MODRI A SA OKOLINOMU PROLOSTIODBORZAMONOGRAFIJUAdami Anto, Andri Mato, Beli B. Branko, ati Ahmet, aji oka,amoEdhem, oli Ivan, Danilovi Ugljea, Domazet Anto, Hadidedi Eni-sa, Haselji Senahid, Ibrahimpai Smail, Karabegovi Ibrahim, KeetoviMuhamed, Kovaevi Toni, Kreki Nedeljko, Luki Boo, Mujai Sefik,Mujki Mujo, Mujki Zijad, Muratbegovi Hakija, Nijemevi or e, Ni-koli Panto, Paradik Anto, Petrovi Biljana, Popovi Milutin, Sulji Hasan,Spu i Muhidin,irbegovi Hajro (predsjednikodbora),Tihi Esad.AUTORIBai Raid, Beli B.Branko, dr Borovanin Drago, Cviji Ne o,mr DomazetAnto, dr Hadibegovi Ilijas, Haselji Senahid, dr Huselji Husein,Ibrahimpai Smail, dr Karabegovi Ibrahim, Pelesi Muhidin, Radosavlje-vi Ozren, Stevanovi ivko, puk. Tihi Esad, Tursi Hamdija, mr ZlatarBehija, dr ivkovi Pavo.SARADNICIBainovi Osman, Begovi Mujo mr Hadidedi Huso, Jurilj Drago.REDAKCIONI ODBORdr Antoni Zdravko, mr Domazet Anto, Ibrahimpai Smail, dr KarabegoviIbrahim, Muratbegovi Hakija, Pelesi Muhidin (sekretar redakcije),Spui Muhidin, dr ivkovi Pavo.GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKdr Ibrahim KarabegoviTEHNICKI UREDNIK:dr Ibrahim KemuraIZDAVA:Odbor za monografijuModri a i okolina kroz istorijuMODRI A SA OKOLINOMUPROLOSTIModri a, 1986.RIJE REDAKCIJEIdeja da se napie istorijat Modri e i okoline od najstarije pro-losti do najnovijeg vremena potekla je od drutveno-politi kih orga-nizacija.i Skuptine optine Modri ajo 1977. godine. Ucentru panjeodpoetkajebilazamisaodaseanalizirai ocijeni uloganaprednih.odnosnorevolucionarnihsnaga. naovomprostorusjeveroisto neBos-ne. Zbogtogajeovaidejanajprijerazmatrananasjednici Komisijezaistorijupri OKSavezakomunista. kojajeizraduprojektamono-grafijepovjeriladr IbrahimuKarabegovi ui mr Hakiji Muratbego-vi u. Projekat monografije. ukomejerazra enakoncepcijadaseobradeiobuhvatesviistorijskiperiodi. sposebnimakcentomnaisto-riji radni kogpokreta. NOB-e i revolucije. nakonobavljene raspraveprihvaenje ujunu1978. godine.OptinskakonferencijaSSRN BosneiHercegovineuModri i. nasjedniciod22.11. 1979. godine. usvojilajeodlukuoformiranjuOdborazaizradumonografijeModri asaoko-linom. ave naprvoj sjednici. 21. 12. 1979. Odborsekonstituisaoiizabrao Redakciju od lanova.Utoku1979. godineradniljudiModri e. nazborovimaradnihi drutveno-politi kihorganizacija. opredijelili susepotpisivanjemSa-moupravnogsporazumadaobezbijedepotrebnafinansijskasredstvaza realizaciju ovog prokjekta. Organizaciono-administrativni poslovipovjereni su Narodnom univerzitetu u Modri i.Nakonizradei usvajanjapotrebnihnormativnihakata. pravil-nikai poslovnikaoraduOdbora i Redakcije. angaovani suautoritekstova za pojedine istorijske periode.IzradamonografijeoModri ii okolini naslanjalae. tojesas-vimrazumljivo. na. ranijaiskustvai rezultateistoriografskihistrai-vanjaprolosti Modri e. i Okoline. Prijesvegapotrebnojeuzeti uobzirrezultatedokojihsudoli dr MilenkoFilipovi umonografiji Mod-ri anekadi sad. Sarajevo1959. godine. MuhidinSpui uHronicidoga aja iz NOB-e u Modri i. objavljenoj 1969 godine i Hronicidoga ajaiz NOB-euTarevcima. objavljenoj 1970. godine. autoramrHakijeMuratbegovi a. Uknjizi MilenkaFilipovi adati suosnovni po-daci ogeografskompoloajuModri e. njenistorijat. podaci ostanov-nitvui porijekluporodicai ukratkokarakteristike privrednog raz-voja. DrugedvijepomenutehronikenastalesuuokviruakcijekojujepokrenuloIstorijskoodjeljenjeCKSKBiHjo 1957. godinenapri-kupljanju sjeanja i pisanju hronika pojedinih regija i optinskihpodruja. Naslanjajui se na monografiju Milenka Filipovi a. autorhronikeoModri idaojekra iistorijskipregleddo1918. godine. dokjenajve i diotekstaposve ennaprednomradni kompokretu. NOB-ii revoluciji.HronikaTarevacaseograni avaiskljuivonaperiodNOB-e.a obje se. uglavnom. zasnivaju na memoarskoj gra i.Za pisanje tekstovaove knjige za istorijske periode do1945.godineangaovanisuprofesionalniistori ari. azadiokojiseodnosina poslijeratni razvoj Modri e i okoline strunjaci razli itih profila.ekonomisti. agronomi. pravnici. politolozi. prosvjetni radnici i dr. izsame Modri e.Priloge o privrednom razvoju objedinioje mrAntoDomazet. PerioduNOB-ei revolucije19411945. godinepoklonjenojevi eprostorauovoj knjizi. tojei razumljivo. s obziromnanjegovkarakter i znaaj.Tekstove koji zahvataju period od 1945. godine recenzirali suistaknuti strunjaci-istori ari. apoglavljakojaseodnosenaperiodod1918. do1945.godine podvrgnutasuiverifikacijive egbrojaistaknu-tihrevolucionarai drutveno-politi kihradnikaovogkraja. Sjeanjaiprimjedbeovihdrugovaakterapojedinihdoga ajabilasuvrlokorisna autorima i Redakciji.Kaoiudrugimsli nimpoduhvatima. posebnouistraivanjimanaprostorumikroregiona. problemarhivskegra ei drugedokumen-tacijebiojejedanodnajizraenijih. Ukonkretnomraduovaj prob-lemje predstavljao veliku prepreku. jer Modri a u prolosti nije bilaadministrativni centar. pajearhivskugra utrebalotratiti uarhiv-skim fondovima susjednih administrativnih sredi ta.PotrebnojenaglasitidaRedakcijanijepretendovalanatodasenajnovijaprolostprezentirauformiistorijskogteksta. zasnovanogna istoistoriografskojmetodologiji. Teilosetomedasedaono tojeuovommomentunajrealnije. atosurekonstrukcijai oni iniocikoji najboljepokazuju-ubrzani i svestrani razvoj Modri enakonoslo-boenja.Sadrajmonografijese. uglavnom. odnosinaModri uiteritorijukoja ini dananjunjenuoptinu. Me utim. unekimperiodima(prai-storija. srednji vijek. NOB). istorijskasituacijaipotrebadasepoje-dini doga aji svestranijei pobli eobjasnezahtijevali sudase. upri-kazivanjudoga aja. ponekadiza eizokviraoptinsketeritorije. Valjanaglasitidajeradna ovakvimisli nimmonografijamaspecifi an.ovi-san odstanja arhivske i memoarske gra e. mogunosti angaovanjanaunihi strunihradnika. paikarakteraiobimaknjigekojijepred-vi enprojektom. Vtokuradaposebnoseosjetionedostatakistorij-skihizvorazaperiodod1918. do1945. godine. toseodraziloi nasadraj ovih poglavlja. naroito u rekonstrukciji dogaaja