ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa bih ured ... · pdf filemedu strucnjacima...

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ured BiH za pripremu PRSP

Prijedlog

Strateški pravci u vodenju vanjske trgovine i podrške izvozu

Sarajevo, 25.11.2003.

Sama cinjenica da je tržište BiH malo upucuje na potrebu vodenja liberalne vanjskotrgovinske politike. Daljnja liberalizacija spoljnotrgovinskog režima u regiji treba ostati prioritet BiH zajedno sa stvaranjem pretpostavki za integraciju u tržište EU. 1. Ciljevi

1.1 Smanjiti trgovinski deficit Postojeci nivo tgovinskog deficita je neodrživ. Povecanje izvoza, pored ubrzanja ekonomskog rasta, bitan je preduvjet za održavanje makroekonomske stabilnosti i funkcioniranje monetarne politike na pricipima valutnog odbora. Jedna od pretpostavki za ovo je održavanje liberalnog vanjskotrgovinskog režima. S ovim u vezi, a radi ostvarenja makroekonomskih ciljeva, projiciranih Srednjerocnom razvojnom strategijom (PRSP), nivo izvoza morat ce znacajno porasti, a nivo uvoza pasti. U toku naredne tri godine stopa rasta izvoza bi morala porasti i do 2007. zadržati se na stopi od 15 odsto. Istovremeno, stopa rasta uvoza ce morati opasti sa 9 odsto u ovoj godini, na 5 odsto do kraja 2007.

1.2. Ubrzati ekonomski razvoj zemlje

Medu strucnjacima postoji saglasnost da slobodna trgovina ubrzava ekonomski razvoj. Medutim, vrlo su suprotstavljeni stavovi o tome da li porast medunarodne trgovine efikasno doprinosi smanjenju siromaštva u vecem dijelu svijeta. Tako je, npr. mali broj zemalja u razvoju pokazivao interes za Urugvajsku rundu pregovora. Situacija se znacajno promijenila nakon uspostavljanja WTO, u kojem je danas 146 zemlja clanica, što je iznad 90 odsto svjetske trgovine. Pored toga, 30-tak zemalja u razvoju i tranziciji pregovara o pristupanju ovoj svjetskoj organizaciji, jer je ekonomski neopravdano biti izvan nje. Novije studije pokazuje da su zemlje u razvoju sa otvorenom ekonomijom u dekadi od 1970. do 1980. godine ostvarile prosjecni godišnji rast od 4,5 procenta, a one sa zatvorenom ekonomijom 0,7 procenta. Zemlje sa otvorenom ekonomijom imaju 18 puta brži rast od onih sa zatvorenom ekonomijom, i treba im 16 godina za udvostrucavanje njihovog ekonomskog potencijala, dok onima koje se zatvaraju za to treba više od 100 godina.

1.3. Jacati kvalitet i konkurentnost domace proizvodnje

Iskustva zemalja sa liberalnim režimom u vanjskoj trgovini, kao i ostalih država u tranziciji upucuju da je konkurencija stranih roba doprinijela jacanju kvaliteta i poboljšanju konkurentnosti domace proizvodnje na medunarodnim tržištima, što je opet vodilo povecanju izvoza.

1.4. Stimulirati priliv stranih investicija

Zahvaljuci bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini, znatno je prošireno tržište za robe proizvedene u BiH na nekoliko desetina miliona potrošaca, što bi trebalo stimulativno djelovati na strane investitore da ulažu u našu zemlju. Veci obim stranih investicija vodit ce vecim stopama rasta izvoza. 1

1.5. Ubrzati integraciju BiH u EU i WTO Uspostava liberalnog režima u vanjskoj trgovini jedan je od preduvjeta za ubrzanje procesa integracije u EU i korištenje unilateralnih trgovinskih povlastica koji su privredi BiH odobreni od strane EU, kao i za prijem u punopravno clanstvo u WTO. ”Obezbjedivanje slobodnog kretanja roba jedan je od glavnih cljeva sporazuma o pridruživanju EU-u. U okviru buduceg SAA, potrebno je da BiH postepeno uspostavi slobodnu trgovinsku zonu sa Zajednicom tokom perioda koji ce biti odreden u pregovorima. Slobodna trgovinska zona treba da bude u skladu sa relevantnim WTO odredbama. Posebno BiH mora da ukine sva kvantitativna ogranicenja ili mjere koje imaju isto dejstvo i da progresivno ukine tarife u trgovinskoj razmjeni sa Evropskom unijom. Carinska služba Bosne i Hercegovine mora biti sposobna da nadzire i štiti trgovinski režim”2

1 Tako npr. 60% ukupnog izvoza Madarske nose strane kompanije locirane u ovoj zemlji. 2«Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruzivanju», 18.11.2003.

2. Stanje Vanjskotrgovinska i carinska politika su, prema Ustavu, u nadležnosti institucija BiH. Odredbe u Zakonu o vanjskotrgovinskoj politici BiH su vrlo slicne onima iz modernih tržišnih ekonomija, bazirane na slobodi protoka roba i usluga. Izuzetno, i samo kao privremene mjere, data su ovlaštenja Vijecu ministara BiH da uvede odredena ogranicenja na cijeloj teritoriji BiH, i to u slucajevima zaštite legitimnih interesa zemlje. Struktura tarifa u Bosni i Hercegovini se sastoji od cetiri tarifne kategorije (od 10% do 15%) sa jednostavnim prosjekom od 6,4%. Kao nedovoljno razvijenoj zemlji, Bosni i Hercegovini su unilateralno, tj. bez obaveze reciprociteta, odobreni preferencijalni režimi izvoza u niz zemalja svijeta, po osnovu medunarodnih preferencijalnih šema GSP ili GSTP, što našoj zemlji pruža mogucnosti povoljnog izvoza i na najveca svjetska tržišta. Sve robe koje ispunjavaju propisane tehnicko -tehnološke i uslove BiH porijekla mogu se do kraja 2005. godine uvoziti u svih 15 zemalja Evropske unije, bez ikakvih kvantitativnih ogranicenja i bez placanja carinskih i drugih opterecenja sa istim ili slicnim efektom. Od ovog generalnog pravila izuzeti su samo govede meso i vina, za koje su utvrdene kvote. EU je utvrdila i precizne uslove i procedure po kojima može u svakom momentu stopirati primjenu odobrenih nam preferencijala. Radi se o slijedecim uvjetima: poštivanje EU pravila o porijeklu roba, suzdržavanje od uvodenja novih uvoznih opterecenja i povecanja postojecih, ukljucujuci i carine, ili kolicinskih ogranicenja za robe porijeklom iz EU, ukljucivanje BiH u efikasnu borbu protiv kriminala, spremnost BiH na stvarne ekonomske reforme i na regionalnu saradnju sa zemljama, ukljucenim u EU proces stabilizacije i pridruživanja. Kao nedovoljno razvijenoj zemlji, Bosni i Hercegovini su unilateralno, tj. bez obaveze reciprociteta, odobreni preferencijalni režimi izvoza u niz zemalja svijeta, po osnovu medunarodnih preferencijalnih šema GSP ili GSTP, što našoj zemlji pruža mogucnosti povoljnog iz voza i na najveca svjetska tržišta.

Medu zemljama koje su BH robama odobrile preferencijalni status i oslobadanje od carinskih opterecenja i/ili kvalitativnih ogranicenja su: Švajcarska, Norveška, Japan, SAD, Rusija i Kanada. U svim slucajevima izuzete su ili kvotama ogranicene odredene, posebno osjetljive robe za pojedinu zemlju. Zakljucno sa 2002. godinom, zemlje u regionu su se povezale bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini. Neke od njih su sklopile ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama izvan regiona. Tako na primjer, Slovenija, Turska, Bugarska i Rumunija imaju najveci broj ugovora o slobodnoj trgovini za koje istekao tranzicioni period, i na njihovom tržištu su, bez ikakvih ogranicenja, prisutne robe iz preko 25 zemalja. Hrvatska takoder ima više od 20 ugovora o slobodnoj trgovini. Srbija i Crna Gora, Makedonija, Albanija i Moldova su zakljucile ugovore o slobodnoj trgovini sa zemljama u regionu, tako da ih imaju po 9. BiH ima zakljucenih 9 ugovora o slobodnoj trgovini, od cega su u primjeni cetiri, a drugi su u procesu ratifikacije. Zbog toga što nisu zadovoljeni medunarodni propisi i standardi, koji se odnose na vanjsku trgovinu, iz BiH se može izvoziti samo mali broj proizvoda, i to uglavnom sirovine i polupreradevine. S druge strane, zbog nepostojanja adekvatnih propisa i sistema provjere sigurnosti i kvaliteta uvezenih proizvoda na nivou BiH, u našu zemlju se može uvoziti prakticki sve, a to znaci i proizvodi koji su neadekvatni, pa cak i potencijalno štetni i opasni po zdravlje i život domaceg potrošaca. BiH je zapocela proceduru za prijem u Svjetsku trgovinsku organizaciju, a prijem se ocekuje u toku 2005. godine.

2.1. Analiza izvoza i uvoza Pokrivenost izvoza uvozom je u porastu. U prošloj godini izvoz je iznosio 26% od ukupnog uvoza. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH u prvih osam mjeseci ove godine izvoz je rastao i njegova pokrivenost uvozom iznosila je 29%. Rast izvoza uglavnom je zabilježen u FBiH gdje je pokrivenost izvoza uvozom je porasla sa 27% na 32%. Medutim, suša, koja je ove godine zahvatila našu zemlju, prouzrokovala je pad poljoprivredne proizvodnje, posebno u RS, što je uticalo na blagi pad izvoza u ovom entitetu i Distriktu Brcko.

