mladi goran 2014.pdf

O Petar Zrinski abar

MladiMladiMladiMladi

GoranGoranGoranGoran k. god. 2013./14.

Br. 40

MLADI GORAN 2013./14.

2

UVODNO SLOVO

IMPRESUM

Mladi Goran broj 40 k. god. 2013./2014. List uenika O Petar Zrinski abar Podrune kole: Gerovo, Tre, Prezid i Plece Adresa urednitva: O Petar Zrinski Narodnog osloboenja 5 abar 51306 tel. 051/821-147 fax. 051/821-016 E-mail:[email protected] Izdava: O Petar Zrinski abar Za izdavaa: Ivan Kvesi, prof. Urednitvo: Dorian Loknar, 8. razred abar Klara Leskovar, 8. razred Prezid Tihana Arh, 8. razred Tre Karmela tanfelj, 6. razred Gerovo Uitelji razredne i predmetne nastave, struni suradnici: Tanja ebalj-Kocet, prof. Vilma agar, prof. Ksenija Petelin, prof. Tiskarski slog: Desanka otari Naslovna stranica: Dea Turk, 7. razred, pobjedniki rad na natjeaju LIK 2013./14.

S a d r a j

- 150. obljetnica kolstva u Tru

- Meunarodni dan starijih osoba

- Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko graanstvo: projekt Mladost i iskustvo se nadopunjavaju

- Tehniki kutak: Utjecaj elektromagnetskog zraenja

- Dan znanosti - Najbolje uenike eko-fotke - Foto-natjeaji - Goranski glasi - Literarni i novinarski radovi - upanijska i dravna

natjecanja i smotre - Slikopria - Nai osmai - In memoriam, Marijan Lisac

Dragi itatelji!

Na kraju kolske godine 2013./2014. izlazi jubilarni 40. broj naeg uenikog lista Mladi Goran. Ve etrdeset godina, uz krae prekide, na ueniki list biljei dogaanja, zanimljivosti i uspjehe u naim kolama, lokalnoj zajednici i kraju u kojemu ivimo. I ovoga puta pripremili smo vam razliite sadraje iz ivota i rada u naim kolama, uspjene, zanimljive i nagraene projekte i istraivake radove, a ponajvie lijepih literarnih i novinarskih uradaka. Promiljanja o ivotu i svijetu koji nas okruuje iskazali smo u stihovima i u prozi, fotografijama i uenikim crteima. Mnogi od njih su i nagraeni i pohvaljeni na brojnim natjeajima i smotrama u koje smo se ukljuili ove kolske godine.


3

150. OBLJETNICA KOLSTVA U TRU

kola i kolstvo oduvijek su bili ogledalo kraja u kojem postoje. Govorei o povijesti kolstva govorimo o uiteljima koji su radom s uenicima stvarali povijest i utjecali na budunost.

Prva pouavanja vrili su sveenici i pismeni ljudi koji su odavno spoznali vanost prosvjeivanja. Povijest pouavanja u abarskom kraju, ona za koju imamo pisane tragove, vee se uz 1777. godinu i sveenika Pavla Kalimana koji je u Prezidu poeo pouavati nadarenu mlade itanju, pisanju i raunanju, premda znamo da je upa u Gerovu utemeljena davne 1404. godine, a upa u abru 1663. godine, pa moemo pretpostaviti da su se opismenjavanja djece vrila i nekoliko stoljea prije.

Poznati hrvatski pedagog i povjesniar Antun Cuvaj, u knjizi "Povijest kolstva", u kojoj se daje pregled razvoja kolstva u Hrvatskoj od 1806. godine, navodi da su prvi uitelji u abru bili zanatlije, u Tru dva seljaka, u Gerovu islueni asnik, u Plecima zanatlija, a u Prezidu i Hribu upnici.

Najintenzivnije razvoj kolstvo u Hrvatskoj doivljava pod utjecajem opeg napretka sredinom 19. stoljea. To je vrijeme poetka organiziranog uiteljskog rada u abarskom kraju. Dolaze struni uitelji i poinje izgradnja novih kolskih zgrada.

U Spomenici kole Tre zapisano da je prva opismenjavanja u Tru zapoeo Stjepan Lipovac koji je, nakon to se opismenio u abru, s voljom pouavao mnoge Trane. On je bio prvi pisar na sudu u Tru, koje je u to vrijeme imalo opinu i sud. Nakon njega spominje se upnik Augustin agar koji je s opismenjavanjem djece zapoeo 1858. godine u upnom uredu. Godine 1860./61. zamijenio ga je Dragutin ilbart, jer je sveenik imao vrlo mnogo posla oko izgradnje crkve.

upnik je 1862. godine uputio zamolbu u Zagreb i zatraio zapoljavanje strunog uitelja. U Tre dolazi Pavao Obolt, uitelj pripravnik. Dolaskom prvog strunog i svjetovnog uitelja utemeljena je obospolna kola, a godina 1862./1863. biljei se kao poetak organiziranog kolstva u Tru. Godine 1867. dovrena je izgradnja kolske zgrade u Tru.

U upnoj spomenici zabiljeeno je da, zbog tekih ivotnih uvjeta, mnogo djece nije polazilo nastavu, osobito zimi, a i zbog injenice da im je prijetila opasnost od opora vukova koji su se zadravali u umama u blizini naselja.

1900. godine u Tru je otvorena mjesna itaonica koja je neko vrijeme bila smjetena i u koli. Nakon toga osnivaju se brojna drutva, tamburaki zbor, u koli se odravaju teajevi spremanja zimnice, ivanja, kuhanja, a vrlo esto nositelji svih tih aktivnosti bili su uitelji.

U vihorima ratova mnogo je pedagoke dokumentacije i zapisa o koli Tre uniteno. Iz drugih se izvora, posebice izvjea Modruko-rieke upanije, moe iitati da u Kotaru abar poetkom 20. st. gotovo i nije bilo nepismenih ljudi. Kao razlog tome navode vrijedne i marljive ljude koji su, da bi prehranili svoje obitelji, radili u umama diljem Europe i Amerike, a na povratku u svoj kraju donosili nove spoznaje o vanosti opismenjavanja.


4

Poetkom Drugog svjetskog rata abarski kraj doivio je vrlo velika stradanja. Dolaskom talijanske vojske u Tre 1941. godine, kola prestaje s radom, nai se uitelji otputaju, a talijani dovode svoje uitelje i uvode nastavu na talijanskom jeziku. Zbog sveope talijanizacije roditelji nerado alju djecu u kolu. Talijanski uitelji nisu dugo radili u koli, svega mjesec i pol dana. Nakon napada partizana na talijansku kolonu u Tatinskoj dragi u travnju 1942. godine poinje egzodus stanovnika abarskog kraja, za koji moemo rei da je ostavio vrlo velike posljedice sve do danas. U tom je periodu kolska zgrada pretvorena u kasarnu u kojoj je bila smjetena vojna komanda, a uniten je i sav inventar kole. Kapitulacijom Italije 1943. godine poeo je povratak itelja iz internacije, a time i rad kole. To je vrijeme takoer bilo vrlo teko i zahtjevno zbog opeg siromatva i opustoenog kraja u koji su se ljudi vratili.

U travnju 1944. u Tru je buknuo veliki poar u kojem je u tijekom dva sata izgorjelo gotovo sve. Poteena je ostala jedino kola, upni ured i nekoliko kua. Zgrada kole postala je dom ljudima koji su ostali bez krova nad glavom, prostor Opine, a kasnije i bolnica.

Zavretkom Drugog svjetskog rata stvaraju se uvjeti za produenje kolovanja. kola je u to vrijeme petogodinja s opetovnicom, sve do 1954. godine kad se poinje s produavanjem na sedmogodinje, a od 1956. godine i osmogodinje obrazovanje. S produivanjem kolovanja i kolski prostori postaju premaleni tako da su 1960. godine dograene etiri uionice, sanitarni prostori i preureeno je prizemlje kole. kola je u to vrijeme nosila naziv po heroju iz Drugog svjetskog rata Ivanu Volfu.

kolske godine1974./1975. kole abarskog kraja povezane su u jedinstvenu mreu kola kao Centar osnovnih kola koje ine kole Gerovo, Prezid, Tre i abar s podrunim kolama, a 1978. godine i Centar osnovnog obrazovanja abar.

1984. godine zapoinje izgradnja nove kolske zgrade u Tru. Usprkos tekoama, 1990. godine otvorena je dananja kola. kola u Tru izgraena je samodoprinosom itelja opine abar. Sveanom otvaranju nazoio je Vlatko Pavleti, tadanji ministar prosvjete i kulture Republike Hrvatske.

kola je tijekom stoljea i pol svoga postojanja nastojala udovoljiti potrebama vremena u kojem je djelovala. U svojim poecima imala je vrlo mnogo uenika i loe uvijete rada, posebice tijekom ratnih godina i dugih goranskih zima. Danas u naoj koli imamo dobre uvjete za rad, ali nosimo se s problemom vezanim uz veliku depopulaciju abarskog kraja ije posljedice osjeaju sve nae kole.

U uspjehe kole u Tru utkan je rad mnogih uitelja koji su svojim znanjem, upornou i ljubavlju prema svom poslu irili spoznaju o vanosti odgoja i obrazovanja i koji su nekad, kao i mi danas, nastojali proirivati vidike svojim uenicima, usmjeravati ih sa eljom da jednom kad odrastu postanu bolji ljudi.

Hvala svim uiteljima, hvala onima koji su ih podravali i koji nas podravaju u naem radu. Sretna 150. obljetnica kole u Tru!

Ksenija Petelin, prof.


5

POVODOM MEUNARODNOG DANA STARIJIH OSOBA

Kroz nekoliko projekata tijekom prijanjih godina nastojimo usmjeravati i odgajati nae uenike da postanu socijalno osjetljivi graani. Tako smo prole godine pouavali starije osobe vjetinama rada na raunalu, a ove godine nastavljamo novim projektom "Od proljea do proljea" kojim planiramo ponovo ukljuiti osobe tree ivotne dobi kako bi nam pomogli izraditi kvalitetan sjetveni kalendar.

U suradnji sa Zakladom Royal, 30. rujna 2013. godine obiljeili smo Meunarodni dan starijih osoba u naoj koli. Profesionalni fotoreporter Igor Nobilo odrao je predavanje naim uenicima o znaenju fotografije u svakodnevnom ivotu i u medijima te pripremio prikladnu izlobu fotografija pod nazivom "Trea mladost". Rije je o dokumentarnim fotografijama ljudi tree ivotne dobi.

Nakon predavanja uenici nae kole odrali su kulturno-umjetniki program za sve goste: starije mjetane abarskog kraja. Uslijedilo je otvaranje izlobe fotografija i druenje.


6

Vesna iranovi iz Zaklade Royal istaknula je kako je sigurna da su odabrali pravu kolu za promociju vrijednosti koje podrava Zaklada Royal: socijalna osjetljivost, potreba uzajamnog pomaganja, elja za promicanjem opeg dobra te unapreivanje kvalitete ivota ljudi tree ivotne dobi. Pohvalila je dosadanji rad nae kole te obeala i dalje uspjenu suradnju.

STOGODINJAKINJA IZ NAEGA KRAJA

Uenici Dea Turk, Lea agar, Doris Petelin i Mateo Kova u pratnji Jasenke Jane i Ksenije Petelin, posjetili su svoju sugraanku, Mariju Frbear, od milja tetu Micu, koja je proslavila svoj 100. roendan. U svom toplom domu punom uspomena srdano su ih doekale Mira Letig, neakinja tete Mice, i naravno slavljenica. Teta Mica roena je davne 1913. godine i ivot je nije mazio. I danas se prisjea ljudi koji su bili dio njene mladosti. Zahvaljujui svojoj ljudskoj toplini i brizi koju dobiva od svoje obitelji, teta Mica je doivjela svojih sto godina ivota.

Tiha i samozatajna, ivih oiju koje su na trenutak bile suzne od radosti to su je posjetila djecu, ali prepuna duha, poruuje nam da se veliina ovjeka odraava u ljepoti njegove due koja je zauvijek mlada. Roendan nae sugraanke proslavili smo i u koli jer je gospoa Mira Letig poastila uenike i uitelje kole.


7

GORANSKI KRUMPIR I PLODOVI ZEMLJE - PROJEKTNA NASTA VA

U ponedjeljak, 7. listopada 2013. godine projektnom nastavom obiljeili smo Dane zahvalnosti za plodove zemlje pod nazivom "Goranski krumpir". Bio je to nenastavni, ali radni i vrlo aktivni dan u kojemu su uenici i uitelji u svim podrunim i matinoj koli organizirali zanimljive radionice.