vezanih zadjelatnost revolucionarnogradni kogpokreta doratai uprikazuor-ganizacija i formi NOP-a Modri i u periodu od 1941. do 1945. godine.UtokuradaOdboriRedakcijasuimalipunupodrkudrutveno-politi kihorganizacijai Skuptine optine Modri a.Mada na rad na ovoj knjizi nije mogao biti li en odre enihnedostatakai propusta. uvjereni smo. ipak.da monografija oModri iiokolinisadriprikazglavnihistorijskihtokovaiprocesa.da esau-vatiodzaboravamnoge injenice. istorijskedoga ajei ljudei zatobiti solidnapolaznaosnovabudu imgeneracijamai autorimakoji sebudu prihvatili sli nog posla.NAJSTARIJA PROLOSTUvodne napomeneProstor istra ivanja ovdje je teritorija optine Modrica, napodrujusjeverneBosne. Odmahupoetkujepotrebnonapome-nuti da je optinska teritorija samoslu ajna administrativna je-dinicasadanjegvremena, tedanikakonemavrijednost geograf-ske ili predione cjeline. Naprotiv, optina se iri na tri posebnageografskapodru ja, zahvataju ipomanjidiosvakogodnjih1. mali dioodravnicebosanskePosavine, sadijelomdolineri-jekeBosne; 2. dioodpodru jamasivaplanineVujakanalijevojstrani odrijekeBosnei 3. dioodpodrujamasivaplanineTre-bavenadesnoj strani odrijekeBosne. Takose, kaocjelina, reljefoptinesastojiodvisijeVujaka(367m)iTrebave(644m),zatimoddolinerijekeBosne(106103m) i posavskeravnice(9190metara nadmorske visine). Geografski ire posmatrano, prostoroptinenalazi seujednoj prostranoj grani noj oblasti ili zoni ukojoj sedodirujuplanine balkanskihDinarida, 'kojimapripadajuniska gorja Vujaka iTrebave ,i ravna ploaPanonske ni i je, kojojpripada bosanska Posavina.Ovakav geografski smjetaj teritorije optine Modri a, nagranici dva velika evropska prostora balkanskogi srednjoev-ropskogodre ivaojetokomistorije, uvelikoj mjeri, i ovje-kovusudbinunaovomtlu. Jedniuticaji sudolazilisaBalkana,adrugi izsrednjeEvrope. Ti suuticaji odre ivali kulturnu, poli-ti kui etni kupripadnost ovogprostora upojedinimistorijskimrazdobljima. DolinerijekaSavei Bosneuvijeksubileiroki dru-movi kojimasuovdjepristizale, razmjenjivanei daljeirenedra-gocjenetekovineljudskecivilizacije. Takosudonoenei nastajalepromjene, pristizalanova umije ai znanja, druga iji na ini iv-ljenja.Stvaranasuoptadobrainapredak,bezkojihljudskiopsta-nak i trajanje u vremenu nisu bili mogui.Posebnojepotrebnonaglasiti i ista i zna aj i vrijednostovog'krajakaokomunikacionograskr a, potoseovdjesuelja-vaju i susre u dva velika evropska podruja. Tu se, od velikogsrednjoevropskogputnogpravcadolinomrijekeSave, odvajaputtodolinomrijekeBosnevodi doJadranskog mora,odnosno do7podru jaSredozemlja. Uraznimistorijskimepohamaredovnojenaraskrsniciovihputevapostojalonekove eljudskonaseljekojeje, ujedno, biloi sredi te, centar ovogkraja. Prema arheolokimistraivanjimavrenimposljednjihdecenijanaovompodruju,naj-starijetakvonaseljepoti eizmla egkamenogdoba, analazilosenalokacijiKuli teuseluKrukovoPolje, oko20kmudaljenoodrijekeSave.Zavrijemebakarnog,bronzanogi eljeznogdoba,uperiodudugomprekodvije hiljade godina, najzna ajnije naseljei sredi teovogpodruja nalazilose na Doborskombrijegu. Odsamogpoetka, naovomlokalitetugra enesujedinoutvr enja.Unutarbedemajemoglobiti i stambenihi upravnihgra evina,ali su, ipak, dominirali oblik utvr enja i njegova odbrambenafunkcija.Velikimrimskimosvajanjimastvorenajeogromnadr avai krozvi evijekovazavedeni miranporedaki sigurnost, panijebilopotrebezatvr avomnaDoborskombrijegu. Zatosredi teicentarovogkrajapostajejednonovoosnovanonaseljeuPosavini.Onojebilopotanskastanicanava nomrimskomdrumusagra-enomkrozdolinurijekeSavei obiljeenonaonovremenoj mapipodimenomAdBasante (uBosni). Tonaselje treba tra iti najednomodtrivelikanalazi tasaostacima rimskihgra evina,kojasuotkrivenananaempodruju:a. lokalitetJoikizme uJakeai Odaka, b. lokalitet Kuli teuseluKrukovoPoljei c. lokalitetCigla u Skugri u.DolaskomSlovena, sredi tei centar ovogkrajapostajelo-kalitet GradinauseluSkugri u, gdjesenalaziloutvr enjei sre-di te upeNenavi te, kakosenazivaovaj kraj usrednjemvijeku.Kona no, dolaskomTuraka, sredi teovogapodrujapostajetvr a-va Grada ac, sve do kraja turske uprave.U uvoduje posebno potrebnore i i to da su podaci izneseniuovomradudobrimdijelomrezultatdjelovanjaMuzejaizDobojauposlednjetri decenije, tedaseovaarheolokagra a, najve imdijelom, prvi put objavljuje. Tako e je neophodno ista i da jearheoloka istra enost ovogpodru janedovoljna, dajo uvijeknema potpunijeg registra i popisa arheoloko-istorijskihlokalitetai nalazi ta. Posljedica takvogstanja je slaba, gotovonikakva za-ti enostkulturno-istorijskognaslje a, kojeunaemvremenupro-pada.PraistorijaVeomadugovremenskorazdoblje-odpojaveprvihljudi,padopo etkaupotrebepisma-nazivasep r a i s t o r i j a . Tojevrijemera anja ovjekovecivilizacije, prvihkorakaupravljenjuoru azaradiduhovnihnaporaustvaranju(kulture. Uobi ajenajepodjelaovogogromnogvremenskograsponanakra eperiode,koji suimenovani prema osnovnommaterijaluodkoga sutadapravljenaoru aza rad-starijekamenodoba, mla e kamenodoba,bakarnoili prelazno doba,bronzano dobai eljeznodoba.8Prvi ovjekna na empodru jupojaviose tokomstari-j e g kamenog doba -paleolita -prije oko 45000-15000godina. Ovaj pra ovjeknijesebi gradionaseljei stan, ve jetolovac ustalnomlutanju za krdima ivotinja koje su, pored sa-kupljanjaplodovaizprirode, jediniizvornjegoveishraneiopstan-ka. Lovni revir ine-goveda, bizoni, jeleni, pai dinovski ma-muti.Prilikomarheolokihistra ivanjaotkrivenisutragovi ivotairadapra ovjekausjevernoj Bosninave embrojulokacija. Tosuuvijekilovasti bregovi iznadrje nihdolina, kakavjei poloajGradina u DugomP o l j u iznad doline rijeke Bosne. Saovakvihpovi enihmjestapaleolitskilovci pratekretanje ivotinjaokorje nihpojila, pasetui vr i, svakakokolektivnimsnagama,lovkopljimaotrihkamenihvrhova. Naglavicamabregovasera-zapinju atori -zakloni od ivotinjskih koa, pa se na takvimprivremenimboravi timaobra ujekamenipravekremene alatkei oru a. Raznevrstevrlotvrdih-kremenapra