Posebno zabrinjava podatak da je trgovinska razmjena sa EU staticna. Vrijednost BiH izvoza u EU u periodu 2001-2002 bila je 0,6 milijardi EUR, a vrijednost uvoza iz EU je bila oko 1,3 milijarde EUR.3

Pokrivenost uvoza izvozom u KM

I-VIII 2002 I-VIII 2003 ENTITETI ENTITETI

BiH1 FBiH2 RS3 BD4

BiH1 FBiH2 RS3 BD4 IZVOZ 1.327.295 965.542 355.142 6.611 1.512.647 1.177.900 328.537 6.210 UVOZ 5.130.495 3.572.778 1.397.521 160.196 5.250.338 3.678.973 1.388.822 182.543 OBIM 6.457.790 4.538.320 1.752.663 166.807 6.762.985 4.856.873 1.717.359 188.753 SALDO (3.803.200) (2.607.236) (1.042.379) (153.585) (3.737.692) (2.501.073) (1.060.285) (176.334)

Pokrivenost uvoza izvozom u % 26% 27% 25% 4% 29% 32% 24% 3%

Izvor: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

1 Podaci dobiveni sabiranjem podataka entiteta i Brcko Distrikta 2 Statisticki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima br972003. i br.10/2002. za 2002. Federalni zavod za statistiku 3 Republicka uprava carina RS i Centralna banka BiH za 2003. godinu 4 Carinska služba Brkco Distrikta U cijelom poslijeratnom periodu BiH ostvaruje deficit sa vecinom vanjskotrgovinskih partnera što se može vidjeti iz priloženih tabela.

SUFICIT / DEFICIT NAJZNACAJNIJIH VANJSKOTRGOVINSKIH PARTNERA BIH

(u tabeli navedeni po kriteriju obima razmjene u 2002. godini)

u KM ZEMLJA IZVOZ

2002. UVOZ 2002.

SALDO 2002.

POKRIVENOST 2002.

Hrvatska 311.553 1.264.487 -952.934 24,64% Njamacka 262.360 986.625 -724.265 26,59% Slovenija 174.070 895.402 -721.332 19,44% Srbija i Crna Gora 417.271 644.894 -227.623 64,70% Italija 264.524 777.850 -531.623 31,69% Austrija 83.543 455.842 -372.299 18,33% Madarska 12.965 148.131 -393.200 3,18% Švicarska 229.965 148.251 81.714 154,94% SAD 26.590 155.034 -128.444 17,15% Francuska 41.707 133.998 -92.291 31,13% Turska* 12.920 114.646 -101.726 1,06% UKUPNO 1.819.434 5.983.160 -4.163.726 30,41% Ukupna razmjena sa svijetom/saldo

2.089.652

7.894.867

-5.805.215

26,47%

UCEŠCE u ukupnoj razmjeni/saldu

87,69%

75,79%

71,72%

-

Izvor Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska Komora BiH

3 «Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003

Analiza uvoza i izvoza po grupama proizvoda za 2002.G. u 000 KM

Gr. Opis Ukupno-BiH-izvoz

2002

Ukupno BiH-uvoz

2002

% Pokriv.

uvoza

izvozom

0 Životinje, meso, mlijeko, povrce,voce, kafa, caj i zacini, proizvodi od mlijeka, živo drvece i druge biljke

39335 485587 8

1 Žitarice, masnoce i ulja, preradevine od mesa, šecer, kakao, proizvodi na bazi žitarica, uljano sjemenje i plodovi, industrijsko i ljekovito bilje.

30770 586736 5

2

Proizvodi od žitarica, povrca i voca, razni proizvodi za ishranu, pica, duhan i proizvodi od duhana

48001 603828 8

25-29 Mineralna goriva i proizvodi njihove destilacije, min. ulja i voskovi, bitunenozne tvari, so, sumpor, zemlja, kamen, gips, krec, cement, organski i neorganski hemijski proizvodi i sl.

185127 807922 23

3 Plasticne mase i proizvodi od plastike, farmaceutski proizvodi, kozmeticki proizvodi i sredstva za pranje, proiyvodi hemijske industrije, boje, dubriva, exploziv, proizvodi za fotogr. i kinematografiju

44996 811871 6

4 Drvo i proizvodi od drveta, papir, karton i proizvodi od istih, kaucuk i proizvodi, štampane knjige, casopisi, koža, krzno i njihovi proizvodi, celuloza

479344 440786 108

5 Pamuk, tepisi, vještacka i sinteticka vlakna, vuna, vata, tkanine, svila

14935 126579 12

6 Keramicki proizvodi, obuca, odjeca i pribor za odjecu, proizvodi od kamena, gipsa, cementa i betona, pleteni i kukicani materijali

141940 487773 29

7 Gvožde, celik, staklo, aluminij, bakar i ostali metali, kao i proizvodi od istih

465963 496750 94

8 Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanicki uredaji, vozila drumska i šinska, proizvodi od prostih metala, elektricne mašine i oprema, alati, kožarski proizvodi

256799 1697868 15

9 Namještaj, oružje i municija, opticki i medinski instrumenti, muzicki instrumenti, igracke, pošiljke i ostali razni proizvodi

181249 335607 54

UKUPNO: 1888359 6881307 27 Izvor: Federalni zavod za statistiku, Repuplicka uprava carina RS

Medu vodecim proizvodima u izvozu u poslijeratnom periodu pojavljuju se: sirovi aluminij, elektricna energija, ferolegure, glinica, rezana grada, sirova koža, tekstil i tekstilna konfekcija, kožna obuca i odjeca. S druge strane, medu vodecim proizvodima koje uvozimo nalaze se: nafta i naftni derivati, mineralne vode i osvježavajuca bezalkoholna gazirana i negazirana pica, alkoholna pica, kafa, mlijeko i mlijecni proizvodi, meso i mesne preradevine, elektronika, oprema i rezervni dijelovi. Dakle, osim deficita u robnoj razmjeni na štetu BiH, struktura robne razmjene je nepovoljna, s obzirom na to da se pretežno izvoze sirovine i poluproizvodi a uvoze visokotarifni proizvodi. Posmatrano po vrstama proizvoda vidimo da najveci debalans imamo kod poljoprivrednih proizvoda gdje se pokrivenost uvoza izvozom krece od 5 do 8%, dok imamo sasvim drugaciju situaciju kod grupe proizvoda sa SMTK oznakom 4. Drvo i proizvodi od drveta, papir, koža itd

gdje je pokrivenost uvoza izvozom 108% zahvaljujuci izvozu drvenih trupaca i kože. Zadovoljavajuce procenat pokrivenosti uvoza izvozom imamo još na grupama proizvoda 7. i 9. u koje su svrstani razni aluminij, željezo, celik, namještaj, oružije municija itd. 3. Prioritetne aktivnosti u oblasti vanjske trgovine

3.1. Daljnja liberalizacija vanjske trgovine u BiH Potrebno je nastaviti sa daljom liberalizacijom trgovine i biti otvoren za zakljucivanje novih sporazuma o slobodnoj trgovini, dajuci prioritet zemljama u regiji. Pri tome, gdje god je moguce, treba nastaviti sa praksom zakljucivanja asimetricnih ugovora o slobodnoj trgovini. U javnosti su prisutne kritike u vezi sa opravdanosti postojanja sporazuma o slobodnoj trgovini. Medutim, rezultati ispitivanja poslovnog sektora ukazuju da vecina kompanije iz BiH pozitivno ocjenjuju efekte sporazuma o slobodnoj trgovini.4 Bez obzira na kontraverzne stavove u javnosti, BiH ima jake razloge za zakljucivanje bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini jer ovi sporazumi izmedu ostalog:

a) Stvaraju preduvjete za povecanje izvoza BiH je mala ekonomija koja mora biti izvozno orijentirana, pogotovu u uvjetima monetarne politike zasnovane na principima valutnog odbora. U posljednjih nekoliko godina blizu 90 odsto svog izvoza BiH ostvaruje na tržištima EU i susjednih zemalja. Vec duže vrijeme EU je Bosni i Hercegovini unilateralno obezbijedila preferencijale u izvozu. Medutim, naša proizvodnja teško da je zadovoljavala standarde evropskih tržišta, a ne postoje ni institucije koje bi izdavale certifikate o odgovorajucim standardima. Stoga je bilo potrebno iznaci pogodnija tržišta za plasman roba, pa je zakljucivanje asimetricnih bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama u regiji bilo najlogicnije rješenje.5

b) Pomažu siromašnim Niske carinske stope i liberalan režim trgovine u proteklim godinama pomogli su siromašnim u BiH, jer su održavale niskim cijene prehrambenih proizvoda.

c) Stimuliraju proizvodnju koja zavisi od uvoznih repromaterijala Niske carinske stope stimulativno su djelovale na pojedine dijelove domace proizvodnje, zasnovanu na uvozu repromaterijala, jer su osiguravale jeftin uvoz.

d) Doprinose manjoj stopi krijumcarenja Mada je krijumcarenje veliki problem, niske carinske stope i liberalan režim trgovine uticu da obim krijumcarenja bude manji nego što bi bio u slucaju da su carinske stope na višem nivou.

e) Jacaju kvalitet i konkurentnost domace proizvodnje Liberalan režim uvoza doprinosi vecoj konkurenciji na domacem tržištu, što stvara bitne preduvjete za kvalitetniju domacu proizvodnju i jacanje konkurentnosti domacih roba na medunarodnom tržištu, što takoder pospješuje izvoz.

f) Stimuliraju priliv stranih investicija Kao što je naprijed navedeno postojanje sporazuma o slobodnoj trgovini cini BiH atraktivnijom za strana ulaganja jer osiguravaju vece tržište nego što je bosanskohercegovacko.

g) Doprinose bržoj integraciji BiH u EU Pored ekonomskog intere sa, sklapanje bilateralnih trgovinskih sporazuma sa zemljama u regionu doprinosi bržoj integraciji BiH u EU. Potpisivanjem Deklaracije Zagrebackog

4 Sistem javnog upozoravanja, kvartalni izvjestaj april-juni, UNDP, 2003 5 Postojanje ugovora o slobodnoj trgovini BiH sa zemljama u regiji neophodno je i zbog cinjenice da su u svim susjednim zemljama carinska opterecenja vrlo visoka. U slucaju nepostojanja ugovora, robe iz BiH bi bile izuzetno nekonkuretne na ovim tržištima. Tako npr. prosjecne ad valorem carine u Albaniji su 12,0 %. Hrvatskoj 12,4 %, Jugoslaviji 13,4 %, Makedoniji 16,5 %, Sloveniji 12,2 % i Turskoj 12,0%. Istovremeno prosjecna ad valorem carina u BiH je 6,8 %.

samita iz novembra 2000. godine, koji je održan u okviru inicijative Pakta stabilnosti, šefovi država ili vlada obavezali su se na sklapanje sporazuma o saradnji, koji ce rezultirati slobodnom trgovinom. Krajem juna 2001. godine u Briselu ministri vanjske trgovine zemalja Pakta stabilnosti su potpisali Memorandum o razumijevanju, kojim su se obavezali da ce zakljuciti bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini do kraja 2002. godine. Konacno, treba navesti da EU korištenje preferencijalnog tretmana kod izvoza roba uslovljava i spremnošcu angažovanja BiH u regionalnoj saradnji sa zemljama koje su vezane za proces stabilizacije i pridruživanja, posebno kroz uspostavljanje zona slobodne trgovine, u skladu sa clanom XXIV i drugim relevantnim WTO pravilima. EU je takoder utvrdila Smjernice o ugovorima o slobodnoj trgovini izmedu zemalja koje ucestvuju u procesu stabilizacije i pridruživanja sa zemljama kandidatima za EU ili trecim zemljama.

h) Osiguravaju prijem BiH u punopravno clanstvo Svjetske trgovinske organizcje (WTO) Liberalan režim u vanjskoj trgovini olakšava prijem u WTO.