OBILJEILI SMO DAN ZNANOSTI

21. studenog 2013. u koli u Tru, uz Dan znanosti nai uenici su uz pomo svojih mentora predstavili zanimljiva istraivanja i izveli pokuse kojima su pokazali znanstveni pristup i objanjenja za mnoge pojave iz svakodnevice. Ove godine potporu nam je pruio Grad abar. Obradili smo teme:

Priroda i drutvo voditeljica Tina Malnar, uenici od 1. do 4. razreda

o Nevidljiva tinta

o Vulkan

o Kako napuhati balon bez upuhivanja

o IzradaLjigavca


8

Fizika- voditeljica Sanja Kri

o Pojava uzgona i posljedice

o Naela plivanja

Kemija - voditeljica Melita Lichtenthal

o Katalizatori

Biologija - voditeljica Milica Vlaini

o Moja kuhinja, moj kemijski laboratorij

Geografija - voditelj Martin Kvaternik

o Mjerenje visine Sunca

o Izrada Sunevog sata

Kemija - voditeljica Irena Kova- Kvas

o Nastanak kristala u ljuski jajeta

o Izloba kristala

Matematika- voditeljica Sanja Jane

o Znanost ili trik

Voditeljica projekta: Sanja Jane, prof.

VEER MATEMATIKE

U organizaciji Hrvatskog matematikog drutva i uz potporu MZOS-a Veer matematike su realizirale uiteljice Silvana ebalj-Maki i Sanja Jane.

Na Veeri je aktivno sudjelovalo 50 uenika i roditelja. Bilo je radno, veselo i oputeno. Takoer su prisustvovale i pomagale uiteljice P Prezid: Darinka Raki i Sanja Kri. Veliku pomo pruili su nam gimnazijalci: Sara Bilen i Tina Troha, 3. r., te Dorotea Rajel i Simon Komrl, maturanti.

Kako naa kola broji manje od 50 uenika od 1. do 8. razreda, ovoliki broj uesnika veliki je uspjeh. Te veeri bili smo dio velike slagalice jer je istovremeno odravana diljem Hrvatske. Reakcije i utisci su vrlo pozitivni i od uenika i uitelja i od strane roditelja. Hvala svima!


9

ODRAN KONCERT "BOI U SRCU" U KOLI U TRU

Zahvaljujemo svim izvoaima koji su dio svog umijea darovali drugima, uenicima i njihovim voditeljima iz O Petar Zrinski abar, polaznicima OG Ivo Tijardovi Delnice, O Heroja Janeza Hribarja iz Starog Trga pri Lou, Puhakom orkestru grada abra i S Vladimir Nazor abar, posebice goama Drutva za ples i rekreaciju "MAYA" iz Delnica, voditeljici Smilji Kvesi, balerinama Nini timac i Martini Radulovi i mjeovitom pjevakom zboru Gimpl iz Ravne Gore, predvoenim aklinom Majeti Mufi, publici i svim ljudima dobre volje.


10

NAGRADA DM-a ZA DOPRINOS ZATITI OKOLIA

Za sudjelovanje u dm-ovoj akciji Zeleni korak u 2013. godini, naa je kola

nagraena donacijom od 35.000,00 kn koju smo zasluili kao jedni od najuspjenijih sudionika akcije. Zahvaljujui predanosti uenika koji su sakupljali stari papir opremili smo kole neophodnom informatikom opremom. Nabavljeno je 10 stolnih raunala te oprema uz njih, projektori, platno, fotoaparat i pojaana su ve postojea raunala u kolama.

U akciji Zeleni korak sudjelovali su uenici 152 kole iz cijele Hrvatske te su sakupili vie od 500 tona starog papira koji je poslan na recikliranje. Ovu nagradu u dm-u smatramo ulogom u bolju budunost jer elimo pomoi u odgajanju ekoloki osvijetenih graana. U ime dm-a zahvaljujem uenicima to su svojim trudom i uspjehom u akciji Zeleni korak pokazali da znaju koliko je zatita okolia bitna. elim zahvaliti i djelatnicima kola to su prepoznali ovu akciju te roditeljima koji su, kao to ujem, bili neizostavan dio tima koji je sakupljao stari papir.- povodom dodjele nagrade izjavila je Gordana Picek, lanica Uprave dm-a.

Inicijativu usmjerenu ka ukljuivanju graana i edukaciji podrali su Ministarstvo zatite okolia i prirode, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost i Hrvatska gospodarska komora.


11

FOTO RADIONICA

Dana 13. oujka 2014. u Podrunoj koli u Plecima posjetio nas je profesionalni fotograf Igor Nobilo koji nam je odrao radionicu kako trebamo fotografirati. Pregledavali smo uenike fotografije te smo ih zajedno komentirali. Zabavili smo se i mnogo toga nauili.

Fotograf Igor Nobilo odrao nam je radionicu o profesionalnom fotografiranju vezanu uz fotografski natjeaj "Kako vidim druge generacije" pod pokroviteljstvom Zaklade Royal. Konkretnim i praktinim savjetima uputio nas je u tajne dobrog fotografiranja i motivirao nas za sudjelovanje u fotografskim natjeajima.

Lea agar, 8. razred abar

FESTIVAL ZNANOSTI -VALOVITI OBLICI

Uenici nae kole osvojili su 1. i 2. mjesto

Ve petu godinu za redom uenici nae kole uspjeno uestvuju na Festivalu znanosti. Ovogodinja tema bila je Valoviti oblici.

Uenici 8. razreda Anamarija Kvas, Doris Petelin, Nikol Petelin i Dorian Loknar svojim projektom Hrvatski pleter osvojili su prvo mjesto. Uenici 5. razreda Marko agar, Josip Malnar i Jakov Malnar osvojili su drugo mjesto projektom Kako nacrtati valovite oblike pomou krunica?. Mentorica oba projekta je njihova uiteljica Sanja Jane, prof.mat.

Osmai su upoznali povijesnu vanost hrvatskog pletera. Njegovu geometrijsku ljepotu, pravilnost i sloenost bogatu simetrijama prikazali su konstrukcijama u programu dinamine geometrije Sketchpad.

Uenici 5. razreda rjeavali su probleme koji su u sebi sadravali meusobne poloaje krunica. Konstrukcijama su dobili zanimljive valovite oblike.

Sanja Jane, prof.


12

PROMOCIJA SJETVENOG KALENDARA

Uz blagdan sv. Gregora, 13. oujka 2014. u P u Plecima simbolino je predstavljen Sjetveni kalendar. Kalendar je zajedniki rad uenika, uitelja, baka, djedova i starijih sumjetana u okviru projekta Vrtovi od prolje a do proljea kojega naa kola ostvaruje uz pomo Royalove zaklade za meugeneracijsku solidarnost. Nekada su ljudi vie ivjeli u zajednitvu s prirodom te su u kalendaru zapisani vaniji datumi vezani uz poetak sijanja, sadnje, obrade njive i uzreice vezane uz vremenske prilike. Promociji su, uz uenike, uitelje, roditelje, bake, djedove i ostale suradnike na projektu, nazoili i gosti iz Royalove zaklade.

Katarina Le, dipl. u.


13

POSJET UENIKA IZ CENTRA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE "GOLJAK" IZ ZAGREBA

Dana 4. travnja 2014. godine uenici s

posebnim potrebama iz Centra za odgoj i obrazovanje "Goljak" posjetili su nau kolu.

Nai su im uenici priredili malu predstavu popraenu igrokazima, pjevanjem, recitacijama, i sviranjem na gitari. Uenici 8. razreda, Dorian i Nikol odrali su predavanje o povijesti abarskog kraja. Predavanje je sasluano sa izrazitom pozornou i zanimanjem. Uenici su pokazali vrlo mnogo znanja u kvizu koji je slijedio.

Pri kraju toga prekrasnoga dana svima je dobro dola lagana etnjica abrom. Gostima su uenici pokazali neke od znamenitosti i posebnosti naega prekrasnoga grada.

Vjerujem da je ovo bilo jedno jako zanimljivo iskustvo naim uenicima i gostima. Stvorene su nove prijateljske veze.

Svi smo poneto nauili te smo bogatiji za jedno novo iskustvo.

Dorian Loknar, 8. razred abar

STVARALA KA RADIONICA U ENIKE ZADRUGE MRAV

Dana 26. oujka 2014. profesor Zlatko Pochobradsky odrao nam je predavanje o runoj izradi drvenih sovica.

Prof. Pochobradsky ve se dulje vrijeme bavi runom izradom predmeta od drveta. Sve je poelo kao mali hobi, ali sada je to ve pravi posao. Donio nam je ve gotove dijelove koje je sam izradio, objasnio nam postupak rada te je izrada sovica od drveta mogla zapoeti!

Radionica se pokazala vrlo kreativnom. Svi su uenici osmislili svoju sovicu te je na kraju svaka od njih bila lijepa na poseban nain. U radionici su sudjelovali svi, od najmlaih pa sve do najstarijih.



14

ITAMO MI, U OBITELJI SVI

Treu godinu zaredom nai uenici 3. razreda ukljueni su u dravni projekt za poticanje itanja itamo mi, u obitelji svi. Nakon provedenog projekta roditelji i uenici odlinom ocjenom ocijenili su ovaj zanimljivi projekt. Uenicima se najvie svidjelo zajedniko itanje, nove knjige, druenje s obitelji, to su svi neto novo nauili, i roditelji i djeca. Promotri, zavoli, uvaj najljepa je knjiga naoj djeci, slijedi strip Koko u Parizu i Ljubav ili smrt.

Roditeljima se najvie svidjela knjiga o odgoju djece Povezani s djetetom i Najvei

hrvatski znanstvenici. Moji dojmovi o itanju s obitelji

Doao je red i na mene da dobijem torbu s knjigama. Bio je petak, dan kad se cijela moja obitelj okupi naveer u kui. Konano je pao mrak. Stavila sam torbu u dnevnu sobu i svi smo s radoznalou poeli uzimati knjige u ruke. Moja mlaa sestra odmah je nala knjigu za sebe. To je Pria o jabukama. Legla je u fotelju i poela listati. Mama je poela itati Povezani s djetetom i jako joj se svidjela. Ja sam itala Boje jeseni. Na kraju je doao red na mog tatu koji nema mira sjediti u fotelji, ali ipak je uzeo u ruke knjigu Najvei hrvatski znanstvenici.

Kad sam podigla pogled s knjige, vidjela sam da je moja obitelj sretna i zadovoljna, a

to je i mene uinilo sretnom. Prije spavanja, jo sam u svojoj sobi proitala Ljubavi obine i neobine.

Sada vidim da itanje moe zbliiti obitelj i potaknuti ih na zanimljivo druenje.

Marina otari, 3. razred Gerovo


15

UZ VIJESTI IZ KOLE IZLETI

KOLSKI IZLET NA RISNJAK Uenici mlaih razreda posjetili smo na Nacionalni park Risnjak Pounu stazu Leska. Vidjeli smo razliite biljke i ivotinje, a najvie su mi se svidjele patke. Ja sam fotografirao debelo stablo jele. Tu imaju i lijepih suvenira, a mogu se pojesti i palainke i popiti sok. Moe se i voziti u koiji. Bilo mi je jako lijepo na izletu.

Andrija Jane, 2. razred Gerovo

KOLSKI IZLET U KRAPINU Svi stariji razredi nae kole bili smo na izletu u Krapinu, a posjetili smo i etno-selo u Kumrovcu. U Krapini smo posjetili Muzej neandertalaca (praovjeka). Nakon gledanja dokumentarnog filma, krenuli smo u obilazak muzeja. Vidjeli smo figure neandertalaca u prirodnoj veliini. Posebno mi se svidio kostur malog Tiranosaurusa. U Kumrovcu smo si prijateljice i ja kupile licitarska srca s naim imenima. Bilo nam je jako lijepo i zanimljivo na izletu.

Sara Turk, 6. razred Gerovo

GORANSKI GLASI

U srijedu,14.5.2014. u Radnikom domu u Delnicama, odrani su 20. Goranski glasi. U programu je sudjelovalo jedanaest goranskih kola Gorskog kotara. Nau kolu predstavili su uenici od 2. do 4. r. na blokflautama pod vodstvom uiteljice Tine Malnar.

Luka Erent, uenik 3.r. nae kole, otvorio je manifestaciju sviranjem na heligonki .

Goranski glasi zavrili su pjesmom Happy koju su otpjevali i otplesali svi sudionici i posjetitelji.

Martin Arh 4.r. Voditeljica: Tina Malnar, dipl.u.