ovjeknalazi uko-riturijekeBosnekaooblutke, gdjeih, opet, donosi njenapritokaUsoraizjedinstvenobogatihle i takamenanaplanini Borji. Da-nasseuslojevimailova epoglavicamabregovanalazekremenioblutci, zatimkremeni iveri nastali izuzetno vjetimudarima pokamenudrugimkamenom, aodnjihsudaljimradompravljeniiljci zakopljai strijele, zatimraznasje iva, udarne alatke-sjekire, batovi i drugi potrebni alat i oru a.Prema tipualatki od kremena i njihovomstratigrafskommjestuuslojevimailova enaistra ivanimlokacijama, razlikujuse tri hronolokai kulturna stepena kodpaleolitskihnalazananaempodruju: musterien, orinjasien i gravetien (mousterien,aurignaoieni gravettien). Me utim, kako ira arheoloka istra i-vanjamoguihpaleolitskihlokacijanapodrujuoptineModri anisuvr ena, za sadase valja zadovoljiti i ovim prvim saznanjima0 najstarijemstanovni tvunaeg kraja. Treba jo znati da paleolitskiljudi ive ovdjeuuslovimajedneznatno hladnijeklime-u razdobljima netotoplijih interstadijala poslednjeg tzv. Wiirm-skogledenogdoba -atosu klimatskire iminajsli nijidananjem u tundra-pojasu na sjeveru zemlje. Treba jo pomenuti da jeprimijenjanjukoritarijekeBosneuslojevima ljunkamogu ena idijelovekostura mamuta,velikogsjevernogjelenainekihdrugih ivotinja hladne klime.Kasnije, prestankomposlednjegvelikogzahla enja Wiirm-skogledenogdoba(preoko13000-11000godina), dolojepo-stepenodootopljavanjai ustalilasedananjaumjerenaklima(preoko11000--8000godina), pajetakopoelo savremenodoba.Ovevelikepromjeneuprirodi pruilesu ovjekumogunost zajedan iz osnova novi na in ivota, pa se ovaj period naziva m1a- ekameno doba -neol i t -i dat i ra u vri j eme pri j e oko 6500-4 500 godina. Dolo je do jedne od najznaajnijih ekonomskihrevolucija uistoriji ovjeanstva. Pripitomljenesu, selekcijomoddivljihbiljnih trava, doma e itarice - penica, je am, prosoi razne vrste soivica. Odoma ene su i vezane za ovjeka ivotinjske vrste -govedo, ovcai koza, svinja, a kasnije i konj. Sveovepromjene imajuza rezultat jedno iz osnova novo privredno stanje9ukome ovjekovopstanaknijevi e direktnovezanzalovne i-votinje, kaoupaleolitu.Zemljoradnjaistoanstvoprualesuznat-nusigurnost istabilnost kaoizvori ishraneljudskimzajednicama.Tako je udaren jedan od najbitnijih kamena temeljaca nae ci-vilizacije, jer su rijeene osnovnepretpostavke okoishrane, a timei odr avanja i umnoavanja ljudskog roda.Premadosadanjimistra ivanjima, najstariji zemljoradnicinaprostoruokoModri ejavljajusetokomsrednjegi kasnogpe-riodaneolita. Uposavskoj ravnici zasnivajusvojanaseljanapo-vi enimgredamauzmovarei stara e, audolinirijekeBosnena starimuzdignutijimterasama, obi nookou a malihrje nihpritoka todonosevodesaVuijakai Trebave. Najzna ajnijejeveli ko naselj e na Kul i t u u Kru kovomPol j u1), zasno-vanonajedinstvenopogodnojidovoljnoprostranojlokacijiokru-enoj satri stranestarimkoritomrijekeBosne, takodaseovdjerazvilanaseobinskacjelinasatriili etirizasebnanaselja(posebnatell-a). TakojenaKuli tudolodojedneizuzetnorijetkepojave-dasu, izgleda, istovremenopostojalatri ili etirinaselja ijesuperiferije ume usobnomrastojanjudo50metara. Ovdje jemogu e govoriti o pravom praistorijskom selu.Daljnjimistra ivanjimaotkrivenajesljede arasprostranje-nost neolitskih naselja-sela u naem kraju.Malo naselje u B o t a j i c i na lokaciji brdo Pr1ja a,zasnovanojenavisokoj, vrlostaroj terasi rijekeBosne. Ovdjesu1963. godineotkriveni ostaci starognaselja. Premaodlikamadi-jelovaodposuda, zatimoru imaodkamenaikremenaovonaseljepripadaneolitskomdobu. Ovdjejena enai jednaprobuenaka-mena sjekira i predata osmogodi njoj koli u Modri i.Ubliziniu arjeiceBabenicenapodrujuselaKunja- analazi selokacijaVignji te. Naalost, ovdjesuslojevi neolitskognaseljarazoreni jednomizuzetnointenzivnomgradnjomumnogokasnijemvremenu(tokom19. vijeka i ranije, tusubile magazebegovazaprikupljanjefeudalnedesetineodseljaka). Po-vr inskimpregledimalokacijena enojenetokeramikeikame-nogoru a,ao uvanihslojevaneolitskog dobanajvjerovatnijevi e nema.Nijeistra ivanojo jedno, izgleda manje naselje naobalipotokazvanogRijekauVranjaku. Ovdjej enalokacij i Ce-r i kna enopri oranjunjivekremenogi kamenogoru a, kaoidijelova od posuda sa odlikama neolitskog doba.Zanimljiva je situacija uDugomPolju. Postoje tragovimalognaseljananiskomizbrekugdjerjeicaLjubioa dodirujedolinurijekeBosne, akojevjerovatnopripadasrednjemperioduneolita(radni nazivzaovulokacijujeu eLjubioe). Iznadovogpoloaja tako enaobaliLjubioe, aliuzvodnodvije-tristotine me-taranabrijegukojizovuiTalinovaciMadarevac, tako esena-lazetragovi neolitskognaselja. Premapoloajunauzvi enjuiznadrje ne doline, ovo bi naselje pripadalo zavr nom vremenu neolita.1) B. Beli , Kulite. Krukovo Polje. Bosanski Samac neolitsko na-selje. Arheoloki pregled, 7, Beograd, 1965, str. 12.10Donjenaseljenalokacijiu e Ljubioenajve imjedijelomrazo-reno gradnjom mosta na trasi novog druma Doboj - Modri a.Jo jednomalonaselje,zapravonjegovitragovi,otkrivenojeuSkugri uprilikomiskopatzv. zapadnoglateralnogkana-la.NalazisenablagozatalasanojlokacijiispodRadi nja e.Veli ina i kulturni sloj ovognaselja nisumogli biti utvr eni pripovr inskimpregledima. Na enojenekolikofragmenatakeramikei kremenogalata, toucjelini upu ujena neolitskoporijekloovog nalazi ta.USkugri ujeotkrivenojo jednonaseljeovogdobai na-lazi seuzaseoku ivkovoPolje. Toje, tako e, lokalitet skromneveli ine, ali vrlozna ajan, jerdokazujei velikunaseljenost naegpodruja u vrijeme mla eg kamenog doba.UKladarimajenalokalitetu dralovobrdootkrivenoveeneolitskonaselje.Prematopografskompolo ajusli nojeKuli tuuKrukovomPolju, ali jemnogomanje. Kadabuduistra enaovanaseljamla eg kamenog dobaotvori esenovastranica uknji-zi naeg poznavanja prolosti i ivota ovjeka u ovom kraju.Zbog dobijanja cjelovitijeg uvida o prisustvu neolitskih ljudiu ovom kraju, spominjusei naseljauSlatini,Obudovcu, OrlovomPolju, Tramonici, zatim u Svilaju, i Novom