mobility under erasmus+: millions of participants and ... · osposobljavanja (dodatak svjedodžbi)...

Tematsko izvješće Mobilnost u okviru programa Erasmus+ već je donijela koristi za nekoliko milijuna sudionika te je ostvarena višedimenzionalna dodana vrijednost EU a, no potrebno je usavršiti mjerenje uspješnosti

(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU a)

HR 2018. BR. 22

REVIZORSKI TIM

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes. Ovu reviziju uspješnosti provelo je IV. revizijsko vijeće, kojim presjeda član suda Neven Mates i koje je specijalizirano za rashodovna područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodio član Suda Rimantas Šadžius, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Mindaugas Pakštys, ataše u njegovu uredu Tomas Mackevičius, asistentice u njegovu uredu Aušra Maziukaitė i Niamh Carey, glavni rukovoditelj Paul Stafford, voditeljica radnog zadatka Maria Echanove i revizori Sandra Dreimane, Agnieszka Plebanowicz, Bogdan Sinca i Timothy Upton. Jezičnu podršku pružio je Michael Pyper.

Slijeva nadesno: Niamh Carey, Rimantas Šadžius, Mindaugas Pakštys, Maria Echanove, Tomas Mackevičius, Paul Stafford, Aušra Maziukaitė.

2

SADRŽAJ

Odlomak

Kratice i pokrate

Pojmovnik

Sažetak I. – VII.

Uvod 1. – 9.

Opseg revizije i revizijski pristup 10. – 13.

Opažanja 14. – 126.

Mobilnošću u okviru programa Erasmus+ dodana vrijednost EU-a ostvaruje se u više oblika nego što je to zadano Uredbom 14. – 51.

Mobilnošću u okviru programa Erasmus+ dodana vrijednost EU-a ostvaruje se u skladu s Uredbom 14. – 31.

Transnacionalni značaj i sustavni učinak 15. – 18.

Komplementarnost i sinergija s drugim programima i politikama 19. – 25.

Doprinos djelotvornoj uporabi alata EU-a za transparentnost i priznavanje. 26. – 31.

Programom Erasmus+ dodana vrijednost EU-a ostvaruje se na dodatne načine 32. – 51.

Sustav Povelja 33. – 34.

Mreža za suradnju i usklađivanje sveučilišnih kurikula 35. – 37.

Strateški pristup mobilnosti 38. – 39.

Dodana vrijednost EU-a za nastavno osoblje 40.

Višejezičnost 41. – 43.

Prekogranična i međunarodna mobilnost 44.

Erasmus+ kao dio politike susjedstva i razvoja EU-a 45. – 47.

Povećana važnost i ugled SOO-a 48.

SOO približava Erasmus+ većem broju građana 49.

3

Porast osjećaja europskog identiteta 50. – 51.

U određenim ključnim područjima mjerenja uspješnosti mobilnosti u okviru programa Erasmus+ utvrđeni su nedostatci 52. – 89.

Utvrđene ciljne vrijednosti su dosežu, ali određeni pokazatelji nisu u potpunosti usklađeni s općim i posebnim ciljevima navedenima u Uredbi 54. – 82.

Trebalo bi poboljšati neke od pokazatelja koji su navedeni u Uredbi kako bi bili prikladniji za okvir za procjenu uspješnosti 54. – 55.

Nije jasno na koji način projekti financirani u okviru mobilnosti pomažu u postizanju vodeće ciljne vrijednosti u području obrazovanja u strategiji Europa 2020. 56. – 58.

Referentna vrijednost mobilnosti nije izmjerena na odgovarajući način s obzirom na to da sadržava samo djelomične rezultate 59. – 64.

Kvantitativni (opći) pokazatelji pružaju korisne informacije, iako neke definicije treba uskladiti i doraditi 65. – 70.

Pokazatelji za obrazovanje i osposobljavanje se dosežu, ali oni ne upućuju na mjeru u kojoj se postižu opći i posebni ciljevi Programa. 71. – 74.

Dashboard pruža informacije o ostvarenjima i ishodima u stvarnom vremenu 75. – 76.

Alati kojima se mjeri uspješnost u sredini programskoga razdoblja većim su dijelom ankete i povratne informacije sudionika. 77. – 79.

Upitnik za sudionike po završetku mobilnosti subjektivan je i složen 80. – 82.

Prioriteti utvrđeni u godišnjim programima rada za Erasmus+ slabo se iz godine u godinu nadovezuju jedni na druge 83. – 86.

Raspodjela financijskih sredstava ne temelji se na uspješnosti 87. – 89.

Programom Erasmus+ uvedene su mnoge inovacije, ali neki dijelovi nisu još potpuno sazrjeli 90. – 126.

Konsolidacijom u okviru programa Erasmus+ postignut je uspjeh 90.

Neizravno upravljanje kao pozitivan pristup 91.

Programom Erasmus+ uvedene su mnoge novosti u smislu pojednostavnjenja administrativnih postupaka, međutim procesi prijave i izvješćivanja i dalje su složeni 92. – 97.

4

Fiksni iznosi, fiksne stope i jedinični troškovi dobar su način pojednostavnjenja, ali Komisija bi trebala zajamčiti da se izbjegnu neželjene posljedice 98. – 104.

Prilikom uvođenja IT sustava a došlo je do problema, no oni su većim dijelom otklonjeni 105. – 107.

Mrežna jezična potpora koristan je alat. Međutim, razredni tečajevi koji su se financirali u okviru prijašnjih programa smatraju se ključnima 108. – 113.

Instrument jamstva za studentske zajmove nije ispunio očekivanja 114. – 121.

Nove značajke programa Erasmus+ zahtijevaju pozornost 122. – 126.

Učenici više ne mogu sudjelovati u mobilnosti u okviru KA1 122.

Mnoge ustanove SOO-a imaju poteškoće u pronalaženju partnera i često se moraju osloniti na posrednike 123. – 125.

Potrebna je fleksibilnost za studente doktorskih studija 126.

Zaključci i preporuke 127. – 138.

Odgovor Komisije

Prilog I. Primjeri projekata mobilnosti u okviru ključne aktivnosti 1 u različitim

obrazovnim sektorima

Prilog II. Primjeri mobilnosti u institucijama SOO-a koje je posjetio Sud

5

KRATICE I POKRATE

EIF Europski investicijski fond

ESF Europski socijalni fond

GU EAC Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu u Europskoj

komisiji izvršno je tijelo Europske unije odgovorno za politike

obrazovanja, kulture, mladih, jezika i sporta.

IRS Instrument za razvojnu suradnju

KA ključna aktivnost

SOO Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

6

POJMOVNIK

Comenius: prijašnji program mobilnosti za škole.

Dashboard: skladište podataka u Komisiji u kojem se od nacionalnih agencija i korisnika

prikupljaju sve informacije o programu Erasmus+. Te se informacije ažuriraju svakodnevno te

pružaju kvalitativne i kvantitativne podatke o provedbi programa u stvarnom vremenu.

Erasmus: prijašnji program mobilnosti u sustavu visokog obrazovanja.

ET 2020: „Okvir za obrazovanje i osposobljavanje 2020.” okvir je EU-a za suradnju u području

obrazovanja i osposobljavanja koji je usvojen u zaključcima Vijeća od 12. svibnja 2009.

Europass: portfelj od pet dokumenata koji pomaže građanima da na bolji način predstave

svoje vještine i kvalifikacije prilikom prijavljivanja za posao ili studij u Europi. Ti dokumenti

uključuju životopis u formatu Europass, jezičnu putovnicu i tri dokumenta koji se mogu izdati

građanima koji sudjeluju u programu mobilnosti u drugoj europskoj državi (mobilnost u

okviru sustava Europass) ili koji su završili formalni program strukovnog obrazovanja ili

osposobljavanja (dodatak svjedodžbi) ili visokog obrazovanja (dodatak diplomi).

Instrument jamstva za studentske zajmove: inicijativa EU-a kojom u ime Europske komisije

upravlja i koju provodi EIF. Pokrenuta je u prosincu 2014. u okviru programa Erasmus+ kako

bi se njome financijskim posrednicima pružila djelomična jamstva u pogledu zajmova koji se

odobravaju studentima diplomskih studija u inozemstvu.

Leonardo da Vinci: prijašnji program mobilnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Obrazovna mobilnost: fizičko preseljenje u zemlju koja nije zemlja boravka u svrhu

studiranja, osposobljavanja te neformalnog ili informalnog učenja. Može imati i oblik

stažiranja, naukovanja, razmjene mladih, volontiranja, podučavanja ili sudjelovanja u

aktivnosti profesionalnog razvoja.

Referentna vrijednost mobilnosti: pokazatelj za program Erasmus+ koji je postavljen kao

jedna od ciljnih vrijednosti u okviru ET 2020.

7

Strategija Europa 2020.: desetogodišnja strategija Europske unije za rast i zapošljavanje

pokrenuta 2010. s ciljem stvaranja uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast.

Zemlje sudionice Programa i partnerske zemlje: zemlje na koje se program primjenjuje

podijeljene su u dvije skupine: zemlje sudionice Programa (države članice EU-a i bivša

jugoslavenska republika Makedonija, Island, Lihtenštajn, Norveška i Turska) te

145 partnerskih zemalja diljem svijeta.

8

SAŽETAK

O programu Erasmus+

I. Erasmus+ (u daljnjem tekstu također: „Program”) program je EU-a kojim se podupiru

aktivnosti u području obrazovanja i osposobljavanja te mladih i sporta, čiji ukupni proračun

za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 16 milijardi eura. Njegov je cilj pružiti učenicima i

nastavnom osoblju priliku za stjecanje vještina i omogućavanje osobnog,

društveno-obrazovnog i profesionalnog razvoja u obliku studija, osposobljavanja, radnog

iskustva ili volontiranja u inozemstvu. Programom se nastoji povećati kvaliteta te poticati

inovacije, izvrsnost i internacionalizaciju u organizacijama koje djeluju u trima navedenim

područjima.

II. Cilj programa Erasmus+ na višoj razini također je pomoći europskim zemljama da

moderniziraju i poboljšaju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja, čime se jača njihova

uloga pokretača rasta, zapošljavanja, konkurentnosti, inovacija i društvene kohezije.

III. Erasmus+ obuhvaća visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje,

školsko obrazovanje, obrazovanje odraslih, mlade i sport. Aktivnosti i projekti koji se mogu

financirati u okviru programa Erasmus+ podijeljeni su po ključnim aktivnostima (KA).

Program u najvećoj mjeri (80 %) provode nacionalne agencije u okviru neizravnog

upravljanja.

Predmet revizije

IV. Sud je obavio procjenu Programa u pogledu njegova učinka i ostvarene dodane

vrijednosti EU-a, usredotočivši se na ključnu aktivnost KA1, obrazovnu mobilnost pojedinaca

(u daljnjem tekstu: „mobilnost u okviru programa Erasmus+” ili „Mobilnost”) u pogledu

obrazovanja i osposobljavanja, za koju je izdvojeno više od polovice sredstava iz proračuna

Programa za razdoblje 2014. – 2020. Do siječnja 2018. više od 2,3 milijuna učenika i

stručnjaka sudjelovalo je u toj vrsti mobilnosti.

9

Nalazi revizije Suda

V. Opći je zaključak Suda da je Erasmus+ jedan od najprepoznatljivijih i najuspješnijih

programa EU-a. Programom se ostvaruje višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a koja

nadilazi puke pravne obveze. Erasmus+ ima ključnu ulogu u izgradnji obrazovne mobilnosti u

inozemstvu i pozitivan učinak na stavove sudionika prema EU-u. Pojedinačne zemlje to ne bi

mogle ostvariti samostalnim djelovanjem.

VI. Sud je utvrdio sljedeće:

(a) mobilnošću u okviru programa Erasmus+ ostvaruje se višedimenzionalna dodana

vrijednost EU-a koja nadilazi ono što je propisano u pravnoj osnovi, primjerice strateški

pristup mobilnosti, osnaživanje europskog identiteta i promicanje višejezičnosti

(b) dosegnuta je većina ciljnih vrijednosti za pokazatelje koji su utvrđeni u pravnoj osnovi.

Međutim, ti pokazatelji nisu u potpunosti usklađeni s općim i posebnim ciljevima

utvrđenima u Uredbi, što otežava mjerenje uspješnosti. Kvalitativni pokazatelji

uglavnom se temelje na osobnim dojmovima sudionika izraženima u sklopu razgovora i

anketa

(c) programom Erasmus+ uvedene su mnoge novosti u smislu pojednostavnjenja

administrativnih postupaka Mobilnosti, no procesi prijave i izvješćivanja i dalje su

složeni

(d) inovativni Instrument jamstva za studentske zajmove nije polučio očekivane rezultate

zbog čega je Komisija preraspodijelila predmetna sredstva.

Preporuke Suda

VII. Sud preporučuje Komisiji sljedeće:

(a) da prilikom izrade i provedbe sljedeće inačice programa Erasmus predloži dodatne

elemente dodane vrijednosti EU-a. Već u fazi ocjenjivanja projekata najveći je naglasak

potrebno staviti na elemente dodane vrijednosti EU-a te ih je potrebno pratiti i o njima

izvještavati

10

(b) da dodatno razradi pokazatelje s pomoću kojih se može odrediti u kojoj su mjeri

postignuti opći i posebni ciljevi Programa te da se prilikom raspodjele sredstava najveći

naglasak stavi na uspješnost

(c) da dodatno pojednostavni sustav kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, da

korisnicima i individualnim sudionicima olakša prijavu i izvješćivanje te da nastavi s

financiranjem primjenom fiksnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova, ali uz

prilagodbu iznosa stipendija kad za to postoji potreba. Komisija bi također trebala

poboljšati IT alate i nastaviti informatizaciju postupaka

(d) da promiče uvođenje mobilnosti učenika škola u okviru KA1 te da razmotri povećanje

fleksibilnosti za studente doktorskih studija

(e) da razmotri mogućnost ponovnog uvođenja financiranja tradicionalne razredne nastave

jezika

(f) da predloži odgovarajuće promjene za Instrument jamstva za studentske zajmove s

ciljem uključivanja mobilnosti na doktorskoj i preddiplomskoj razini.

11

UVOD

1. Programom Erasmus+ podupiru se mjere u područjima obrazovanja i osposobljavanja te

mladih i sporta s ukupnim proračunom od 16 milijardi eura za razdoblje 2014. – 2020. Njegov

je cilj učenicima i nastavnom osoblju pružiti priliku za stjecanje vještina i omogućavanje

osobnog, društveno-obrazovnog i profesionalnog razvoja u obliku studija, osposobljavanja,

radnog iskustva ili volontiranja u inozemstvu. Programom se također nastoji povećati

kvaliteta te poticati inovacije, izvrsnost i internacionalizaciju u organizacijama koje djeluju u

trima navedenim područjima. Cilj programa Erasmus+ također je pomoći europskim

zemljama da moderniziraju i poboljšaju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja, čime se

jača njihova uloga pokretača rasta, zapošljavanja, konkurentnosti, inovacija i društvene

kohezije.

2. Prema njegovoj uredbi o osnivanju1.(u daljnjem tekstu Uredbi) u okviru Programa će se,

između ostalog, doprinijeti postizanju ciljeva Strategije Europa 2020.2, uključujući vodeću

ciljnu vrijednost u području obrazovanja. Također će se doprinijeti ciljevima strateškog okvira

za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja, uključujući odgovarajuće

referentne vrijednosti („ET 2020.”)3.

3. Erasmus+ okuplja programe iz razdoblja 2007. – 2013. pod krovnim programom.

Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz programa Erasmus+ podijeljeni su po ključnim

aktivnostima, kao što je prikazano na slici 1.

1 Članak 4. Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus +”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ, SL L 347, 20. prosinca 2013., str 50.

2 COM(2010) 2020. final od 3. ožujka 2010., „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast.”

3 Zaključci Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju („ET 2020.”) - 2009/, str. 02.).

12

Slika 1. – Struktura programa Erasmus+ za razdoblje 2014. – 2020.

Izvor: Sud.