16

Natjeaj za najbolju ueniku eko-fotografiju

Na natjeaju Eko-fotke 2014. godine sudjelovalo je 23 uenika s ukupno 100 fotografija. Ovogodinje teme foto-natjeaja bile su:

1. Zalazak sunca u mojem zaviaju 2. Ovo nanosi bol naoj majci Prirodi (ledena

katastrofa u veljai)

REZULTATI NATJEAJA:

1. MJESTO - 4. razred P Tre

2. MJESTO - Nikola Urh, 2. razr. 3. MJESTO - Nikol Petelin, 8. razr.

lanovi komisije za procjenu fotografija:

Andrej Zbanik, prof. likovnog, Lovorka Graanin Kneevi. prof. likovnog, Tina Malnar, dipl. u., Ksenija Petelin, prof. pedagogije, Tanja ebalj-Kocet, prof. informatike. KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE FOTOGRAFIJA opi dojam; vrijednost fotografije za promociju ekologije; tehniki izazovi; osobni stil i originalnost fotografskog pristupa odabranoj temi (likovni kriteriji: kompozicija, ritam, svjetlo-sjena, ravnotea, boja, kontrasti); usklaenost s temama foto natjeaja.


17

U finalu odabira za najbolju fotografiju bile su i sljedee fotografije:

4. MJESTO - Antonella Obolt, 4.razr.

5. MJESTO Anamarija Kvas, 8. razr.

6. MJESTO Doris Petelin, 8. razr.


18

Kako vidim druge generacije

Dana 25. travnja 2014. godine, u Sveanoj dvorani Udruenja obrtnika Royalova zaklada za meugeneracijsku solidarnost je povodom Europskog dana solidarnosti meu generacijama dodijelila nagrade osnovnim kolama koje su pobijedile u natjeajima kola prijatelj starijih: Kako se to pie? i Kako vidim druge generacije.

Prvu nagradu za nau kolu osvojila je Nikol Petelin, uenica 8. razreda za fotografiju Baka i djed na planinarenju, Risnjak, a fotografija "Prabaka za stolom" uenice Antonelle Obolt izloena je meu 15 najboljih uenikih fotografija.

Kako vidim druge generacije fotografski je natjeaj za pet osnovnih kola koje ve surauju na projektima i programima s Royalovom zakladom. Uenici nae kole sudjelovali su svojim fotografskim uradcima na natjeaju. Nagrade za kole su profesionalni fotoaparat te novana nagrada.

Sve radove moete pogledati i proitati na www.zaklada-royal.hr i na https://www.facebook.com/zakladaroyal, a ovdje vam donosimo foto-radove naih uenica. estitamo Nikol i Antonelli!

Tanja ebalj-Kocet, prof.

Nikol Petelin, 8. razred -Baka i

djed na planinarenju, Risnjak

Antonella Obolt, 4. razred -

"Prabaka za stolom"


19

UTJECAJ ELEKTROMAGNETSKOG ZRA ENJA

Danas gotovo da i ne moemo zamisliti ivot bez elektrinih ureaja. Okrueni smo

njima i u koli i kod kue. ivimo u gustom moru elektromagnetskih valova zvanih elektromagnetsko zraenje (EMZ).

Jeste li znali da se gustoa umjetno stvorenog elektromagnetskog polja poveala za 100.000 puta vie u odnosu na vrijeme prije 100 godina? To se dogodilo pojavom mnotva elektrinih i elektronikih ureaja (kuanskih aparata i raunala), kao i pojavom beine tehnologije (mobitela, Bluetootha, beinog Interneta, Wi-fi). Taj sveprisutan beini svijet emitira poseban spektar elektromagnetskog zraenja koji ima svoje odreene tetne uinke na ive sustave nakon dugotrajne izloenosti. Zraenje kuanskih aparata

Svi ureaji koji koriste elektrinu energiju tijekom svojeg rada stvaraju elektromagnetsko zraenje. Na grafikonu moete vidjeti kolika je to razina kada ste kraj ureaja na 30 cm i koliko ta razina pada kada se od ureaja udaljite na 90 cm.

Grafikon: Najvea mogua magnetska indukcija

s razliitom udaljenou od aparata (mt)

Tehniki kutak


20

Nae istraivanje

Izveli smo pokus kojim smo eljeli ispitati utjecaj zraenja Wi-fi routera na klijanje graha. Pripremili smo jednaki broj sjemena graha u svakoj posudici i zalijevali ih jednakom koliinom vode. Postavili smo jednu posudicu na WI-FI router u informatikoj uionici.

Drugu posudicu smo smjestili u susjednu uionicu gdje nema elektronikog zraenja:

Tehniki kutak


21

Rezultati naeg pokusa:

Proklijao je jednaki broj sjemenki koje su bile pod zraenjem i bez zraenja (9 komada).

Sjemenke pod utjecajem zraenja imale su neto manje klice i te klice bile su nepravilnih oblika.

Sjemenke pod utjecajem zraenja imale su jako neugodan miris (vjerojatno uslijed jaeg zagrijavanja routera).

Sjemenke koje su klijale bez utjecaja zraenja imale su razvijenije, vee i pravilnije klice.

Zaklju ak

Zakljuili smo da elektroniko zraenje ipak utjee na klijanje sjemena.

Taj utjecaj nije velik, ali ipak postoji.

Ako utjecaj tog zraenja postoji na biljke, zasigurno djeluje i na ljude.

Tehniki kutak


22

Kako ste zatiti od elektromagnetskog zraenja? MOBITELI

skratite vrijeme razgovora mobitelom;

udaljite mobilnog telefona od glave jer svaki centimetar dalje od uha utjee na znaajno opadanje elektromagnetskog polja;

koristite hands-free set, odnosno slualice i mikrofon;

udaljite mobitel od uzglavlja tijekom noi i nemojte koristiti mobitel kao budilicu;

izbjegavajte noenje mobilnih telefona neposredno uz tijelo (iako mobilni telefon zrai samo kada se upotrebljava);

prilikom razgovora mijenjajte uho na kojem se drite ureaj;

ne pribliavajte mobitel uhu dok se ne uspostavi veza;

izbjegavajte koritenje mobilnog telefona kada je signal slab ili prilikom brzog kretanja (u automobilima ili drugim prijevoznim sredstvima);

radije koristite SMS u komunikaciji nego pozive.

RAUNALA Ako imate mogunost zamijenite stari CRT monitor s novim LCD monitorom,

Kada koristite laptop ne drite ga u krilu ili na trbuhu,

Dok ne koristite Internet, iskljuite wireless mrenu karticu,

Spajajte se ianom vezom na Internet, ako je to mogue,

Ograniite dnevno vremensko koritenje raunala.

WI-FI to vie koristite ianu internetsku vezu, manje beinu;

Iskljuujte nou Wi-fi router;

Udaljite Wi-fi router od djejih soba i smjestite ga na mjestu (npr. hodniku) gdje nitko ne boravi due vrijeme.

Zatitite se od elektromagnetskog zraenja jer su organi u razvoju djeteta

osjetljiviji na elektromagnetske valove nego kod odraslih.

Uenici 7. razreda abar: Lea agar, Dea agar, Mateo Kova, Kevin Jaarevi i Leon Troha

Uiteljica: Tanja ebalj-Kocet, prof.

Tehniki kutak


23

PROJEKT GRAANIN: MLADOST I ISKUSTVO SE NADOPUNJAVAJU

Izbor i istraivanje problema

Starenje je prirodni proces koji zapoinje naim roenjem. Razvojem drutva i poboljanjem kvalitete ivljenja produio se i ivotni vijek ovjeka. Prema podacima Eurostata prosjena dob u Europskoj uniji iznosi 39,8 godina, ali do 2060. prosjeni graanin EU-a imati e 47,2 godine, a na osobe starije od 65 godina otpadat e skoro 30% stanovnitva. Procjenjuje se da e 2060. godine u Europi biti 30% osoba starijih od 65 godina. Prema popisu stanovnitva 2011. godine stanovnitvo Republike Hrvatske prosjeno je bilo staro 41,7 godina, to ga svrstava meu najstarije nacije Europe. U proteklih 50 godina prosjena starost stanovnitva porasla je za gotovo 10 godina, to se tumai posljedicom dugogodinjeg pada nataliteta te porasta oekivanog trajanja ivota. Broj stanovnika starih 65 i vie godina prvi je put premaio broj mladih od 0 do 14 godina. Udio osoba starih 65 i vie godina iznosio je 17,7, a udio mladih od 0-14 godina 15,2%. U Primorsko-goranskoj upaniji, uz Liko-senjsku, ibensko-kninsku i Karlovaku upaniju, ivi u prosjeku najstarije stanovnitvo u Hrvatskoj. Sve te promjene odrazile su se i na demografsku sliku Gorskog kotara. U gradu abru broj stanovnika starijih od 65 godina(20%) je vei od broja mladih od 0-19 godina (15%). Ovako veliki dio starijeg stanovnitva predstavlja veliku vrijednost zbog svog bogatog ivotnog iskustva, znanja, vjetina i kreativnosti. Vrlo esto uz starije osobe veu se stereotipi i predrasude o starosti i starenju pa se starije osobe osjeaju odbaeno.

Mogua rjeenja problema

Uenici su analizirali pozitivne i negativne strane trenutne politike i moguih rjeenja. Prvo rjeenje odnosilo se na volontiranje, a druga se politika odnosila na promicanje meugenracijske solidarnosti.

Najbolji pristup rjeenju problema

O starosti i starenju esto se govori na ruan i uvredljiv nain. itajui zakone i pravilnike uoili smo da u najveoj mjeri tite socijalna i zdravstvena prava starijih osoba. Obzirom na krizu koja je pogodila nau dravu, ima starijih osoba koje imaju vrlo male mirovine, to ih ograniava u ostvarivanju njihovih elja i potreba. Podravamo zakone i pravilnike koji omoguavaju ostvarivanje prava starijih osoba, ali se ne slaemo s time da se o osobama starije dobi uglavnom govori kao o nemonim i bolesnim. Prema statistikim podacima jedna od pet starijih osoba u dobi od 65. do 74. godine treba takvu vrstu pomoi. Ako stvaramo vie prilika za ukljuivanje starijih u aktivnosti zajednice, ako dulje sauvaju svoje zdravlje i ive u okruenju gdje starenje ne znai ovisnost o drugima, na taj nain promiemo aktivno starenje. Podravamo politiku u kojoj se potie volontiranje jer je to nain kojim moemo dio svog slobodnog vremena posvetiti drugima i tako, inei dobro, obogatiti sebe. Zakonom o volonterstvu regulirana su prava i obveze volontera i njihovih korisnika. Zakonom su posebno zatiene maloljetne osobe do navrenih 15 godina ivota koje mogu volontirati samo uz pisanu suglasnost zakonske zastupnice/ka. Iz vlastitog iskustva, koje smo stekli volontiranjem, zakljuili smo da neke starije osobe, za koje smo mislili da im je potrebna naa pomo, nisu pomo prihvatile s obrazloenjem da mogu same. To smo protumaili kao da


24

imaju loa iskustva s djecom ili su preponosni da prihvate tuu pomo. U svakom sluaju smo nauili da trebamo uvaavati i potivati tue miljenje. Imali smo i izuzetno dobra iskustva. Starije osobe, koje smo posjeivali, bile su oduevljene naim dolascima, kojima smo se i mi veselili. Podravamo politiku volontiranja, ali zalaemo se i za politiku promicanja meugeneracijske solidarnosti. Pomagati moemo uvijek kad vidimo da je nekome pomo potrebna. Smatramo da se mladost i iskustvo nadopunjavaju i da boljim upoznavanjem moemo ruiti predrasude i stereotipe o starosti i mladosti.

Plan djelovanja

Ukljueni smo u projekt Royalove zaklade za meugeneracijsku solidarnost kola prijatelj starijih.

Obiljeili smo 100. roendan nae sumjetanke tete Mice. Obiljeili smo Meunarodni dan starijih osoba (01.10.) priredbom u koli na koju smo

pozvali nae djedove, bake i sugraane. U koli je odrana izloba fotografija Trea mladost , Sudjelovali smo u radionici o fotografiji i ukljuili se u natjeaj Kako vidim druge

generacije i osvojili vrijedne nagrade. Pokrenuli smo projekt Vrtovi od proljea do proljea kojim smo eljeli potaknuti

razmjenu iskustava i znanja starijih i djece. U suradnji sa starijim osobama izradili smo Sjetveni kalendar: vodili smo intervjue sa

starijim osobama i biljeili njihova iskustva vezana uz obradu zemlje, objedinili smo podatke vezene uz posebnosti naih mjesta, sudjelovali u organizaciji promocije kalendara.

Meunarodni dan volontera (5.12.) obiljeili smo posjetom starijim osobama.

Pomagali smo starijim osobama za vrijeme i nakon elementarne nepogode koja je zahvatila abarski kraj.