Gradu.Svaovanaseljanaegkrajapripadajujednomvelikomkul-turnomkruguneolitskogsvijetakoji seodisto nogMediterana,prekoBalkana iri dousrednjuEvropu. Unaoj zemlji dioovogkulturnogkruganosinazivvin anskakultura(povelikomnaseljuuseluVinikodBeograda). Zanimljivojejo iznatidaljudiovihnaseljapripadajurasnomtipuMediteranaca, ijesuodlikenevi-sokivitakstas,tejednaznatnotamnijakompleksija.Nekiistra i-va i smatrajudaje aki udananjemtipu ovjekana jugoslo-venskomtluouvanoponetoodrasnihodlikaovihprastarihzem-ljoradnika.Ljudineolitskihselavode ivotmirnihzemljoradnika,obra-uju itorodnenjivepopoljimaPosavinei dolinerijekeBosne.Zaobraduzemljekoristisejedinomotikaodkamenapri vr enanaporoakodjelenskogroga. Ljudi neolitasuizvr ili veliki pio-nirski zadatak, poeli sukr enjeiskonskih umaistvaranjeprvihplodnihnjiva. Trebaznati dajetaj radobavljeniskljuivoljud-skimrukama, kamenimalatkamai umskimpoarima. Istapoljaostajutemelj egzistencije ljudskimzajednicamakrozvi e hiljadagodina,pasuistapoljaosnovnoobradivotloizemljoradnjinaihdana. Ona ra aju i na dananji hljeb.Najva nija sirovina za neolitskuprivredubioje kamenzapravljenjesjekira, motika, batova. Kamenjenabavljanodstanov-ni tvaiznaseljaudolinirijekeUsore,kojegajevadiloizrudi tanaBorji planini. Potobi gadjelimi noobradili, dopremali sugakaosirovinurijekomBosnomdona ihnaselja, naro itodoKu-li ta uKrukovomPolju. Iakoveaistra ivanja naovojlokaciji ni-suvr ena,premadosadanjimnalazimaisaznanjima, zatimpremapolo ajukojeKuli teimanarijeci Bosni, tesobziromnadaljevezedotokarijekeSave, sasvimjeizvjesnamogu nost dasenaovoj lokaciji vr ila razmjena dobara. Tu je bio svojevrsni praisto-11rijski trg. Dopremanesuizbalkanskihbrda'kamenealatke, naj-e e samo poluobra ene oklesivanjem, pa zamjenjivane za po-ljoprivredneproizvodestanovnikaplodnihnjivaPosavine.Svakakosuzakamenealatkebili posebnozainteresovani zemljoradnici sapodrujaSlavonijei Srema, gdjekamenesirovinepotpunonedo-staju.Nakrajumla egkamenogdobadolojedovelikihprom-jenau itavoj Evropi i Sredozemlju. Prijeoko5500godinapo-javiloseuvi etalasajednonovostanovni tvo, porijeklomsaisto-kaizevroazijskihstepa. Unaekrajevedonosemnogetekovinedalekorazvijenijihkultura, kojesuoni primili odvisokihcivili-zacija Mesopotamije, ame u ikojimaje ipoznavanjeobrade iupo-trebe metala.Kod nas su doljaci razorili i spalili stara naselja mirnihzemljoradnikaporje nimdolinama. Njihovostanovni tvojestra-daloili serazbje alo, pakasnije, tokomvremenai izmijealosadoljacima. Sadasenovanaseljazasnivajupobregovimai uzvi-enjima strmih i teko pristupa nih strana, pa se jo posebno iutvr uju, kako zemljanimbedemima, tako i dubokimrovovima.Ovakavtipnaseljaimanazivgradina, aovovrijemenazivba-karno doba - eneolit, ili prelazno doba.Unaemjekrajuve napoetkunemirnogvremenazasno-vanovisokoiznadrje nedolineBosnenaseljeGradinauDu-gomPolju. Odlike arheolokihnalaza i kulture ovdje sujouvijekupunoj tradiciji neolita, ali sejavljajui mnogi novi mo-menti, predstavnicivremenakojejenastupilo.Tako eimaosnovada seve ranije spomenutonaselje na lokaciji Talinovaciz-nadrjeiceLjubioeuDugomPoljupripi eovomprelaznomvre-menu izme u kamenog i metalnog doba.Znatnokasnije, ve tokompunogbakarnogdoba, prijeoko4.500godina, udareni sutemelji prvomnaseljui utvr enjunabri-jeguDobor uJ a ke u. Iznadstrmihpadina Doborskogbrijega grade se bedemi od nabijene i pe ene zemlje, oja anidrvenim deblima. Sa ovog povi enog i utvr enog poloaja mogue jekontrolisativaanput tovodikrozdolinurijekeBosne.Ovoprvoutvr ivanjeDoborskogbrijegaizvr ili sustanovnici tzv. kostola-kekulture(ponalazi tukodKostolcauSrbiji). TojeI horizontnaseljavanja Doborskog brijega. Arheoloki istraivakiradovivrenidu padineuzrijekuBosnu,gdjeje1975-1978. godineprobijenatrasadruma, bili suvrloskromnihrazmjera.2) Izsame injenicedaje za naseljavanje odabran poloaj na visokoj glavici brijegaproizlazi dajeutvr ivanjebioprimarni cilj. Eneolitskakeramikase nalazi du inom itave ove isto ne padine brijega, pa senamee zakljuak da je ukupna duina glavice brijega kori ena kaonaselje.Zbogodbraneprilazaglavici tadajemoraobitinaju nojstrani iskopanpopre ni rov, ime je izvr enorazdvajanje, ali izatita naseljene glavice brijega Dobor od prilaza sa visije upozadini. Tragovanjihovog bavljenja imai na GradiniuDugom2) Materijalse uvauarheolokojzbirciMuzejauDoboju.12PoljuinaGradiniuseluTo1isa, nasjevernimstranamaTrebave. Velikonaseljeistogovogstanovni tva,tako egradinskogtipaistra enojeuseluPoto ananapadinamaVu jaka. Tre-bareida jenjihovakeramikasavrlolijepimgeometrijskimukra-simasporadi nonala enai naK u l i t u i naGr adi ni useluSl at i na, naseljimakojapripadajuravni arskomtipunaselja, ali lokacijama koje su svojim poloajem prirodnozati ene i utvr ene.Otkri emmetala- ovjekjenajprijeupoznaobakar izsa-morodnihrudnihle i tanapovr ini -otvarasenovastranicauistoriji ovje anstva. Iakoje metal veoma sporoulaziousva-kodnevnuupotrebui irokuprimjenu, onstoji kaobitandiote-meljanaesavremenecivilizacije. Metalur kipostupciokoobrademetalasporosusavla ivani. Prvabakarnaoru asupravljenako-vanjemi iskivanjemodkomada samorodnogbakra. Tekmnogokasnije,poslijedugihiskustava,savladanjeimnogosloenijipro-cesizdvajanjabakraizmijeanihruda a, apotomi tehnikalive-njaalatki i oru auglinenimili pje animkalupima. Konanojeupoznatitehnolokiproceslegiranjametala,pasevrlobrzojav-ljai bronza, kaolegurabakrai kositera, zatimlegure bakra sasrebrom i sli no.Ve poetkommetalnogdoba, naekonomskomplanu, sto-arstvo sti e prevagu nad zemljoradnjom. Sada ovjek poinjeosvajanje i kultivisanjeogromnihbrdskihi planinskihprostora.Stara neolitska polja po rje nimdolinama i dalje se koriste zazemljoradnju, ali uovomvremenupoinjei kori enjepodrujavisije. Tajveliki ite akposaotrajaojevijekovima.Prvosupaljeniveliki kompleksi iskonskih uma, zatimje dolazio dugogodi njimukotrpanrad oko uklanjanja panjeva, -rad koji je uovomvremenubilomogue izvesti, jer je ovjekimaometalnealatke.Ravnijepovr