U kontekstu ovog važno je naglasiti da liberalizacija trgovine ne može samo po sebi uticati na brzi ekonomski rast i da uporedo sa njom treba ubrzati implementaciju strukturnalnih reformi, posebno ubrzati privatizaciju preduzeca, unaprijediti poslovnu klimu, infrasrukturu i slicno. Cinjenica je da do sada sklopljeni slobodni trgovinski sporazumi, i pored asimetricnosti,6 nisu dali ocekivane rezultate kada je u pitanju rast izvoza i smanjenje trgovinskog deficita. Veliki trgovinski deficit predstavlja prijetnju makroekonomskoj stabilnosti zemlje i održavanju valutnog odbora kao instrumenta u vodenju monetarne politike. Razlozi za to su brojni, a prije svega se ogledaju u nekonkurentnosti bosanskohercegovackog izvoza, nepostojanja institucionalnog okvira za zadovoljavanje standarda u vezi sa «acquis communautaire», neuredenosti domaceg poljoprivrednog sektora i fiskalnim ogranicenjima u osiguranju veceg stepena podrške poljoprivrednoj proizvodnji.7 Poznato je da ce vecina ugovora o slobodnoj trgovini izgubiti svoju asimetricnost vec od naredne godine. U slucaju Slovenije to ne predstavlja posebnu zabrinutost zbog cinjenice da ce slobodni trgovinski sporazum sa ovom zemljom prestati važiti u 2004 zbog njenog pristupanja EU. Medutim, gubljenje asimetricnosti u slucaju Hrvatske, te Srbije i Crne Gore, sa kojima BiH ima trgovinski deficit, predstavlja razlog za zabrinutost. BiH i dalje treba zadržzati slobodne trgovinske sporazume. Medutim, potrebno je preispitati opravdanost postojanja slobodnih trgovinskih sporazuma u postojecem obliku te postici da dode do njihove promjene tako što ce se:

o produžiti asimetricnost u njihovoj primjeni u korist BiH za naredne dvije godine; o osigurati da se prolongira aplikacija standarda vezanih za «acquis communautaire»

za jednu godinu.

3.2. Stimulirati inicijative za vecu harmonizaciju vanjskotrgovinskih politika zemalja u regiji (potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini)

Važna dimenzija Pakta stabilnosti jeste liberalizacija vanjske trgovine zemalja u regiji. U tom cilju formirana je Radna grupa za trgovinu koja predstavlja važan forum zemalja potpisnica Pakta stabilnosti u pravcu libralizacije trgovine. 8 Pored liberalizacije trgovine unutar zemalja clanica Pakta stabilnosti posebno je važno inicirati harmonizaciju vanjskotrgovinskih politika svih zemalja potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini sa ostalim trgovinskim partnerima, posebno prema EU. Posebno je važno da zemlje potpisnice sporazuma o slobodnoj trgovini uporedo sa potpunom implementacijom sporazuma o slobodnoj trgovini i uklanjanja svih necarinskih barijera, dalje liberaliziraju svoj trgovinski režim prema EU (dalje smanjenje tarifa za industrijske robe) i da u tom smislu imaju ujednacenu politiku. Ovo bi imalo važne pozitivne implikacije jer bi umanjilo opasnost od relociranja odredenih industrijskih grana iz manje razvijenih zemalja u regiji prema više razvijenim (kao u slucaju Jug-Jug trgovinskih integracija), ali bi izjednacilo i uvjete poslovanja sa kompanijama iz EU. S tim u vezi potrebno je u okviru Radne grupe za trgovinu Pakta stabilnosti inicirati potpisivanje regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini koji bi zamjenio postojece, medusobno harmonizirane,

6 Takvi ugovori o asimetricnom uspostavljanju slobodne trgovine zakljuceni su sa Hrvatskom, Slovenijom, Jugoslavijom, Makedonijom, Turskom i Rumunijom. BiH je dobila slobodan i bescarinski pristup svih svojih roba na tržišta pomenutih zemalja odmah, a njihove robe imaju pristup na BiH tržište uz postepeno snižavanje carina i drugih uvoznih opterecenja. 7 Što je preduvjet za izvoz u zemlje sa kojima su sklopljeni ugovori o slobodnoj trgovini. 8 Pored ove incijative postoji i SECI inicijativa koja takoder ima za cilj liberalizaciju vanjske trgovine.

bilateralne sporazume.9 Na ovaj nacin bi se mogle eliminirati ili umanjiti prepreke za trgovinu koje se odnose na pravila o porijeklu što je jedan od najvecih uzroka manjeg izvoza u EU.

3.3. Sklopiti sporazume kojima ce se priznati tzv. dijagonalna kumulacija Drugi nacin za umanjenje (ne eliminiranje) negativnog uticaja aplikacije pravila o porijeklu jeste pristupanje Pan-Evropskom Sporazum o porijeklu i kumulaciji. Postojeci sporazumi o slobodnoj trgovini i pravila o prijeklu predvidaju samo bilateralnu kumulaciju što djeluje nestimulativno za povezivanje razlicitih proizvodnih procesa sa ciljem izvoza u EU.10 U ovom kontekstu priznavanje tzv. dijagonalne akumulacije u okviri zemalja potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini i svih njih zajedno sa EU bi unaprijedilo situaciju u ovom pogledu.11

3.4. Uspostaviti odgovarajuci nivo koordinacije u implementaciji državnih

zakona o vanjskoj trgovini Odbor za indirektno oporezivanje BiH, koji je u fazi formiranja, doprinjet ce vecem stepenu koordinacije vanjskotrgovinske politike jer ce na jednom mjestu biti koncentrirana i politika ali i adminstracija za izvršavanje tih politika. Potrebno je osigurati da vlasti na nivou BiH pocnu nadzirati implementaciju zakona iz oblasti vanjske trgovine, te utvrditi sankcije za njihovo neprovodenje. Moraju se iznaci rješenja kako bi se izbjegla razlicita tumacenja i blokade kod implementiranja državnih zakona iz ove oblasti. U tom smislu neophodno je uskladiti terminološke razlike u zakonima o spoljnotrgovinskom poslovanju i carinskoj politici. Posebno je važno uskladiti provedbene propise iz oblasti carinske politike sa evropskim standardima i olakšati procedure u sistemima unutrašnje obrade za tekstilne kompanije. Ove mjere treba provesti i u prijelaznom periodu do uspostave pune funkcionalnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Postoji potreba vodenja platno-bilansne statistike posebno u oblasti spoljnotrgovinskog bilansa. U kontekstu ovoga potrebno je ojacati kapacitete Centralne banke BiH za pracenje sektorskih i entitetskih tokova kapitala iz i u BiH, kako bi se na osnovu ovih informacija mogle predlagati mjere za uravnoteženje platnog bilansa. Implementacija sporazuma o slobodnoj trgovini vodit ce smanjenju carinskih prihoda, koji još uvijek predstavljaju znacajan izvor prihoda za entitetske budžete. Stoga ce u kontekstu formiranja Uprave za indirektno oporezivanje BiH bit od posebne važnosti unaprijediti efikasnost u radu carinske administracije (koja ce se formirati na državnom nivou) kako bi se osigurala fiskalna stabilnost do uvodenja PDV koji ce postati najvažniji fiskalni prihod. Posebno je važno, u skladu sa preprukama Studije o izvodljivosti EU, ojacati Ministarstvo vanjskih poslova za aktivnosti koje predstoje u vezi sa pregovorima za clanstvo u WTO, ali i Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji (SAA).12 Vanjskotrgovinska komora predstavlja važnu instituciju sa kojom takoder treba osigurati potreban nivo koordinacije u pripremi i realizaciji mjera iz ove oblasti.

3.5. Preispitati postojeci režim carinskih tarifa, posebno za strateške

industrijske grane U okviru pripreme Srednjorocne razvojne strategije BiH (PRSP) radena su istraživanja u cilju definiranja strateških industrijskih grana. Na osnovu više studija radenih od strane GTZ i USAID i rada meduentitetskih radnih grupa došlo se do zakljucka da BiH ima konkurentske prednosti u metalnoj, drvopreradivackoj, tekstilnoj i kožarskoj industriji, preradi hrane i proizvodnji elektricne energije (vidi dio koji se odnosi na sektorske prioritete u oblasti industrije). Zbog direktnog uticaja na vecu produktivnosti i samim tim na vecu konkurentnost prizvodnje pored ovih grana i sektoru novih tehnologija (IT) treba dati status strateških industrijskih grana.