4. Europska komisija (Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu) u konačnici je

odgovorna za provedbu programa Erasmus+. Ona upravlja proračunom i određuje prioritete,

ciljne vrijednosti i kriterije. Ona također daje smjernice te prati provedbu, primjenu i

evaluaciju Programa na europskoj razini. Osim toga, Europska komisija odgovorna je za

nadzor i koordinaciju struktura koje provode Program na nacionalnoj razini.

5. Provedba programa Erasmus+ u najvećoj se mjeri (80 %) temelji na neizravnom

upravljanju (vidi sliku 2.). Europska komisija delegira provedbu nacionalnim agencijama koje

su osnovane u svakoj zemlji sudionici Programa. Nacionalne agencije odgovorne su za

upravljanjem svim fazama projektnog ciklusa. Nacionalne agencije imenuje nacionalno tijelo

(tijela), koja također imenuju neovisno revizorsko tijelo u skladu s Financijskom uredbom.

Prethodni programi

2007. – 2013.

Jedan integrirani program

2014. – 2020.

Programi za cjeloživotno

učenje: Grundtvig, Erasmus, Leonardo, Comenius

Međunarodni programi visokog

obrazovanja: Erasmus Mundus,

Tempus, Alfa, Edulink,

bilateralni programi

Mladi na djelu

Erasmus+Ključna

aktivnost 1Ključna

aktivnost 2Ključna

aktivnost 3

Obrazovna mobilnost

Suradnja za inovacije i

razmjenu dobre prakse

Potpora reformi politike

Posebne mjere: Jean Monnet, sport

13

Slika 2. – Upravljanje programom Erasmus+

Izvor: Sud.

6. Najvažniji dio Programa u pogledu proračuna EU-a je KA1. Sastoji se od projekata

mobilnosti za učenike i osoblje u visokom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i

osposobljavanju te obrazovanju odraslih, kao i obrazovanju za osoblje u školama i

obrazovanju za mlade. Osim toga, u okviru KA1 osigurana su sredstva za združene diplomske

studije Erasmus Mundus i zajmovi za diplomske studije u okviru programa Erasmus+.

7. Cilj je obrazovne mobilnosti u okviru KA1 (fizičko preseljenje u zemlju koja nije zemlja

boravka u svrhu studiranja, osposobljavanja te informalnog ili neformalnog učenja, vidi

prilog I. za primjere) unaprjeđenje stupnja ključnih kompetencija i vještina mladih, s

posebnim naglaskom na njihovu važnost za tržište rada i njihov doprinos kohezivnom

delegati

KOMISIJA

NACIONALNA AGENCIJA

VISOKO OBRAZOVANJE

Sudionici(nastavno osoblje i

studenti)

SOO

Sudionici(nastavno osoblje i

studenti)

ŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Sudionici(nastavno osoblje)

ODRASLE OSOBESudionici

(nastavno osoblje i studenti)

odabire korisnike (na temelju poziva na

podnošenje prijedloga)

(neizravno upravljanje)

14

društvu. Uz to, Mobilnost je važno sredstvo za promicanje uključenosti pojedinaca u

nepovoljnom položaju.

8. Slika 3. prikazuje raspodjelu proračunskih sredstava za različite dijelove Programa.

Slika 3. – Iznos proračunskih sredstava za razdoblje 2014. – 2020.

Izvor: Sud.

9. Zemlje koje sudjeluju u Programu Erasmus+ podijeljene su u dvije skupine kao što je

prikazano na slici 4.:

(a) zemlje sudionice Programa – države članice EU-a, kao i bivša jugoslavenska republika

Makedonija, Island, Lihtenštajn, Norveška i Turska i

(b) 145 partnerskih zemalja (susjedne zemlje i ostatak svijeta).

3,7 %

3,3 %

21,7 %

48,8 %

10,0 %

3,5 %

3,4 %

1,9 %

1,9 %

1,8 %

Mladi

KA2 – Obrazovanje

Fleksibilna sredstva – Obrazovanjei osposobljavanje

KA1 – Obrazovanje

Instrument za studentske zajmove

Nacionalne agencije

Jean Monnet

Administrativni troškovi

Sport

KA3 – Obrazovanje

15

Slika 4. – Erasmus+ globalni je program

Izvor: Sud.

OPSEG REVIZIJE I REVIZIJSKI PRISTUP

10. Sud je obavio procjenu programa Erasmus+ u pogledu njegova učinka i ostvarene dodane

vrijednosti EU-a. U okviru revizije Sud se usredotočio na KA1 (Mobilnost) u obrazovanju i

osposobljavanju, koja čini više od polovice sredstava iz proračuna Programa. Projekti u

sklopu KA2 i KA3 imaju razdoblje provedbe od nekoliko godina te su 2017. uglavnom bili u

fazi provedbe i/ili fazi ugovaranja.

11. Sud je posebno ispitao sljedeće:

(a) ostvaruje li se mobilnošću u okviru programa Erasmus+ očekivana dodana vrijednost

EU-a

(b) mjere li se rezultati mobilnosti u okviru programa Erasmus+ na odgovarajući način

(c) jesu li novosti koje su uvedene u okviru mobilnosti programa Erasmus+ unaprijedile

Program.

ZEMLJE SUDIONICE PROGRAMA

Države članice EU-a

Zemlje sudionice Programa koje

nisu članice EU-a

PARTNERSKE ZEMLJE

Susjedne zemlje

Zemlje iz ostatka svijeta

16

12. Sud je odabrao pet zemalja sudionica Programa za posjet, redom Estoniju, Norvešku,

Poljsku, Rumunjsku i Španjolsku. Kriteriji za odabir zemalja bili su: (i) broj sudionika koje

zemlje primaju i šalju (ii) zemlja koja prima i šalje relativno mali broj sudionika (iii) geografska

raspodijeljenost među državama članicama i (iv) jedna zemlja koja nije država članica EU-a.

13. Sud je prikupio dokaze:

(a) razgovorom sa sudionicima programa Erasmus+, uključujući:

(i) osoblje Komisije i Europskog investicijskog fonda (EIF) zaduženo za upravljanje

programom Erasmus+

(ii) nacionalne agencije, korisnike i sudionike iz pet odabranih zemalja sudionica

Programa

(b) pregledom dokumentacije i postupaka koji se odnose na Erasmus+

(c) analizom podataka uključujući i evaluaciju programa Erasmus+ 2014. – 2016. u sredini

programskog razdoblja4. Ona je objavljena 31. siječnja 2018., nakon završetka razdoblja

revizije koju je proveo Sud. Sud je preispitao taj ključni dokument i utvrdio da većim

dijelom potvrđuje nalaze Suda. Sud se prema potrebi poziva na evaluaciju u sredini

programskoga razdoblja i njezine zaključke.

4 COM(2018) 50 final od 31. siječnja 2018. „Evaluacija u sredini programskog razdoblja programa Erasmus+ (2014. – 2020.)” i popratni dokument SWD(2018) 40 final.

17

OPAŽANJA

Mobilnošću u okviru programa Erasmus+ dodana vrijednost EU-a ostvaruje se u više oblika

nego što je to zadano Uredbom

Mobilnošću u okviru programa Erasmus+ dodana vrijednost EU-a ostvaruje se u skladu s

Uredbom

14. U okviru Programa podržat će se samo one mjere i aktivnosti kojima se može ostvariti

dodana vrijednost EU-a, a posebno one koje imaju transnacionalni značaj, osobito u odnosu

na mobilnost i suradnju s ciljem postizanja održivog sustavnog učinka, ostvaruju

komplementarnost i sinergiju s drugim programima i politikama na nacionalnoj razini, razini

Unije te međunarodnoj razini te doprinose djelotvornoj uporabi instrumenata5 Unije za

transparentnost i priznavanje.

Transnacionalni značaj i sustavni učinak

15. Transnacionalni značaj prisutan je po definiciji. Studij, osposobljavanje, stažiranje i praksa

u inozemstvu osnovni su preduvjeti aktivnosti mobilnosti u okviru KA1: mobilnost pojedinaca

u svrhu studija, zapošljavanja, osposobljavanja, učenja promatranjem kolega (engl. job

shadowing). ili podučavanja. Do siječnja 2018. više od 2,3 milijuna učenika i stručnjaka

sudjelovalo je u mobilnosti u okviru programa Erasmus+ u području obrazovanja,

osposobljavanja i mladih6. Na slici 5. prikazan je broj sudionika koji su sudjelovali u

mobilnosti u okviru programa Erasmus+ prema zemlji u razdoblju 2014. – 2016.

5 Članak 3. Uredbe.

6 Izvor: GU EAC Dashboard.

18

Slika 5. — Broj sudionika mobilnosti programa Erasmus+ prema zemlji u razdoblju

2014. – 2016.

Izvor: Sud.

Španjolska

Njemačka

Francuska

Italija

Ujedinjena Kraljevina

Poljska

Turska

Portugal

Nizozemska

Rumunjska

Češka Republika

Belgija

Finska

Austrija

Mađarska

Švedska

Grčka

Irska

Litva

Danska

Slovačka

Bugarska

Norveška

Slovenija

Hrvatska

Latvija

Malta

Estonija

Cipar

Bivša jugoslavenska republika Makedonija

Island

Luksemburg

Lihtenštajn

Zemlje partneri0 50 000 100 000 150 000 200 000 250 000 300 000

Primljeni sudionici

Poslani sudionici

19

16. Mobilnost je po svome karakteru usmjerena na ostvarivanje sustavnog učinka na sustave

obrazovanja i osposobljavanja unutar Programa i u partnerskim zemljama7. U ovoj fazi

ustanove i škole koje je Sud posjetio još nisu uspjele dokazati određeni sustavni učinak svojih

projekata na njih same ili na nacionalnoj razini.

17. Komisija priznaje da je sustavni učinak na sustave obrazovanja i osposobljavanja „manje

vidljiv” i da „dokazi o tome kako se donositelji politika koriste rezultatima projekta te njihovo

učinkovito sudjelovanje kad nisu uključeni u sam projekt nisu uvijek očigledni”8 te da

„postoje samo nepotvrđeni dokazi da se programom mijenjaju pristupi institucija prema

pedagogiji i ciljnim skupinama9.”

18. Naime, kao što je navedeno u pravnoj osnovi, pojedinačni projekti ne trebaju imati

sustavni učinak. Ostvarivanju sustavnog učinka trebao bi doprinijeti kumulativni rezultat tih

projekata, stoga sustavni učinak može biti vidljiv samo na kraju Programa. U Vodiču

programa stoji da se „očekuje da bi zajednički učinak nekoliko tisuća projekata koji se

podupiru u okviru ove ključne aktivnosti dugoročno imao učinak na sustave obrazovanja,

osposobljavanja i mladih u zemljama sudionicama te tako potaknuo reforme politika10.”

Komplementarnost i sinergija s drugim programima i politikama

19. Komplementarnost i sinergija s drugim programima i politikama prvenstveno bi se

trebale zajamčiti kroz doprinos programa Erasmus+ ciljevima strategije Europa 2020.,

uključujući vodeće ciljne vrijednosti u području obrazovanja. Također bi trebalo doprinijeti

ciljevima strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja,

(referentne vrijednost mobilnosti u „ET 2020.”)11.


8 SWD(2018) 40, str. 2.

9 ibid., str. 36.

10 Vodič programa, Europska komisija, Glavna uprava za obrazovanje i kulturu, Bruxelles, 2016., str. 31.


20

20. Iako se programom Erasmus+ doprinosi referentnim vrijednostima mobilnosti, ne postoji

jasna poveznica između KA1 i pokazatelja glavnog obrazovnog cilja koji je propisan u

prilogu I. Uredbi, kao što je pojašnjeno u odlomcima 57. i 58. u nastavku.

21. Komisija je utvrdila vezu između programa Erasmus+, strategije Europa 2020. i ET 2020.:

„Cilj je programa poboljšati vještine, zapošljivost i modernizirati sustave obrazovanja,

osposobljavanja i mladih te pružiti potporu mjerama, projektima suradnje i alatima koji su

povezani s prioritetima predmetne politike iz okvira ET 2020. Na taj se način doprinosi

provedbi strategije Europa 2020., osobito provedbi preporuka po državama članicama u

području obrazovanja i osposobljavanja. Ulaganja iz programa Erasmus+ donijeti će koristi

pojedincima, institucijama i društvu u cjelini te samim time doprinijeti zapošljavanju, rastu i

konkurentnosti te povećanju blagostanja i socijalne uključenosti.12”

22. U zemljama sudionicama Programa koje je Sud posjetio utvrđeno je da mjere mobilnosti

potiču vještine i zapošljivost, posebice u sektoru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

(SOO). Na razini Programa evaluacija u sredini programskog razdoblja pokazala je da su

studenti iz sektora visokog obrazovanja te polaznici strukovnog obrazovanja i

osposobljavanja koji su sudjelovali u mobilnosti imali bolje izglede za zapošljavanje i više

plaće od onih koji nisu sudjelovali u mobilnosti; međutim, većina dokaza odnosi se na

prijašnje programe.

23. Povratne informacije od sudionika pokazuju vrlo visok stupanj zadovoljstva s mobilnošću

u okviru programa Erasmus+ te njezin učinak na njihovu zapošljivost. Primjerice, u siječnju

2018. 93,8 % ispitanika izjavilo je da je poboljšalo svoje ključne kompetencije. Ukupno 93 %

nastavnog osoblja tvrdi da je naučilo nove dobre prakse, a 75 % je navelo da se vratilo s

praktičnim vještinama koje su relevantne za njihov trenutačni posao. Ukupno 79,1 % njih

izjavilo je da je povećalo svoju zapošljivost13. Takve povratne informacije, iako su

ohrabrujuće, mogu biti subjektivne (vidi odlomke 80. – 82.).

12 SWD(2015) 161 final, str. 86.


21

24. U Godišnjem izvješću programa Erasmus+ za 2015. utvrđuje se veza između programa

Erasmus+ i razvoja drugih politika EU-a, kao što su Europski fond za strateška ulaganja

(obrazovanje i osposobljavanje za obnovu radnih mjesta i rasta) te se navodi da su se

„tijekom 2015. u okviru programa Erasmus+ provodile postojeće politike EU-a za promicanje

mobilnosti uključivog učenja i suradnje između različitih sudionika u sektorima obrazovanja,

osposobljavanja i mladih”14.

25. Neke države članice koriste se drugim financijskim sredstvima EU-a kako bi financirale

mobilnost putem mehanizama programa Erasmus+. Na primjer, Poljska je 2016. prilagodila

svoj operativni program za Europski socijalni fond (ESF) kako bi financirala 2500 sudionika

školskog obrazovanja i 17 200 sudionika SOO-a u okviru programa Erasmus+. Studenti u

nepovoljnom položaju primaju i dodatna financijska sredstva iz ESF-a.

Doprinos djelotvornoj uporabi alata EU-a za transparentnost i priznavanje.

Transparentnost

26. U Vodiču programa navodi se da se kroz „aktivnosti koje služe za objavljivanje i uporabu

rezultata može vidjeti što je sve učinjeno u okviru projekta Erasmus+. Razmjena rezultata,

stečenog iskustva te ishoda i nalaza izvan organizacija koje sudjeluju u Projektu omogućit će

da projekti koji su sufinancirani sredstvima EU-a donesu koristi i široj javnosti.”15

27. Na informativnim platformama GU-a EAC objavljeno je više od 80 priča o pozitivnim

aspektima programa Erasmus+. Tijekom 2015. i 2016. izabrane su priče o pozitivnim

aspektima o kojima je napisano 120 informativnih članaka i snimljeno deset videozapisa,

čime su projekti postali vidljiviji. Promiče ih se putem društvenih medija, internetskih

stranica i biltena GU-a EAC, kao i tijekom događaja. Komisija je 2017. počela izdavati

mjesečni elektronički bilten u kojem su brojne priče o pozitivnim primjerima. Facebook

14 Godišnje izvješće programa Erasmus+ iz 2015., str. 3. i 4.

15 Vodič programa, str. 299.

22

stranica programa Erasmus+ najveća je od svih Facebook stranica Glavnih uprava u Komisiji

(s približno 300 000 pratitelja).