ineu upnijimpredjelimasukori eneikaonjive,apovr inestrmihstranaivisokipredjelisupretvoreniupanjake.ivotinjska stada postaju najcjenjenije bogatstvo -blago -apreovladavagajenjeovcei koze, patekpotomsitnogbalkanskoggovedatipabua. Uvi impredjelimasepretenosijeovas-zob,jerjejarakultura,adobropodnosinetohladnijuklimu.Zajednosa rai i penicomi ovas se koristi uljudskoj ishrani. Ovakvimustrojstvomprivre ivanjadrutvenezajednicemetalnogdobauve-likoj mjeri proirujubazu putemkoje koriste prirodne odlike ibogatstvotlauovomkraju. Zahvaljuju i svojimradom, i kulti-vi uoi i visijui rje nedoline, proireni suizvori pribavljanjama-terijalnihdobaraihrane, tozaposljedicuimaiumnoavanjesta-novni tva.Unaimkrajevimapraistorijsikiljudinisuotkrilive arud-na le i ta metala, ve je potreba za metalnimalatom, oru emiorujemrjeavana putemuvoza. Iz krajeva bogatih rudompra-istorijski trgovci i putuju i metalurzi prenosili subakarne, ka-snijeibronzanepredmete, paihovdjerasturali. Unemirnimvre-menimaonisusvojudragocjenurobuskrivalitako tosumetalnepredmetezakopavaliuzemlju. Inisu seuvijekvra ali posvoje13skrivenoblago, kojesedanasnalaziouvanouzemlji. Dvijetakveostavebronzanihpredmetana enesuovdjeuna evrijeme, aliihnalaza i nisusa uvali. Prvajeostavabronzena enanakonpo-sljednjegratauModri i, nalokacijiSrpskaVaro,aodnjejeou-vana samo jedna ratni ka sjekira. Druga je ostava na ena predposljednji rat u seluVranjaku i nije o uvana.Posle14. vijekastareeredolojedonemirai kretanjaple-menaiusrednjoj Evropii naBalkanu. NaprostorsjeverneBo-snedolazi i jednonovostanovni tvo, ijejeporijeklo, izgleda, izsjevernihpodrujaPanonskenizije. Ovaj stariji talasdoseljenika,kaoi starosjedela kaplemena, svoje umrle spaljuju, pa je o itanjihovame usobnasrodnost.Jednogrobljeizovogvremena, gdjesuumrliprvospaljeni,paostaciizgorjelihkostijuukopaniuzem-ljuipokriveni zemljanomposudom-urnom-na enojenalo-kaciji P o l j e u selu S k u g r i u. Iako iraistra ivanja ovdje jo nisuvr ena, nalazjednogspaljenoggrobapri gradnji kue nesumnjivo potvr uje postojanje ovakvog groblja.Oko12. vijekastareereopet jedolonovostanovni tvo.Ovaj talas doseljenika krajembronzanogdoba stvara II horizontnaseljavanjanaDoborskombrijegu. Onsadr i brojneostatkejed-nogbogatogi utvr enognaselja izvremena cvjetanja bronzano-dopskecivilizacije.Odtragovanaseljatrebaspomenutifragmenteodtemeljai podnicavi egra evina. Donalazajedoloduinomistone padine brijega iznadrijeke Bosne, kada je 1975. godineprobijenatrasadrumabuldoerima. Tadasuna eni brojni frag-menti pe ene zemlje, odnosno gra evinskog uta porijeklomizbedemakojijevisinomiznadkotenakojojsuvr enaistra ivanja.Daljejebilomoguekonstatovatipravacovogbedemaodnabije-neipe enezemljeuzrijekuBosnu.OvajIIhorizontnaseljavanjanaDoborujetako ezahvatao itavuglavicubrijega, pasubedemimorali tititi istucjelinukaoudobaI horizontanaseljavanja. Ucjelini gledano, bedemjepratioglavicubrijega, barnaovoj stranipremarijeciBosni. Najunojstranijeprilaz titiopopre nousje-en rov iz I horizonta naseljavanja.Ovosna noutvr enjejebilocentari sredi te itavogveli-kogpodrujadonjegtokarijekeBosnei okolnogprostoraPosa-vine. Istovremenosupostojalai druga, tako eutvr enanaseljauokolini, ali polo ajemsvakakomanjezna ajna-naVu jakuuseluPotoani i naDobroj vodi, naTrebavi uselimaTolisa, Vra-njak, Koprivna, teuPosavini uselimaBranica, ardak, Skugri iKrukovo Polje.Oko9. vijeka stare ere poinje upotreba eljeza. Prilikomzatitniharheolokih radova na Doboruna enoje uz juni dioistonogbedema obilje troske koja ostaje posle taljenja eljeznerudae. Nijepoznatoodaklejeovarudaadonesena, paovdjeta-ljena.Krajem4. vijekastareereutvr enonaseljenaDoborskombrijeguosvajajuplemenaKeltailiGala. Usvomvelikompohoduod zapadne Evrope do Gr ke, dijelovi nekih njihovih plemena su14ovdjenaseljem. ImamaterijalnihostatakakeltskogprodorakrozdolinurijekeBosnesvedou aUsore, gdjenalaziposlednjihgo-dina pokazuju da treba ra unati sa postojanjem ostataka od utvr e-nja. Sdrugestrane, tojeznaki njihovogtrajnognaseljavanja.Istepodatkepru ajuinalaziizPosavine, gdjelokalitet Kuli teuKrukovomPoljupruaskromnijenalaze,analokacijiBranicaili Vita auseluBranicapostojeostaci utvr enja iji subedemiodnasutezemljeigdjepostojenalazikeltskekeramike. Ususjed-noj Slavoniji tako e su otkrivena utvr enja kojasu gradili Kelti.NaDoborskombrijeguKelti svojimprisustvomstvarajuIIIhorizontnaseljavanja. Njihovojenaseljevezanozasjeverni i cen-tralnidioglavicebrijega. Pri arheolokomistra ivanjuutvr enojedanaju nomdijelubrijeganemaostatakalatenskognaselja.Izte injenicejeizvedenzaklju akdaKeltinisu titili, barneuistojmjeri, itav prostorstarogbronzanodopskogutvr enja. Sva-kakodanjihovomsistemuodbranenijeodgovaralaprevelikadu-ina -oko240metara zati enogprostora na najvi emdijeluglavice, dokjepri dnuduinave azadobrihstotinjakmetara.Zatosunarastojanjuoko100metaraodjunogpopre nogrovaiskopalijo jedanpopre nirov. Sadajejuniprostor,kaomanjii znatnoni i, mogaobiti branjenstarimbedemimaizbronzanogdoba. Sjeverni prostorjevei iznatnopovi en, pajesadodatnimbedemima,naprimjernasutimhumkamaizanovoiskopanogrovai nakrajnjemsjevernomdijelu, mogaopredstavljati sredi teod-brane jednog solidnog utvr enja.Kaoposljedica obimnihzemljanihi gra evinskihradova uvrijemeIIIhorizonta ivota, naglavici brijegaDoborstvorenajejednanovaoptaslikautvr enjakaocjeline. Ovunovufiziono-miju,aposebnonovisistemodbrane, tvr avanaDoboruvi ene emijenjati.Doba rimske vladavineTokomposlednjegvijekastareeresazapadaprodiruRim-ljani dolinomrijekeSavei donaih krajeva, vode i pritomestalneratovesa panonskimi ilirskimplemenima. Potpunarimska vlastzavedenajeposlijevelikogustankadomoroda kihplemena(BellumBathonianum), 6-9. godine nae ere.U istoriji naeg podruja nastaloje vrijemevelikog napretka.Rimljani donosetekovinejedne dalekonaprednijecivilizacije, kojusui sami primili odGrkai saIstoka. SadauPosavini izrastajunaseljagradskogtipa-gra evineodkamenaiopekesakre