Projekt i njegove aktivnosti predstavili smo naim sugraanima.

Na smo projekt predstavili gradonaelniku grada abra gosp. Kristijanu Rajelu.

Planiramo nastaviti s teajem informatike za starije.

Planiramo izraditi prirunik.

Ostvareni rezultati Uenici su radom na projektu usvajali vjetine neophodne za argumentirano iznoenje i zastupanje svog miljenja. Razvijali su komunikacijske i socijalne vjetine i na praktian nain stjecali znanja o vlastitim pravima i odgovornostima i o pravima i odgovornostima drugih. Projekt je bio predstavljen S projektom su upoznati uenici, uitelji, roditelji i lokalna zajednica. Projekt je predstavljen u radio emisiji Hrvatskog radija i Radiju Gorski kotar te u Novom listu, kolskim novinama, Uenikom listu Mladi Goran i internetskoj stranici kole.


25

Uenici 5. razred: Marko agar 6. razred: Bartol Jane 7. razred: Lea agar i Dea Turk 8. razred: Anamarija Kvas, Doris Petelin, Nikol Petelin i Dorian Loknar Voditeljica projekta: Ksenija Petelin, prof.

VRTLARENJE U GEROVU

Uenici kole u Gerovu voeni uiteljicom Milicom Vlaini u sklopu projekta Vrtovi od proljea do proljea posebnu su panju posvetili vrtlarstvu. Proveli su i dvije ankete kojom je obuhvaeno 180 domainstava i dobili zanimljive rezultate.

65 % graana ima vrt. Najvie se uzgaja krumpir, mrkva, salata, luk, grah, cikla i perin. 86 % ispitanika koristi gnojivo kod uzgoja povra. 50 % koristi stajsko, 12 % umjetno, a 47 % obje vrste. 53 % koristi bioloki otpad iz domainstva, a 47 % ne koristi to ukazuje na potrebu stjecanja znanja o vanosti kompostiranja.

Najei korovi u naim vrtovima su gavez, slak, preslica i maslaak. 91 % ispitanika korova se rjeava okopavanjem i plijevljenjem, a 8,5 % razliitim vrstama herbicida.

Za zatitu povrtnjaka od tetnih kukaca 79,5 % ispitanika skuplja tetnike, a 20,5 % koristi insekticide.

U drugoj anketi kojom je obuhvaeno 66 domainstava, htjeli smo vie saznati o tome kako Gerovani dolaze do sjemenja za sadnju.

83 % ispitanika kupuje i uzgaja vlastito sjeme, dok 16,7 % kupuje sjeme. Najvie se skuplja sjeme povra (60%), nakon toga ukrasnog bilja (27,5%) i ljekovito (12,5 %).

Od povra se najvie skuplja krumpir, grah i salata. Od ljekovitog bilja kamilica i kopar, a od ukrasnog bilja neven i dragoljub.

Milica Vlaini, prof.


26

Dragutin Domjani Sveti Ivan Zelina

NAGRAENI I POHVALJENI LITERARNI RADOVI

Ptiok

Majhen lisast Leti,papejva,skae.

Lepu be buo da son ku uon. Fraj!

Jan Kocet, 3. razred

abar

Radast

Ke se sriajo listje pa vejter, tu je jesin. Ke se sriajo mraz i snejg, tu je zima. Ke se sriajo tike i rusce, tu je spumad. Ke se sriajo sunce i murje, tu je lejtu. A ke se sriajo dva garka srka, tu je radast.

Patrik Kova , 6. razred Tre

Spumad v majmu kraje Ku prva kukafca zakuka pa se ledi za varet primejo da videjo e kak kavanc imajo, vejn da je spumad prua. Ku se astavece zos juga vrnejo pa gnejzda pad strejho papravejo i jejka znjesejo, vejn da je spumad prua. Ku star ata nivo zuarje pa baka prejsad paseje, a sonci jaje prgreje, vejn da je spumad prua. Ku me se nada ve veit i samu be pa hribah dirjaua, a ne na ulo misleua, vejn da je spumad prua.

Lea Wolf, 7. razred Prezid

Maja obitel Maja obitel so ledi mjene najblije i najdraje. Uoni so vesili i ivi ku prklejtje. Jaka je obitel v kire se vse imajo radi i adon druzga pativajo. Uona je sunce kiru svejte i sako auost uotera. Obitel je ljubav kira sake dan raste. Vajne se radast i sria s poljupcima paaste.

Marko tanfelj, 7. razred Gerovo


27

Dani Ante Kovaia Zaprei

Nagraeni rad Muj govor V majmu kraje Pavsud drugaen gavarijo jezok damae. V Trstje drugae, v Girave drugae, v Prizde drugae. Mama me rjee pejde v ulo, A ata poj v kuolo, pa se zdej jest mislen kaga o pasluat. Tak se mejnjo v majmu kraje, da se ni ne razumemo keda gade na kraje.

Mihaela Malnar, 7. razred.

Gerovo

Za spas Gorskog kotara Gdje su ume nae mile, sve su grane izgubile. Kia pada, vjetar pue, stabla se pred nama rue. Jadna divlja bjei svud, ne zna da joj je uzalud. Nae gore stide se jer su gole i promrzle. Nekad gusta uma sad plae od boli. Pomozite joj, dobri ljudi, to vas Zeleno srce Hrvatske moli. Emili Lipovac, 4. razred Tre

Osvojeno 10. mjesto na likovnom natjeaju LIK 2013./2014.

Melanie Lakota, 6. razred Pohvaljen rad na likovnom natjeaju LIK 2013./2014.


28

Tre, 19. 9. 2013. g.

POHVALJENI LITERARNI RADOVI

Sria

Sria je ke te se nekaj lepu zgadi, ke pajda pajdaice vgadi.

Ke se zes nebenen ne kara, nego e vije prijatelstvu stvara.

Ke ocjeno duobro dabije ke se nekamu v srce skrije.

Marina Fonio, 4. razred

Tre

Djeje brige

Mislite li da je nama djeci lako? Teko nam je jako! Tata me stalno gnjavi, da pospremim svoje stvari. Mama kae:"Mora puno raditi, ivot e te, sine, nagraditi." Govore mi da sam pao s druge planete, a ja sam, ljudi moji , samo jedno zaigrano dijete. Ba me briga kako se ivot gradi, brinem se samo kad kaem: " Mama, tata, internet ne radi!"

Jan Kocet, 3. razred abar

Kad se sjetim Sva mora i rijeke, sve razne stvari neke nisu toliko vrijedne kao to je biti dijete. Kad ti se osmijeh s lica ne skida, kad znatielja u tebi nikom ne da mira. Kad ti nespretnost nije strana, kao i jo jedna nova rana. I sad kad se svega sjetim, opet mi osmijeh vrate isto kao u one stare dane. Dea Turk, 7. razred

abar


29

Dragi Jerko! Piem ti ovo pismo jer sam i sama jo dijete, sretno, bezbrino i zaljubljeno. Iako je moje djetinjstvo ispunjeno ljubavlju dragih ljudi, suosjeam sa svime to se tebi dogaalo. itajui u sedmom razredu novelu Ivana Iana Ramljaka San bez uzglavlja, jako sam zavoljela tebe, dobrodunog, radoznalog, skromnog i osjeajnog djeaka iz malog, siromanog, zaostalog sela. Bio si dijete, a svako dijete zasluuje biti voljeno. Ti si zbog svih svojih vrlina bio itekako vrijedan ljubavi. Naalost, ni od koga je nisi dobivao. To me raalostilo i naljutilo. Kako su se ljudi iz sela smjeli tako odnositi prema tebi? Iskoritavati te i obezvrjeivati. Kako se nisu bojali Boje kazne? Nisu li vidjeli da pati? Odakle im ta okrutnost? Je li ih moda teak ivot uinio bezosjeajnima? Ili, jednostavno nisu marili? Odrastala sam u uvjerenju da je selo mnogo ljepa, mirnija i sretnija sredina od grada. Vjerovala sam da na selu ive boji ljudi, uvijek spremni pomoi onima koji njihovu pomo trebaju. Ali, Jerko, nemalo sam se iznenadila saznavi da u tvom sluaju nije bilo tako. Da samo zna koliko mi je bilo ao. Ti si morao obavljati teke fizike poslove kako bi se mogao prehraniti. Svima si bio na usluzi u svako doba dana i noi, to za djeaka tvojih godina nije bilo lako. Trebali su te samo zazvati: Jerko! i ti bi im se odmah odazvao. Zauzvrat bi ti ponudili mjesto u tali na kojem bi prenoio. Lijepo ti je bilo sanjati na sijenu uz volove koji su se pokazali osjeajnijima od ljudi. Kada bi te ujutro upitali kako si spavao, ti bi im zahvalno odgovarao: Kao mi u pamuku. Imao si lijepe i mirne snove jer si u dui bio dobar. Kada bi ti se neto loe dogodilo, ti nisi plakao. Pitala sam se zbog ega. Jasno mi je sada, Jerko! Kome bi se ti izjadao i potuio? Koga bi dirnule tvoje suze kada ni majke, ni oca, ni prijatelja nisi imao? esto su se i odrasli i djeca rugali tvojem neznanju. Nazivali su te pogrdnim imenima. A oni su ti koji su ti trebali pomoi. Jedina tvoja radost, tvoja prijateljica, tvoja simpatija bila je Anica. Lijepa plavooka djevojica s kojom si uvao stado ovaca. U nju si bio zaljubljen. Njoj si uvijek pomagao. Poklanjao si joj cvijee. Jedino si se uz nju osjeao sretnim. I ti si njoj bio drag. Uljepavali ste jedno drugom dane. Anicu su roditelji poslali da slui nekoj obitelji u drugom selu. Tebi su slomili srce. Otiao si iz sela elei sve zaboraviti. Nakon mnogo godina vratio si se kao imuan ovjek i svi oni koji za tebe nekada nisu marili eljeli su te ugostiti u svojoj kui. alosno, Jerko, jako alosno! Ti su ti ljudi trebali pruiti udoban dom, davati ti hranu i pie, kupiti ti novu odjeu i upisati te u kolu. Trebali su ti pruiti ljubav i sreu. Ali, oni to nisu uinili, a ti si svejedno postao ovjek vrijedan potivanja. Zbog toga ti se i ja divim. Svaka knjiga koju proitam donosi mi neku vanu poruku. Upoznavi tebe i tvoj ivot, Jerko, shvatila sam da je svatko od nas duan pomoi, osobito bespomonoj djeci. Shvatila sam da pred nedaama ne smijemo zatvarati oi, nego se protiv njih moramo boriti. To nas ini razumnim i plemenitim biima. S potovanjem, vjerna itateljica Tihana Arh. Tihana Arh, 8. razred Tre

Novo doba Ja sam Melanie, dvanaest mi je godina i ivim u malom mjestu imena Kozji Vrh iako koza nema ni za lijek. Do kole u Prezidu, gdje pohaam 6. razred, ima 3 km. Pitate se kako idem u kolu. Voze me tata ili djed te gotovo svakog jutra sluam prie kako su oni u kolu ili pjeice bez obzira na vrijeme. Zaboravljaju pri tom da nisu ili sami ( s Kozjeg Vrha kolu pohaa jo smo Marija,uenica 1. razreda), nego ih je bilo desetak te je put do kole bio ispunjen


30

alama, smijehom, nestalucima, a njihovi roditelji nisu se morali bojati da e ih pregaziti auto ili ih netko oteti. Sva srea da se moj tata bavi raunalima pa ne moram sluati kako je prije bilo bez raunala, mobitela, TV-a Zato je moja baka dola na svoje kada smo dvadesetak dana bili bez elektrine energije (sigurno ste u medijima uli o ledenoj kii u Gorskom kotaru). Ja sam bespomono tumarala kuom traei bilo kakvu zanimaciju, a baka je svaki as vikala:Vidi,Melanie, tako sam ja Aha, odgovarala sam preko volje i odlazila u sobu iz koje sam vrlo brzo izlazila palei i gasei svjetlo. itaj lektiru , rekla je mama. Pokuala sam, ali ni itanje nije interesantno kad je oko mene samo tiina. Idi van! govorio je djed. A to u sama vani? pitala sam jer nemam prijatelja s kojima bih se sanjkala, gradila ledene bunkere Na svoje sam dolazila naveer kada se cijela obitelj okupila oko stola te smo igrajui drutvene igre priali, smijali se jednostavno bili smo obitelj. Zakljuila sam da prave vrijednosti ne lee u skupim igrakama ili najnovijim godgetima, nego u ljudima koje volimo i koji nas vole. (teta da ee nema struje)