9 Uzimajuci u obzir sve prednosti najbolje rješenje bi bilo formiranje carinske unije zemalja u regiji. Medutim, ova opcija ima ozbiljne politicke teškoce s obzirom da su sve zemlje u regiji više koncentrirane na integraciju u tržište EU. 10 Zbog toga što se inputi iz svih zemalja potpisnica sporazuma o slobodnoj trgovini tretiraju kao uvoz. 11 Tako npr. bi carinsku stopu za sklopove (automobila) SKF/DKF odnosno prvi ili drugi stepen rasklopljenosti trebalo staviti na 0%, kako bi se podsticali proizvodaci automobila da sklapaju automobile u BiH. 12 Posebno je važno osigurati da slobodne zone ne budu više «neregularni» ulaz na BiH tržište, koji potencijalno podriva preferencijalni pristup koji je dat EU.12

Turizam takoder treba valorizirati kao izvoznu djelatnost, te svrstati u red indudtrijskih grana kojima treba osigurati buduce fisklalne i druge olakšice. U skladu sa ovim potrebno je raditi na smanjenju ca rinske tarife za navedene strateške industrijske grane za uvoz repromaterijala. Takoder je potrebno ukinuti carine na repromaterijle koji se ne proizvode u BiH. Radi što preciznijeg definiranja politike u ovoj oblasti potrebno je:

- nastaviti aktivnosti koje je zapocela Srednjorocna razvojna strategija BiH (PRSP) u definiranju strateskih industrijskih grana kroz izradu i usvajanje Studije o industrijskim politikima;

- jacati statisticke institucije kako bi se što preciznije utvrdili bilansi potreba za uvoz repromaterijala i izradila analiza o mogucnosti njihove proizvodnje u BiH;

- usvojiti novi Zakon o carinskoj tarifi BiH.13 Osim ovoga potrebno je zakonski limitirati uvoz stare opreme i mašina. S obzirom da ce važnost carina kao fiskalnog prihoda opadati (zbog sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini) potrebno je domace kompanije, po uzoru na strane, takodjer osloboditi carine na uvoz mašina i opreme za proizvodnju.14 U cilju privlacenja novih investicija za neke vrste privrednih aktivnosti kao što je npr. sklapanje automobila, potrebno je redefinirati visinu carinske tarife. Paralelno sa ovim aktivnostima potrebno je definirati strateške grane proizvodnje u poljoprivredi kako bi se u pregovorima sa WTO i EU kao i bilateralnim partnerima sa kojima su potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini, otvorila mogucnost za zadržavanje postojeceg nivoa, ili vece, zaštite. Najvažniji razlog za ovo je postojanje fiskalnih ogranicenja za veci stepen subvenciranja. Stoga ce biti neophodno da se u okviru predstojecih pregovora za prijem BiH u clanstvo u WTO našoj zemlji dodjeli generalni status zemlje u razvoju.15 Takoder bi trebalo razmotriti mogucnost uvodenja tzv. sezonskih carinskih stopa.

3.6. Jacati institucionalni okvir za korištenje trgovinskih povlastica, koje su EU i vecina razvijenih zemalja odobrili BiH

Kao što je naprijed receno BiH nije u mogucnosti koristiti trgovinske povlastice koje su joj unilateralno odobrene od vecine razvijenih zemalja zbog nepostojanja odgovarajuceg i institucionalnog okvira za certifikaciju roba u medunarodnoj trgovini. Ovo je jedan od razloga zašto postojeci sporazumi o slobodnoj trgovini nisu dali ocekivane rezultate. U skladu sa preporukama Studije izvodljivosti EU potrebno je da BiH unaprijedi sposobnost osiguranja autenticnosti certifikata o porijeklu. U skladu sa ovim potrebno je usvojiti niz zakonskih propisa radi ispunjenja uvjeta po «acquis communautaire» za definiranje tehnickih zahtjeva za proizvode i ocjenjivanje uskladenosti koji bi definisao nove principe u tehnickom zakonodavstvu , prenijete iz EU, i tacnu raspodjelu nadležnosti u donošenju novih propisa po pojedinim grupama proizvoda. Takoder je potrebno usvojiti podzakonske akte potrebne za implementaciju Zakona o kontroli kvaliteta roba iz uvoza i roba za izvoz, uspostaviti nove institucije za standardizaciju i akreditiranje, koje zadovoljavaju uvjete WTO te usvojiti niz drugih zakonskih i podzakonskih akta, uspostaviti nove i jacati postojece institucije (vidi Akcioni plan). U kontekstu ovog poseban napor treba uložiti u kreiranju zakonskog i institucionalnog okvira za zaštitu intelektualne imovine ciji promet je u ovom momentu u velikoj mjeri neureden. Posebno je važno osigurati da slobodne zone ne budu više «neregularni» ulaz na BiH tržište, koji potencijalno podriva preferencijalni pristup koji je dat EU.16

3.7. Osigurati prijem Bosne i Hercegovine u punopravno clanstvo WTO 13 Na prijedlog entitetskih vlada Vijece ministara BiH usvojilo je u mjesecu novembru 2003 zakljucak da se pripremi novi Zakon o carinskoj tarifi BiH. 14 Postojeci Zakon o stranim investicijama stavio je domace kompanije u neravnopravan položaj jer su strani ulagaci oslobodeni placanja carine na uvoz opreme i mašina za proizvodnju. 15 Osnovno je pravilo WTO da nema povecanja tarifa od moneta otvaranja pregovora za prijem u punopravno clanstvo. Medutim, za zemlje u razvoju postoji niz mogucnosti za izuzimanje od ovog pravila. 16 «Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003

Ustavna definicija o slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala, koja je razradena u zakonima BiH o vanjskotrgovinskoj politici, o carinskoj politici i o politici direktnih stranih ulaganja, treba biti osnova za pregovore za pristupanje u clanstvo WTO-a. Ukljucivanje u WTO ce zahtijevati prilagodavanja medunarodnim standardima ekonomskih politika, institucija i pravnog sistema. To ce svakako biti predme t pregovora, posebno sa stanovišta tranzicijskog perioda. BiH je dostavila odgovore na pristigla pitanja od strane clanica i WTO sekretarijata i trenutno se vode pripreme za za prvi sastanak radne grupe. U kontekstu pripreme za pregovore potrebno je definirati proizvode posebno osjetljive na daljnu liberalizaciju trgovine kako bi se za iste osigurao duži tranzicijski period. Ovo ce biti važno za adekvatnu zaštitu domace poljoprivredne prozivodnje.

3.8. Pojednostaviti carinske procedure i jacati statistiku iz oblasti vanjske trgovine

Uvodenje ASYCUDA pruža velike mogucnosti za pojednostavljenje carinske procedure koje treba iskoristiti. Posebno je potrebno pojednostaviti carinsku proceduru za obavljanje loan poslova usvajanjem posebnog pravilnika. U istom cilju potrebno je smanjiti broj carinarnica i carinskih ispostava, kao i broj granicnih prelaza preko kojih se vrši promet robama (a kojih sada ima 25), uspostaviti u MVTEO bazu podataka o stranim trgovinskim predstavništvima, te povezati jedinstven registar o njima sa entiteskim organima, jacati granicne inspekcije i modernizirati granicne prijelaze, pojacati kontrolu rada slobodnih zona. U kontekstu reorganizacije inspekcijskih službi i carinskih službi potrebno je razmotriti uspostavu Državnog granicnog inspektorata koji bi obuhvatio cetiri inspekcije: tržišnu, sanitarnu, veterinarsku i poljopriverdnu inspekciju. U istom kontekstu potrebno je urediti i harmonizirati rad fitosanitarne, veterinarske i carinske službe na granicnim prelazima u skladu sa EU strandardima, a posebno u pogledu radnog vremena, lokacija i slicno. Jacanje statistickih institucija, te Odjela za statistiku u Centralnoj banci BiH u vezi sa podacima koji se odnose na vanjsku trgovinu važan je zadatak.

3.9. U cilju smanjenja trgovinskog deficita potrebno je osigurati veci obim zaštite domace poljoprivredne proizvodnje

Viši nivo zaštite domace poljoprivredne proizvodnje može osigurati smanjenje trgovinskog deficita zbog cinjenice da prehrambeni proizvodi cine vecinu uvoza BiH. U skladu sa naprijed navedenim, a zbog fiskalnih ogranicenja u osiguranju veceg nivoa poticaja poljoprivrednoj proizvodnji, potrebno je da se osigura nastavak asimetricnosti u primjeni sporazuma o slobodnoj trgovini kao i prolongiranje aplikacije standarda koji proizilaze iz «acquis communautaire». Takoder je potrebno saciniti strategiju za supstituciju uvoza. U toku pregovora o prijemu BiH u punopravno clanstvo u WTO neophodno je osigurati povoljan status BiH koji ce joj omoguciti korištenje niza povlastica. U kontekstu ovoga potrebno je kontinuirano provoditi kampanju “Kupujmo domace”.

3.10. Uspostaviti reciprocitet u vanjskotrgovinskoj praksi sa zemljama partnerima u robnoj razmjeni

BiH uvozi robe bez provjere kvaliteta i standardizirane kontrole. S druge strane bosanskohercegovacki izvoznici su, pored oštre konkurencije, izloženi dugotrajnim i skupim procedurama dobijanja saglasnosti za ulazak robe na prostor zemalja partnera BiH. Sami izvoznici iz BiH su u ovome nemocni i trebaju potporu države. Uspostava sistema kontrole kvaliteta uvezenih roba i reprociteta bila bi u funkciji stimuliranja domace proizvodnje i smanjenja trgovinskog deficita. Sa zemaljama potpisnicama sporazuma o slobodnoj trgovini potrebno je takoder eliminirati i tzv. necarinske barijere. Dok u slucaju Albanije, Hrvatske i Makedonije (koje su clanice WTO) nema formalnih carinskih barijera u Srbiji i Crnoj Gori prisutna je praksa odobravanja uvoza za odredene vrste roba. U odnosu na Srbiju, koja zahtjeva uvozne dozvole za odredeni broj proizvoda iz metalne industrije, Crna Gora ima najrigorozniju praksu u regionu i zahtjeva uvozne dozvole za više industrijskih grana.17 17 The policies and Institutions in the Countries of SEE in the EU Stabilization and Association Process, Regional Report, March 28, 2003

4. Podrška izvozu

4.1. Noviji trendovi U 2001. i 2002. godini i u prvih osam mjeseci ove godine evidentiran je rast industrijske i ostale proizvodnje i izvoza, ostvaren uz smanjenje broja zaposlenih za 5.800 hiljada lica ili 1,0 procenat što ukazuje na cinjenicu da se povecava produktivnost rada a sa njom najvjerovatnije i ostali kvalitativni parametri poslovanja privrede BiH. U odnosu na prošlu godinu izvoz je porastao, ali uvoz bilježi stalni rast u vecoj proporciji. Studija koju je uradila WB u suradnji sa domacim ekspertima pokazuje trend porasta izvoza kod privatiziranih preduzeca. Prema ovoj studiji od ukupne proizvodnje kompanije na kojima su vršene analize izvozile su oko 32 odsto, dok je u 2002. godini izvoz dostigao nivo od 50 pro cenata, pretežno na tržišta bivše Jugoslavije.18