28. Za potrebe programa Erasmus+ uspostavljena je nova platforma (VALOR, platforma za

informiranje o projektnim rezultatima) kako bi pružila sveobuhvatan pregled projekata koji

se financiraju u okviru Programa i istaknula primjere dobre prakse te priče o pozitivnim

aspektima programa. U okviru platforme omogućen je pristup proizvodima, postignućima i

intelektualnim ostvarenjima nastalima u sklopu projekata koji se financiraju u okviru

programa Erasmus+. Na platformi je omogućen slobodan internetski pristup opisima,

rezultatima i kontaktnim podatcima za sve projekte koji se financiraju u okviru programa

Erasmus+.

29. Sud je utvrdio da je pet zemalja koje je posjetio, kao i Komisija, vrlo aktivni u širenju

rezultata projekata.

Priznavanje

30. Programom Erasmus+ potiče se priznavanje bodova prikupljenih za vrijeme mobilnosti.

Korisnicima i sudionicima s kojima se Sud sastao za vrijeme revizije priznavanje bodova nije

predstavljalo problem. Za visoko je obrazovanje 2016. godine zabilježena stopa priznavanja

od 100 % (2013.: 73 % ),a za SOO 77 %16. Obveza prikupljanja bodova jamči marljivost

studenta za vrijeme mobilnosti.

31. U kontekstu SOO-a, sustavom Europass potvrđuje se međunarodni element

osposobljavanja i potencijalnim poslodavcima daje veće jamstvo te stoga učenici strukovnog

obrazovanja i osposobljavanje postaju zapošljiviji.

Programom Erasmus+ dodana vrijednost EU-a ostvaruje se na dodatne načine

32. Dodana vrijednost EU-a koja se ostvaruje s pomoću programa Erasmus+ može se

definirati kao pozitivan učinak koji je ostvaren zahvaljujući provedbi Programa i koji u

protivnom ne bi bio ostvaren. Prema toj definiciji Sud je utvrdio dodatne načine s pomoću

16 Godišnje izvješće o radu GU-a EAC za 2016.

23

kojih se u okviru Mobilnosti ostvaruje dodana vrijednost EU-a povrh one koja je zadana

Uredbom.

Sustav Povelja

33. Sve institucije visokog obrazovanja u zemljama koje sudjeluju u Programu (neovisno o

tome šalju li ili primaju sudionike) moraju dobiti povelju Erasmus za visoko obrazovanje.

Povelja je sastavljena tijekom provedbe prethodne inačice Programa i jamstvo je kvalitete

nastavnih programa diljem Europe. Niti jedna zemlja sama ne bi mogla uspostaviti takav

sustav. Sud je pronašao slučajeve u kojima su se sveučilišta prijavila za dobivanje Povelje

samo da bi njome stekla oznaku kvalitete. U okviru programa Erasmus+ razvijeno je

priznavanje bodova skupljenih za vrijeme mobilnosti. Povelja je u tome uvelike pomogla.

34. Programom Erasmus+ potiču se ustanove SOO-a da se prijave za dobivanje Povelje za

mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Ta povelja novijega datuma daje

slično jamstvo kvalitete te jača ugled i privlačnost institucija SOO-a. Sud je također pronašao

slučajeve u kojima su se institucije SOO-a prijavile za dobivanje Povelje samo da bi njome

dobile oznaku kvalitete.

24

Slika 6. – Povelja za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u nekima od

zemalja koje je Sud posjetio

Izvor: Sud.

Mreža za suradnju i usklađivanje sveučilišnih kurikula

35. Mobilnošću se podupire suradnja između sveučilišta tako što su uspostavljeni

međunarodni uredi kao i sustav standardne dokumentacije i alata za potporu mobilnosti

studenata i nastavnog osoblja. U sveučilišnim kurikulima napravljene su izmjene kako bi se

olakšala mobilnost studenata, uskladili semestri, vrijeme studija i dostupnost studijskih

programa u različitim zemljama. Suradnja također olakšava prijenos bodova te

međusveučilišno prepoznavanje završenih modula i diploma stečenih za vrijeme mobilnosti.

ŠPANJOLSKA

Španjolske nacionalne agencije potiču ustanove SOO-a da dobiju Povelju za mobilnost u SOO-u jer se njome znatno pojednostavnjuju procesi prijave i izvješćivanja. Povelja se smatra bitnim oblikom dodane vrijednosti EU-a koja je ostvarena s pomoću programa Erasmus+.

NORVEŠKA

Uvođenje Povelje za mobilnost u SOO-u smatra se velikim postignućem koje je pojednostavnilo postupke. Ulaganje potrebno za njezino dobivanje isplativo je s obzirom na to da dovodi do znatnih ušteda administrativnih sredstava za škole SOO-a.

RUMUNJSKA

Ustanova koju je posjetio Europski revizorski sud (Sud) jedna je od prvih ustanova SOO-a u Rumunjskoj koja je dobila Povelju za mobilnost u SOO-u prije tri godine i tako ostvarila korist od pojednostavnjenih postupaka prijave.

ESTONIJA

Osmišljavanje Povelje za mobilnost u SOO-u smatra se velikim napretkom programa Erasmus+.

25

36. U sektorima visokog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja sklapaju

se ugovori o učenju između učenika i ustanove primateljice. Oni predstavljaju oblik

institucionaliziranog jamstva za priznavanje bodova prikupljenih za vrijeme mobilnosti.

Potpisivanje ugovora o učenju temelj je za kasnije priznavanje mobilnosti17.

37. U projektima kojima je Sud prisustvovao mobilnost nastavnog osoblja u visokom

obrazovanju i školama te učenika iz sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja dovela

je do kasnije suradnje i razmjena i izvan programa Erasmus+.

Strateški pristup mobilnosti

38. U okviru programa Erasmus+ za potencijalne projekte Mobilnosti prijavljuju se ustanove

visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te škole, a ne učenici i

individualni nastavnici. To je važna promjena u odnosu na prethodne programe i prema

mišljenju Suda ona doprinosi institucijskom razvoju. Ustanove visokog obrazovanja koje

trebaju predložiti i provesti strategiju internacionalizacije time ostvaruju korist. Ustanove

SOO-a i škole moraju sastaviti europski razvojni plan u kojem iznose kako se predloženi

projekt mobilnosti uklapa u potrebe institucije i njezin ukupni razvoj.

39. Takav strateški pristup pomaže zajamčiti prihvaćanje ciljeva određenog projekta na razini

odgovornih osoba, kao i dugoročno očuvanje veza i znanja, čime se stvara održivija dodana

vrijednost.

Dodana vrijednost EU-a za nastavno osoblje

40. Nastavno osoblje po povratku bi trebalo prenijeti u praksu ono što je naučilo za vrijeme

mobilnosti. Primjerice, sveučilišno osoblje u Estoniji i osoblje strukovnog obrazovanja i

osposobljavanje u Poljskoj izjavilo je da je iskoristilo iskustvo mobilnosti po povratku u

matične ustanove.

17 SWD(2018) 40, str. 26.

26

Višejezičnost

41. Jedan od posebnih ciljeva Programa jest poboljšati poučavanje i učenje stranih jezika te

promicati jezičnu raznolikost EU-a. Znanje jezika doprinosi mobilnosti, zapošljivosti i

osobnom razvoju europskih građana.

42. Jedan od pokazatelja propisanih u prilogu I. Uredbi jest postotak sudionika koji su izjavili

da su poboljšali znanje stranih jezika. Ocjena za ovaj pokazatelj iznosi više od 96 %18 (ali vidi i

odlomak 81.). Mobilnost u inozemstvu ima ključnu ulogu u stvaranju takvih ocjena.

43. Slabije znanje stranih jezika otežava mobilnost studenata, posebice izvan sektora visokog

obrazovanja. U razgovorima koje je Sud obavio sa sudionicima uočeno je da, posebno u

sektoru SOO-a, slabije znanje stranih jezika može otežati i onemogućiti dobivanje radnog

mjesta za vrijeme mobilnosti koje vodi prema trajnom zaposlenju. Primjerice, Sud se sastao

sa učenicima SOO-a iz Španjolske kojima je slabije znanje stranih jezika onemogućilo da

dobiju stalno radno mjesto po završetku njihovog programa mobilnosti u Berlinu. Ispitanici

javnog savjetovanja u okviru evaluacije u sredini programskog razdoblja naveli su jezične

prepreke kao najčešću prepreku u postizanju ciljeva programa19.

Prekogranična i međunarodna mobilnost

44. Mobilnost je važan dio strategije obrazovanja u većini zemalja. Na primjer, cilj je

Norveške da 20 % studenata sudjeluje u prekograničnoj mobilnosti, Estonija je uspostavila

portal StudyinEstonia kako bi privukla strane studente, a Španjolska želi poboljšati suradnju s

Južnom Amerikom tako što pomaže izgraditi međunarodne urede i ojačati kapacitete.

Program Erasmus+ vrlo je važno sredstvo i model za ostvarenje ovih ciljeva (vidi sliku 5.).


19 SWD(2018) 40, str. 26.

27

Erasmus+ kao dio politike susjedstva i razvoja EU-a

45. Financijska sredstva iz proračuna EU-a dostupna su za program Erasmus+ u okviru

različitih vanjskih instrumenata20 kako bi se promicao međunarodni aspekt visokog

obrazovanja. Ta sredstva dodjeljuju se za mjere u okviru obrazovne mobilnosti između

zemalja sudionica Programa i partnerskih zemalja. Mobilnost studenata i nastavnog osoblja u

partnerske zemlje ili izvan njih, za koju se dodjeljuju sredstava iz IRS-a, mora biti usmjerena

na područja koja su važna za uključiv i održiv razvoj zemalja u razvoju21.

46. Program Erasmus+ na taj način postaje određena vrsta instrumenta za širenje utjecaja i

diplomaciju, svojevrsna politička dodana vrijednost EU-a. U okviru Programa provode se

politike razvoja i susjedstva, posebice s partnerskim zemljama u sklopu mobilnosti u visokom

obrazovanju (vidi sliku 5.).

47. U okviru prethodnih programa takvi projekti ocjenjivani su na razini EU-a. U okviru

programa Erasmus+ projekti se ocjenjuju u svakoj zemlji sudionici programa. To može

dovesti do smanjenja kvalitete jer se minimalan broj projekata bira u svakoj zemlji posebno.

Povećana važnost i ugled SOO-a

48. Instrumentu je dodijeljeno 17 % ukupnog proračuna iz programa Erasmus+. Time se

nadomještaju ograničena nacionalna financijska sredstva dostupna za razmjenu studenata,

nastavnika i osoblja u SOO-u. Uz to, razmjene studenata u SOO-u pomažu da ustanove SOO-a

i sam SOO postanu privlačniji i prestižniji. Sve je više studenata i nastavnog osoblja koji

sudjeluju u mobilnosti SOO-a (vidi sliku 7.).

20 Instrument za financiranje razvojne suradnje (IRS), Europski instrument za susjedstvo (ENI), Instrument partnerstva za suradnju s trećim zemljama (PI), Instrument pretpristupne pomoći (IPA) i Europski razvojni fond za razdoblje 2016. – 2020. (ERF).

21 Članak 18. stavak 4. Uredbe.

28

Slika 7. – Znatno povećanje mobilnosti u okviru SOO-a (studenti i nastavno osoblje)

Izvor: Europska komisija.

SOO približava Erasmus+ većem broju građana

49. Uključivanje SOO-a u program Erasmus+ taj program približava se većem broju građana i

proširuje se raspon njegovih domena na one manje akademske naravi (npr. ugostiteljske

usluge ili usluge automehaničara). Uz to, uključivanjem takvih područja u program Erasmus+

pružaju se prilike studentima u nepovoljnom položaju da sudjeluju u mobilnosti. Prije

sudjelovanja u programu mobilnosti mnogi učenici SOO-a s kojima se Sud sastao nikad nisu

napustili svoju državu pa čak ni regiju. U prilogu II. navedeni su primjeri vrsta mobilnosti u

sektoru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u školama/državama koje je Sud posjetio.

Porast osjećaja europskog identiteta

50. Sudionici mobilnosti s kojima se Sud sastao izjavili su da je sudjelovanje u mobilnosti

povećalo njihov osjećaj europskog identiteta. Evaluacijom u sredini programskog razdoblja

utvrđeno je da je sudjelovanje u mobilnosti programa Erasmus+ pobudilo osjećaj europskog

150 000

120 000

90 0002014. 2015. 2016.

+34 %

103 994

127 695

139 574

Tisu

će su

dion

ika

Mobilnost SOO-a u okviru programa Erasmus+

29

identiteta (19 % više nego kod onih koji nisu sudjelovali u Programu). Uz to, šira javnost

smatra Program, a posebno Mobilnost kao njegov najvidljiviji dio, jednim od stupova

europskog identiteta te misli da EU Programom ostvaruje opipljivu korist za svoje građane.

Erasmus+ jedan je od najprepoznatljivijih programa EU-a.

51. Stoga se programom Erasmus+ ostvaruje višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a koja

nadilazi puke pravne obveze. Program Erasmus+ zaista ima ključnu ulogu u izgradnji

obrazovne mobilnosti u inozemstvu i iznimno pozitivan učinak na stavove sudionika prema

EU-u. Pojedinačne zemlje to ne bi mogle ostvariti samostalnim djelovanjem.

U određenim ključnim područjima mjerenja uspješnosti mobilnosti u okviru programa

Erasmus+ utvrđeni su nedostatci

52. Djelotvorno upravljanje uspješnošću, koje uključuje ocjenjivanje i praćenje, zahtijeva

osmišljavanje specifičnih, mjerljivih i ostvarivih pokazatelja uspješnosti koji se mogu mjeriti

tijekom vremena, a odražavaju logiku intervencije22. Logika intervencije prikazana je na

slici 8.

22 Uvodna izjava 30. Uredbe.

30

Slika 8. – Erasmus+ KA1 Model logike intervencije Mobilnosti

Izvor: Sud.

53. Glavni ciljevi programa Erasmus+ u pogledu obrazovanja i osposobljavanja jesu

doprinijeti uspjehu ciljeva strategije Europa 2020., uključujući vodeću ciljnu vrijednost u

području obrazovanja, zatim ciljeva strateškog okvira za europsku suradnju u obrazovanju i

osposobljavanju („ET 2020.”) uključujući i odgovarajuće referentne vrijednosti, održivog

razvoja partnerskih zemalja u području visokog obrazovanja te promicanja europskih

vrijednosti u skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji23. Posebni ciljevi za obrazovanje i

osposobljavanje relevantni za mobilnost u okviru KA1 navedeni su u članku 5.


PRIMJERI ULOŽENI RESURSA

• uložena proračunska sredstva u iznosu od 16,45 milijardi eura, od čega se više od polovice odnosi na Mobilnost

• službenici iz država članica i sufinanciranje

• jamstva za studentske zajmove za diplomske studije

PRIMJERI AKTIVNOSTI

• projekti mobilnosti za studente/učenike u području visokog obrazovanja, SOO-a i mladih

• projekti mobilnosti za osoblje u sustavima visokog obrazovanja, SOO-a, školstva, obrazovanja odraslih i mladih

PRIMJERI OSTVARENJA

• postotak i broj studenata i osoblja u visokom obrazovanju koji sudjeluju u mobilnosti.

