karakteristika
prikazuje ovisnost puta / o sili F opruge. Karakteristike prikazane na slici 156
su: progresivna (rastua zakrivljena), ravna i degresivna (opadajue zakrivljena).
Opruge koje rade bez trenja (izuzete su gumene opruge) imaju ravnu karakteristiku.
Sila potrebna za napinjanje (deformaciju) opruge za 1 mm ili okretni
moment za napinjanje (krunu deformaciju) za 1 rad oznauje se kao
specifina sila, krutost, specifini progib ili kod ravne karakteristike kao konstanta opruge:
specifina sila vlanih, tlanih i savojnih opruga c F/f (106)
specifina sila torzionih opruga c=T/a
c u N/mm, N/mm/rad specifina sila opruge,
F u N sila opruge, optereenje opruge,
/ u mm progib opruge uz silu F,
T u Nmm okretni moment,
a u rad kut uvijanja pod okretnim momentom T.
-
Opruge sa zakrivljenom karakteristikom imaju promjenljivu specifinu
silu.
Pri napinjanju opruge obavlja se radnja koju opruga prigodom otputanja
opet vraa, ne uzimajui pri tom u obzir gubitke zbog unutranjih ili vanjskih
otpora. Budui da je rad jednak produktu sile i puta, okomito rafirana
povrina na slici 156 oznauje nam rad opruge. Kod ravne karakteristike je:
Lisnate opruge kao savojne opruge
-
Zavojna fleksiona opruga kao opruga za okretanje
Ravna ipkasta (okrugla) kao torziona opruga
Tanjuraste opruge kao tlane opruge
-
Cilindrine tlane i vlane opruge
Gumene opruge
OSOVINE I VRATILA
-
Funkcija, oblikovanje
Osovine (sl. 178 a i b) nose na sebi mirujue ili rotirajue strojne dijelove
kao to su remenice, zupanici, rotori i sl. One mogu mirovati, tako da se
na njima smjeteni strojni dijelovi okreu, ili da rotiraju zajedno sa strojnim
dijelovima privrenim na njima. Osovine su optereene samo na savijanje i
ne prenose okretni moment!
Vratila (sl. 178c i d) na sebi nose strojne dijelove kao i osovine, ali se
ovi djelo vi stalno okreu te uvijek prenose okretni moment. Vratila su optereena
na savijanje i uvijanje.
Osovine i vratila s centrinim uzdunim provrtima nazivaju se uplje
osovine, odnosno uplja vratila (sl. 178 d).
Rukavcima nazivamo one dijelove osovina i vratila kojima se oslanjaju
na leaje. Kratke osovine nazivaju se svornjaci.
Za prijenos snage izmeu pokretnih pogonskih i radnih agregata upotrebljavaju
se i savitljiva vratila, DIN 44713, npr. za pogon brojila, mjerila brzine
vozila i brzine vrtnje, builica i drugih alata. Sastoje se od vieslojne iane
jezgre, koja se vodi u savitljivoj metalnoj cijevi.
Slika 178. Primjeri za osovine i vratila
a) nepokretna puna osovina; b) okretna puna osovina; c) puno vratilo; d) uplje vratilo