4.2. Uoceni problemi za rast izvoza

4.2.1. Spor rast privatnog sektora Usporena privatizacija, slab prliv stranih investicija koji su u vecini zemalja u tranziciji nosioci izvoza te još uvijek nepovoljna poslovna klima kocnica su daljeg razvoja privatnog sektora od koga se ocekuju najveci rezultati u oblasti izvoza. Na osnovu navedene studije WB radene u suradnji sa domacim ekspertima može se vidjeti da novoprivatizirana preduzeca bilježe trend rasta izvoza. 4.2.2. Nekonkurentnost domace proizvodnje Oko 60% ekonomije BiH još uvijek se nalazi u državnom vlasništvu što je cini nekonkurentnom. Nekonkurentnost domace proizvodnje uglavnom se ogleda u nižoj produktivnosti, skupljoj radnoj snazi u odnosu na regiju, visokim poreskim opterecenjima, visokom stepenu krijumcarenja, neefikasnosti sudova, visokim transportnim troškovima, relativno skupom kapitalu, visokim troškovima elektricne energije i PTT usluga. Studija o ispitivanju kompetitivnosti BiH u globalnim razmjerama koja je radena 2001. i 2002. godine od strane domacih eksperata, pretežno sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu (MIT centar), potvrduje ove navode. Nasuprot tome, trgovinski deficit je još više uvecan ogranicenom domacom proizvodnjom lošeg kvaliteta. Ova cinjenica zajedno sa znacajnom domacom potražnjom odredila je obim izvoza.19 Potrebno je da BiH poboljša industrijsku konkurenciju putem boljeg korporativnog upravljanja, boljeg pristupa finansijama.20 4.2.3. Nepostojanje adekvatnih institucija za izvoz u EU Na nivou drzave, ali i entiteta nisu izgradjene institucije koje bi zadovoljile kriterije «acquis communautaire»). 4.2.4. Fisklana ogranicenja za veci poticaj poljoprivrednoj proizvodnji Bez obzira na uocenu potrebu vece podrske domacoj poljoprivrednoj proizvodnji ogranicena budzetska sredstva to ne omogucavaju. 4.3. Prioritetne aktivnosti 4.3.1. Izraditi sveobuhvatnu strategiju za povecanje izvoza koja bi na osnovu

dosadašnjeg rada na pripremi Srednjorocne razvojne strategije BiH (PRSP):

§ definirala proizvodnje u kojima BiH ima konkurentske prednosti;

18 Studija o postignutim rezultatima i uvjetima za unapredenje poslovanja privatiziranih industrijskih preduzeca u BiH, oktobar 2002, Svjetska banka (pripremio prof dr. Muris Cicic) (Study of Performance and Conditions for Improvements from Privatization and Restructuring of Industrial Enterprises in BiH, World Bank BiH, Sarajevo, October 2002.) 19 «Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003. 20 «Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003.

§ definirala najpogodnija tržišta za robe i usluge iz BiH; § definirala institucionalni okvir za promociju izvoza iz BiH; § definirala izvore za podršku izvozu.

Pripremu strategije trebalo bi koordinirati sa istraživanjima koja Vanjskotrgovinska komora permanentno vrši u ovoj oblasti. 4.3.2. Ubrzati reforme radi povecanja nivoa industrijske proizvodnje Glavni problem za BiH izvoz je nizak nivo proizvodnje uopšte, a posebno proizvodnje koja može biti konkurentna na vanjskom tržištu. Proizvodni kapaciteti koji su dijelom devastirani, dijelom zastarjeli, ne mogu ponuditi konkurentne proizvode. Svi segmenti prijeratne privrede suoceni su sa gubitkom medunarodnog tržišta, koje se u meduvremenu promijenilo. Drugi problem je da se velik broj preradivackih industrijskih kapaciteta bazira na uvoznim sirovinama, što im ne omogucava korištenje preferencijala na najznacajnijim izvoznim tržištima. Na nedovoljne robne fondove za inostrano tržište i lošiju konkurentnost BiH proizvoda, znacajnog uticaja imaju nepovoljna poslovna klima (nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, nelojalna konkurencija, spor rad sudova, visoki troškovi i duge procedure registracije, korupcija), usporena privatizacija, nepovoljni uvjeti finansiranja i skupe bankarske usluge, relativno visoka poreska opterecenja, visoki troškovi javnih usluga (elektricna energija, PTT usluge). Poseban problem je relativna nekonkurentnost radne snage u BiH u odnosu na regiju21. Da bi se postigao veci rast industrijske proizvodnje potrebno je osigurati brži rast pivatnog sektora kroz:

• unapredenje poslovne klime za domaca i strana ulaganja; • okoncanje procesa privatizacije, posebno u dijelu strateških preduzeca koja tebaju biti

nosioci izvoza;22 • privlacenje veceg obima stranih investicija koje pored novih tehnologija, sistema

menadžmenta donose korist u vidu novih tržišta.

4.3.3. Provesti reforme koje ce uticati na povecanje konkurentnosti izvoza iz BiH Da bi se povecala konkurentnost domace proizvodnje na medunarodnom tržištu potrebno je provesti reforme u nekoliko važnih podrucja:

• tržišta radne snage; • indirektnog oporezivanja; • sudstva; • jacati tržište kapitala; • liberalizirati tržište energije i PTT usluga; • smanjiti poreska opterecenja

U istom kontekstu potrebno je:

• uvesti olakšice za investiranje u nove tehnologije kao i ogranicenja na uvoz zastarjelih tehnologija;

• donijeti podzakonske akte za Zakon o oslobadanju od carine opreme namjenjene za proizvodnju.23

4.3.4. Osigurati podsticaj izvoznim preduzecima

Preduzecima iz oblasti strateških industrija potrebno je osigurati podršku kroz:

• uspostavu Kreditno izvozne banke (koju treba formirati kroz transformaciju IGA); • jacanje postojeceg Fonda za garancije24 za izvozno orijentirana preduzeca;

21 Glavni elementi koji uticu na nekonkurentnost radne snage BiH u odnosu na regiju su niža produktivnost zbog relativno starije radne snage u zvanicnom sektoru i viši nivoi plata. 22 U okviru istraživanja koja su korištena za pripremu PRSP definirano je nekoliko industrijskih grana koje bi se mogle svrstati u red strateških: metalna, tekstilno-kožarska, drvopreradživacka, proizvodnja hrane, struje i nove tehnologije. 23 Strani investitori su ovim zakonom oslobodeni od placanja carine dok za potrebe oslobadanja od carine domaceg privatnog sektora treba donijeti odgovorajuce podzakonske propise. 24 Uz pomoc USAID formiran je Fond za garancije radi podrške izvozno orijentiranim preduzecima.

• uspostavu Fonda za pomoc izvozno orijentiranim preduzecima za dobijanje CE i ISO certifikata;

IGA kao zvanicna izvozno-kreditna agencija BiH

Za uspostavljanje efikasne izvozno kreditne agencije neophodno je: • Uspostaviti pravni okvir za poslovanje državne izvozno kreditne agencije:

usvajanjem Zakona o obezbjedenju uslova za povecanje izvoza i izvozno-kreditnoj agenciji BiH, ovoj agenciji bi se jasno definisala prava i obaveze koje ce joj omoguciti efikasnu podršku izvoznicima i bankama.

• Izvršiti transfer sredstava na bilans Agencije IGA: odlukom Vijeca minista ra BiH, uz saglasnost Svjetske Banke, prenijeti sredstva dva kredita i tri granta sa racuna BiH na racun IGA-e, cime bi se neophodno pojacao bilans IGA-e, koji je sada nedostatan za jednu izvozno kreditnu agenciju.

• Izvršiti finansijsko jacanje IGA-e. U roku od godine dana od donošenja Zakona o obezbjedenju uslova za povecanje izvoza i izvozno-kreditnoj agenciji BiH, bice neophodno osigurati dodatna sredstva za jacanje finansijske pozicije IGA-e. IGA trenutno raspolaže sredstvima iz kredita Svjetske banke i grantova nekih zemalja donatora, što nije dovoljan kapital za ozbiljnu i sveobuhvatnu podršku bh. Izvoznicima. Nedostatak sredstava IGA dijelom nadoknaduje ugovorima sa privatnim tržištem osiguranja Lloyd’s i reosiguravajucim kucama u Evropi. Medutim, to je nepovoljno za BiH, jer osiguravatelji i reosiguravatelji cesto odbijaju podržati dobre poslove zbog svoje procjene rizika. Tako IGA ne može podržavati dobre izvozne ugovore koji bi bili u interesu države, zbog nedostatka sredstava.

4.3.5. Stvoriti preduvjete za smanjenje transportnih troškova

Revitalizacija željeznickog saobracaja doprinjela bi smanjenju transportnih troškova za domaci izvoz, kao i stavljanje luke Ploce na korištenje od strane privrede BiH. Izgradnja korodora Vc takoder bi uticala na efikasniji i jeftiniji transport bosanskohercegovackog transporta. Sa zemljama sa kojim BiH ima zakljucene sporazume o slobodnoj trgovini treba postici reciprocno ukidanje transportnih dozvola za kamione i naplate naknada za ceste. Osim toga neophodno je ostvariti clanstvo Udruženja transportera pri Vanjskotrgovinskoj komori u IRU (medunarodnu uniju drumskog transporta) i obezbjedenje garancija za dobijanje TIR i ATA karneta, što ce znatno olakšati našim prevoznicima prelazak preko granicnih linija. Uspostava TIR sistema u BiH je u toku u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH kojoj treba pruziti podrsku u ovom poslu. Medjutim, bez obzira sto BiH nije potpisinica ATA konvencije zakonski propisi u BiH dopustaju upotrebu ATA karneta. Stoga je potrebno uspostaviti mehanizam za upotrebu ATA karneta, te omoguciti prevoznicima iz BiH korištenje i ove pogodnosti. U skladu sa preprukama Studije izvodljivosti EU, potrebno je sprovesti vec potpisani TIR. S tim u vezi važno je zakljuciti garantni ugovor izmedu Vanjskotrgovinske komore BiH i carinskih uprava u BiH što je bitan preduvjet za pristup BiH sistemu TIR. U vezi sa ovim neophodno je regulirati na nivou BiH uvjete za sticanje prava obavljanja medunarodne špedicije, u skladu sa EU standardima, te pojednostavljene carinske procedure, u smislu oslobadanja od špediterskih garancija kod prevoza roba na 48 sati. S obzirom na veliku zakonsku šarolikost u ovoj oblasti, potrebno je donijeti Zakon o saobracaju na nivou BiH sa kojim bi se harmonizirali svi ostali zakonski i podzakonski akti. U istom cilju potrebno je donijeti podzakonske akte radi provodenja Zakona BiH o medunarodnom i meduentitetskom cestovnom prijevozu kao i Odluku o naknadi za ceste. Zbog nedostatka ovih podzakonskih akata samo domaci prevoznici placaju naknade na ceste dok strani ne. Ova praksa u kojem nedostatak domaceg zakonodavstva stavlja domace privredne u neravnopravan položaj u odnosu na strane treba biti ispravljena. Sa druge strane domaci prevoznici placaju cestarine u svim drugim zemljama. U oblasti CEMT dozvola potrebno je utvrditi jasne kriterije za njihovu dodjelu na nivou BiH, te vršiti redovan monitoring kontrole njihove upotrebe.