• broj članova nastavnog osoblja koje je primilo potporu

• broj sudionika s posebnim potrebama ili s manjim mogućnostima

• broj uključenih ustanova visokog obrazovanja u zemljama partnerima

PRIMJERI ISHODA

• bolje ključne vještine

• bolje znanje stranih jezika

• veća međukulturalna osviještenost

• snažniji osjećaj europskog identiteta

• bolja zapošljivost i veće mogućnosti za razvoj karijere

• veća sposobnost za odgovaranje na potrebe pojedinaca u nepovoljnom položaju

PRIMJERI UČINKA

• kvalitetnija radna snaga

• kvalitetniji nacionalni obrazovni sustavi

• smanjenje nezaposlenosti

• povećanje gospodarske aktivnosti

• bolja kvaliteta života

31

Utvrđene ciljne vrijednosti su dosežu, ali određeni pokazatelji nisu u potpunosti usklađeni

s općim i posebnim ciljevima navedenima u Uredbi

Trebalo bi poboljšati neke od pokazatelja koji su navedeni u Uredbi kako bi bili prikladniji za

okvir za procjenu uspješnosti

54. Program ima niz pokazatelja za njegovu evaluaciju24. Ti pokazatelji opisani su kao

„mjerljivi i relevantni”25 i na temelju njih „se određuje mjera u kojoj su postignuti opći i

posebni ciljevi Programa”26. Pokazatelji za mobilnost u okviru KA1 prikazani su na slici 9.

24 Prilog I. Uredbi.


26 Prilog I. Uredbi.

32

Slika 9. – Pokazatelji za evaluaciju Programa

Izvor: Prilog I. Uredbi

55. Sud je ispitao jesu li ovi pokazatelji primjereni. Komisija tvrdi da je „Program na tragu da

postigne ili premaši veliku većinu ciljnih vrijednosti”.

Nije jasno na koji način projekti financirani u okviru mobilnosti pomažu u postizanju vodeće

ciljne vrijednosti u području obrazovanja u strategiji Europa 2020.

56. Pokazatelji za strategiju Europa 2020. koje je odredilo Vijeće. Prema navodima Komisije:

„Pokazatelji koji su povezani s vodećom ciljnom vrijednosti strategije Europa 2020., posebice

stjecanje tercijarnog obrazovanja i prijevremeno napuštanje školovanja, zabilježili su

postojan napredak (…) Stopa prijevremenog napuštanja školovanja u EU-u 2016. godine bila

• Postotak osoba u dobi od 18 do 24 godine sa samo prvim stupnjem srednjoškolskog obrazovanja koje ne sudjeluju ni u kakvom programu obrazovanja ili osposobljavanja

• Postotak osoba u dobi od 30 do 34 godine sa završenim visokim ili ekvivalentnim obrazovanjem

Vodeći cilj strategije

Europa 2020. u području

obrazovanja

Referentna vrijednost za

mobilnost

Kvantitativno (općenito)

Obrazovanje i osposobljavanje

• U skladu sa zaključcima Vijeća o referentnoj vrijednosti za obrazovnu mobilnost:

• Postotak osoba sa završenim visokim obrazovanjem koje su jedno razdoblje svojeg visokoškolskog studija ili osposobljavanja (uključujući radne programe) provele u inozemstvu

• Postotak osoba dobi od 18 do 34 godine sa završenim početnim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem koje su jedno razdoblje svojeg početnog strukovnog obrazovanja i studija povezanog s osposobljavanjem ili osposobljavanja (uključujući radne programe) provele u inozemstvu

• Broj članova nastavnog osoblja koji su primili potporu u okviru Programa po zemljama i sektorima

• Broj sudionika s posebnim potrebama ili s manjim mogućnostima

• Broj i vrsta organizacija i projekata, prema zemlji i aktivnosti

• Broj učenika, studenata i pripravnika koji sudjeluju u Programu, prema zemlji, sektoru, aktivnosti i spolu

• Broj studenata na ustanovama visokog obrazovanja koji primaju potporu za studij u zemlji partneru i broj studenata iz zemlje partnera koji dolaze studirati u zemlju sudionicu Programa

• Broj ustanova visokog obrazovanja u zemlji partneru uključenih u aktivnosti povezane s mobilnošću i suradnjom

• Broj korisnika mreže Euroguidance

• Postotak sudionika koji su za svoje sudjelovanje u Programu dobili potvrdu, diplomu ili neku drugu vrstu formalnog priznanja

• Postotak sudionika koji su izjavili da su poboljšali svoje ključne kompetencije i

• Postotak sudionika u okviru dugoročne mobilnosti koji su izjavili da su poboljšali svoje znanje jezika.

33

je 10,8 %27, odnosno 0,2 % manje nego 2015. (…) Istodobno, prosječan udio osoba u dobi

između 30 i 34 godina sa završenim tercijarnim obrazovanjem narastao je za 0,3 % i

2016. godine dosegnuo 39,0 %28 29”.

57. Međutim, nije jasno na koji način projekti koji se financiraju u sklopu Mobilnosti pomažu

u postizanju vodećih ciljnih vrijednosti u području obrazovanja. Čak i da jesu doprinijeli,

njihov doprinos ne može se razlikovati od drugih mjera na nacionalnoj razini ili razini EU-a te

odvojeno mjeriti.

58. Stoga, ne postoji očita veza između Mobilnosti ili čak programa Erasmus+ kao cjeline te

pokazatelja vodeće ciljne vrijednosti u području obrazovanja. Ovi pokazatelji strategije

Europa 2020. nisu usklađeni s općim i posebnim ciljevima navedenima u Uredbi, kao što je

propisano člankom 5. stavkom 2.

Referentna vrijednost mobilnosti nije izmjerena na odgovarajući način s obzirom na to da

sadržava samo djelomične rezultate

59. Države članice su se 2011. složile oko referentne vrijednosti mobilnosti EU-a za visoko

obrazovanje30, prema kojoj bi 2020. najmanje 20 % osoba s visokoškolskom diplomom

trebalo imati završeno jedno razdoblje svog visokoškolskog studija ili osposobljavanja

(uključujući radne programe) u inozemstvu.

60. Također je postavljena referentna vrijednost za obrazovnu mobilnost u sustavu SOO-a,

točnije, do 2020. najmanje 6 % osoba koje su završile programe strukovnog obrazovanja i

27 Ciljna vrijednost udjela osoba koje su prijevremeno napustile školovanje u strategiji Europa 2020. iznosi „ispod 10 %”, http://ec.europa.eu/eurostat/web/education-and-training/eu-benchmarks

28 Ciljna vrijednost udjela osoba u dobi između 30 i 34 godina sa stečenim tercijarnim obrazovanjem u strategiji Europa 2020. iznosi „barem 40 %”, http://ec.europa.eu/eurostat/web/education-and-training/eu-benchmarks.

29 Godišnje izvješće o radu, GU EAC, 2016.

30 http://ec.europa.eu/eurostat/web/education-and-training/eu-benchmarks

http://ec.europa.eu/eurostat/web/education-and-training/eu-benchmarks

http://ec.europa.eu/eurostat/web/education-and-training/eu-benchmarks

http://ec.europa.eu/eurostat/web/educationandtraining/eubenchmarks

34

osposobljavanja trebalo bi imati završeno jedno razdoblje svog visokoškolskog studija ili

osposobljavanja (uključujući radne programe) u inozemstvu.

61. Mobilnost u visokom obrazovanju u sklopu programa Erasmus+ ključni je pokretač za

postizanje referentnih vrijednosti mobilnosti u tom sektoru. Referentna vrijednost

mobilnosti jasno je povezana s KA1. Međutim, program Erasmus+ nije jedini program koji

doprinosi ostvarenoj mobilnosti, stoga se točna razina doprinosa iz ovoga programa ne može

identificirati.

62. Uz to, podatci na kojima se temelji referentna vrijednost31 dostupni su samo na vrlo

djelomičnoj osnovi na temelju analize koju je proveo Centar za istraživanje cjeloživotnog

učenja (CRELL) i nisu dostupni na usporedivoj osnovi po europskim zemljama32. Stoga

rezultati za ovaj pokazatelj nisu precizni.

63. Nije moguće provesti sveobuhvatnu procjenu razine mobilnosti u području strukovnog

obrazovanja i osposobljavanja zbog ograničene dostupnosti podataka. Eurostat je proveo

pilot istraživanje koje je završeno krajem 2015. kako bi se procijenila mobilnost u okviru

programa SOO-a. Rezultati su pokazali da je u 17 zemalja sudionica Programa koje su

sudjelovale u istraživanju oko 3,1 % učenika SOO-a sudjelovalo u obrazovnoj mobilnosti.

64. Ovaj pokazatelj nije izmjeren na odgovarajući način jer sadržava samo djelomične

rezultate.

Kvantitativni (opći) pokazatelji pružaju korisne informacije, iako neke definicije treba

uskladiti i doraditi

65. Ti pokazatelji odnose se posebno na Mobilnost, a o njima izvještava i nadzire ih Komisija.

Napredak (na kraju 2016.) prema ciljnim vrijednostima za ove pokazatelje, koji su utvrđeni u

godišnjem programu rada GU-a EAC, sažeto su prikazani na slici 10.

31 Pregled obrazovanja i osposobljavanja, Europska komisija (2016.), str. 77.

32 Tehničko izvješće o obrazovnoj mobilnosti, Europska komisija/JRC (2015).

35

Slika 10. – Kvantitativni (opći) pokazatelji

Izvor: Godišnje izvješće o radu, GU EAC, 2016.

66. Mobilnost u okviru programa Erasmus+ promiče uključivanje učenika s manje prilika. Nije

jasno zašto su prema pokazatelju u pravnoj osnovi ti sudionici u istoj skupini sa sudionicima s

posebnim potrebama. Osim toga, u godišnjem izvješću programa Erasmus+ za 2016.

navedeno je sljedeće: „Programom se nastoje srušiti prepreke kako bi se mobilnošću

obuhvatili i oni koji su u nepovoljnom položaju ili imaju posebne potrebe.”33 Terminologija

se, slijedom toga, ne upotrebljava konzistentno.

67. Program Erasmus+ donio je koristi za gotovo 205 000 sudionika u nepovoljnom položaju

ili onih s manje prilika, i to njihovim sudjelovanjem u aktivnostima transnacionalne

mobilnosti u razdoblju 2014. – 2017.34. U okviru mobilnosti programa Erasmus+ mnogi koji si

inače to ne bi mogli priuštiti stekli su nova iskustva u inozemstvu.

68. Definicija pojmova „nepovoljni položaj/manje mogućnosti” razlikuje se od jedne zemlje

sudionice Programa do druge. Primjerice, u Španjolskoj se svi korisnici koji primaju državne

33 Godišnje izvješće programa Erasmus+ za 2016., str. 20.


0 % 100 %

Ciljne vrijednosti za 2016.

Broj članova osoblja koje je primilo potporu (visoko obrazovanje)

Broj članova osoblja koje je primilo potporu (školsko obrazovanje)

Broj članova osoblja koje je primilo potporu (SOO)

Broj članova osoblja koje je primilo potporu (obrazovanje odraslih)

Sudionici s posebnim potrebama ili s manjim mogućnostima

Organizacije i projekti prema zemlji i mjeri Nema podataka

57 000

20 000

18 000

4 000

56 000

+63,6 %

+33,3 %

+14,0 %

+33,3 %

+40,0 %

Ciljna vrijednost za 2020.

36

stipendije za studij nalaze u ovoj kategoriji. Naime, prema podatcima Komisije više od 35 %

sudionika mobilnosti koji su u nepovoljnom položaju dolazi iz Španjolske.

69. Prema tome, rezultati za ovaj pokazatelj ne pružaju točnu sliku takve vrste mobilnosti u

svim europskim zemljama. Komisija je prepoznala da je jedan od glavnih problema koji je

utjecao na analizu obrazaca sudjelovanja „odsustvo ujednačene definicije ljudi s manje

mogućnosti i u nepovoljnom položaju u različitim sektorima” i da je „kvaliteta podataka o

sudjelovanju skupina u nepovoljnom položaju nejasno određena zbog različitih definicija i

praksa.”35

70. S pomoću ova tri pokazatelja mjere se ostvarenja Programa te se dokazuje napredak u

njegovoj provedbi. Stoga oni ne pružaju informacije o ishodima i učinku Programa (vidi

sliku 8.).

Pokazatelji za obrazovanje i osposobljavanje se dosežu, ali oni ne upućuju na mjeru u kojoj se

postižu opći i posebni ciljevi Programa.

71. Pokazatelji Obrazovanja i osposobljavanja u prilogu I. Uredbi specifični su za Program.

Napredak prema tim pokazateljima za 2016. prikazan je na slici 11. i slici 12. u nastavku i

pokazuje da je većina ciljnih vrijednosti ostvarena.

72. Pokazatelji za obrazovanje i osposobljavanje (a) – (d) prikazani na slici 11. pokazatelji su

ostvarenja. Iako su navedeni kvantitativni pokazatelji korisni, njima se ne može u potpunosti

odrediti „mjera u kojoj su postignuti opći i posebni ciljevi Programa”, kao što je propisano u

Prilogu I. Uredbi.

35 SWD(2018) 40, str. 17. i 20.

37

Slika 11. – Pokazatelji ostvarenja


73. Pokazatelji (e) – (g) pokazatelji su ishoda koji pružaju informacije o koristi koja proizlazi iz

sudjelovanja u Programu. Pokazatelj (f) subjektivno je mjerilo koje se temelji na osobnim

dojmovima pojedinca na kraju razdoblja mobilnosti.

Slika 12. – Pokazatelji ishoda


0 % 100 %


(a1) Broj studenata i pripravnika koji sudjeluju u Programu (visoko obrazovanje)

(a2) broj studenata i pripravnika koji sudjeluju u Programu (SOO)

(b1) broj studenata visokog obrazovanja koji primaju potporu za studij u partnerskim zemljama

(odlazni studenti)

(b2) broj studenata iz partnerskih zemalja koji dolaze studirati u zemlju sudionicu Programa

(dolazni studenti)

256 000

103 000

4329

13 000

+8,2 %

+25,6 %

+3,2 %

-18,8 %

956 -13,1 %

5 000 000

(c) broj ustanova visokog obrazovanja u partnerskim zemljama uključenih u mjere

povezane s mobilnošću i suradnjom

(d) broj korisnika mreže Euroguidance

0 % 100 %


(g2) postotak sudionika dugoročne mobilnosti koji su izjavili da su poboljšali

svoje znanje jezika (SOO)94,8 % +9,0 %

(g1) postotak sudionika dugoročne mobilnosti koji su izjavili da su poboljšali svoje znanje jezika (visoko obrazovanje)

97,8 % +1,9 %

(f) postotak sudionika koji su izjavili da su poboljšali svoje ključne kompetencije

95,0 % +11,8 %

Ciljna vrijednost za 2020.

(e) postotak sudionika koji su za svoje sudjelovanje u Programu (SOO) dobili potvrdu, diplomu ili neku drugu vrstu

formalnog priznanja

77,0 % +2,7 %

38

74. Komisija je prepoznala da se ograničenja tih pokazatelja „uglavnom temelje na

subjektivnom doprinosu KA1 o kojemu izvještavaju korisnici.”36 Navodi se da nacionalna

izvješća koja su povezana s evaluacijom u sredini programskog razdoblja pokazuju

poboljšanja u razini ključnih kompetencija i vještina kod učenika, ali to se „uglavnom temelji

na osobnim dojmovima sudionika”37.

Dashboard pruža informacije o ostvarenjima i ishodima u stvarnom vremenu

75. Komisija je 2016. uspostavila Erasmus+ Dashboard, jedinstveno skladište podataka u

kojem se od nacionalnih agencija i korisnika prikupljaju sve informacije o tom programu.

Podatci se ažuriraju se svakodnevno te pružaju kvalitativne i kvantitativne podatke o

provedbi projekata i stipendija u Programu te o sudionicima i organizacijama koje sudjeluju u

Programu. U skladište podataka Dashboard spremaju se ankete i izjave sudionika i korisnika

nakon mobilnosti.

76. Prema podatcima iz skladišta podataka Dashboard sudionici su vrlo zadovoljni: s

iskustvom obrazovne mobilnosti (stanje u siječnju 2018.) bilo je zadovoljno 95,8 % sudionika,

a 80 % njih osjećalo se spremnije za traženje posla. Na temelju istraživanja i izjava

provedenih po završetku mobilnosti Erasmus+ uspješan je projekt.

Alati kojima se mjeri uspješnost u sredini programskoga razdoblja većim su dijelom ankete i

povratne informacije sudionika.