Melanie Lakota, 6.razred Prezid

Proljee uj ptica pjev to ga vjetar nosi svud. Primijeti trud lia da ozeleni, kolanja vode krug. Zrake sunca, rose kap i svjeina zraka proljetni su znak. Pelin zuj, pjesma cvrka. Ljepota cvijeta, mnotvo visibaba. Svu tu ivost, svjeinu i sjaj pogledaj sad, zimi doao je kraj. Karmela tanfelj, 6. razred Gerovo

Natalija Pantar, 5. razred Prezid


31

Proljee u mom srcu Kukavica kuka ku-ku i lastavice ve su tu. arko sunce na nebu sije i sve nas toplo grije. Moje srce veselo kuca jer i proljee nam na vrata kuca. Dorijan Le, 1. razred Tre Ribe u vodi Pored moje kue tee rijeka Kupa, ja i tata lovimo ribe skupa. Veselo plivaju po vodi, jer su sretne dok su na slobodi. Kim Poje, 2. razred Plece abranka Ima jedna mala rijeka, rijeka koja tee otkad je vijeka. Ime joj je abranka. Ona je draga ljepotica, bistra, nemirna i brza. Volim je najvie. abranko, svaka tvoja kap je biser. uvam te i uvat u te. Ema Arih, 5. razred Gerovo

Moj kraj Proljee je rano, uje se cvrkut ptica. Miriu proljetnice, sklada se proljetna pjesmica. Drvee pupa, na kraj se zeleni. Jedva eka da svoju boju promijeni. Ve pogledi uenika van vire, primamljivo ih sunce zove da na livadi nastanu razne igre nove. Kad proljee zavlada, i kad se jutro nama smijei, tada je moj kraj najljepi. Dea Turk, 7. razred abar Proljee Lastavice su male suncem obasjano jutro probudile. U udu se pitaju to mu se dogodilo. Dotakla ga noas vila arobnim tapiem i podarila mu najljepe darove. Zelenu travicu, nasmijanog afrana, raspjevanu visibabu. A jaglac se suncu okrenuo, radosno mu namignuo i cijelom svijetu najavio da proljee se ponovno vratilo. Nika Peri, 2. razred Tre


32

Dobro dola jeseni

Jesen dolazi, ljeto prolazi, lie rumeni, sve se areni.

Jabuke, kruke,

ljive sone, ekaju

da berba pone.

Ptice su otile na dalek put,

a ivotinje obukle topliji kaput.

Dovienja, ljeto, bezbrino i toplo.

Dobro dola jeseni, mirisna i plodna.

Doris Petelin, 8. razred

abar

Zima Zimski su praznici proli bez bijele boje, bez snijega, a nae skije i sanjke tuno na tavanu stoje. Zato tako? Zato, zimo, nisi dola, zato nam nisi donijela pokriva bijeli? Zimo, zbunila si svijet cijeli. Noemi epac, 5. razred Gerovo

Moja prva ljubavna pjesma

Ljubav je rijeka koja strpljivo tee od srca do srca.

Treba slijediti taj tok da bismo ivjeli sretno.

Ljubav je plamen koji grije naa srca

da bi jae kucala za sreu, da bi jae kucala za ivot.

Leon Troha, 7. razred

abar

Mi smo budunost Mi smo generacija 21. stoljea, mi smo generacija modernih tehnologija. ivot ne moemo zamisliti bez raunala i ljubavne poruke aljemo preko SMS-ova. I dok mi na fejsu lajkamo postove, godinja doba kraj nas prolaze. Nitko ne vidi prvi proljetni cvijet niti u jesen ptica let. Bojim se i pomisliti kamo e nas takav ivot odvesti. Moramo odmah otvoriti oi, shvatiti da ivot nisu igrice i neprospavane noi. Vrijednost ovjeka nije u broju lajkova, prave su vrijednosti u nama samima. Klara Leskovar, 8. razred.

Prezid


33

Iva Hudolin, 6. razred Tre

kolski dani

Svakog kolskog dana ista buka, ista galama.

Torbe pune kolskih knjiga i svakojakih suludih briga.

Iz kolske klupe

vire pisma luda i glupa, piu o ljubavi i tuzi

jer se simpatija s drugom drui.

Svi marljivo ue sve od reda, ali svejedno onom drugom u

rjeenja gleda. Ispiti teki, svima muka,

kad uitelj sa A i B zakuha.

Svejedno svi smo mi jako mudri, u mjesecu petom krenemo se

muiti kad se ocjene trebaju zakljuiti, te se urimo za bolji prosjek

neto i nauiti.

Lea agar, 7. razred abar

ake brige U koli posao nije lak, ali ja sam ipak odlian ak. Uimo sve i svata, sto na sat radi naa mata. Kad kolsko zvono zazvoni, letimo u uionicu kao baloni. Uiteljica kae da eli mir, pita nas tko je kralj Zvonimir. Otvaramo teke knjige i zapoinju nae brige. Zadau napisali nismo, uiteljica mami pie pismo. I tako svaki dan, pomalo sam umoran. Roditelji me esto sjete: najljepe je dok si dijete. Luka Malnar, 4. razred Prezid

Dijete u meni Bilo je uspona i padova, marljivih radova, nagrada i kazna. Nije bilo bitno jesam li ista ili zamusana. Bilo je smijanja i plakanja, ogrebanih koljena. Jo mi uvijek nedostaje onog igranja i obiteljskog druenja. Sve je drugaije nego prije, ali jo uvijek se jedno dijete u meni smije. Lea agar, 7. razred abar


34

Uskrsno veselje Proljee nam svakog jutra neto novo lijepo sprema. Ljupkom malom ivom biu odsad sve se manje drijema. U gajbici skakue zei mili, ispod kvoke pili viri. Cvijetak bijeli, crveni, uti, procvali su stari puti. Dok medvjedi mali jo uvijek pospan zijeva, ptiica mi sva u sjaju uskrsnu pjesmu pjeva. Matej Malnar, 4. razred Prezid Proljee Ujutro kad sunce izae, mene odmah srea nae. Kad pogledam van, doeka me cvjetni dan. Potok ubori, a cvijee ga moli da ga malo zalije. Probudio se medo iz zimskog sna, ribice rone od vrha do dna. Stiglo u na grad proljee, posljednja lasta dolijee. Lucian Hudolin, 1. razred Tre

Maak Ima jedan maak ut je kao maslaak. On budno pazi da ga netko ne zgazi. Cijele noi sanja da mieve ganja. A on danju spava njega ne boli glava. Maak trlja apice kad ugleda ptiice. A lovi mia i kad pada kia. Volim svoga maka utog poput maslaka. Dino Frbear, 1. razred Tre

Ljubi ica Lijepa, mirisna je ljubiica, prekrasna je boja njena, mirisom svojim oarava. Ali kad otkucaju joj sati, kad joj boja izblijedi i nestane miris, odbaena ona biva jer vie se u njoj ne vidi ljepota. Karmela tanfelj, 6. razred Gerovo


35

udna ljubav Volim stajati ispod tvojeg prozora po kiurini. Naveer se onda ne trebam tuirati. Volim te gledati pod odmorom u koli. Ne marim to frendice kolutaju oima. Volim se voziti kraj tebe u kombiju. Da barem ne govori same gluposti! Volim za tebe navijati dok igra noga na igralitu. Iako, budimo iskreni, pojma nema! Volim ti pomagati pisati zadae u tvojoj neurednoj sobi. Alo, prije bih objasnila magarcu! Volim te, deko, ali, znaj! Loe e se provesti ako saznam da ti se svia druga. Ups, deko! Probudio si se! Tihana Arh, 8. razred Tre Kristina tanfelj, 6. razred

Gerovo

Moje djetinjstvo

Svoje djetinjstvo pamtim od vrtikih dana, bila sam vesela djevojica i vrlo nasmijana.

U vrti sam se bojala ii,

no shvatila sam da iz tog straha moram izii. Jer vrti je mjesto igre i sitnih djejih grijeha,

puno radosti , prvih ljubavi i smijeha. Prvi kolski dan, sve je bilo novo,

al ve uskoro sam pisala slovo po slovo. Drugi i trei razred proletjeli su brzo, kao grom,

i evo polako se blii kraj i etvrtom.

Stariji ljudi kau mi esto da djetinjstvo u ivotu ima posebno mjesto,

da ono ostaje zauvijek u mislima ljudi i svakog se dana iznova, sjeanje na djetinjstvo budi.

Emili Lipovac, 4. razred

Tre

Noemi epac, 5. razred Gerovo


36

Djetinjstvo Moje je djetinjstvo zabavno bilo, puno se lijepih dogaaja zbilo. Ljeti sam na moru plivao, zimi niz snjene padine skijao. Svako ljeto na igralitu sam nogomet igrao i protivnikoj ekipi golove zabijao. Rune su se stvari dogaale rijetko i danas ih vie ne pamti nitko. Moje je djetinjstvo prolo u veselju i radosti, zato se nadam jo ljepoj mladosti.

Jan Tonchia, 5. razred Prezid

Prijatelj Prijatelj je onaj koji se za tebe moli i jako te voli. Uvijek je na tvojoj strani i od sveg zla te brani. Prijatelj je onaj koji svoju srei s tobom dijeli i svakom tvom uspjehu se veseli. I u dobru i u zlu prijatelj je uvijek tu. Marija Dori, 3. razred Tre

kolska ljubav

Djevojice stalno apuu i tiho se smiju. Pogledom trae simpatiju svoju, al tajnu vjeto kriju. Djeaci se vani prave, stalno nove ale zbijaju da panju na sebe privuku, a onda se ponekad ak i potuku. Djevojice pokau koga vole, znaju da panja svakome godi. Djeaci im onda teko odole i tako se ljubav rodi. A kad se ta radost desi, vie ne zna tko si, gdje si. Nita vie nema reda, al svijet ljepi ti izgleda. Patrik Kova, 6. razred Tre

Tre Moje mjesto u podnoju Rudnika se skriva i svojom ljepotom vjeno nas dariva. Ime mu je Tre, to prekrasno je mjesto svima pa ak je lijepo i kad doe hladna zima. Zelene ume ponos su od davnina i divlje su ivotinje na bistrim izvorima. umskim stazama uvijek je lijepo proi, tko iz njega ode, voli natrag u svoje Tre doi. Petra Ramljak, 4. razred Tre


37

Na damae Najlejpje je jezok na svejte na damae. Jest ga skuze raben i pa vule me je ku ga vejn. Tak se lepu nee na svejte ne mejne i kan got priden jest ga raben i jaku son vaon. Tulkeh rei ima ku ih nee ne razume i jest sakmu rad pavejn kaj tu znai. Kok je da je, jest ga iman rad. Josip Pajni, 7. razred Gerovo

PIEMO PA DAMA I

Andro Malnar, 5. razred Gerovo

Dorotea Crnkovi, 7. razred Gerovo

Tigar Bu je aden tigar. Pabejgnu je zes zolokega vrta. Jeskale so ga,jeskale, dougu so hadile i kumej ga dabile. Tigar jen je obeou da bu skuzej priden, da ve bejou nabu nigdar. Andrija Malnar, 5. razred abar


38

Moj kraj

Zeljena pulja, zeljene ume na spumad

glidaju vume.

Na hribe hia, rusce na sve strani.

Naa hia! Tak smo srine vajne.

Vesjene v umah

pounu irja, a na njivah

zila i krumpirja.

Snejg kumaj akamo da se z Rudneka skijamo.

Spit bu vesiu ke bu sve zabelejlu.

Patrik Kova, 6. razred Tre

Na jezok Hrvatski je jezok jaku buogat, ima pounu razliitih rei. V majen kraje gavari se udnu. Ne vej sake kaj kaj znae. Pr nas ze za brano rjee muka, a ku se kejdu ale rjeemo da skuka. Za luk rjeemo bulca, hladetina je pr nas ulca. Pijetao je v naen kraje pjeteh, a slanina je pr nas fine peh. I tok je na govor neobian, al je zanimliv i jaku zvuan. Stiven Arih, 7. razred Gerovo

Moj kraj V Mandleh puotok se v abranko zliva, v Okrivje rodiua je sliva. V Kamenskem Hribe rakija se kuha i do Poarence ima duha. Na Pleceh po abranke listje puava, a mjene od tega vremina boli guava. Zs Kouparjov Koupa prhaja i na poitke se zs abranko spaja. V Rezugah poslua kok rikajo jeline i glida uokrug kok outejo se jesine. Nik Andlar, 5. razred abar

Vejverca

Hitra, rna, lepa, pa dnive je pa nuae

zes pajdaicamen po vejah skae. Uorejhe, lejnike i ire pabira,

kok bi pa zime v svaje lukne jemejua mira.

Jakov Malnar, 5. razred abar


39

Jesen

Kine dane sve so blije. Jesen nan prhaja.

umo arasto listje pakriva,

a pod listjen se pounu vrgajnov skriva.