nimmalteromkaovezivom, ulicekamenompoploane, kuesnabdje-venevodovodom,naseljasajavnimkupatilima.Dosadanjimistra-ivanjimakodnassuna enatri velikanaseljaizovogvremenainekoliko manjih.1. LokacijaJoiksenalazi nalijevoj, strmoj obali rijekeBosne izme u Jakeai Odaka. Otkrivena je 1959. godine. SvakakojerijekaBosnautovrijemeteklaodmahispodpovi eneobale15nakojoj suostaci starogrimskognaselja-velikezidnei krovneopeke, keramikaidrugi nalazi.3)Tragovi ovognaseljaseprodua-vajuodstareobalenazapaduduinipreko750metara.Arheolo-kaistra ivanjanisuvr ena. Jedinojebilomogueobilaziti ovajprostor, obi notokomranogprolje a, kada sedubokimoranjemuni tavajui posljednji ostaci naselja. Trebatako erei kakobli ehronoloke datumeza ovovelikorimskonaseljejo uvijeknijemogue pruiti.2. Lokacija Kuli teuKrukovomPolju je ve opisana, jersenanjoj nalazei ostaci velikog praistorijskog naselja. Unutarprostornog rje nog meandra otkriveni su 1964. godine i ostaci veegrimskognaselja. Arheolokaistra ivanja nisuvr ena, ve jejedino bilo mogue (autoru ovih redova) godi njim obilascima lokacije konstatovati kako se temelji vi e gra evina razarajudubokim oranjem. Tragovi rimskog naselja prostiru se na povr ini veli ine oko 150 x 250 metara.3. Lokacija Cigla u Skugri u je otkrivena 1962. godine.4) Tojeveliki prostor, bardesetak hektara povr ine, nejednake visine,na komesevidivi eblagozatalasanihuzvi ica. Va nojeovdjeista idaostacikulture,kulturnislojevi,postojesamonaonimvisinskiistaknutimpoloajima, a dasu izme u njih povr inebeztragovakulture (bar na povr ini, jer druga istra ivanja nisuvr ena). itav ovaj veliki kompleks je ome en koritom rje ice Tolise,tako to ona pravi lakat, ili meandar. Zatim je skrenut tok rje iceiskopomkanala, ime je izvr eno veliko skra enje njenog korita.Zanimljivajeovdjeinapomenadanarodnopredanjenepamtiiskop ovog kanala. Zanimljivo je napomenuti i to da je regulacijatokarje iceTolisebilanu najedinonaseljuunutarmeandra,adatupostojeostacinaseljasamoizvremenarimskevladavine.Jedanodpoloajanalokaciji Cigla, znatnopovi eni pro-stran, mjetani istovremenozovuCrkvinai Tubla. Sadr i napo-vr ini brojnefragmentekeramike, opekezidnei krovne, tedrugeostatkekulture. Uproljee1976. godineovdjejezateenoko0,40metaradubokrazor odoranja, pasenanjegovomdnupokazaotemelj zida. Gra enjeodrje nihoblutakavezanihkre nom bu-kom, irine0,70-0,75metara,amogaose pratiti u duini odpre-ko 3 metra.Drugi poloaj jesjevernijeodCrkvine, asadr i, poredke-ramike i opeke, jo i zguru od taljenja metala.Poloaj Kuerine sadr i na povr ini fragmente keramike iopeke,apremapri anjumjetanauzemljipostojeouvanitemeljigraevina.3) K. Pat sch, Naho aj i novca. Gl as ni k Zemal j skog muzej a, Sar aj evo,1902, str.420.4)Pr emapodaci makojej ei zme udvarat a pr i kupi oprof. M. S. F i l ipovi i kasnije objavio - Prilozi etnolokom poznavanju severoistoneBosne. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Gra a knj. XVI,Sarajevo, 1969, str. 86.16Takoesuzanimljivi poloaji kojemjetani zovubunari.Ima ih vi e i uvijek na povr ini sadr e ostatke kulture.Potrebnojejo re i dastari nalazi novcaupu ujunavri-jeme2-4. vijeka, akakoistraiva kogradanalokacijiCiglajonije bilo, o bli im hronolokim odrednicama nije mogue govoriti.Izgradnjomdrumova Rimljani povezujuudaljena podrujasvogogromnogcarstva, ajedanodnajzna ajnijihputnihpravacai aojedolinomrijekeSave. Narimskoj mapi, TabulaPeutinge-riana, ozna enajei potanskastanicaimenomAdBasante-uBosni. Postoji vi estrunihradovauarheolokoj literaturi kojisebavepitanjemlociranjaovepotanskestanice, odnosnopravcaovogdruma-dali junoili sjevernoodrijekeSave.5)Otkriva-njemvi evelikihrimskihnaseljaunaemkrajupruajusenovinauni podaci zarjeavanjeovogproblema. Nakarti TabulaPeu-tingeriana-poslijestaniceMarsonie, zakojusevjerujedajebila na mjestudananjegSlavonskogBroda-dolazi potanskastanicaAdBasante. Na alost, izostavljenojerastojanjeumiljama.PoslijeAdBasanteurastojanjuodXXmiljajestanicaSaldis, ijelociranjemoebiti naSavi okoBr kog. Sasvimpojednostavljenogovore i, mogu ejeodMarsonie-BrodputnipravacusmjeritidotrivelikanaseljaunaemkrajuJoikizme uJakeai Odaka,Kuli teuKrukovomPoljuiCigluuSkugri u-teujednomodnjihvidjetipotanskustanicuAdBasantesaTabulaPeutingeriana.Poslijearheolokihistra ivanjaposljednjihgodina, natakavpra-vac puta upuujuozbiljni tragovi odstanice Marsonia donaegpodruja. UBosanskomKlakaru je, neposredno na obali Save,otkriveno 1980, godinejedno rimsko naselje. Ovdjeje mogao bitii prelazprekorijeke. Naobali SaveuNovomGra ujelokacijaGradina, gdje je, tako e, na enofragmenata rimske keramike iopeke, ai ovdjejemogu prelaz, ustvari gazprekorijekenamjestuBogaz.Zatim,iupodnojumasivaVujakauseluVrbovacnalazeseostacimanjegrimskognaselja.OdmahususjednomseluGnionici tako esuostaci rimskognaselja. Takosesti edoobalarijekeBosne,gdjese nalazenaavelikarimskanaselja Joik(iKu-li te, anetoistonijei Cigla. Ovanaseljasupribli nonasredo-kra i (rimskih potanskih stanica Marsonia i Saldis.Ovdjejenunore i dapostojei rimskanaseljaudolinirijekeBosneotkrivenaposljednjihgodina. Onamogubiti natrasijednoglokalnogdrumaodu arijekeUsoreuBosnu, gdjesena-lazeostaci velikogrimskogkastrumaizI vijekanaeere. OstacirimskihnaseljapostojeuJohovcunalokacijiGradina,Osje animanalokaciji PoljeiuDugomPolju, nau urjeiceLjubioe. Frag-menti rimskekeramikesuna eni i nabrijeguDobor, iakodosa-danjimistra ivanjima nisu na eni i tragovi njihove gra evinskedjelatnosti.Nakraju, trebanapomenutidanajve ibrojrimskihnaseljauna emkrajupripadatipukrupnihpoljskihdobara-fundi -5) A. Sergejevski, Ad Basante. Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo,1958,str.261-265.17sadoma inskimzgradama-villaerusticae. Zasnivanjemkrup-nihpoljoprivrednihimanjaRimljani posti uveliki napredakupo-ljoprivrednoj proizvodnji. ProstranapoljaPosavinei dolinerijekeBosne zasijana su itaricama - penica i proso - i slue za ishranubrojnih rimskihlegija.Po evodkraja4. vijeka noveerepoinjeburnovrijemevelikihpokretai seljenjanaroda, poznatouistoriji podimenomvelikaseobanaroda. Tadasurimskanaseljaunaemkrajuspa-ljena, oplja kana i razorena od strane varvarskihnaroda. Krajrimskevladavinei dolazaknovihetni kihgrupauovekrajeve,me unjimainaihpredakaSlovena, oznaavapoetaknoveisto-rijske epohe.Arheoloki i istorijski lokaliteti na modri kom podrujuNapodrujuovogdijelasjeverneBosne, iznajranijegperi-oda srednjegvijeka, tozna i iz vremena odmahnakonpropastiRimskogCarstvai odmahposlijedoseljavanjanaihpredakaSlo-vena, otkrivenoje dosadanjimarheolokimistra ivanjima vrlomalotragova. Me utim, trebaotvorenore i daovaj istorijski pe-riodovdjeprakti noi nijeistra ivan. IakoMuzej uDobojupo-stojive skorotri decenije, nisuispunjeneni osnovnematerijalnepretpostavke za vr enjemuzejske slu be naterenu, kojaina emoeiregistrovati,pazatititiiistra itibrojnesluajnearheolo-ke nalaze do kojihse dolazi gradnjomkua, drumova, dubokimoranjemi uoptesvakomintervencijomsavremenog ovjekanatlu nakome ivi. Zbogtogaje broj nalazaarheolokog materijalai izdobaranogsrednjegvijekaprakti noneznatan. Tosu, uglav-nom, sluajni nalazi keramike. Prilikomizgradnjedrumovai is-kopavelikihkanala, buldoerimaseuni tavajudijelovi starihna-selja, ili itavamanja naselja, auizba enoji deponovanojzemljisena usamoposljednjitragoviiostaci starihkultura.Tako je na nekoliko lokaliteta dolo do nalaza keramikestaroslovenskogtipai odlika, kojanesumnjivopripadavremenudo10-11. vijeka. Me utim, tosusvesluajni i krajnjeskromninalazi, bezsigurnoutvr enihstratigrafskihpodataka i bli e po-znatihokolnosti nalaza. Ucjelini gledano, oni kaodokumentacijamogubiti kori eni samouzkrajnjuopreznost i velikurezervu.Ovdjesenavodevi ekaoprvevijesti i indicijezaprvana asa-znanjaotome tasvesadr earheoloki lokaliteti kojeusada-njemvremenubezobzirnouni tavamo. Ti nalazi su, tako e, i prviputokazi zabudu aistraivanja, kada enjihovasadanjazna e-nja, pa i vrijednosti biti provjeravani.1.PrigradnjitrasedrumaDoboj-Modri atokom1975. go-dine, useluDugoPoljejerazorenarheoloki lokalitet kodu arje iceLjubioeudolinurijekeBosne. Taj poloaj jeni i, pro-stranbre uljaknastaroj rje noj terasi kojaje,opet, dovoljnevi-sinedadonje nedopirurje ne poplave. Prekoovogprostorajeprobijenatrasanovogdrumai sagra ennovi most prekoLjubi-o e. Veliki iskopi zemlje vr eni buldoeromrazorili suna ovom18poloajustaranaseljaizvi eepoha. Me ukeramikomizpraisto-rijei izdobarimskevladavinena eni sui fragmenti koji imajuodlike ranoslovenskih kerami kih tipova6).2. Izgradnjomistogdrumaprobijenajeinovatrasadu inomju nepadineDoborskogbrijega,neposredno iznad koritarijekeBosne. Iza buldo erakoji jerazaraoslojevestarihnaseljaidijelovestarihgrobalja,na enisuifragmentikeramikekojiimaju odlike rane srednjovjekovne slovenske robe.7) Isto tako, pripopravkamazidovatvr avenaglavicibrijegaDoborotkrivenoje igra evinskihobjekatai keramikeznatnostarijih datumanego to je tvr ava, koju su sagradili bra a Horvat krajem 14. vijeka, a dogra ivali je bosanski feudalci tokom prve polovine 15. vijeka.8) O svemu tome e kasnije biti vi e rijei, a sada je samo potrebno ukazati na postojanje starijih nalaza, uglavnomkeramike,ali i napostojanje zemljane, nasute humke na istonojstrani tvrave na Doboru. Ovakve objekte poznaje i koristi odbranbena arhitekturaranih slovenskih utvr enja, gdje su uskloputzv. gradita nasute humke redovno postavljane kod ulaza ugradi ta.*) Zato ova humka na Doboru moe biti ostatak od jednog takvog utvrenja iz vremena ranog srednjeg vijeka, koje nije bilo gra eno odkamena, ve isto kao i humka - od nasute, pa nabijene i paljenezemlje.3. Na lokalitetu Ciglau Skugri u, ina e bogatom nalazi tuiz doba rimske vladavine, na eno je u profilujednog ranije iskopanog kanala vi e fragmenata keramike ranoslovenskih obilje ja.Upitanjujeslu ajninalazjednemanje jame, kojajebilaispunjenatamnomgoretinom,analazilaseme uostacimatemeljarimskih gra evina.Usvimnavedenim, sluajnimnalazima ranoslovenske ke-ramike, uvijekseradi oistoj kerami koj robi -ra enaje slo-bodnomrukom, bezgrnarskogkola, tamnejeili crvenkastepo-vrine, samonemarnozaravnjene, neujednaenogje pe enjai odneproi ene je zemlje. Oblici su, izgleda, jedino lonci, ali sitnifragmenti ovihkrajnje skromnihnalaza ne doputajuodre enijezakljuke. Prili nobrojnei sigurneanalogijezaovukerami kurobuve suna enei usjevernoj Bosni. Izme usruenihzidinarimskogkastrumakodDobojana eni suostaci jednepoluzemu-nicei u njojranoslovenska keramikaovihodlika.10)Zatim, u slojuiznadruevinazidovarimskihgra evinanalokalitetuCrkvinauselu abljaku, u doliniUsore,na enajetako eistavrsta ke-6) Vrl o skr oman nal az se sas t oj i od f r agmenat a kerami ke koj a j e prikupl jenasadeponijezeml jeizba enebul do er ima.7) Ova keramika je, t ako e, sakupl jenai za veli ki hma i na -buldo erana padini Doborskog brij ega uz r i j eku Bosnu. Tu j e s prol e a 1975. godi neprobi j enat r asanovogdruma.8) L Bojanovski, Dobor uUsori (sjevernaBosna). Naestarine14-15,Sarajevo1981, str. 19-21.9) Osnovnaobavj e t enja ogr adi ti makodSl ovena vidj eti kodL. Ni -d e r 1 e, Slovenske st arine. str. 109i dalje. Izdanje Matica srpska, Novi Sad1954.10) Arheoloka zbirka Muzeja u Doboju.19ramike.") Posljednjih je godina ovakva ranoslovenska keramikana ena i u najni im otkopanim slojevima na gradu Tenju.12)Gradina u selu Skugri uIz ranog srednjeg vijeka su i ostaci utvr enja od nasute zemljena lokalitetuGradina uSkugri u. Ovdje su1964. godine, prilikomarheolokih istraivanja ovog dijela Posavine i Trebave, otkrivenibedemi odnasute zemlje. Tokomsljedeihgodina je povrinskimpregledom na ena keramika slovenske provenijencije iregvremenskograsponaodranogdokasnogsrednjegvijeka. Polo ajGradinajenaprostranoj terasi, kojajeugeolokoj prolosti bilaobala Panonskog jezera, a koja je sada oko 10-15 metaraizdignuta iznad dolinePosavine. U pozadini je terasa naslonjena naposljednje, najni