77. Izvješće evaluacije u sredini programskog razdoblja za program Erasmus+ predano je

31. siječnja 2018.38 Temelji se na: nacionalnim izvješćima zemalja sudionica programa,

izvješću o evaluaciji koju je proveo vanjski neovisni ugovorni suradnik, ostalim preispitanim

36 SWD(2018) 40, str. 22.

37 ibid., str. 23.

38 U članku 21. Uredbe propisano je da Komisija mora dostaviti evaluaciju u sredini programskoga razdoblja do 31. prosinca 2107.

39

studijama, iskustvu u upravljanju programom i više od milijun odgovora svih zainteresiranih

strana. U pogledu programa Erasmus+ ono obuhvaća razdoblje 2014. – 2016.

78. Alati za evaluaciju u sredini programskog razdoblja uglavnom su ankete i povratne

informacije sudionika: „U evaluaciji se koriste brojne tehnike prikupljanja podataka i analize.

Rezultati se uglavnom dobivaju iz različitih izvora, točnije, na temelju anketa korisnika,

povratnih informacija korisnika koje se temelje na samostalnoj procjeni, kao i na

kvalitativnim razgovorima i studijama slučaja39”. Uz to, na javnom savjetovanju prikupljena

su mišljenja šire javnosti i zainteresiranih skupina.

79. Sastanci Suda sa sastavljačima nacionalnih izvješća u pet zemalja koje je Sud posjetio

ukazali su na poteškoće koje proizlaze iz manjka pouzdanih podataka koji bi pomogli u

procjeni učinka Programa.

Upitnik za sudionike po završetku mobilnosti subjektivan je i složen

80. Po završetku mobilnosti svaki sudionik mora ispuniti upitnik kako bi procijenio ukupno

zadovoljstvo i posebne aspekte sudjelovanja u Programu, kao što su priznanje mobilnosti u

matičnoj ustanovi, povećanje osjećaja europskog identiteta i poboljšanje jezičnih vještina.

81. Povratne informacije sudionika korisne su, ali s obzirom na to da su subjektivne ne bi ih

se trebalo upotrebljavati kao glavno mjerilo za procjenu kvalitete i rezultata mobilnosti.

Izjave su tim subjektivnije što je ispunjavanje upitnika studentima uvjet za isplatu posljednje

rate, iako isplata nije uvjetovana pozitivnom samoprocjenom.

82. Studenti s kojima se Sud sastao ustvrdili su da je upitnik suviše složen (posebice za SOO) i

da u njemu ima previše stručnih termina EU-a. Neki studenti prijavili su poteškoće pri

ispunjavanju upitnika. Na primjer, norveška nacionalna agencija navela je da pitanja nisu bila

primjerena za učenike SOO-a.

39 SWD(2018) 40, str. 15.

40

Prioriteti utvrđeni u godišnjim programima rada za Erasmus+ slabo se iz godine u godinu

nadovezuju jedni na druge

83. Komisija je 2014. utvrdila prioritete predmetne politike za program Erasmus+. Neki od

njih preneseni su i u naredne godišnje programe rada, dok se od drugih odustalo te su

uvedeni novi prioriteti predmetne politike.

84. Prioritet pod nazivom „Sustavne promjene sustava obrazovanja i osposobljavanja s ciljem

povećanja njihove relevantnosti za tržište rada kroz pojačane prilike za učenje kroz rad”,

uveden je 2014. i nije uključen u kasniji godišnji program rada.

85. Nijedan od prioriteta za SOO iz 2014. nije uključen u godišnji program rada za 2017. Ipak,

svake sljedeće godine uvedeni su dodatni prioriteti. U sustavu visokog obrazovanja prioritet

„povećanje razine obrazovanja” uklonjen je iz godišnjeg programa rada za 2017. i uvedeni su

novi prioriteti.

86. Ti su prioriteti relevantni, međutim, nisu postavljene nikakve druge kvantitativne ciljne

vrijednosti ili pokazatelji. Nije jasno u kojoj su mjeri ispunjeni ciljevi tih prioriteta niti zašto ih

se od tolikog broja odustalo. Prioriteti koje GU EAC utvrđuje u godišnjim programima rada za

Erasmus+ slabo se iz godine u godinu nadovezuju jedni na druge.

Raspodjela financijskih sredstava ne temelji se na uspješnosti

87. Raspodjela financijskih sredstava trebala bi se temeljiti na uspješnosti kako bi se

promicala učinkovita i djelotvorna uporaba sredstava. Uredbom je propisano da kriteriji

kojima se mjeri uspješnost trebaju biti usredotočeni na „razinu godišnjih ostvarenja i razinu

ostvarenih godišnjih plaćanja”40.


41

88. Sud ne smatra te kriterije dostatnima za mjerenje uspješnosti Programa. Njima se mjeri

tek koliko se sredstava može potrošiti (uloženi resursi i ostvarenja). Uspješnost također

obuhvaća ishode i učinke, kao što je utvrđeno i u samoj Uredbi41.

89. Naposljetku, u određenim ključnim područjima potrebno je usavršiti mjerenje

uspješnosti mobilnosti u okviru programa Erasmus+. Ciljne vrijednosti su ostvarene, no

predmetni pokazatelji nisu u potpunosti usklađeni s općim i posebnim ciljevima navedenima

u Uredbi, što otežava mjerenje uspješnosti.

Programom Erasmus+ uvedene su mnoge inovacije, ali neki dijelovi nisu još potpuno

sazrjeli

Konsolidacijom u okviru programa Erasmus+ postignut je uspjeh

90. Erasmus+ okuplja programe iz razdoblja 2007. – 2013. pod krovnim programom (vidi

Sliku 1). U mobilnost su uključeni prijašnji programi Erasmus (visoko obrazovanje), Leonardo

(SOO) i Comenius (školsko obrazovanje). Nacionalne agencije koje je Sud posjetio42

Jedinstveni prepoznatljivi naziv doprinosi vidljivosti na političkoj razini i u javnosti te

pridonosi jačanju osjećaja europskog identiteta (vidi odlomak 50.).

Neizravno upravljanje kao pozitivan pristup

91. Pristup neizravnog upravljanja43 povećava učinkovitost projekata. Bliska povezanost s

korisnicima omogućuje nacionalnim agencijama da doprinesu poboljšanju kvalitete

projektnih prijedloga i njihovoj provedbi te ih tako prilagode različitim nacionalnim

sustavima obrazovanja i osposobljavanja. Korisnici s kojima je Sud obavio razgovore potvrdili

su da nacionalne agencije pružaju kvalitetnu podršku i daju dobre povratne informacije za

41 Uvodna izjava 30. i članak 21. stavak 1. Uredbe.

42 Očekivanja za program Erasmus+ u budućnosti: doprinos direktora nacionalnih agencija obrazovanja i osposobljavanja, 15. ožujka 2017.

43 Vidi odlomak 5.

42

vrijeme faza prijave i provedbe te organiziraju događanja i edukacije kako bi olakšali pristup

Programu.

Programom Erasmus+ uvedene su mnoge novosti u smislu pojednostavnjenja

administrativnih postupaka, međutim procesi prijave i izvješćivanja i dalje su složeni

92. Provedba Programa trebala bi se pojednostavniti smanjenjem formalnih i

administrativnih obveza za korisnike i države članice44. Za uspjeh Programa od ključne su

važnosti usavršavanje te pojednostavnjivanje organizacije i upravljanja te stalna

usredotočenost na smanjenje administrativnih troškova45.

93. Samo manji dio nacionalnih agencija (36 %) smatra da program Erasmus+ predstavlja

manji teret nego prethodni programi46. Korisnici i sudionici i dalje smatraju Program

složenim (prijave, provedba, izvješćivanje). Sudionici s kojima je Sud obavio razgovore

smatraju da je proces prijave i izvješćivanja za SOO repetitivan jer iste informacije treba

navoditi u nekoliko navrata. Manje organizacije smatraju da je obveza da opišu „europski

utjecaj” njihovih pojedinačnih projekata mobilnosti pretjerana.

94. Sudionici iz gotovo svake zemlje žalili su se na složene administrativne postupke

povezane s prijavama i izvješćivanjem47. Sud je utvrdio da neki studenti smatraju da je

ispunjavanje ugovora o učenju složeno te usto, po dolasku sadržaj kolegija može biti

izmijenjen. Popisi kolegija u nekim se slučajevima ne ažuriraju. To može dovesti do

nezadovoljstva po dolasku jer ponekad studenti otkriju da se kolegij koji su željeli upisati više

ne izvodi.

95. Neki od sudionika s kojima se Sud sastao smatraju da su obrasci za prijavu suviše složeni

za škole. Posebnu poteškoću predstavlja određivanje načina na koji će projekti ostvariti



46 SWD(2018) 40, str. 68.

47 SWD(2018) 40, fusnota 318. i str. 67.

43

ciljeve iz europskog razvojnog plana. Obrasci za prijavu pojednostavnjeni su za poziv za

podnošenje prijedloga za 2018.

96. Komisija je izradila sveobuhvatan Vodič programa koji je namijenjen za pomoć

organizacijama korisnika i individualnim sudionicima. Vodič programa ažurira se svake

godine. Međutim, u Vodiču programa teško je utvrditi promjene iz godine u godinu s

obzirom na to da one nisu navedene. Nacionalne agencije koje je Sud posjetio navele su da

bi im koristio internetski priručnik (trenutačno postoji u PDF formatu) koji sadrži izvorne

dokumente i označene ažurirane dijelove u jedinstvenom dokumentu. Vodič programa za

2017. godinu dostupan je na internetu.

97. Neke od institucija s kojima se Sud sastao misle da su pravila za mobilnost u visokom

obrazovanju s partnerskim zemljama48 suviše složena. Provedba takve vrste mobilnosti bila

je vrlo zahtjevna tijekom prve godine jer je usvojeno deset izmjena u financijskom ugovoru

između sveučilišta i nacionalnih agencija. Pojednostavnjenje postupka u tom području još

nije ostvareno.

Fiksni iznosi, fiksne stope i jedinični troškovi dobar su način pojednostavnjenja, ali Komisija

bi trebala zajamčiti da se izbjegnu neželjene posljedice

98. Provedba programa Erasmus+ pojednostavnjena je financiranjem primjenom fiksnih

iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova. Preispitivanjem u sredini razdoblja o

pojednostavnjenju stipendija49 ustvrdilo se da je takav način financiranja doveo do mnogih

financijskih i nefinancijskih vrsta koristi u provedbi Programa. Pojednostavnjeno je planiranje

proračuna, slanje izvješća nacionalnim agencijama i računovodstvo. Osim toga, na temelju

pregleda ustanovljeno je da se zbog smanjenog administrativnog opterećenja korisnici

Programa tijekom faze planiranja mogu usredotočiti na sadržaj projekata, a tijekom faze

provedbe na ostvarivanje projektnih ciljeva.

48 Vidi gornji odlomak 46.

49 Preispitivanje u sredini razdoblja za pojednostavnjene stipendija iz programa Erasmus+ (2017.), sažetak, str. 6.

44

99. Sud je utvrdio da su sudionici zadovoljni uvođenjem fiksnih iznosa, fiksnih stopa i

jediničnih troškova jer su oni doveli do pojednostavnjenja financijskog upravljanja

Programom.

100. Međutim, kako bi se povećala mogućnost sudjelovanja u programu Erasmus+, stipendije

za potporu mobilnosti pojedinaca trebale bi se prilagoditi troškovima života i boravka u

zemlji domaćinu50.

101. Fiksni iznosi, fiksne stope i jedinični troškovi navedeni su u Vodiču programa i podijeljeni

su u tri skupine: zemlje sa sličnim, višim ili nižim troškovima života. Neki od studenata i

ustanova s kojima se Sud sastao izjavili su da su stipendije u programu Erasmus+ nedovoljne

da bi se pokrili troškovi te da je potreban dodatan izvor financijskih sredstava iz vlastite

ušteđevine studenta ili roditeljska potpora. To može obeshrabriti studente u nepovoljnom

položaju da sudjeluju.

102. Sud je utvrdio da nema prilagodbi u iznosima stipendija koje bi odražavale stvarne

troškove za sudionike u slučaju kad zemlja primateljica pruža određene subvencije, npr.

najam studentskog smještaja u Francuskoj često plaća država, što znači da su sudionici u toj

zemlju u povoljnijem položaju.

103. Jedinični troškovi s obzirom na udaljenost ne uzimaju u obzir postojanje ili učestalost

linija ili razlike u cijenama između turističkih odredišta i geografski udaljenih mjesta.

Upotreba kalkulatora udaljenosti ide na ruku onima koji dolaze iz velikih gradova sa zračnim

lukama.

104. Na temelju komentara nacionalnih agencija Komisija je primijenila usklađenja određenih

elemenata za poziv na podnošenje prijedloga iz 2017., primjerice dodatne potpore za skupe

troškove putovanja u domaćem prometu. Osim toga, na temelju dokaza iz preispitivanja u


45

sredini razdoblja o pojednostavnjenju stipendija, od 2018. godine nadalje primjenjivat će se

prilagođena pravila financiranja51.

Prilikom uvođenja IT sustava a došlo je do problema, no oni su većim dijelom otklonjeni

105. Uvođenje velikog broja IT alata na početku Programa dovelo je nacionalne agencije i

podnositelje prijava u nedoumicu. IT alati koje je dostavila Komisija isprva su bili loše

kvalitete i uvedeni su sa zakašnjenjem. Aplikacija Alat za mobilnost smatrala se

nepouzdanom i neprilagođenom korisnicima, a brojni problemi tek su se postupno rješavali

(npr. e-obrasci, IT alat Epluslink i OEET, IT alat za evaluaciju prijava i izvještavanje o

projektima). Sve zemlje koje je Sud posjetio izvijestile su o problemima s integracijom novih

alata koji nisu bili testirani prije njihova uvođenja.

106. Komisija je riješila većinu problema uvođenjem akcijskog plana za IT za 2016. Za vrijeme

posjeta Suda nacionalne agencije potvrdile su da je došlo do poboljšanja.

107. Sud je utvrdio da bi nacionalne agencije, korisnici i sudionici pozdravili uvođenje

elektronske dokumentacije čime bi program Erasmus+ postao u potpunosti informatiziran.

Brojni dokumenti programa Erasmus+ tada su još uvijek bili u papirnatom obliku.

Mrežna jezična potpora koristan je alat. Međutim, razredni tečajevi koji su se financirali u

okviru prijašnjih programa smatraju se ključnima

108. Jedan od posebnih ciljeva programa Erasmus+ jest poboljšati poučavanje i učenje

stranih jezika.

109. Komisija je osmislila mrežnu jezičnu potporu programa Erasmus+ koja učenicima pruža

mogućnost da procijene znanje stranog jezika kojim će se služiti za učenje ili rad u zemlji

domaćinu, kao i da pohađaju jezični tečaj na internetu kako bi poboljšali znanje tog jezika.

51 Odluka Komisije C(2017) 6864 od 17. listopada 2017. o izmjeni Odluke Komisije C(2017) 6964 kojom se odobravaju fiksni iznosi, nadoknada na temelju troškova po jedinici i financiranje primjenom fiksnih stopa u okviru programa „Erasmus+”.

46

110. Svi sudionici mobilnosti trebaju proći mrežnu jezičnu procjenu kako bi procijenili svoje

znanje jezika prije i po završetku mobilnosti. Takvi rezultati pružili bi mjerljive podatke o

poboljšanju jezičnih vještina. Pristupanje ispitu mrežne jezične potpore uvjet je za dobivanje

konačne isplate stipendije.

111. Sud je utvrdio da u mnogim slučajevima rezultati postignuti u upitniku koji se ispunjava

po završetku mobilnosti često pokazuju da je znanje jezika ostalo na istoj razini ili se čak

smanjio. Komisija smatra da vidljivo smanjenje u znanju jezika kod dijela sudionika u

usporedbi prve i posljednje procjene upućuje na nedostatak motivacije zbog toga što u ovoj

fazi mobilnosti više nema poticaja. Stoga unatoč tome što su završni ispiti neophodni, pri

mjerenju napretka u znanju stranih jezika rezultate tih ispita treba tumačiti uz oprez.