Medvejd svoj brlog za zimo rihta

i vejverco za kaku sadje fihta.

Krempir, ebulo i zile v kiouder smo paspravle

i za dougo zimo se prpravle.

Kmale bu jesen prejua. Prua bu nan huadna zima, al i uona svaje lepati ima.

Dominik agar, 5. razred

Tre

Vrejme Kaku udnu vrejme je, zima je, a snejga nej e. Kaj se tu dogaja, deca akajo snejg, a uon ne prhaja. Skije i sanjke stajio akajo snejg da paletijo i deco da razveselijo. Kaku udnu vrejme je, zima je, a snejga nej e. Dominik Tomljanovi, 3. razred abar

Zima

Zima bu hitru proua, a mjene se vide

kude nej ni odoua.

Snejgoc bejle padou bu, dece radost bu dou.

Okule pei se bumo grejle, bez struje v hie sedejle.

Ku sunke spit zide, snejgoc pouase otide.

Nikola Urh, 5. razred

abar

Andro Malnar, 5. razred Gerovo


40

Moj maek

Moj maek Didi hedu je smejen, vleje se v turbe i skuzej je uaen.

erne veha i rip ima, a pa euate je beu.

Ke me paglida zes svajime puavme uome

vesilje me je dan.

Jest svajga maka imam hedu rat,

zak be me bez njega buo dougas.

Martin Arh, 4. razred

abar

evali

Adon majhen sive pouh vsako jesen ire nabira,

trbuok se z nime poune da be pa zime jemeu mira.

Vejverca hitru

pa vejah se vleje, jegra se z listjon i lejneke toue.

Djebeu je medvejd ebilon fkrou mid,

nebenega se ne baji , v ume zmiron dejva rid.

Adrian Godea, 3. razred

Prezid

Muj jezok Ku slien rej kaj, vejn da je tu muj goranske kraj. Ledi zos grada udnu nas glidajo, zos ramame majajo i du vej kaj se mislejo. Mi deca brzu se sporazumemo i vse na zabavo uobrnemo. Duoma jezok navadele nas so bake kire nan vavejk gavarijo: Nakar se nigdar sramet svajga jezika, bude puoten, sakmu pamagaj, svaje obiaje i jezok pativaj i v svajmu damaemu kraje uivaj. Dragutin Tomac,7. razred Gerovo

Karmela tanfelj, 6. razred Gerovo


41

Ljubav Vole se pas i maka, vole se djed i baka, vole se srea i smijeh, vole se la i grijeh. Vole se mama i tata, vole se pela i med, vole se leptir i cvijet voli se itav svijet. Nikolina Malnar, 3. razred

Tre

Potok S izvora, niz planinu brza i juri, prema dolini on uri. umori i ubori, nikad se ne umori, samo tu i tamo preko kamenja uspori. Tee sve mirnije i polake, u rijeku se izlije pa dalje s rijekom prema beskrajnom moru putuje. Simon Malnar, 5. razred Prezid

Mojoj mami Volim te mama iz svega srca, kad te nema, srce mi puca. Brine se o meni danju i nou, zauvijek te u svom srcu hou. Ubrat u ti najljepe cvijee kad doe mirisno proljee. Vanja Pantar, 4.razred Prezid

Put bez kraja Polako, polako kreem na put bez kraja, koraam stazom bez odmorita. Poneki kamen na stazici toj tu je da otea put i spotakne me. Mrak, i tada poneko svjetlo u tami, pomislim da putu je kraj. Shvatim, to je svjetlo tek djeli puta, puta punog kamenja, estih padova. ovjee, put kojim koraa ini ti se beskrajnim. Kad ve se priblii njegovu koncu i nazre kraj, osvrnut e se iza sebe. Bit e ti ao to si putem iao tuan i teak, to na svome putu nisi imao vremena vidjeti radosti , kojih je mnogo bilo. Karmela tanfelj, 6. razred Gerovo


42

Brza sam rijeka, putujem... Ime mi je abranka, brza sam i ista, od izvora do ua sve u meni blista. Izvirem gore u planini i svom snagom jurim po plekoj dolini. Veselo uborim na svom putovanju i divim se prekrasnom zelenom kraju. uma mi se smije, cvijee me pozdravlja, a na putu nae se i pokoja ivotinja koja me zaustavlja. Ribe su mi prijateljice prave, putuju sa mnom i ba su mi drage. Kada doem na kraj svoga puta, ulijem se u drugu rijeku, moji snovi tu ne staju, s drugom rijekom dalje teku. Ema Obajdin, 4.razred Tre

Zima Pogledala sam kroz prozor, pahulje su se igrale u letu i sputale se tiho na brijeg. Izjurila sam iz kue kao strijela, pograbila sanjke pa trk na brijeg. Uzalud je mama vikala za mnom: al, rukavice, ka Glas joj se izgubio u snijegu. Stigavi tako na vrh brijega bila sam i ja bijela, bijela S pahuljama sam se igrala, tipale su me, kakljale po nosu, a mnoge su se zaplele u moju dugu mokru kosu. Melanie Lakota, 6. razred Prezid

Volim zimu Volim zimu kad snijeg pada, kad pahulja nebom vlada, kad oblak sipa bijelo perje, kad se iri djeje veselje. Volim zimu kad snjeka pravimo, kad se u snijegu ludo zabavimo, kad sanjke nae hitro jure, kad se skijai do cilja ure. Marina Fonio, 4. razred Tre

Snijeg Danas je pao snijeg i zatrpao brijeg. Sva su stabla bijela, ak i zelena jela. Djeca se tome vesele i nove pahulje ele. Sven Renduli, 2. razred abar


43

Moja simpatija

Zovem se Dominik. Idem u peti razred. Kao i veina mojih vrnjaka, opet sam zaljubljen do uiju. Ve sam se puno puta zaljubio, ali nikada se dosad nisam osjeao kao da sam na sedmome nebu. Ne da mi se uiti. Zaboravljam napisati zadae. Samo elim ljenariti i matati o njoj, mojoj simpatiji. Ona je lijepa djevojica duge smee kose. Kada se usudim pogledati u njene sjajne zelene oi, na licu mi se odmah pojavi osmijeh. I ona se esto smijei, naravno, ne uvijek meni. Njene crvene usne tada otkrivaju dva reda sitnih bijelih zuba. Odjevena je uglavnom u sportsku odjeu svijetlih boja. Te njene vesele majice i hlae mogu razvedriti i moj najtmurniji dan. Dobra je prijateljica. Oko nje su uvijek djevojice s kojima se doaptava i smije dok prolaze pokraj nas, djeaka. Moja simpatija i ja bavimo se istim sportom, a sluamo i jednaku vrstu glazbe. Dakle, u mnogoemu smo slini. Ljeti se esto susretnemo na igralitu pa malo popriamo i druimo se. Zimi zajedno odlazimo na skijanje. Mislim da joj jo neu rei kako sam zaljubljen u nju. ekat u da sama shvati. Pa ako se to i ne desi, za mene e moja simpatija zauvijek ostati najbolja i najljepa djevojica na svijetu.

Dominik agar, 5. razred Tre

ABARSKI KRAJ OKOVAN LEDOM

U mom kraju Padao je gusti snijeg, ubrzo se pretvorio u teak led. Grane su se zaledile, jedna za drugom padale. Skliske ceste su zatvorene, ice od struje pokidane. Odjednom bez struje smo ostali, zaueno smo se gledali. U mraku smo sjedili, stare igre igrali. Nema nastave, sve je zatvoreno, osjeamo se zaboravljeno. Napokon su se otopile grane, doekali smo ljepe dane. Svemu loem doao je kraj, kao da smo ugledali raj. Luka Malnar, 4. razred Prezid

Voka u mom vrtu Plae voka zbog strane boli, stenje , jaue i moli: Pomozite mi, uinite neto, budite uz mene, jako mi je teko! Pod snanim i debelim ledom grane male mlade voke pucale su redom. Zbog okrutne ledene kie ona nije mogla izdrati vie. Plaem za njom, pomoi joj nema pitam se : to nam se jo sprema? Zbogom voko, prijateljice moja mala, hvala ti za sve plodove koje si nam dala. Ema Obajdin, 4. razred Tre


44

GORSKI KOTAR POD LEDENOM KIOM

Mnogi su stanovnici Hrvatske sluali o posljedicama ledene kie koja je 31. sijenja 2014. pogodila Gorski kotar. Kako je bilo proivljavati to stanje koje je Primorsko goranska upanija proglasila elementarnom nepogodom? 31. 1. (petak) Ujutro je na Gerovo i okolicu poela padati kia koja se na tlu smrzava. Svakih nekoliko minuta nestaje struje. Ne znamo hoe li je nestati ili e se odrati. Treba pripremiti svijee za sluaj da budemo u mraku. 14:30 h: Nestalo je struje. 15:30: Struje nema ve sat vremena. Susjedi govore da danas vie nee doi. Nee je biti tjedan dana, moda i dva. Utrkujem se s vremenom i pokuavam napisati svu tu silnu zadau prije nego se smrai. 2. 2. (nedjelja) Struje jo uvijek nema. Vani je ledeno, ledenije nego juer. Grijemo se na pe na drva. Nabavili smo baterije da ujemo vijesti s radija. Kau da struje nee biti jo najmanje tjedan dana. Na radiju govore da je zbog ledene kie odgoena nastava u svim kolama Gorskog kotara. 3. 2. (ponedjeljak) Ve od rana jutra, jo otkako je zubato sunce provirilo kroz oblake, ljudi se skupljaju na ulici. Kau da treba poistiti snijeg s nogostupa, no rekla bih da trae priliku da se jedan drugome izjadaju te da razbijaju glavu pitajui se to uiniti. Nita udno. I ja se brinem. Najvie me brine gdje emo kupiti namirnice, jer trgovine bez struje ne rade. Na radiju ista pria: nema nastave, dopremaju se agregati kako bi neka sredita veih mjesta imala struju, bar nekoliko sati dnevno. Pitali su me neki bih li mogla ivjeti bez struje. Odgovorila sam potvrdno jer ovjek i ne zna to sve moe dok ga sila ne natjera. 4. 2. (utorak) Napokon! Prikljuili su agregat i naa kua ima struje. Od toga dana struje smo imali oko pet sati dnevno. esto su je elektriari iskljuivali. Prava, stalna struja dola je za tjedan dana. 12. 2. u koli je poela nastava, deset dana otkako je pala ledena kia. Provodei veeri uz svijee, gledajui u vatru iz pei, osjeala sam se kao da sanjam i u tom se snu borim za preivljavanje. U tih desetak dana shvatila sam da, iako su mi nedostajali televizor, internet i svjetlost arulja, mogli bismo i bez toga preivjeti. Tih nekoliko dana bez televizora pred nama se odvijao iskljuivo pravi, stvaran, istinski ivot. Shvatila sam da televizija skriva istinu i zamuuje ljudsku predodbu o svijetu i kako se esto trebamo pomuiti da doemo do obinih, svakodnevnih stvari neophodnih za ivot.

Karmela tanfelj, 6. razred Gerovo

Ledena kia Bio je petak. Znam to jer smo tog jutra krenuli k ortodontu u Ogulin. Putem je poela padati kia, ali nije se jo ledila na tlu. U Ogulinu i Delnicama je bilo ve zaleeno, ledene sige su visjele s krovova, a drvee je okovao led. Vraajui se kui, primijetili smo da je temperatura sve nia. Dok smo se sputali iz Malog Luga prema Plecima, vidjeli smo da drvee ve visi nad cestom. kia je padala sve jae i jae, i stvaralo se sve vie leda. te veeri nestalo je struje i tada je sve poelo. Sljedeih osam dana bilo je kao u nekom filmu. Iz ume je dopirao straan zvuk lomljenja stabala. Nita stranije nisam uo u svome ivotu. Izgledalo je kao da e nestati sva uma. Moje Plece je bilo odsjeeno od svijeta. drvee se uruilo i zatvorilo nam glavne ceste. Osam dana smo bili bez struje i vode, Interneta i televizijskog programa. Nije bilo nastave, i moram rei da me to veselilo. Svi su priali da nam dolazi pomo, ali od toga nije bilo nita. Mjetani su sami raskrili ceste. Nakon tih osam dana, dobili smo struju preko agregata i vodu. ivot se polako vraao u normalu. Nadam se da vie nikada neemo doivjeti takvu prirodnu katastrofu. To je sigurno jedna od poruka ovjeanstvu da mora biti obzirnije prema prirodi.