Posebno je važno postici sporazum sa zemljama glavnim trgovinskim partnerima za pojednostavljenje procedura za dobijanje viza za poslovne ljude.

4.3.6. Unaprijediti zakonodavni i institucionalni okvir za izvoz «Da bi ispunila uvjete iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruzivanju (SAA) BiH treba postupno uskladiti svoje zakone sa tehnickim propisima EU i evropskom praksom o standardizaciji, mjeriteljstvu, akreditiranju i uskladjenosti».25 U Evropsku uniju mogu izvoziti samo poduzeca koja samostalno produ veoma duge, komplikovane i skupe procedure uskladenosti proizvoda u nekoj od zemalja EU. Proizvode životinjskog porijekla i poljoprivredne proizvode, koji podliježu medunarodnim veterinarskim i fito-sanitarnim propisima, nemoguce je izvoziti dok se ne ispune zahtjevi koji proisticu iz pravila EU, a za šta je neophodna uspostava zakonskog okvira i potrebnih institucija na nivou BiH. «BiH su potrebne laboratorije i organi za izdavanje potvrda koji mogu posvjedociti da je poljoprivredna roba u skladu sa EU acquis -om u ovoj oblasti.»26 Pored zadovoljavanja kvaliteta, nepostojanje adekvatnog zakonskog i institucionalnog okvira utice na slabu iskorištenost niza pogodnosti koje nose zakljuceni bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini, i unilateralni preferencijalni tretmani odobreni od strane EU27 i vecine razvijenih zemalja svijeta. Uzimajuci ovo u obzir potrebno je:

• sve buduce zakone i propise uskladjivati sa zahtjevima iz «EU acquis communauta ire» (starog i novog pristupa);

• podsticati razvoj infrstrukture u oblasti standarda, certificiranja, i kvaliteta u skladu sa pravilima EU;

• podsticati korištenje tehnickih propisa i postupaka ocjenjivanja uskladenosti koji su kompatibilni sa pravilima i postupcima EU;

• podsticati ucešce BiH u radu odgovarajucih evropskih i medunarodnih organizacija; • po potrebi zakljucivati sporazume sa Evropskom komisijom i Evropskim ekonomskim

prostorom (EEA) o ocjeni uskladenosti i prihvatanju proizvoda;28 • harmonizirati sve usvojene zakone sa «EU acquis communautaire» (stari i novi pristup); • uspostaviti sistem kontrole kvaliteta nadzora nad tržištem BiH u skladu sa zahtjevima EU

tržišta i WTO sporazumima o tehnickim barijerima za trgovinu (TBT) i sanitarnim i fito sanitarnim nadzorom (SPS).29

S obzirom na ovo visoki prioritet u ovoj oblasti treba biti uspostava odgovarajuceg tijela na nivou države BiH za pripremu tehnicke legislative u vezi sa slobodnim protokom roba u okviru EU tržišta. 4.3.7. Organizirati promociju izvoza Sadašnje aktivnosti na promociji bosanskohercegovackog izvoza su nedovoljne, a sa institucinalnog stanovišta su rascjepkane. U okviru Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose postoji Odjel za izvoz. U BiH djeluje i Vanjskotrgovinska komora, a Ministarstvo vanjskih poslova BiH razvija posebne aktivnosti u vezi sa tzv. ekonomskom diplomacijom koja ce se baviti i promocijom bosanskohercegovackog izvoza. Konacno, na nivou BiH djeluje IGA koja pruža finansijsku podršku izvozu i koja treba da preraste u državnu kreditno-izvoznu banku. Promocija izvoza u uvjetima BiH treba da se fokusira na:

• osiguranju informacija o pogodnim tržištima za izvoz roba i usluga iz BiH i organiziranju javne kampanje kako bi se domace firme upoznale sa ovom informacijom;

25 «Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003. 26 «Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003. 27 Za korištenje svih vrsta preferencijala nužno je ispunjavanje uslova o porijeklu roba koji se dokazuju bilo Formularom EUR.1 bilo Formularom A. Osim porijekla robe, bh izvoznici moraju zadovoljiti kvalitetom proizvoda koji ce biti standardnog kvaliteta (u skladu sa standardima EU). Dostizanje standarda EU i odgovarajucih certifikata kvaliteta predstavlja najveci problem za bh izvoznike, te je to razlog što se preferencijali ne koriste u potpunosti, tj. rijetko se dostižu postavljene kvote. 28 “Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003. 29 Hrvatska, Albanija, Makedonija, a u zadnje vrijeme cak i Srbija i Crna Gora napravili su znacajan progres u ispunjenju važnih standarda u skladu sa zahtjevom EU tržišta. Samo u sektoru ribogojlišta Albanija ima 24 od strane EU certificirana mjesta za proizvodnju dok BiH nema ni jedan. Od svih zemalja u regiji sa kojima BiH ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini BiH nema ni jedno certificirano mjesto za proizvodnju od strane EU.

• pružanje konsultantskih usluga o analizi pojedinih tržišta, proizvodnji roba i pružanju usluga za izvoz (kao npr. u vezi sa dizajnom i slicno), organiziranju marketinga za nastup na zainteresiranim stranim tržištima;

• upoznavanje domacih menadžera sa propisima oko zadovoljavanja standarda i procedura izvoza na zainteresiranim tržištima, organiziranje obuke za marketinški nastup na njima, kao i obuke za finansiranje izvoza, osiguranje garancija, uspostave joint venture i slicno;

• u suradnji sa Ministarstvom za vanjske poslove BiH potrebno je uprostiti proceduru za dobijanje poslovnih viza za poslovne ljude iz BiH;

• u okviru diplomatske mreže potrebno je ojacati privredne odjele ambasada na tržišta za koje se ocjene da su najinteresantnija za BiH.

Sa institucionalne ta cke gledišta aktivnosti oko promocije izvoza treba pozicionirati u Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH.30

30 U okviru Vijeca ministara BiH postoje razmišljanja da bi se promocija izvoza mogla povjeriti FIPA.

Akcioni plan – vanjska trgovina i podrška izvozu

Broj Aktivnost Nosilac

Rok Cilj

ZAKONI

1 Usvojiti Zakon BiH o indirektnom oporezivanju Vijece ministara BiH Parlament BiH

Kraj 2003. Formiranje carinske administracije na državnom nivou

2 Donijeti potrebne podzakonske akte o vanjskotrgovinskoj, carinskoj i politici direktnih stranih ulaganja u BiH

Vijece ministara BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH31

Prva polovina 2004. Moraju se iznaci rješenja kako bi se izbjegla razlicita tumacenja i blokade kod implementiranja državnih zakona iz ove oblasti. U tom smislu potrebno je uskladiti terminološke razlike u zakonima o spoljnotrgovinskom poslovanju i carinskoj politici. Ove mjere treba provesti u prijelaznom periodu do uspostave pune funkcionalnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

3 Uskladiti potrebne entitetske zakone i podzakonske akte iz oblasti vanjske trgovine sa zakonima na nivou BiH

Vlada FBiH Vlada RS

Prva polovina 2004. Moraju se iznaci rješenja kako bi se izbjegla razlicita tumacenja i blokade kod implementiranja državnih zakona iz ove oblasti. U tom smislu potrebno je uskladiti terminološke razlike u zakonima o spoljnotrgovinskom poslovanju i carinskoj politici. Ove mjere treba provesti u prijelaznom periodu do uspostave pune funkcionalnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

4 Usvojiti Zakon o finansiranju i regresiranju troškova po izgubljenim sporovima iz oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom BiH

Vijece ministara BiH Vlada FBiH,Vlada RS

2007. Podrška izvozno orijentisanom industrijskom sektoru

5 Usvojiti Zakon o osnivanju Instituta za standarde

Vijece ministara BiH Kraj 2003. Jacati institucije za standardizaciju, koje zadovoljavaju uvjete WTO; (podjela postojeceg Instituta o standardizaciji, mjeriteljstvu i intelektualnoj svojini).

6 Usvojiti Zakon o osnivanju Instituta za mjeriteljstvo Vijece ministara BiH Kraj 2003. Jacati institucije za standardizaciju, koje zadovoljavaju uvjete WTO; (podjela postojeceg Instituta o standardizaciji, mjeriteljstvu i intelektualnoj svojini).

7 Usvojiti Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo Vijece ministara BiH Kraj 2003. Jacati institucije za standardizaciju, koje zadovoljavaju uvjete WTO; (podjela postojeceg Instituta o standardizaciji, mjeriteljstvu i intelektualnoj svojini)

8 Usvojiti podzakonske akte po Zakonu o kontroli kvaliteta roba iz uvoza i roba za izvoz

Vijece ministara BiH Kraj 2003. Harmonizacija sa EU pravilima

31 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa


Rok Cilj

9 Usvojiti Zakon BiH o sigurnosti prehrambenih proizvoda Vijece ministara BiH Kraj 2003. Pored stimuliranja izvoza, istovremeno zaštita zdravlja i sigurnosti gradana.

10 Usvojiti Zakon o kontroli prehrambenih proizvoda za ljudsku i životinjsku upotrebu

Vijece ministara BiH Kraj 2004. Pored stimuliranja izvoza, istovremeno zaštita zdravlja i sigurnosti gradana.

11 Usvojiti Zakon o higijeni Vijece ministara BiH Kraj 2004. Pored stimuliranja izvoza, istovremeno zaštita zdravlja i sigurnosti gradana.

12 Usvojiti podzakonske akte po Zakonu o fito -sanitarnoj zaštiti BiH

Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Prioritet usvajanje akata iz oblasti fitocertifikata u skladu sa propisima EU

13 Harmonizirati entitetske zakone o veterinarstvu Vlada FBiH Vlada RS

Prva polovina 2004. Uspostava efikasne veterinarske službe u BiH

14 Harmonizirati entitetske zakone o zaštiti bilja Vlada FBiH Vlada RS

Kraj 2003.