112. U nekim visokoobrazovnim ustanovama smatraju se polaganjem ispita mrežne jezične

potpore ne stječu potvrde o poznavanju jezika koje zadovoljavaju kriterije brojnih europskih

sveučilišta. Skupina sveučilišta iz Coimbre smatra da se prevelika pozornost stavlja na

mrežne jezične ispite, a premala potpora daje za učinkovite jezične tečajeve na licu mjesta52.

113. Neki sudionici SOO-a također žale zbog nepostojanja razrednih tečajeva jezika u

programu Erasmus+, za koje su sredstva financiranja bila dostupna u okviru prethodnog

programa. Primjerice, u Estoniji je iskazano žaljenje zbog nepostojanja tečajne nastave

stranih jezika jer takvi tečajevi bolje motiviraju učenike.

52 Dokument o stajalištu skupine sveučilišta iz Coimbre o programu Erasmus+ usvojen je 3. svibnja 2017. Skupina sveučilišta iz Coimbre udruženje je europskih sveučilišta visokih međunarodnih standarda.

47

Slika 13 – Primjeri komentara na mrežnu jezičnu potporu u ustanovama SOO-a koje je

posjetio Sud

Izvor: Sud.

Instrument jamstva za studentske zajmove nije ispunio očekivanja

114. Instrument jamstva za studentske zajmove pruža djelomično jamstvo financijskim

posrednicima u pogledu zajmova odobrenih „po najpovoljnijim mogućim uvjetima”

studentima u drugom stupnju visokog obrazovanja, primjerice na diplomskim studijima u

drugoj zemlji sudionici Programa53.

115. Instrumentom upravlja i provodi ga Europski investicijski fond (EIF) u ime Komisije. Do

3,5 % ukupnog proračuna iz programa Erasmus+ prvotno je dodijeljeno Instrumentu.


ŠPANJOLSKA

Školi koju je posjetio Sud bila bi od koristi dodatna pomoć za jezično usavršavanje, koja je bila dostupna u okviru programa Leonardo s osiguranih 300 eura za jezičnu pripremu. Nakon uvođenja internetske jezične potpore više nema sredstava za takve tečajeve.

ESTONIJA

Mnogo studenata SOO-a ne služi se internetskom jezičnom potporom da nauči nove jezike, već prednost daje drugim softverima. Škola koju je Sud posjetio iskazala je žaljenje zbog izostanka plaćene tečajne nastave stranih jezika u programu Erasmus+, koja je bila dostupna u okviru prethodnih programa.

48

116. Cilj je do 2020. osigurati 3 milijarde eura zajmova za 200 000 studenata diplomskih

studija i tako povećati mobilnost studenata u Europi u skladu s Referentnom vrijednosti

mobilnosti EU-a od 20 %.

117. Sporazumom o delegiranju koji je EIF sklopio s Komisijom pružaju se ciljani poticaji za

odabir financijskog posrednika iz svake zemlje sudionice programa kako bi se zajamčilo da

studenti iz svih takvih zemalja imaju pristup Instrumentu54. Unatoč tome što EIF provodi

analizu tržišta koja je pokazala veliki interes takvih posrednika i što aktivno promiče

Instrument među više od 120 financijskih institucija, pozivi za iskaz interesa koji su uslijedili

nisu privukli mnogo posrednika. Na kraju 2017. sustav je poslovao samo preko jednog

posrednika u Francuskoj i Turskoj (samo za odlazne studente) i Španjolskoj (za odlazne i

dolazne studente).

118. Dotada je samo 358 studenata diplomskih studija primilo takvu vrstu zajma. Iako su

povratne informacije od studenata koji su sudjelovali bile pozitivne, njih 77 % potvrdilo je da

ne bi moglo studirati diplomski studij u inozemstvu da nije dobilo zajam zajamčen u okviru

programa. Stoga će ciljna vrijednost od 200 000 studenata55 teško biti dostignuta. Na kraju

2017. Komisija je preraspodijelila predmetna sredstva.

119. Jedan od razloga manjka interesa financijskih posrednika može biti to što je Uredbom

propisana suviše nefleksibilna zaštita zajmoprimaca i njome se u dovoljnoj mjeri ne uzimaju

u obzir standardne tržišne prakse. Ova zaštita posebno je određena u stavku 2. priloga II.

Uredbi.

120. Osim toga, Instrument se odnosi na uži dio ciljne populacije (studente diplomskih

studija) i isključuje velik dio studenata, što dodatno smanjuje interes financijskih posrednika.

121. EIF je 2017. sklopio sporazume sa sveučilištima u Luxembourgu i Cipru, pri čemu je na

potonjem sveučilištu odlučeno da dolazni studenti diplomskih studija imaju mogućnost

odgode plaćanja školarine i smještaja do dvije godine, što je pokriveno jamstvom u okviru

54 Ibid.

55 Stranica 104. Vodiča programa iz 2016.

49

Instrumenta. Ovaj je inovativni pristup pozitivan jer sveučilišta igraju sve veću ulogu u

financiranju visokog obrazovanja.

Nove značajke programa Erasmus+ zahtijevaju pozornost

Učenici više ne mogu sudjelovati u mobilnosti u okviru KA1

122. Sudjelovanje učenika u mobilnosti u okviru KA1 više nije moguće. Nacionalne agencije i

škole koje je Sud posjetio iskazale su žaljenje zbog izostanka takve vrste mobilnosti. Uz to,

neuobičajeno je da učenici iste dobi mogu sudjelovati u mobilnosti SOO-a, ali ne kao učenici

škola u okviru KA1.

Mnoge ustanove SOO-a imaju poteškoće u pronalaženju partnera i često se moraju osloniti

na posrednike

123. Ustanove SOO-a koje je Sud posjetio prijavile su poteškoće u pronalaženju partnera za

visokokvalitetnu mobilnost. Primjeri ovakvih studija prikazani su na slici 14. Neke od njih

oslanjaju se na posrednike, što može biti skupo i time utjecati na smanjenje iznosa sredstava

dostupnog za mobilnost. Ustanove SOO-a koje je Sud posjetio smatraju da bi veća potpora

Komisije i nacionalnih agencija u pronalaženju partnera bila od koristi.

124. Povrh toga, dok su u okviru programa Leonardo bili pokriveni troškovi poput pripremnih

posjeta učitelja s ciljem ispitivanja novih domaćina partnera, u okviru programa Erasmus+ to

više nije tako. Ustanove SOO-a izrazile su želju za većom potporom kako bi omogućile da

administrativno osoblje i nastavnici budu pratnja učenicima na početku i kraju mobilnosti,

kao i da se organiziraju pripremni posjeti. Posjeti nastavnika i administrativnog osoblja u

svrhu pratnje vrlo su važni učenicima jer su učenici često tinejdžerske dobi te je mnogima to

prvi put da su u inozemstvu.

125. Komisija je nedavno izradila internetsku kartu nositelja Povelje za SOO putem koje

ustanove SOO-a mogu tražiti pouzdane partnerske ustanove u inozemstvu.

50

Slika 14 – Poteškoće u pronalaženju partnera – Primjedbe ustanova SOO-a koje je posjetio

Sud

Izvor: Sud.

Potrebna je fleksibilnost za studente doktorskih studija

126. U okviru prethodnih programa mobilnosti bilo je moguće organizirati kratke, ali

intenzivne programe koji su odgovarali posebice studentima doktorskih studija. Trenutačno

je minimalno dopušteno razdoblje mobilnosti tri mjeseca. Ustanove visokog obrazovanja

koje je Sud posjetio tvrde da studentima doktorskih studija treba veća fleksibilnost i da

mjesec dana bolje odražava razdoblje njihove dostupnosti.

ŠPANJOLSKA

Ustanove SOO-a susreću se s poteškoćama u pronalaženju partnera u inozemstvu i često ovise o posredniku koji je plaćen iz proračuna za potporu u organizaciji. Ustanove SOO-a smatraju to korisnim, iako time troše sredstva namijenjena za mobilnost. One izražavaju žaljenje zbog toga što Komisija ne nudi pomoć u pronalasku partnera.

NORVEŠKA

Pronalazak kvalitetnih partnera stvara velike poteškoće u organizaciji mobilnosti SOO-a.

RUMUNJSKA

Ključan čimbenik u organizaciji mobilnosti pronalazak je odgovarajućih partnera, uz izbjegavanje posrednika koji troše sredstva programa Erasmus+ u organizaciji mobilnosti.

ESTONIJA

Najveći problem u pronalaženju kvalitetnih partnera postoji u sektoru SOO-a. Škole bi željele imati veću potporu nacionalnih agencija.

POLJSKA

Poduzeća posrednici nekim su korisnicima nužna pri pronalasku relevantnih poduzeća primatelja.

51

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

127. Opći je zaključak Suda da je Erasmus+ jedan od najprepoznatljivijih i najuspješnijih

programa EU-a. Programom se ostvaruje višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a koja

nadilazi puke pravne obveze. Ciljne su vrijednosti ostvarene, ali u određenim ključnim

područjima potrebno je usavršiti okvir za procjenu uspješnosti mobilnosti u okviru programa

Erasmus+ kako bi se moglo odrediti u kojoj se mjeri postižu opći i posebni ciljevi. Uvedene su

inovativne značajke i mjere pojednostavnjenja, no neki dionici i dalje smatraju da su ključni

aspekti pretjerano složeni.

128. Mjere mobilnosti u okviru programa Erasmus+ zadovoljavaju kriterije u vezi s dodanom

vrijednošću EU-a utvrđene u pravnoj osnovi (vidi odlomke 14. – 31.). Sud je utvrdio dodatne

načine na koje se tim mjerama ostvaruje dodana vrijednost EU-a (vidi odlomke 32. – 51.).

1. preporuka

Komisija bi prilikom izrade i provedbe sljedeće inačice programa Erasmus trebala predložiti

dodatne elemente dodane vrijednosti EU-a. Već u fazi ocjenjivanja projekata najveći je

naglasak potrebno staviti na elemente dodane vrijednosti EU-a te ih je potrebno pratiti i o

njima izvještavati.

Ciljni rok provedbe: prva polovica 2021.

129. Iako je dosegnuta većina ciljnih vrijednosti koje su zacrtane u okviru Programa, Sud je

utvrdio da pokazatelji nisu u potpunosti usklađeni s općim i posebnim ciljevima utvrđenima u

Uredbi, što otežava mjerenje uspješnosti. Stoga je u određenim ključnim područjima

potrebno usavršiti okvir za procjenu uspješnosti mobilnosti u okviru programa Erasmus+ (vidi

odlomke 52. – 88.). Sustavni učinak Mobilnosti još nije dokazan (vidi odlomke 16. – 18.).

130. Većina pokazatelja kvantitativne je prirode i temelji se na ostvarenjima. Kvalitativni

pokazatelji uglavnom se temelje na osobnim dojmovima sudionika izraženima u sklopu

razgovora i anketa. Povratne informacije sudionika su korisne, ali s obzirom na to da mogu

biti subjektivne ne bi se trebale upotrebljavati kao glavno mjerilo za procjenu kvalitete i

rezultata mjera mobilnosti (vidi odlomke 54. – 82.).

52

131. Kriteriji uspješnosti za raspodjelu sredstava, koji su utvrđeni u Uredbi, tek su mjerila

uloženih resursa i ostvarenja, a ne ishoda i učinaka. Kako bi bila u skladu Uredbom,

uspješnost se, prema mišljenju Suda, treba procjenjivati na temelju napretka prema

ostvarenju ciljeva. Osim toga, prioriteti predmetne politike za Erasmus+ slabo se iz godine u

godinu nadovezuju jedni na druge (vidiodlomke 83. – 88.).

2. preporuka

Komisija bi trebala:

(a) dodatno razraditi i objaviti pokazatelje s pomoću kojih se može odrediti u kojoj su

mjeri postignuti opći i posebni ciljevi Programa

(b) oblikovati kriterije tako da se zajamči da se raspodjela financijskih sredstava temelji

na uspješnosti u ostvarenju ciljeva kako bi se promicala učinkovita i djelotvorna

uporaba resursa.

Ciljni rok provedbe: prva polovica 2021.

132. U okviru programa Erasmus+ uvedene su mnoge pozitivne promjene, posebice

pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja za sudionike, ustanove

korisnice i nacionalne agencije. Međutim, i dalje su potrebna poboljšanja kako bi

sudjelovanje u Programu bilo manje složeno i privlačnije za korisnike, posebno u procesima

prijave i izvješćivanja. Samo manji dio nacionalnih agencija (36 %) smatra da je opterećenje u

vezi s programom Erasmus+ smanjeno u odnosu na prethodne programe (vidi odlomke

90. – 97.)

133. Uporaba financiranja primjenom fiksnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova dobar

je način pojednostavnjenja, ali Komisija bi trebala zajamčiti da se izbjegnu neopravdani učinci

(vidi odlomke 98. – 104.).

134. Uvođenje IT sustava isprva je bilo vrlo problematično, no problemi su većim dijelom

otklonjeni do 2017. Usprkos tome, u evaluaciji u sredini programskoga razdoblja navedeno je

da bi „postupci i informatički alati trebali biti lakši za uporabu kako bi se smanjilo

53

administrativno opterećenje provedbenih tijela i korisnika”56. Trebalo bi poticati podnošenje

e-prijava (vidi odlomke 105. – 107.).

3. preporuka

Komisija bi trebala dodatno pojednostavniti sustav kako bi se smanjilo administrativno

opterećenje. Posebice bi trebala:

(a) olakšati korisnicima i individualnim sudionicima proces prijave i izvješćivanja

(b) nastavi s financiranjem primjenom fiksnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova,

ali uz prilagodbu iznosa stipendija kad za to postoji potreba

(c) poboljšati IT alate i nastaviti informatizaciju postupaka.

Ciljni rok provedbe: 2019.

135. Mrežna jezična potpora koristan je dopunski alat za samostalno učenje i procjenu razine

znanja jezika. Međutim, u budućnosti bi ga mogli nadopuniti razredni tečajevi koji su se

ranije već financirali u okviru prethodnih programa (vidi odlomke 108. – 113.).

4. preporuka

Komisija bi trebala procijeniti treba li ponovno uvesti financiranje tradicionalne razredne

nastave jezika.

Ciljni rok provedbe: 2021.

136. Sudjelovanje financijskih posrednika u Instrumentu jamstva za studentske zajmove

ograničenog je opsega te željeni učinak nije ostvaren. EIF traži inovativna i fleksibilna

rješenja. Proširenje mogućeg portfelja zajmova na druge cikluse u programima koji će

naslijediti ovaj program moglo bi povećati privlačnost sustava iz perspektive financijskih

posrednika (vidi odlomke 114. – 121.).

56 COM(2018) 50, str. 6.

54

5. preporuka


(a) predložiti odgovarajuće regulatorne i zakonodavne izmjene kako bi proširila Instrument

jamstva za studentske zajmove i na studente doktorskih i preddiplomskih studija

(b) potaknuti zemlje sudionice Programa da zajamče sudjelovanje svojih nacionalnih

razvojnih institucija u financiranju postojećeg Instrumenta.

Ciljni rok provedbe: (a) prva polovica 2021., (b) 2018.

137. Sud je utvrdio veliki interes za ponovnim uvođenjem mobilnosti učenika škola u okviru

programa Erasmus+, odnosno njegove ključne aktivnosti 1 (vidi odlomak 122.).

138. Minimalno razdoblje mobilnosti od tri mjeseca za studente doktorskih studija nije uvijek

prikladno vrijeme trajanja. Takvim studentima potrebna je veća fleksibilnost (vidi

odlomak 126.).

6. preporuka


(a) promicati uvođenje mobilnosti učenika škola u okviru KA1

(b) razmotriti primjenu veće fleksibilnosti u pogledu trajanja mobilnosti studenata

doktorskih studija. Jednomjesečno razdoblje bolje odražava njihovu dostupnost.