Kevin Jaarevi, 7. razred abar


45

Huda zima Zima je prua i snejg je padou, ledine de je zavladou, lid je sve okavou. Bukve so pukale, voke so jukale, cejste so ble zaprte, samu so uotarije ble otprte. Sve smo se dama drale, a deca so se bale, ven nejsmo smejle pejt je ula se nej mougua grejt. Na vjesteh so o nan gavarile, a stare so ledi malile. Tu e ne pamtejo od keda uoni evijo.

Dario Kova, 4. razred Tre

Tuna uma

U mom zaviaju nedavno je jako zahladilo. Padala je ledena kia i snijeg. Odjednom se uma smrznula i stabla su stajala kao kipovi. Grane su bile okovane ledom, pucale su i padale na tlo. uma je jecala od bola. Bila sam tuna i prestraena. Htjela sam pomoi, ali nisam znala kako. Za vrijeme nastave promatrali smo unitenu prirodu. U kolskom dvoritu breze su se savijale i padale jedna za drugom. esto razmiljam kako su se ivotinje snale u ledenoj umi. Jesu li pronale novi, sigurniji dom? Ledena kia napravila je nepopravljivu tetu na stablima, cestama i naim domovima. Ova prirodna katastrofa imat e velike posljedice za ume naeg lijepog zaviaja. Nadam se da e ubrzo narasti nova mlada stabla, a naa prekrasna goranska uma opet oivjeti i blistati u zelenoj boji.

Clea Klepac, 4. razred Prezid

Moja uma

ivim u malom goranskom mjestu Tru, koji se nalazi u samom srcu Gorskog kotara. Sa svih je strana okrueno brdima na kojima se zelenila uma jele i smreka. Kako je samo bilo lijepo kada je u proljee prolistala bukva i pomijeala se sa arenilom umskoga cvijea. esto sam sluala svoje Trane koji u se ponosili svojim umom. To je neto to se oduvijek ovdje nalazilo. Sve do toga dana Cijeli je dan padala ledena kia. Spustila se no, bilo je mrano i hladno, a ulo se samo stravino pucanje granja . I dogodilo se ono najstranije: unitena stabla, voke slomljenih grana Nae ume vie nema. Kada zapue vjetar i zanjie jeline grane kao da ujem jecaj : I ja u brzo otii. elim da nae goranske ume ponovo budu ono to su nekad bile. elim hodati po suhom jesenjem liu i gledati kraljicu jelu kako ponosno podie svoju glavu. Hoe li ikada vie biti tako? Hoe li zeleno srce Hrvatske ponovno zakucati?

Isabela Turk, 4. razred Tre


46

Donosimo abranima poljubac topli da im snijeg bre okopni

Na Meunarodni dan socijalne pravde 20.2.2014. godine iz Lovrana, u suradnji s PG-om, drutvom Naa djeca Opatija-ogranak Lovran i opinom Lovran, krenula je karavana prijateljstva do malih abrana pod sloganom Donosimo abranima poljubac topli da im snijeg bre okopni.

Cilj karavane prijateljstva je pomo malim prijateljima abra koje je zadesila elementarna nepogoda. Djeca su prikupila igrake, knjige, likovni materijal, CD i DVD za svoje vrnjake.

U pomoi organizaciji karavane, PG je doprinio akciji Gradovi i opine prijatelji djece iji je osnovni cilj podizanje kvalitete ivota djece i prepoznavanje djejih prava i potreba.

Susret je protekao uz zajedniko druenje uenika predstavnika Gradskog vijea Opatije i uenika nae kole.


Zagrli svoje mjesto

Zimsko je vee. etam abrom. Mjesto je tako tiho da se uju moji koraci u kripavom snijegu. Tiinu kvari samo ubor potoka i rijeke. Dolazim do dvorca Zrinskih koji tu ponosno stoji. Zatvorim oi i vidim sjaj prolih vremena. Zamiljam koijae i konjanike kako idu prema dvorcu i vrata se otvaraju. Sluge doekuju gospodare. U mojoj mati sve je ivo i uurbano, a veeras kao da moje mjesto i dvorac spavaju. Ulice su puste. Veseli me kad vidim svjetlo na prozorima kua i dim iz dimnjaka. Penjem se stubama do crkve. Odavde vidim cijelo svoje mjesto. Izgleda mi ba maleno. Iako je maleno, meni je ba drago. Rairim ruke i obuhvatim ga. Skupim ruke i privuem abar k sebi. I vidim, on je ve tu, u mojem srcu!

Jan Kocet, 3. razred abar

Moj ivot u Gorskom kotaru ivim u predivnom dijelu Gorskog kotara, u selu Hrvatsko. To malo selo granii s Republikom Slovenijom od koje nas dijeli rijeka Kupa. U tu rijeku ulijeva se rijeka abranka. U tim rijekama ive ribe koje se zovu pastrva i lipljan. S mog balkona vide se predivna zelena brda koja selu daju neku arobnu svjeinu. Na jednom brdu vidim i crkvu Svete gore koja se nou jo ljepe vidi jer je zvijezde i mjesec jo vie obasjavaju. Od kad je dolo proljee, ljudi su zasadili cvijee i selo je zamirisalo.

Patrik Kova, 2. razred Plece


47

kolska klupa

Svakog aka u koli eka. ukaste je boje i njegovo je radno mjesto. Znate li to je to? To je kolska klupa. Na nju uenik stavlja knjige, pisanke, pernice, a ponekad i sve to mu doe pod ruke. Ona zna sve njegove tajne, zna za sve ocjene, bile one jedinice ili petice. Svoju klupu ak treba uvati i o njoj se brinuti, kako bi i ostali aci jo dugo godina mogli u njoj uivati. Ali ak, kao dijete svako, zna napraviti i neto naopako. Pa tako po njoj crta, pie i brie, a spremaice zbog toga na njega vrite.

Dominik Jane, 2. razred abar

Sveti Nikola i moje ime

Zovem se Nikolina. Roena sam dan prije svetog Nikole. Po njemu sam dobila svoje ime. Zbog toga sam sretna. Mama kae da je Sveti Nikola moj uvar i da me puno voli. Moj najljepi dan u godini je proslava moga roendana i dolazak Svetog Nikole. Uvijek smo svi veseli i dobijemo puno poklona. A i Sveti Nikola jede moju tortu.

Nikolina Lautar, 2.razred

Tre

Zima (rad objavljen u Radosti)

U mom dvoritu bila je jedna velika lokva vode.

Svakoga dana igrali smo se na njoj. Putali smo brodie, preskakali je i trali oko nje. Ubrzo je zahladilo i pala je no, pa smo svi otrali svojim toplim kuama. Jutro je bilo jo hladnije i vratila sam se u kuu po rukavice. Vani se dogodila arolija. Naa lokva je nestala. Pokrio ju je bljetavi, kristalni plat. Svjetlucao se i sjajio. Vidio se i moj odraz. Stigla je zima.

Alenka Vesel, 2. razred Tre

Boi

Boi je. Svi se veselimo. Radimo s mamom kolae i sluamo boine pjesme. Veselim se kad na Badnjak kitimo bor, stavljamo ukrase i lampice na njega, polako ekajui polnoku. Volim raditi estitke. Svake godine napravim ih za mamu, tatu, brau, sestre, bake, djeda, tete i ujaka. Svima estitam Boi. Nakon toga idem vidjeti to sam dobila ispod bora. Na televiziji ima puno crtia i filmova pa ih gledam. Tako moja obitelj i ja slavimo Boi. Ana tanfelj, 2. razred Gerovo

Nikola Urh, 5. razred abar

Nives timac, 8. razred Gerovo


48

Dan na snijegu

Bilo je hladno zimsko poslijepodne. Iz dimnjaka se prema oblanom nebu uspinjao sivi dim. Promrzle kuice stisnule su se jedna uz drugu matajui o sunanim danima. Pod debelim bijelim ogrtaem spavale su bukve, smreke i borovi. Zaleena cesta bila je pusta. I ljudi i ivotinje skrivali su se u svojim toplim nastambama. Meni zimska hladnoa nikada nije smetala, zato sam odmah prihvatio poziv svojih prijatelja da nekoliko sati provedemo na snijegu koji je protekle noi zabijelio moje mjesto. Odjenuo sam se, uzeo saonice i krenuo. Prijatelji su me ve ekali na oblinjem breuljku. Brzo smo se dogovorili da emo prvo napraviti stazu za spust. Uzeli smo u ruke lopate te nabacali i utabali snijeg kako bi staza bila vra. Kada smo zavrili s poslom, snjena utrka mogla je zapoeti. Letjeli smo niz padinu i beskrajno uivali. Zadirkivali smo one koji su bili najsporiji. Vrijeme je brzo prolazilo, a nama je bilo sve uzbudljivije. Kada nam je napokon bilo dosta sanjkanja, odluili smo napraviti snjegovia. Otrao sam do svoje kue, a mama mi je velikoduno dala mrkvu kako bi snjegovi imao nos. Dodala je i lonac za kapu te staru istroenu metlu. Na je snjegovi ubrzo nalikovao pravom snjenom ovjeuljku. Nastavili smo se sanjkati dok nas je snjegovi veselo promatrao. Sigurno bi se i on rado utrkivao s nama, ali snjegoviima je ipak sigurnije da stoje na mjestu. Postajalo je sve hladnije. Poela se sputati no. Morali smo poi svojim kuama i ostaviti snjegovia samog. Dok je on samovao u hladnoj noi i nadao se naem sutranjem povratku, ja sam u svojoj postelji mislio na jedan od lijepih dana provedenih na snijegu.

Leo op, 5. razred Tre

Volim Boi

Volim kada doe zadnji mjesec u godini Prvo me razveseli Sveti Nikola jer mi ostavi darove na mom, bakinom, tetinom pa i susjedinom prozoru. Uskoro poinju i zimski praznici, ali najvie volim Boi. S mamom okitim bor i sloim jaslice. Ukrase i jaslice izradili smo sami i zato mi je na bor poseban. Na kraju stavio lampice i na vrh svjetlucavu zvijezdu. Ovaj Boi bit e jo ljepi jer e nam pomoi i moja mala seka. Andrija Jane, 2. razred

Gerovo

Pria malog cvijeta

Bilo je to jednog proljea. Otiao sam u etnju. Uivao sam u arenilu boja, ugodnom mirisu trave i cvijea, sluao sam veseo cvrkut ptica.

Pogled mi je zastao kraj jednog neobino lijepog cvijetia. Sagnuo sam se kako bih ga ubrao za mamu, a cvijeti je progovorio njenim glasiem. Molio me da ga ne uberem. Uzeo sam ga s korijenjem i otiao kui. Kod kue sam ga zasadio u teglicu i redovito zalijevao. Nakon nekoliko dana spazio sam da je vei i ljepi. Stavio sam ga na prozor moje sobe da ga obasja Sunce. Svi su govorili da nikad nisu vidjeli ljepi cvjeti.

Odluio sam ga pokloniti mami i znao sam da je u dobrim rukama.

Petar Ule, 3. razred Prezid


49

Tajne podmorja Prije tisuu godina postojao je grad Atlantida. Bio je smjeten u dolini, a okruivale su ga visoke planine. Veliki potop potopio je i te planine i one su otada bile pod vodom, kao i grad. Atlantida je bila velik grad, bogat zlatom i srebrom. Ljudi su ivjeli u kuama okienim srebrom, s prozorima od zlata. Svi su ljudi bili bogati, sirotinje nije bilo zahvaljujui kralju Bentu II. koji je svima dao na koritenje rudnike zlata i srebra te poreze s 250 zlatnika godinje smanjio na 50 zlatnika. Kralj Bent II. imao je kosu zlatnu poput Sunca, dijamantnu krunu, zlatno ezlo na ijem se vrhu sjajio smaragd. Kralj nikad nije ratovao ni s kime, bio je mudar, dareljiv i pravedan. Kada bi tko pokuao kralja Benta II. svrgnuti s prijestolja, ostao bi slijep jer bi ga oslijepio sjaj kraljeve zlatne kose. Jednog je nesretnog dana kraljevstvo pogodio razoran potres. Poslije potresa nastao je

straan zrani vrtlog, a na kraljevstvo se obruio velik tsunami koji je potopio grad, njegove stanovnike i visoke planine koje su ga okruivale. Bio je to kraj jednoga kraljevstva. Mnogi ga istraivai i pustolovi jo i danas trae, ali ono ostaje skriveno velom tajne u podmorju Atlantskoga oceana.

Andro Malnar, 5. razred

Gerovo

Novi uenik iz drugog svijeta

Zavrili su ljetni praznici i poela je nastava. Opet u svakoga dana morati rano ustajati i pripremati se za kolu. Tog prvoga dana na putu u kolu susrela sam svoje prijateljice Karmelu i Kristinu i zajedno smo nastavile prema koli.