Ujednicavanje propisa na nivou BiH

15 Usvojiti Zakon BiH o sjemenu i sjemenskim materijalima Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Kraj 2003. Uskladivanje sa EU standardima, zaštita potrošaca, stimuliranje izvoza

16 Usvojiti Zakon BiH o mineralnim dubrivima Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Prva polovina 2004. Uskladivanje sa EU standardima i zaštita potrošaca

17 Usvojiti Zakon BiH o lijekovima Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Kraj 2003. Jacanje jedinstvenog tržišta u BiH

Usvojiti (novi) Zakon BiH o carinskim tarifama Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Prva polovina 2004 Adekvatnija zaštita domace proizvodnje

18 Harmonizirati entitetske propise koji reguliraju rad entitetskih instituta sa državnim zakonima o standardizaciji mjeriteljstva i intelektualnom vlasništvu

Vlada FBiH Vlada RS

Kraj 2004. Ujednicavanje propisa na nivou BiH

19 Usvojiti propise radi ogranicenja uvoza stare opreme i mašina Vijece ministara BiH Vlada FBiH, Vlada RS

Prva polovina 2004. Unapredenje tehnološke opremljenosti BiH kompanija

20 Usvojiti i provesti EU standarde iz tzv. «novog pristupa» za industrijske i poljoprivredne proizvode, kako bi se omogucio izvoz pogodnih proizvoda iz BiH i zaštitilo zdravlje i sigurnost gradana, te usvojiti niz tehnickih propisa

Vijece ministara BiH

Kraj 2004. Podrška izvozu i harmonizacija sa EU pravilima

21 Usvojiti podzakonske i provedbene akte neophodne za implementaciju i Zakona o konkurenciji


Prva polovina 2004. Implementirati Zakon o konkurenciji

22 Usvojiti novi Zakon o zaštiti potrošaca Vijece ministara BiH

Prva polovina 2004. Harmonizacija u skladu sa EU legislativom

23 Ubrzati pripremu zakona u oblasti ocjene uskladenosti i tehnickih zahtjeva za proizvode u oblasti novog pristupa. Usvajanje ovih zakona stvorit ce pretpostavke za dinamicniji izvoz i korištenje trgovinskih povlastica EU i drugih razvijenih zemalja


Kraj 2003. Ubrzati aktivnosti jer ukoliko bi se sve aktivnosti odvijale po predvidenom tempu, bice potrebno oko cetiri godine da domaca poduzeca pocnu provoditi proceduru ocjenjivanja uskladenosti i u zemlji poceti dobijati CE znak za svoje proizvode.


Rok Cilj

24 Usvojiti zakon o proizvodnji u namjenskoj industriji

Vijece ministara BiH Kraj 2003. Efikasna civilna kontrola proizvodnje i izvoza i uvoza po standardima UN omogucava povratak ove grane na svjetsko tržište.

25 Izmjeniti Zakon o uvozu i izvozu u namjenskoj industriji i pojednostaviti proceduru izvoza

Vijece ministara BiH Kraj 2003. Efikasna civilna kontrola proizvodnje i izvoza i uvoza po standardima UN omogucava povratak ove grane na svjetsko tržište

26 Izmijeniti dijelove Zakona BiH o vanjskotrgovinskoj politici (brisati clan 9, stav 3)

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Kraj 2003. Eliminiranje prakse carinjenja bez prelaska granice

27 Usvojiti pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Instituta BiH za akreditaciju Vijece ministara BiH Kraj 2003. Uspostava pune operativnosti instituta koji trenutno radi na osnovu privremenog pravilnika

28 Usvojiti Zakon o Izvozno-kreditnoj agenciji BiH Vijece ministara BiH Kraj 2003. Podrška izvozu

29 Zakonski osloboditi od carine za uvoz novih mašina i opreme domacim firmama koje se vecinom ne proizvode u BiH

Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Podrška proizvodnji

30 Donijeti provedbene propise iz oblasti carinskih procedura da bi se olakšao postupak carinjenja

Vijece ministara BiH Vlada FbiH, Vlada RS

Pocetak 2004. Ova mjera je neophodna zbog problema u tzv. lohn poslovima gdje carinska procedura otežava rad tekstilnih kompanija

31 Zakonski urediti podjelu nadležnosti radi ispunjenja preuzetih obaveza povezanih sa clanstvom u WTO


Pocetak 2004. Prijem u WTO

32 Donijeti Zakon o saobracaju na nivou BiH sa kojim bi se harmonizirali svi ostali zakonski i podzakonski akti.

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH

Druga polovina 2004.

Harmonizacija zakona iz oblasti saobracaja na nivou BiH.

33 Donijeti podzakonske akte radi provodenja Zakona BiH o medunarodnom i meduentitetskom cestovnom prijevozu kao i Odluku o naknadi za ceste.

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH

Prva polovina 2004. Stavljanje domacih prijevoznika u ravnopravan položaj u odnosu na strane.

34 Pripremiti Državni program za usvajanje «acquis communautaire» (NPAA), a sve buduce zakone uskladivati sa propisima EU.

Direkcija za EU integracije Druga polovina 2004.

Harmonizacija sa EU legislativom.

INSTITUCIJE

35 Formirati Upravu BiH za indirektno oporezivanje Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Uvodenje PDV

36 Nastaviti sa jacanjem granicnih inspekcija radi uspostave efektne kontrole granice

Vijece ministara BiH Kontinuirano Ovaj cilj bit ce lakše postici ukoliko bi se tokovi vanjske trgovine usmjerili na ogranicen broj moderniziranih granicnih prijelaza

37 Osnovati Institut za standarde Vijece ministara BiH Prva polovina 2003. Podrška izvozu

38 Osnovati institut za mjeriteljstvo Vijece ministara BiH Prva polovina 2003. Podrška izvozu

39 Osnovati institut za intelektualnu svojinu Vijece ministara BiH Prva polovina 2003. Podrška izvozu

40 Osnovati Institut za istraživanje i razvoj tehnologija Vijece ministara BiH Kraj 2004. Podrška izvoznicima


Rok Cilj

41 Osnovati Agenciju za lijekove i kozmetiku Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Reguliranje tržišta ljekova

42 Osnovati Upravu za fitosanitarnu zaštitu Vijece ministara BiH Kraj 2003. Harmonizacija sa EU pravilima

43 Dovršiti uspostavljanje Ureda za veterinarstvo BiH Vijece ministara BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Kraj 2003. Podrška izvozu i harmonizacija sa EU pravilima, dobijanje EU izvoznog broja

44 Osnovati Vijece za zaštitu potrošaca BiH i odgovarajuce entitetske urede za zaštitu potrošaca i konkurenciju

Vijece ministara BiH Vlada FBiH, Vlada RS

Kraj 2003. Zaštita potrošaca i harmonizacija sa EU pravilima

45 Osnovati Vijece za konkurenciju BiH Vijece ministara BiH

Kraj 2003. Harmonizacija sa EU pravilima

46 Transformisati Agenciju IGA u zvanicnu eksportno-kreditnu agenciju BiH Vijece ministara BiH

Prva polovina 2004. Podrška izvozu

Saciniti strategiju za supstituciju uvoza Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i nadležna entitetska ministarstva

Prva polovina 2004 Smanjenje trgovinskog deficita

47 U okviru DKP-a otvoriti privredna predstavništva BiH u najznacajnijim tržištima za izvoz roba iz BiH

Ministarstvo vanjskih poslova BiH32 Vanjskotrgovinska komora BiH33

U toku 2004. Promocija BiH izvoza

48 Ojacati odjel za unapredenje i promociju izvoza u Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH


Kraj 2003. Jacanje MVTEO

49 Ojacati kapacitete Centralne banke BiH za pracenje sektorskih i entitetskih tokova kapitala iz i u BiH, kako bi se na osnovu ovih informacija mogle predlagati mjere za uravnotešenje platnog bilansa

Centralna banka BiH Prva polovina 2004. Analiziranje platnog bilansa zemlje

50 Smanjiti broj carinarnica i carinskih ispostava, kao i broj granicnih prelaza preko kojih se vrši promet robama (a kojih sada ima 25)

Carinska administracija Prva polovina 2004. Pojednostavljenje carinske procedure

51 Jacati Odjel za statistiku u Centralnoj banci BiH u vezi sa podacima koji se odnose na vanjsku trgovinu

Centralna banka BiH Kontinuirano

52 Uspostaviti Fond za pomoc izvozno orijentiranim preduzecima za dobijanje CE i ISO certifikata

IGA Prva polovina 2004. Podrška izvozu

53 Uspostaviti odgovarajuce tijelo na nivou države BiH za pripremu tehnicke legislative u vezi sa slobodnim protokom roba uokviru EU tržišta


Prva polovina 2004. Harmonizacija sa EU pravilima

54 Osnovati Upravu za sigurnost prehrambenih proizvoda Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih


32 Ministarstvo vanjskih poslova 33 Vanjskotrgovinska komora BiH


Rok Cilj

odnosa BiH

55 Osnovati Agenciju za zaštitu covjekove okoline Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Vec ima odjel u MVTEO

56 Uspostaviti državnu Upravu za fitosanitarna pitanja Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH


57 Osnovati Agenciju za medunarodno povjerenje i izdavanje certifikata potrebnih za izvoz roba u EU


Prva polovina 2004. Provodenje zakljucaka iz dokumenta «Posao i pravda»


Rok Cilj

MJERE

58 Zadržati liberalni režim u spoljnotrgovinskoj politici i nastaviti sa zakljucivanjem novih sporazuma o slobodnoj trgovini, dajuci prioritet zemljama u regiji uz zadržavanje asimetricnosti


Kontinuirano Integriranje BiH u globalnu ekonomiju, podrška izvozu i privlacenje stranih investitora

59 Pokrenuti bilateralne pegovore sa Srbijom i Crnom Gorom i Hrvatskom radi produženja vazenja asimetricnosti u primjeni sporazuma o slobodnoj trgovini za naredne dvije godinei i izmjeni dijelova sporazuma koji govore o tehnickim standardima


do kraja 2003 Radi vece zaštite domace peroizvodnje

60 podsticati razvoj infrstrukture u oblasti standarda, certificiranja, i kvaliteta u skladu sa pravilima EU;


Kontinuirano Ispunjenje preporuka Studije izvodljivosti EU

61 podsticati koristenje tehnickih propisa i postupaka ocjenjivanja uskladjenosti koji su kompatibilni sa pravilima i postupcima EU;



62 podsticati ucesce BiH u radu odgovarajucih evropskih i medjunarodnih organizacija;



63 po potrebi zakljucivati sporazume sa Evropskom komisijom i Evropskim ekonomskim prostorom (EEA) o ocjeni uskladjenosti i prihvatanju proizvoda;34



64 Pristupiti Pan-Evropskom sporazumu o kumulaciji Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

2004. Pojednostavljenje aplikacije pravila o porijeklu i priznavanje tzv. dijagonalne kumulacije

65 Izraditi sveobuhvatnu strategiju za povecanje izvoza koja bi definirala: proizvodnje u kojima BiH ima konkurentske prednosti, najpogodnija tržišta za robe i usluge iz BiH, institucionalni okvir za promociju izvoza iz BiH, izvore za podršku izvozu

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA

Prva polovina 2004. Napomena: posebno je potrebno uraditi strategiju izvoza poljoprivrednih proizvoda

66 Uspostaviti jedinstven sistem spoljne trgovine, aktivno nadzirati implementaciju zakona iz oblasti vanjske trgovine, i utvrditi sankcije za neprovodenje ovih zakona.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA, Ministarstvo trgovine FBiH Ministarstvo trgovine RS

U toku 2004. Zbog toga što se postojeci državni zakoni razlicito tumace u entitetima. Ovu mjeru primjeniti do uspostave Odbora BiH za indirektno oporezivanje.