Ciljni rok provedbe: (a) 2020., (b) prva polovica 2021.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda

Neven Mates, na sastanku održanom u Luxembourgu 3. srpnja 2018.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne

predsjednik

1

PRILOG I.

Primjeri projekata mobilnosti u okviru KA1 u različitim obrazovnim sektorima

Visoko obrazovanje

Sveučilišni projekt, Luxembourg 1. 7. 2014. – 31. 10. 2015.)

Projektom Sveučilišta u Luxembourgu omogućena je mobilnost za 469 studenata (tri

mjeseca) i 20 članova nastavnog osoblja (6 – 12 dana).

Proračun: 792 400 eura

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Ustanova SOO-a Lycée technique pour Professions de Santé, Luxembourg

1. 10. 2014 – 30. 9. 2015.

Strukovna škola iz područja zdravstva pokrenula je projekt obrazovne mobilnosti s ciljem

povećanja kvalitete strukovne izobrazbe tako što

• učenici uče u različitim profesionalnim i sociokulturnim kontekstima, • razvijaju sposobnost refleksije na vlastito učenje i otvorenost prema novim metodama

rada i • unaprjeđuju jezične vještine iz njemačkog i francuskog, posebice u pogledu uporabe

točnih stručnih i medicinskih termina.


Školsko obrazovanje

Vrije Basisschool Roezemoes, Belgija - Između 1. 9. 14. i 31. 8. 15.

Ova je škola poslala četiri nastavnika u inozemstvo (osam dana) za potrebe usavršavanja.


Obrazovanje odraslih

Bergen Public Library – Norveška - 2015.

Ovaj je projekt bio razmjena s knjižnicom Rosengård u Malmöu na temu inicijativa u

obrazovanju za migrante.


1

PRILOG II.

Primjeri mobilnosti u ustanovama SOO-a koje je posjetio Sud

Ustanove SOO-a koje je posjetio Sud

Mobilnost Zemlje primateljice Područja

Estonija Studenti Danska Finska Francuska Island Italija Španjolska Ujedinjena Kraljevina

Automehanika Hotelijerstvo Kulinarstvo Slastičarstvo Elektrotehnika Drvna industrija

Nastavno osoblje Danska Finska Francuska Njemačka Španjolska

Šivanje Čišćenje Kulinarstvo Logistika Elektrotehnika

Norveška Studenti Austrija Island

Aktivnosti na otvorenom Uzgoj ovaca Uvježbavanje konja

Nastavno osoblje Austrija Island Slovenija

Aktivnosti na otvorenom Uzgoj ovaca Uvježbavanje konja Očuvanje prirode

Poljska Studenti Portugal Kulinarstvo

Nastavno osoblje Portugal Kulinarstvo

Rumunjska Studenti Španjolska Turska

Vizualni studiji Photoshop Kirurgija Hitna medicinska pomoć Opstetricija Ginekologija

Nastavno osoblje Danska Španjolska Turska

Zdravstveni studiji Kibernetika Stručno mentorstvo Računovodstvo Liječnička pomoć

Španjolska Studenti Njemačka Irska Italija

Automehanika IT

Nastavno osoblje Njemačka Italija Poljska

Učenje promatranjem kolega

Izvor: Sud.

1

ODGOVORI KOMISIJE NA POSEBNO IZVJEŠĆE EUROPSKOG REVIZORSKOG

SUDA

„MOBILNOST U OKVIRU PROGRAMA ERASMUS+: MILIJUNI SUDIONIKA I

VIŠEDIMENZIONALNOST EUROPSKE DODANE VRIJEDNOSTI; NO POTREBNO JE

DALJNJE POBOLJŠANJE MJERENJA USPJEŠNOSTI”

SAŽETAK

VI.

(b) Komisija smatra da su pokazatelji pravedno, iako ne uvijek sveobuhvatno, mjerilo postizanja

općih i posebnih ciljeva.

Komisija je uvjerena u važnost kvalitativnih podataka kao primarnog izvora za mjerenje uspješnosti

temeljnog programa kojim se izravno podupiru pojedinci.

(c) Komisija pri utvrđivanju pravila u vodiču programa Erasmus+ nastoji uspostaviti ravnotežu

između provjera i prikupljanja podataka kako bi osigurala ispunjavanje ciljeva programa te kako bi

omogućila da korisnicima postupak prijave bude što jednostavniji.

(d) Komisija pomno prati provedbu te inovativne inicijative te brzo pristupa rješavanju utvrđenih

problema radi preraspodjele sredstava.

VII.

(a) Komisija prihvaća tu preporuku.

(b) Komisija prihvaća preporuku za daljnji razvoj pokazatelja, ali ne prihvaća preporuku za dodjelu

sredstava na temelju rezultata i učinaka. Komisija smatra primjerenima kriterije uspješnosti koji se

upotrebljavaju za dodjelu sredstava, kako su definirani u pravnoj osnovi.

(c) Komisija prihvaća preporuku, ali ističe da postoji ograničenje za daljnje pojednostavnjenje s

obzirom na potrebu prikupljanja podataka koji se upotrebljavaju za analizu programa. Komisija

kontinuirano radi na postizanju ciljeva koje je utvrdio Europski revizorski sud.

(d) Komisija prihvaća preporuku za ponovno uvođenje mobilnosti učenika u okviru ključne mjere 1.

te ga je obuhvatila za sljedeće razdoblje. Prihvaća i preporuku za razmatranje veće fleksibilnosti za

studente doktorskih studija.

(e) Komisija prihvaća tu preporuku.

(f) Komisija prihvaća ti preporuku.

OPSEG REVIZIJE I REVIZIJSKI PRISTUP

13.

(c) Komisija napominje da je za evaluaciju u sredini programskog razdoblja:

(a) upotrijebila vlastite longitudinalne upitnike za korisnike (koji se razlikuju od anketa za

praćenje i omogućuju usporedbu u razdoblju od deset godina i među sektorima)

(b) kombinirala desetak različitih metoda evaluacije (kvantitativne i kvalitativne metode, osim

anketa)

(c) upotrijebila protuevaluaciju (kontrolne skupine koje omogućavaju usporedbu ishoda za

korisnike u odnosu na nekorisnike) prvi put za cijeli program.

2

Komisija skreće pozornost na činjenicu da je evaluacija u sredini programskog razdoblja potvrdila

da su preispitani programi utjecali na sastavljanje i provedbu politika u području obrazovanja,

osposobljavanja, mladih i sporta.

OPAŽANJA

16. Komisija napominje da pojedinačni korisnici možda nemaju potrebnu perspektivu za

utvrđivanje sustavnog učinka. U evaluaciji u sredini programskog razdoblja napominje se:

„evaluacija potvrđuje sustavni učinak ocijenjenih programa na politike u području obrazovanja,

osposobljavanja, mladih i sporta, izravno preko kritične mase dostignute barem u sektoru visokog

obrazovanja ili neizravno financiranjem suradnje u području politike (otvorena metoda

koordinacije)”.

17. Komisija ističe da evaluacija u sredini programskog razdoblja pokazuje da su aktivnosti

mobilnosti znatno utjecale na uspostavljanje ECTS-a (Europski sustav prikupljanja i prenošenja

bodova u okviru Bolonjskog procesa). To je dokazano utjecalo na usklađivanje programa i kurikula

te na mobilnost i priznavanje studija i kvalifikacija.

20. Komisija napominje da su razmjena dobre prakse (KA2) i potpora reformi politike (KA3)

sigurno povezani s postizanjem glavnih pokazatelja.

22. Komisija želi naglasiti da učinak programskih aktivnosti može biti dugoročan. Obrazovanje i

osposobljavanje u svojoj je naravi proces poboljšanja vještina i sposobnosti te njihove upotrebe u

raznim kontekstima tijekom dugoročnog razdoblja. Štoviše, u dokumentima povezanima s

programom ne postoji odredba kojom se propisuje koliko bi brzo mjere mobilnosti trebale

unaprijediti vještine i izglede za zaposlenje.

23. Komisija smatra da su dokazi prikupljeni od sudionika programa vrlo važni za evaluaciju

uspješnosti programa i da ih je potrebno uzeti u obzir zajedno sa znatnom količinom kvantitativnih

podataka koje je prikupila Komisija.

(Kvalitativne) informacije iz anketa primarni su izvor mjerenja učinkovitosti temeljnog programa

jer se njime izravno podupiru pojedinci. Stoga su stajališta i predodžbe sudionika programa od

iznimne važnosti.

35. Komisija ističe da izmjene nisu nametnute. Ustanove se potiču da izmijene kurikule kako bi se

olakšala mobilnost studenata.

43. Kako je napomenuo Sud, Komisija je svjesna tog problema i smatra jezične vještine ključnima.

47. Iskustvo Komisije pokazuje da je prijenos te ovlasti na zemlje sudionice programa doveo do

opipljivog napretka. Postupak ocjenjivanja na razini nacionalnih agencija omogućio je širenje

suradnje s trećim zemljama na način koji bi bio manje djelotvoran i učinkovit u prethodnom

sustavu. Prioriteti su utvrđeni na programskoj razini, što znači da države sudionice programa

moraju osigurati uravnoteženu kombinaciju različitih vrsta mobilnosti.

57. Opseg revizije Suda obuhvaća ključnu mjeru 1. (Mobilnost), ali Erasmus+ sadržava i ključnu

mjeru 2. (Suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse) i ključnu mjeru 3. (Potpora reformi

politike). Te ključne aktivnosti imaju izravan potencijalni učinak na tercijarno obrazovanje jer ga

mogu učiniti privlačnijim, djelotvornijim i učinkovitijim. Točno mjerenje i pripisivanje doprinosa

određenih intervencija problem je koji je svojstven i drugim intervencijama javnih politika te nije

specifičan za Erasmus+. U evaluaciji u sredini programskog razdoblja napominje se: „evaluacija

potvrđuje sustavni učinak ocijenjenih programa na politike u području obrazovanja,

osposobljavanja, mladih i sporta, izravno preko kritične mase dostignute barem u sektoru visokog

obrazovanja ili neizravno financiranjem suradnje u području politike (otvorena metoda

koordinacije)”.

3

58. Komisija smatra da su KA2, razmjena dobre prakse, i KA3, potpora reformi politike, sigurno

povezani s postizanjem glavnih pokazatelja. Vidjeti odlomak 72. o povezanosti s posebnim

ciljevima.

61. Komisija prima na znanje poteškoće u mjerenju točnog razmjernog doprinosa programa

Erasmus+, no cjelokupni pozitivni doprinos je jasan.

Evaluacija u sredini programskog razdoblja potvrdila je da Erasmus+ značajno pridonosi

aktivnostima mobilnosti. Komisija smatra da je usporedbom Eurostatovih statističkih podataka o

obrazovnoj mobilnosti i statističkih podataka programa Erasmus+ moguće utvrditi taj doprinos iako

podaci možda nisu potpuni.

62. Komisija želi ažurirati ocjenu Suda da su podaci „vrlo djelomični”. Kako je navedeno u

Izvješću o napretku pokazatelja za mobilnost u svrhu učenja, COM (2017) 148, „države članice

poštuju Uredbu Komisije”, a nakon što se dostave podaci iz SAD-a, bit će pokriveno 95 % svjetske

mobilnosti, pri čemu su glavne odredišne države koje nedostaju države jugoistočne Azije. Podaci u

Pregledu obrazovanja i osposobljavanja detaljni su i sveobuhvatni iako su u nekim slučajevima

potrebne procjene. Činjenica da postoji opći problem s mjerenjem mobilnosti izvan EU-a dio je

opažanja o širem okruženju, a ne o samom okviru za procjenu uspješnosti programa Erasmus+.

Brojke Komisije upućuju na to da je 95 % podataka obuhvaćeno ili će biti obuhvaćeno do kraja

2018.

63. Mjerenje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nastavlja se razvijati

kako se dogovaraju statističke mjere i definicije i prikupljaju podaci. Taj postupak provodi se

neovisno o uspješnosti programa Erasmus+. No doprinos samog programa eventualnom cilju lako

se može procijeniti. Broj učenika u SOO-u (ISCED 3) u EU-u iznosi 13 388 000 (vidjeti Pregled za

2016.). Udio od 6 % trenutačnog broja učenika u SOO-u (ISCED 3) iznosi 803 000 učenika. Broj

osoba u SOO-u koje sudjeluju u projektima dodijeljenima za SOO u okviru ključne mjere 1. iznosi

približno 140 000. Na temelju toga može se procijeniti da mobilnost u okviru programa Erasmus

čini oko 1,5 % polaznika SOO-a u EU-u, odnosno 25 % ciljne vrijednosti.

64. Kao što je navela u svojem izvješću Vijeću 2017., Komisija poduzima korake kako bi ubuduće

prikupljala te podatke na troškovno učinkovit način.

66. Komisija potvrđuje problem povezan s jasnoćom tog pokazatelja. Glavni je cilj izmjeriti kako

program dopire do sudionika s tim značajkama. Komisija je osmislila alate za izvješćivanje koji

omogućuju takvo mjerenje.

68. Komisija prima na znanje opažanje o različitim definicijama među zemljama sudionicama

programa, ali poštuje nacionalne pravne definicije u pogledu izvješćivanja.

69. Komisija zna za taj problem, a uzrokovan je različitim definicijama među zemljama

sudionicama programa.

70. Komisija smatra da se brojem sudionika s manje prilika i u nepovoljnom položaju mjeri

kvalitativni aspekt socijalne uključenosti. Taj broj stoga pruža informacije o učinku programa, a

njegovim se praćenjem skreće pozornost na taj problem, potiče sudjelovanje i postavljaju temelji za

razrađeniji pristup u budućim programima.

72. Komisija smatra da ti pokazatelji pružaju pravedno, iako ne uvijek sveobuhvatno, mjerilo

postizanja općih i posebnih ciljeva. Na primjer, u pravnoj osnovi za Erasmus+ kao opći cilj utvrđuje

se doprinos strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja („ET

4

2020.”)1. Njegov prvi strateški cilj jest „ostvarivanje koncepta cjeloživotnog učenja i mobilnosti”.

Prvi posebni cilj programa Erasmus+ obuhvaća „veće mogućnosti za obrazovnu mobilnost”. To je

zatim obuhvaćeno pokazateljima u Prilogu 1., uključujući „broj studenata na ustanovama visokog

obrazovanja koji primaju potporu za studij u zemlji partneru i broj studenata iz zemlje partnera koji

dolaze studirati u zemlju sudionicu Programa”.

73. Iako se pokazatelji temelje na osobnim izjavama sudionika o tome jesu li poboljšali svoje

kompetencije i jezične vještine, treba napomenuti da je predviđeno i objektivno ocjenjivanje

poznavanja jezika alatom mrežne jezične potpore te međuinstitucijsko prihvaćanje obrazovnih

komponenata koje su objektivnije.

74. Komisija napominje da ti kvalitativni podaci služe kao prvi izvor mjerenja uspješnosti takvog

temeljnog programa jer se njime izravno podupiru pojedinci. Stoga je dobivanje mišljenja onih

kojima je program namijenjen od ključne važnosti.

Ankete su pažljivo osmišljene kako bi se dobili što precizniji podaci o ostvarenjima i rezultatima te

u određenoj mjeri o dugoročnim učincima. Napominjemo da se anketama ne bilježi predodžba, već

procjena učinaka Programa na same sudionike.

78. Komisija naglašava da su ti podaci osobito važni kao primarni izvor mjerenja uspješnosti

temeljnog programa jer se njime izravno podupiru pojedinci. Stoga su stajališta i predodžbe

sudionika Programa od ključne važnosti.

U evaluaciji u sredini programskog razdoblja upotrebljava se širok raspon izvora, uključujući

pregled literature, nacionalna izvješća svih zemalja sudionica Programa i ocjenjivanje prema

referentnim vrijednostima nacionalnih/transnacionalnih programa.

79. Komisija napominje da se ta tvrdnja prvenstveno odnosi na nacionalni kontekst, a ne na

uspješnost programa Erasmus+, koji je još u ranoj fazi. Taj je dojam možda uzrokovan činjenicom

da se odgovornost za evaluaciju i sredstva utvrđuju na razini EU-a.