U koli je gotovo sve kao i prije, samo to smo sada godinu stariji. Najprije nas je naa razrednica pozvala u uionicu da nam neto kae. Mislila sam: Kao i obino, rei e nam raspored sati, ali to nije bilo to.

Uiteljica je rekla da nam u razred dolazi novi uenik po imenu Ross Knez. Ime se svima uinilo malo neobinim, ali meni kao da je ve bio poznat. Nakon predstavljanja novog uenika svi smo izali van na igralite, samo je Ross ostao u koli. To mi je bilo sumnjivo pa sam ga slijedila. Otiao je u uionicu prirode i poeo razgovarati sam sa sobom sve dok se nije pojavila udna svjetlost u koju je uao i u trenu nestao. Pourila sam to ispripovijedati prijateljicama. Ostale su zauene i odluile smo to istraiti. Nas etiri, Sara, Kristina, Karmela i ja poslije kole otile smo mojoj kui i one su odluile kod mene prespavati. Naveer nismo mogle zaspati i razgovarale smo o onome to se dogodilo Rossu. Kasno po mraku iuljale smo se van i otile do Rossove kue. Vrata njegova doma bila su zakljuana tako da smo se odluile popeti na balkon, no i tu su vrata bila zakljuana. Sreom, Kristina je imala ukosnicu kojom smo uspjele otkljuati bravu na balkonskim vratima. Kada smo ule raspodijelile smo se. Sara je otila istraiti kuhinju, Kristina dnevni boravak, Karmela Rossovu sobu, a ja sam otila na tavan. Nita nismo pronale, sve dok nismo dole do malenih vrata na tavanu. Bila su skrivena iza velike slike nekog starog ovjeka. Iz tih vrata izvirivala je svjetlost kao neki prolaz, osvjetljujui itavi tavan. Svjetlost nam je mutila vid, no odluile smo ui u nju. Kada je svjetlost nestala, ugledale smo Rossa kako neto trai. Izgovarao je rijei na udnom nezemaljskom jeziku. Ugledavi nas, poeo je bjeati, a mi

Vedran Obranovi, 6. razred Gerovo


50

za njim. Trei, prolazile smo kroz razne prie, bajke i portale, no Rossa smo izgubile. Oko nas stvorilo se mnotvo vila i vilenjaka, arobnjaci, prinevi i princeze. Upitala sam jednog arobnjaka: Tko su svi ti ljudi? Odgovori mi: To nisu ljudi,to su likovi iz bajki. Upitala sam: Zato su svi vani? Odgovorio je da je za to kriv Ross, zli arobnjak koji je zapravo vanzemaljac i eli unititi svijet bajki i sve ljude na Zemlji da ba on zavlada svime i da dovede ovamo svoj narod. Sara ga je upitala kako da se spasimo. Jedna od vila odgovori da moramo uzeti arobni talisman od Rossa i vratiti ga na njegovo pravo mjesto kamo i pripada, u Slatkograd. Karmela je znala gdje je to mjesto jer je bila itala knjigu O Slatkogradu. Kristina je znala kojim putem ii jer je i ona itala tu knjigu i imala je kartu, no najprije je trebalo pronai Rossa. Pronale smo ga na mjestu zvanom Crna tama. Pokuale smo se provui pokraj straara, ali uzalud. Straari su nas uhvatili, odveli nas Rossu, koji je zapovjedio da nas bace u tamnicu. arobnjak je imao pravo - Ross je vanzemaljac. U tamnici, imale smo dovoljno vremena da smislimo plan za bijeg i za spas ljudi i svih likova koji postoje. Znale smo da Ross voli hrvanje i boks, pa smo odluile izazvati ga na dvoboj. Sara se prva borila protiv ljigavog udovita zvanog iju Ti. Kada sam ja dola na red mogla sam izabrati protiv koga u se boriti. Izabrala sam Rossa. Cure su se pitale zato ba njega kada on ima nadljudske moi, a ja nemam, no imala sam plan. Ross je oko vrata nosio talisman i dok smo se borili uspjela sam mu ga istrgnuti. Time je on poeo gubiti svoju mo i umro. Tako smo se Sara, Kristina, Karmela i ja vratile u Slatkograd i vratile talisman na mjesto.

U znak zahvalnosti likovi iz bajki odrali su veliko slavlje. Svaka od nas etiriju nagraena je medaljom. Kad sam ja dola na red da dobijem medalju, osjetila sam udarac u glavu i zvukove poput Trrrrr, trrrr, trrrr. Probudila sam se na podu svoje sobe i shvatila da je to bio samo san, a inilo se tako stvarnim. Kada sam u koli to ispriala prijateljicama, poele su se smijati.

Na prvom satu matematike uiteljica nam je stvarno predstavila novog uenika, a ja sam uzviknula Neeeeeeeeeeee!. Bilo je to zato to sam na satu vjeronauka zaspala i probudio me amor razreda. Bila sam stvarno zbunjena, ali to se svakome moe dogoditi, zar ne?

Mia Tuek, 6. razred Gerovo

Autobiografija Moje ime je Sara. Roena sam 9. listopada 2000. godine. Toga sam dana odluila sve pacijente, lijenike i medicinske sestre probuditi plaem i obavijestiti ih da sam dola na svijet. Ve su tada moji roditelji zakljuili da u voljeti glazbu i biti izvrsna glumica, ili moda pjevaica. Doavi kui, upoznala sam se sa svojom etiri godine starijom sestrom koja mi je odmah nadjenula ime Sara. Bila sam dosta nemirno i razigrano dijete te su se ukuani, a posebno mama Jasminka, neprestano trebali prilagoavati mojim zahtjevima i prohtjevima, jer bi u suprotnom, uslijedio jo glasniji pla. Voljela sam se igrati s prijateljem Ninom, sestrom Marinom te s prijateljicama Ivanom i Emom. Najvie su nam se sviale igre lovice, skrivaa, policajaca i lopova... esto smo pripremali kolae od tijesta i skrivali se u jarku kraj moje kue. S etiri godine krenula sam u vrti. Zahvaljujui veselom karakteru, ubrzo sam stekla mnogo prijatelja vrtiaraca. Jako sam voljela uiteljicu Micku koja bi nas djecu esto ostavljala da se igramo u nekom svom svijetu, a ponekad bi nas poteno ukorila zbog nekakvog nestaluka. Ujak Denis i tata Marijan uili su me voziti bicikl bez pomonih kotaia, a baka Ruica me uvala dok roditelja nije bilo kod kue. Koliko sam joj puta priredila neugodno iznenaenje! Jedne sam se zime odluila sakriti u snjeni tunel koji je tata izradio. Baka me uporno traila,


51

ali me nikako nije mogla nai. Kad se ve bila jako umorila, zamolila je neke susjede da joj pomognu traiti. Na kraju me pronaao susjed Ivica. Baka mu je bila jako zahvalna. Ve se bila prestraila kako e roditeljima morati rei da me izgubila. Napokon je doao dan polaska u kolu. U niim razredima bilo mi je odlino. Bila sam dobra uenica, a najdraa mi je uiteljica bila uiteljica Helena. Voljela sam i uiteljicu Desanku koja mi je bila razrednica u niim razredima. Doavi u vie razrede, upoznala sam nove i stroe uitelje te nove predmete. Sada, u viim razredima, najdraa uiteljica mi je uiteljica Ingrid. Ona predaje hrvatski jezik koji je moj najdrai predmet. Imam dosta prijatelja, ali najee se druim s Ivanom, Nives, Tonijem i Lukom, uenicima iz razreda. S njima se izvrsno slaem. Dobro ih razumijem, kao i oni mene. Ipak smo mi tinejderi-nestani, zaljubljeni, buntovni, ponekad lijeni i naporni. U slobodno vrijeme volim se igrati sa svojim psom Benom, pogledati neki dobar film, sluati glazbu, surfati Facebookom, a ponekad i proitati neku dobru knjigu. Kada se prisjetim svojeg najranijeg djetinjstva, uvijek mi u misli doe moj pradjed Petar koji je, naalost, preminuo kada sam imala sedam godina. Sjeam se njegovog lupkanja palicom po kuhinjskom podu i njegovih velikih smeih oiju koje su bdjele nada mnom dok sam spavala. Polako, dan po dan, djetinjstvo ostavljam iza sebe i hrabro kroim prema novom razdoblju u ivotu. Sara Buneta, 7. razred Tre

Izlet na Plitvika jezera

30. travnja 2013. godine (etvrtak) Dragi dnevnie, danas sam jako sam uzbuena i sretna, a zna li zato? Odmah u ti napisati razlog tim mojim lijepim osjeajima. Sutra uenici starijih razreda idu na izlet u Liku kako bi posjetili rodnu kuu Nikole Tesle u Smiljanu i obili nadaleko poznati Nacionalni park Plitvika jezera. Ve smo odluili da e nam u autobusu biti ludo i nezaboravno, iako smo svjesni da emo to teko izvesti jer najstroe uiteljice idu s nama. Opet! 31. travnja 2013. (petak) 6:00 Svi smo se okupili na autobusnoj stanici kako bismo doekali autobus. Hladno je i vlano, a moja krasna frizura udi za toplim i suhim vremenom. 6:10 Autobus kasni 10 minuta i mi smo ve pomalo nervozni. Grickamo ips, slane tapie, smoki, nokte 6:15 Ukrcavamo se u autobus i stvaramo veliku buku. Ne smirujemo se dok nervozni voza ne povie: Hoemo li ve jednom! Jadnik, u prvih nekoliko minuta druenja s nama postaje izgledan kandidat za dobivanje sloma ivaca. 7:35 U autobusu vlada dobro raspoloenje, a veina uenika slua pjesme na mobitelu. 9:00 Zaustavljamo se na odmoritu kako bismo neto pojeli. Iz ruksaka se vade sendvii i sokovi. Kad se svi ti mirisi i okusi izmijeaju, bit e u autobusu mnogima: Ajme meni, nije mi dobro! 9:05 Jo smo na odmoritu i ponaamo se kao mala djeca. Umjesto da priamo, mi prvo otrimo na ljuljake i tobogane kako bismo to dulje uivali u divljanju. Ljuljake i tobogan bi se mogli raspasti pod teinom nekih uenika. Onih s najveim sendviima, vjeno gladnih.


52

9:15 Naigrali smo se. Odlazimo s odmorita prema autobusu. 9:25 ole, pravac Smiljan! dovikuje netko s posljednjeg sjedita, a voza pali motor. 10:15 Dolazimo u Smiljan i divimo se izumima slavnog Nikole Tesle. Kako je taj ovjek bio pametan, a svejedno ga je izigrao Edison, neto u tom stilu ispriala nam je gospoa ije ime nitko nije zapamtio. Djeake najvie impresioniraju nekakve poluge koje provode elektricitet pa im se ini da su u filmu Ratovi zvijezda. Kako su samo neozbiljni! 11:00 Odlazimo pogledati kratki dokumentarni film o Teslinu ivotu. Malo nam je svima dosadno. 11:20 Neke djevojice su zabrinute jer nigdje ne mogu pronai toalet. Motaju se hodnikom. 11: 25 Ljubazna teta napokon im pokazuje kamo moraju ii. U zadnji as! 11:30 Svi smo opet u autobusu. 11:35 ole, pravac Plitvice! dovikuje onaj isti glas s posljednjeg sjedita, a isti voza opet pali isti motor. 12:45 Nakon krae vonje dolazimo do Plitvikih jezera. Kia pada, put je blatnjav, a mi bez kiobrana i u minkerskim tenisicama. 12: 55 Uiteljice kupuju karte i razgledavaju suvenire koje e na povratku kupiti. 13:10 Kreemo. Pred nama je velianstven prizor-prekrasna jezera i moni slapovi. Ipak, ivcira nas kia koja neprestano pada. Putem susreemo brojne turiste koji kiu i ne primjeuju. Smjekaju nam se pa im uzvraamo smijekom. 13:35 Zaustavljamo se kako bi neki romantiari kupili malu uspomenu na dananji izlet. Ja kupujem sladoled. 13:50 Nastavljamo dalje. Jedan od mojih prijatelja propada nogom u jezero. Malo se smoio. Ha, ha, ha! Svi se smijemo, ali njemu nije smijeno. Glumi frajerinu, a znam da bi najradije zaplakao od srama i zbog mokrih hlaa. 14:25 Doli smo do jednog od jezera. Na drugu stranu prijei emo brodiem. Kapetani brodia ljute se na nas jer guramo jedni druge ne bismo li se doepali najboljih mjesta. Koliko su samo nepristojnih rijei upotrijebili! Ma, sram ih bilo! 14:35 Svi smo se smjestili. Napokon malo odmora za n

mladi goran 2014.pdf

Documents