67 Uskladiti terminološke razlike u zakonima o spoljnotrgovinskom poslovanju i carinskoj politici


U toku 2004. Zbog toga što se postojeci državni zakoni razlicito tumace u entitetima. Ovu mjeru primjeniti do uspostave Odbora BiH za indirektno oporezivanje

34 “Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003.


Rok Cilj

Ministarstvo trgovine FBiH Ministarstvo trgovine RS

68 Pojacati kontrolu nad radom slobodnih trgovinskih zona Vijece ministara BiH

Kontinuirano Posebno je važno osigurati da slobodne zone ne budu više «neregularni» ulaz na BiH tržište, koji potencijalno podriva preferencijalni pristup koji je dat EU.35

69 Postici clanstvo BiH u evropske organizacije za zaštitu biljaka (EPPO i IPPC) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Kraj 2003.

70 Kontinuirano voditi kampanju “Kupujmo domace” Vijece ministara BiH, Vanjskotrgovinska komora BiH, Vlada FBiH, Vlada RS

Kontinuirano Stimuliranje domace proizvodnje i smanjenje trgovinskog deficita

71 Uvesti novi nacin obracuna akciza po kvalitetnim grupama za cigarete Vlada FBiH Vlada RS

Kraj 2003. Povecanje fiskalnih prihoda i financijskog jacanja IGA

72 Osigurati niže cijene elektricne energije za velike izvoznike Vlada FBiH Vlada RS


73 Dosljedno primijeniti standardiziran sistem kontrole roba iz uvoza, posebno onih koji konkuriraju domacoj proizvodnji, a i roba koje podliježu provjeri sigurnosti, higijenske ispravnosti i slicno


Prva polovina 2004. Napomena: do dostizanja evropskih standarda u BiH sklopiti sporazume o medusobnom priznavanju o veterinarsko i fito sanitarnih uslova, narocito sa državama potpisnicima ugovora o slobodnoj trgovini sa BiH.

74 Usaglasiti izvozne procedure sa zemljama partnerima kroz odgovarajuce bilateralne i multilateralne sporazume i ugovore o privrednoj saradnji, te tako obezbijediti reciprocitet u položaju poslovnih ljudi i izvoznika BiH

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Vanjskotrgovinska komora BiH

Kraj 2003. Sklopiti sporazume o medusobnom priznavanju izvještaja o ispitivanju, certifikatima o podudarnosti, narocito sa državama potpisnicima ugovora o slobodnoj trgovini sa BiH.

75 Obezbjediti TIR i ATA karnete Vanjskotrgovinska komora BiH

U toku 2004. Olakšanje carinskih procedura preko granice za prevoznike.

76 Pojednostaviti proceduru izdavanja viza za sve poslovne ljude iz BiH i vozace profesionalce

MVP BiH Kontinuirano Podrška izvoznoj poslovnoj zajednici

77 Finansijski ojacati IGA-u kao izvozno-kreditnu agenciju BiH Vijece ministara BiH U toku 2005. Podrška izvozu

78 Definirati strateške industrijske grane za koje bi se smanjile carine za uvoz repromaterijala

Vijece ministara BiH Vlada FBiH, Vlada RS Vanjskotrgovinska komora BiH


35 «Izvještaj Komisije Vijecu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpocinjanje pregovora sa Evropskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju», 18.11.2003


Rok Cilj

79 Definirati strateške grane proizvodnje u poljoprivredi kako bi se u pregovorima sa WTO i EU kao i bilateralnim partnerima sa kojima su potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini, otvorila mogucnost za zadržavanje postojeceg nivoa, ili vece zaštite

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vlada FBiH Vlada RS

Prva polovina 2004. Zaštita domace poljoprivredne proizvodnje

80 Razmotriti mogucnost uvodenja tzv. sezonskih carinskih stopa Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Prva polovina 2004. Zaštita domace poljoprivredne proizvodnje

81 Uspostaviti u MVTEO bazu podataka o stranim trgovinskim predstavništvima, te povezati jedinstven registar o njima sa entitetskim organima

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vanjskotrgovinska komora BiH

Prva polovina 2004. Bolja razmjena podataka

82 Ostvariti clanstvo Udruženja transportera pri Vanjskotrgovinskoj komori u IRU (medunarodnu uniju drumskog transporta)

Vanjskotrgovinska komora BiH

Prva polovina 2004. Osiguravanje povlastica transporterima iz BiH

83 Predložiti koncept promocije izvoza Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Vanjskotrgovinska komora BiH

Januar 2004. Podrška izvozu

84 Ukinuti carine na repromaterijale koji se ne proizvode u BiH Vijece ministara BiH Prva polovina 2004. Podrška domacoj proizvodnji i izvozu

85 Sa zemljama sa kojim BiH ima zakljucene sporazume o slobodnoj trgovini treba postici reciprocno ukidanje transportnih dozvola za kamione i naplate naknada za ceste

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Vanjskotrgovinska komora BiH

Prva polovina 2004. Pomoc domacim transporterima

86 Zakljuciti garantni ugovor izmedu Vanjskotrgovinske komore BiH i carinskih uprava u BiH

Vanjskotrgovinska komora BiH Carinska administracija

Prva polovina 2004. Bitan preduvjet za pristup BiH sistemu TIR

87 Regulirati na nivou BiH uvjete za sticanje prava obavljanja medunarodne špedicije, u skladu sa EU standardima, te pojednostavljene carinske procedure, u smislu oslobadanja od špediterskih garancija kod prevoza roba na 48 sati

Vijece ministara BiH Vlada FBiH Vlada RS

Prva polovina 2004. Pomoc domacim transporterima

88 Osigurati indirektne forme podsticaja izvozu dozvoljenje GATT sporazumom i sadržane u tkzv. «zelenoj knjizi» kao: refundacija veterinarskih, fitosanitarnih i kontrole kvaliteta troškova, obezbjedenje kompenzacija za transport, skladištenje i troškove obrade, finansiranje savjetodavnih aktivnosti

Vlada FBiH Vlada RS

2007. Podrška izvozu

89 Urediti i harmonizirati rad fitosanitarne, veterinarske i carinske službe na Nadležne službe za carinu, fitosanitarnu i


Pojednostavljenje procedura.


Rok Cilj

granicnim prelazima u skladu sa EU strandardima, a posebno u pogledu radnog vremena, lokacija i slicno.

veterinasku djelatnost na nivou BiH

90 Uspostaviti mehanizam za upotrebu ATA karneta. Vanjskotrgovinska komora


Omoguciti korištenje ove pogodnosti od strane domacih prijevoznika.

91 Pripremiti prvi sastanak Radne grupe BiH za WTO; 1. dostaviti WTO Sekretarijatu ponudu u kojoj ce biti navedeni uslovi pod

kojim je BiH spremna prihvatiti clanstvo u WTO sa utvrdenom dinamikom za ispunjavanje istih;36

2. zapoceti bilateralne i multilateralne pregovore sa zemljama ili asocijacijama koje iskažu interes za naše koncesije (koje se onda primjenjuju i na sve ostale clanice WTO);

3. pripremiti nacrt izvještaja Radne grupe BiH za WTO; 4. pripremiti finalni izvještaj Radne grupe za BiH. Izvještaj postaje

ugovorna obaveza, nakon što ga prihvate 2/3 clanica WTO-a i nakon što ga BiH ratifikuje;37

5. uspostaviti kontakt tacke (Enquiry Points) na više mjesta u državnim institucijama radi pružanja mogucnosti zainteresovanim clanicama WTO-a da traže tumacenja propisa i prakse u BiH;

6. permanentno informisati javnost u BiH o pregovorima za prijem u WTO, posebno preduzeca i njihove asocijacije, clanove parlamenata, obrazovati državne službenike za pracenje procesa pregovaranja i implementacije preuzetih obaveza.


U toku 2004. Ostvarivanje clanstva u WTO

92 U okviru predstojecih pregovora za prijem BiH u clanstvo WTO definirati proizvode posebno osjetljive na daljnju liberalizaciju trgovine radi osiguranja za njih dužeg tranzicionog perioda.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i nadležna entitetska ministarstva, Vanjskotrgovinska komora BiH

U toku 2004. Veca zaštita domace proizvodnje

93 Osigurati prijem Bosne i Hercegovine u punopravno clanstvo WTO Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

U toku 2005. Clanstvo u WTO

36 Za nas ce to, uglavnom, biti obavezivanje na odredena snižavanja carina kod uvoza roba i preuzimanje medunarodnih standarda u trgovini uslugama i pravima intelektualne svojine. 37 U finalni izvještaj Radne grupe za BiH uvrstiti sve obaveze koje je BiH preuzela, ukljucujuci i liste obavezujucih carina po pojedinacnim tarifnim brojevima, tarifikaciju i maksimiranje kompaund carina na u listama utvrdeni procenat, pretvaranje odredenih fiskalnih dažbina u apsolutne iznose (carinska evidencija, na primjer), obaveze domace podrške u poljoprivredi, obaveze ogranicavanja dozvoljenih izvoznih subvencija, liste obaveza u sektoru usluga, eventualna izuzeca od nacionalnog tretmana, itd.

ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa bih ured ... · pdf filemedu strucnjacima...

Documents