Štoviše, nacionalna razina možda nije uvijek prikladna za evaluaciju prekogranične intervencije kao

u okviru KA1. Postoje i primjeri država u kojima su alati za ocjenjivanje dobro razvijeni, na primjer

promatračka skupina u Francuskoj.

81. Komisija ističe da je za isplatu posljednje rate obavezno ispuniti upitnik, a ne nužno dati

pozitivnu ocjenu. Komisija ne upotrebljava ankete sudionika kao glavno mjerilo za ocjenjivanje

kvalitete i rezultata mobilnosti. To se provodi prikupljanjem podataka o izvršenim aktivnostima,

kao što su bodovi koje su studenti skupili i poboljšanje njihovih jezičnih vještina. Primjereno je da

su povratne informacije obavezne jer su one ključne za temeljne programe kojima se podupiru

pojedinci.

82. Percipirana složenost upitnika mora biti u skladu s potrebom dobivanja podataka nužnih za

izvješćivanje o uspješnosti svih različitih ciljeva programa.

83. Prioriteti politike ne odnose se na aktivnosti mobilnosti programa Erasmus, koje su obuhvaćene

izvješćem Suda. Uvođenje prioriteta politike nikada nije utjecalo na aktivnosti mobilnosti. Kad je

riječ o primjeni prioriteta u okviru drugih aktivnosti programa, Komisija naglašava da je razlog

takvih prioriteta upravo mogućnost učinkovitijeg suočavanja s novim izazovima u području

obrazovanja, osposobljavanja i mladih te korištenja programa Erasmus+ kao instrumenta za

1 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52009XG0528(01)&from=EN

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52009XG0528(01)&from=EN

5

odgovaranje na te izazove (npr. migracije, socijalna uključenost itd.). Unatoč intrinzičnoj logici tog

pristupa, nekoliko je prioriteta zadržano više godina iako je u nekim slučajevima njihova

formulacija neznatno prilagođena.

84. Kako je prethodno navedeno, taj prioritet nikada nije primijenjen u aktivnostima mobilnosti kao

takav. Činjenica da nije posebno određen kao prioritet u narednim godinama ne znači da su

prekinute aktivnosti povezane s relevantnošću za tržište rada. Upravo suprotno, pristup „učenja kroz

rad” uključen je u osmišljavanje aktivnosti (npr. poboljšanje prilika za stažiranja u visokoškolskom

obrazovanju ili naglasak na metode učenja kroz rad) kao transverzalna dimenzija svih aktivnosti

mobilnosti u području SOO-a.

85. Prioriteti nisu izravno povezani samo s ključnom mjerom 1., odnosno opsegom revizije.

86. Komisija se ne slaže s tom izjavom jer prioriteti za KA1 nisu definirani. Izjava ostavlja dojam

da su prioriteti prekinuti ili potpuno napušteni, što nije slučaj.

Evaluacijom u sredini programskog razdoblja utvrđeno je da je program Erasmus+ bolje usklađen s

prioritetima europskih politika od svojih prethodnika. Štoviše, pokazalo se da je Erasmus+

fleksibilan u pogledu prilagodbe novim nadolazećim problemima na razini EU-a2 (često su se

spominjale npr. izbjeglička kriza, netolerancija i nasilna radikalizacija), osobito zahvaljujući

godišnjim programima rada3.

87. Cilj ove odredbe u Uredbi jest osigurati fleksibilnu raspodjelu financijskih sredstava na temelju

apsorpcije i provedbe.

88. Komisija smatra primjerenima kriterije uspješnosti koji se upotrebljavaju za raspodjelu

sredstava. Nije predviđeno da mehanizam za raspodjelu sredstava uzima u obzir širi koncept

uspješnosti koji je naveo Sud, stoga kritika tih kriterija u tom slučaju nije primjenjiva.

93. Komisija vjeruje da su uloženi znatni napori kako bi se olakšalo radno opterećenje korisnika i

nacionalnih agencija. U odgovorima nacionalnih agencija ponekad se miješa takozvano

„birokratsko” opterećenje (bez dodane vrijednosti) i veće prikupljanje podataka, koje se može

percipirati kao opterećenje, ali sveukupno dodaje vrijednost programu. Izvješćivanje o europskom

utjecaju još je jedan nužan element za dobivanje sveobuhvatnog pregleda, uzimajući u obzir

cjelokupne ciljeve programa.

95. Kao što je navedeno u odlomku 93., cilj europskog razvojnog plana jest osigurati da se europska

dodana vrijednost razmotri u svim projektima, čak i onim najmanjima.

96. Kao što je naveo Sud, vodič je sada dostupan na internetu i može se lako pretraživati.

97. Komisija smatra da, kao što je to slučaj sa svakom novom aktivnosti, postoji krivulja učenja

koju su iskusile nacionalne agencije, ali i da je postupak sada jednostavniji nakon određenog broja

ciklusa.

98. Komisija nastoji pažljivo odvagnuti sve značajne čimbenike u procesu osmišljavanja, pri čemu

je krajnji cilj značajno pojednostavnjenje za krajnje korisnike. Međutim, nijednim sustavom ne

2 Vrlo je pozitivno mišljenje među dionicima na razini EU-a u školskom i visokoškolskom sektoru, dok predodžbe među

dionicima na razini EU-a u sportskom sektoru te među nacionalnim dionicima nisu isključivo pozitivne. Na primjer, često je

isticana vrijednost dobre usklađenosti programa s komunikacijom Osuvremenjivanje visokog obrazovanja, Novog programa

vještina te veće pozornosti usmjerene na učenje kroz rad (ErasmusPro). 3 Iako izazovi nisu uvijek izričito navedeni; na primjer, u vodiču kroz Program za 2017. kratko se predstavljaju Europske snage

solidarnosti (dio u kojemu se opisuje EVS) kao pomoć u „rješavanju izazovnih situacija” bez njihova navođenja.

6

mogu se izbjeći svi kompromisi do kojih neizbježno dolazi u uspostavljanju ravnoteže između

preciznosti i pojednostavnjenja.

101. Zaključak preispitivanja u sredini razdoblja u pogledu pojednostavnjenih bespovratnih

sredstava bio je da su jedinični troškovi u prosjeku primjereni. Međutim, mogući su slučajevi u

kojima oni ne pokrivaju troškove određenih studenata.

102. Komisija napominje da nacionalne agencije imaju na raspolaganju raspone minimalnog i

maksimalnog doprinosa pojedinačnoj potpori studentima. Konačna razina doprinosa definira se na

nacionalnoj razini, što im omogućuje da uzmu u obzir različite varijable i tako osiguraju pravedno

sufinanciranje. Primjer Suda primljen je na znanje, ali Erasmus+ mora obuhvatiti širok raspon

okolnosti jer, na primjer, studenti bez financijske potpore iz sredstava EU-a mogu imati koristi od

takvih subvencija.

103. Pojednostavnjeni oblici bespovratnih sredstava po svojoj su prirodi doprinosi osnovnim

troškovima, a ne točna nadoknada stvarnih troškova. Iako su uloženi veliki napori da se smanje

negativni učinci, ne može se u potpunosti izbjeći da pristup uzrokuje različite posljedice za različite

obrasce putovanja sudionika.

Glavni cilj jediničnih troškova jest pravedno sufinancirati putne troškove te istodobno osigurati

poštovanje pravila o zabrani ostvarivanja dobiti i smanjiti administrativno opterećenje (pravilo o

zabrani ostvarivanja dobiti navedeno je u odluci Komisije4).

Prema tom preispitivanju koje je proveo vanjski konzultant razina sufinanciranja može biti

nedostatna u približno 5 % aktivnosti mobilnosti u okviru KA1.

104. Razina sufinanciranja (jedinični troškovi, fiksne stope, paušalni iznosi) neprestano se prati i

ocjenjuje u cilju pružanja odgovarajućeg sufinanciranja u aktivnostima programa Erasmus+.

Povratne informacije dionika čimbenik su koji pridonosi toj analizi. Komentari nacionalnih agencija

nisu jedini pokazatelj koji se uzima u obzir pri odlučivanju o prilagodbi jediničnih troškova.

107. Pokrenut je postupak kojim će se zamijeniti papirnati dokumenti/prijave. Većina dokumenata

trenutačno je dostupna u elektroničkom obliku.

113. Komisija prepoznaje sklonost tečajevima koji nisu mrežni. No to je potrebno analizirati s

aspekta troškovne učinkovitosti i ukupne učinkovite uporabe proračuna. Mrežnim tečajevima

moguće je ponuditi više jezika i širu dostupnost. Nadalje, sadržaj mrežnih tečajeva neprestano se

unapređuje. Na primjer, licencije učitelja omogućavaju bolji i dosljedniji rad s učenicima.

122. Ta aktivnost mobilnosti (mobilnost učenika u okviru ključne mjere 1.) ponovno je uvedena u

zakonodavnom prijedlogu budućeg programa.

123. U ovom sektoru Komisija smatra da su posrednici nužan element za povećanje sudjelovanja.

Poteškoće koje se pojavljuju u različitim zemljama sudionicama Programa nisu potpuno jednake. U

nekim zemljama, na primjer u Njemačkoj, pronalazak partnera nije problem jer gospodarske

komore u tome imaju ključnu ulogu.

Komisija neprestano skreće pozornost nacionalnih agencija na odgovarajuće osposobljavanje

korisnika.

4 C (2013) 8550 od 4. prosinca 2013. o odobrenju uporabe pojednostavnjenih bespovratnih sredstava.

7

124. Komisija bi željela pojasniti da je pratnja zapravo dopuštena u okviru aktivnosti mobilnosti

koje uključuju maloljetnike, a osobe u pratnji mogu biti sa sudionicima na početku, tijekom ili pri

kraju razdoblja mobilnosti. Nacionalne agencije nisu postavile to pitanje Komisiji tijekom redovitih

savjetovanja niti su ga postavili korisnici tijekom posjeta u svrhu praćenja.

Pripremni posjeti (posjeti u svrhu planiranja aktivnosti) uvedeni su u projektima koji uključuju

aktivnost ErasmusPro s obzirom na to da je za mobilnosti duljeg trajanja potrebno provesti

pažljivije planiranje te istodobno održati visoke razine kvalitete i osigurati postizanje relevantnih

ishoda učenja.

126. Komisija zna za taj problem i trenutačno analizira situaciju kako bi ga bolje mogla riješiti.

Potrebno je naglasiti da je broj studenata doktorskih studija u studentskoj populaciji koja sudjeluje u

mobilnosti u okviru ključne mjere 1. relativno nizak. Postoje druge mogućnosti za studente

doktorskih studija, na primjer staž s kraćim minimalnim trajanjem od 2 mjeseca.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Preporuka 1.

Komisija prihvaća preporuku.

129. Komisija se slaže da pokazatelji navedeni u pravnoj osnovi nisu potpuno sveobuhvatni, kao što

je navedeno u njezinu odgovoru na odlomke od 52. do 88.

Komisija ističe da evaluacija u sredini programskog razdoblja pokazuje da su aktivnosti mobilnosti

znatno utjecale na uspostavljanje ECTS-a (Europski sustav prikupljanja i prenošenja bodova u

okviru Bolonjskog procesa). To je dokazano utjecalo na usklađivanje programa i kurikula te na

mobilnost i priznavanje studija i kvalifikacija.

130. Komisija ponavlja svoje stajalište o važnosti podataka iz anketa u kontekstu temeljnog

programa u kojemu su povratne informacije korisnika iznimno važne. Ankete su pažljivo

osmišljene kako bi se dobili što precizniji podaci o ostvarenjima i rezultatima te u određenoj mjeri o

dugoročnim učincima. Napominjemo da se anketama ne bilježi predodžba, nego procjena učinaka

Programa koju daju sudionici. Kvaliteta tih anketa redovito se provjerava usporedbom s dodatnim

izvorima.

131. Komisija smatra da nije poželjno ni operativno izvedivo dodjeljivati sredstva na temelju

rezultata i učinaka jer je njihova procjena moguća tek nakon duljeg razdoblja. Komisija smatra i da

je s vremenom normalno mijenjati prioritete politike te da mijenjanje prioriteta ne znači da se

osnovne aktivnosti moraju prekinuti.

Preporuka 2.

Komisija prihvaća preporuku 2a. Osim pokazatelja navedenih u pravnoj osnovi novog programa

Erasmus za praćenje uspješnosti i postignuća, Komisija će u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu

sljedećeg programa Erasmus predložiti dodatni skup pokazatelja.

Komisija ne prihvaća preporuku 2b. Komisija smatra da nije poželjno ni operativno izvedivo

dodjeljivati sredstva na temelju rezultata i učinaka jer je njihova procjena moguća tek nakon duljeg

razdoblja. Komisija smatra primjerenima kriterije uspješnosti definirane u pravnoj osnovi koji se

upotrebljavaju za raspodjelu sredstava.

132. Komisija smatra da je važno razlikovati opterećenja povezana s većim obvezama izvješćivanja,

koje su značajno pridonijele dostupnosti opsežnih informacija o upravljanju, od opterećenja

povezanih s postupkom prijave.

8

133. Komisija nastoji pažljivo odvagnuti sve značajne čimbenike u procesu osmišljavanja, pri čemu

je krajnji cilj značajno pojednostavnjenje za krajnje korisnike. Međutim, nijednim sustavom ne

mogu se izbjeći svi kompromisi do kojih neizbježno dolazi u uspostavljanju ravnoteže između

preciznosti i pojednostavnjenja.

Preporuka 3.

Komisija prihvaća preporuku, ali ističe da postoji ograničenje za daljnje pojednostavnjenje s

obzirom na potrebu prikupljanja podataka koji se upotrebljavaju za analizu programa. Komisija

kontinuirano radi na postizanju ciljeva koje je utvrdio Europski revizorski sud.

Preporuka 4.

Komisija prihvaća preporuku.

Preporuka 5.

Komisija prihvaća preporuke.

Preporuka 6.

a) Komisija prihvaća preporuku te je mobilnost učenika okviru ključne mjere 1. uključila u svoj

prijedlog iz svibnja 2018. za sljedeći program Erasmus i nastavit će je promicati.

b) Komisija prihvaća preporuku.

Događaj Datum

Usvajanje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 22.11.2016

Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu nad kojim se obavlja revizija)

27.4.2018

Usvajanje konačnog izvješća nakon raspravnog postupka 3.7.2018

Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta nad kojim se obavlja revizija) na svim jezicima

26.7.2018

PDF ISBN 978-92-847-0424-8 doi:10.2865/696052 QJ-AB-18-017-HR-N

HTML ISBN 978-92-847-0458-3 doi:10.2865/86294 QJ-AB-18-017-HR-Q

Erasmus+ jedan je od najprepoznatljivijih i najuspješnijih programa EU-a. U razdoblju između 2014. i 2020. u okviru tog programa za područja obrazovanja i osposobljavanja, mladih i sporta bit će izdvojena potpora u vrijednosti od preko 16 milijardi eura. Sud je obavio procjenu obrazovne mobilnosti, ključne aktivnosti u okviru programa Erasmus+ za koju se izdvaja više od polovice ukupnog proračuna te koju je iskoristilo više od dva milijuna učenika i stručnjaka. Obavljena procjena obuhvatila je aspekte uspješnosti i ostvarene dodane vrijednosti EU-a.Opći je zaključak Suda da program Erasmus+ ima pozitivan učinak na stavove sudionika o EU-u i da se njime ostvaruje višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a koju pojedinačne zemlje ne bi mogle ostvariti samostalnim djelovanjem.Međutim, Sud je utvrdio da je mjerenje uspješnosti otežano jer pokazatelji nisu u potpunosti usklađeni s ciljevima. Osim toga, utvrđeno je da su procesi prijave i izvješćivanja i dalje složeni, usprkos stanovitom pojednostavnjenju.

© Europska unija, 2018.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1

Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx Internetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditors

mobility under erasmus+: millions of participants and ... · osposobljavanja (dodatak svjedodžbi)...

Documents