eogrankemasivaplanineTrebave. Saovevisijepriti e iromdolinomrje ica Tolisa. Terasa sa Gradinomje nalijevoj obali Tolise, a rjeica se okolo nje povija i time stvarajezi asti ispust, prema jugoistokuisturenumo varnudolinu. Takoje poloaj Gradina dobrim dijelom okruen vodom, a stranice terase tusu strme. Na toj, jugu i istoku okrenutoj strani, nasuti bedemutvr enja je uoljiv kao povi eni rub platoa terase. Na ostalomdijelubedemse samomjestimi nozapa a, akaocjelinali i navelikinepravilanprsten, samomjestimi noblago naglaenuravnini platoaterase. Na jugoistonoj strani jeprostrana uzvi ica -humka. Nanjenoj povr ini je obilje uruenog gra evinskog materijala -kamena i crvenkasto nagorenih komada peene zemlje. Oito je ovdjebilacentralnatakaodbrane,jerjebranjenulazutvr avu. Uranomsrednjem vijeku je taj uzvieni poloaj - humka - ojaan nasutim ipeenimzemljanimbedemom. Kasnijeje, tokomsrednjegvijeka, natommjestusagraenakamena kula. Prilikomoranja nailazi se natemeljezidova od kamena, a izvan obima humke nema kamena, vejedino komada peene zemlje, svakako dijelova starih bedema.Ve je reeno da kerami ki nalazi upuuju na vrlo dug vremenskiperiod ivota na Gradini -od ranog do u kasni srednji vijek.Mogunost istog takvog hronolokog rjeenja prua i arhitekturaGradine. Jer, izme uodbranetvr avskogulazahumkomodnasuteipe ene zemlje, pa do odbrane tog ulaza kamenomkulom, bezsumnjestoji razlikaod itavejedneepohe.Ipak, nunoje ponovitii sve ranije izreene rezerve okoovihzakljuaka, jer jednostavnoarheolokihispitivanjaovdjenijebilo, pasesvi zakljuci temeljejedino na povrinskompregledu ovog zanimljivog fortifikacionogobjekta.Gradina uSkugri uje utvr enje ije su temelje zasnovalinai preci Sloveni, najvjerovatnijeve uprvimvijekovimapodo-seljavanju. Odabran je poloaj na terasi iznad movarne doline,11)I. rem o n ik,Crkvina.Zabijah.Doboj -rimsko iranosrednjo-vekovnonaselje. Arheoloki pregled, 3, 1961, str. 92-94. Materijal se uvauarheolokoj zbirci Muzeja u Doboju.12) Muzejska zbirka u Tenju.jersuzatakveterenevezanistaroslovenskisistemiodbraneusta-roj postojbini, gdjesugradi ta estobilaba me umo vara-ma.13) Znanja i umije aokogradnjebedema odnasute zemlje,koji supotomnabijani i paljeni, naslije eni suiz praistorijskihvremena. Sama, pak, potrebazautvr enim centrom u ovomdijeluPosavine i Trebave tako e se mogla javiti vrlo rano. Tu su odpresudnogzna ajabilakasnoanti kanaslje a, jertrebaznati dananeto iremprostoruizme umasivaTrebavei rijekeSavepo-stoji desetakstarihrimskihnaseobina. Svesuonebile okruenemarljivokultivisanimpoljima, padoseljeni slovenski zemljorad-nicijednostavnonastavljajuobra ivanjeovihplodnihnjiva.Imai drugihtragovaranoslovenskogprisustvauovomkraju, pa eotomekasnijebiti rije i. Vremenomjedolodostvaranjateritori-jalneorganizacije- upe-apotpuni nedostatakpisanihdoku-menata iz ranog srednjeg vijeka, ne dozvoljava bli a vremenskaodre ivanja. Pisani istorijski izvori suizznatnokasnijegvreme-na. Prvi zapisoovompodrujugovori oTerraTolys-zemlji,oblasti ili krajuokofluviusTolicha-re iceTolise, apisanje1244. godine.14)Netokasnije, uizvoruiz1324. godine, zapisanojei imeNenavi te, aodnosi senaoblast - upu. Upovelji bo-sanskogbanaStjepanaKotromani adarujuseuNenavi tu( upi)selaJake, Modri ai danasnepoznati Volovi .15)Zna i dasepod-ruje upeNenavi teprostiralosaobjestranerijekeBosne. Upi-sanimizvorima, kako naimtako i ma arskim, tokomsrednjo-vjekovnebosanskedr ave, nemaspomenaonaseljui utvr enjusaimenomNenavi te. Me utim, poznatojedasu upepopraviluimalesredi no upnonaseljei dajeonobilozati enoutvr e-njem. Vrlo esto se radilo o jednoj te istoj lokaciji.Ovdjesesadanu noname epretpostavkadajeGradinanaobalamaToliseuseluSkugri ubilautvr enosredi tesrednjo-vjekovne upeNenavi te. Prilogazaovakvogledi te imavi e, onekima je ve bilo govora, dok e drugi biti kasnije prikazani.Najstarijiturskipopisi (defteri)iz16. vijeka, pruajuoNe-navi tunova, izuzetnozna ajnaobavjetenja.16) Prvi defter jeiz1533. godine i popisuje Nenavi te kao polje (Nenavi te Ovasi) u seluSkugri u. IstovremenosenaglaavadajeNenavi tePoljemez-ra-opustjelo naselje, staro naselje sada bez stanovnika. ) Iduidalje, ve defteriz1548. godinepopisujei stanovni tvounaseljuNenavi koPolje, koje je diosela.18) Zatimje potrebnoskrenutipa njuna injenicudaturski defteri ovo podru jepopisujuida-13) L. Niderle, navedeno djelo, str. 109 i dalje.14) E. Fermedin, Acta Bosnae potissimum ecclesiastica, Zagreb 1892,str. 12.15) L. Thali6czy, Istraivanja o postanku bosanske banovine...,Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo 1906, str. 406, slika br. 4 (faksimil po-velje).16) Svi podaci iz turskih deftera se navode prema A. Handi , Tuzlai njena okolina u 16. vijeku, Sarajevo 1975.17) Isto, str. 138-139.18) Isto, str. 139.21ljepodimenomNenavi te, istokaoi ranijesrednjovjekovnepo-velje. Uadministrativnoj podjeli turskaupravani tabitnonemi-jenja, samose upasadanazivanahija. Jo padauoi dapremanavedenoj literaturi turski defteri nespominjuutvr enje, tvr a-vuNenavi te. Me utim, oni granicenahijeNenavi teu16. vijekuvrlosigurnoocrtavaju-tosurijekeBosna, SavaiTinja,aju -nagranicajedubokoupodru jeTrebave, gdjesunjenanajju -nijaselaKoprivnai Rajska. Sredi te upeje, ve premaprvompopisu iz 1533. godine, u varoi grada Graca (Grada ca).Kakozate enostanje izvremena bosanske dr avesrednjegvijeka nije bitno mijenjano, mora se postaviti pitanje kada jesredi te upeNenavi teprenesenou Gradaac. Siguranodgovor esedobiti kadaseistra i grada a katvr ava. Danasjerje enjutogpitanja mogue pruiti jedanprilog. Sredi te upe Nenavi tepostaje tvr ava Grada ac umjesto utvr enja Gradina u Skugri unajkasnijeuvrijemeprvepojavevatrenogoruja. Krajem14. vi-jekadolazi dokrupnihpromjenauna inuratovanja. Izosnovase mijenja sistemodbrane tvr ava, pa bedemi od nasute zemljestaroslovenskoggradi taizranogsrednjegvijeka, sadavi enemogura unati naozbiljnuodbranu. Kamenakula, kojajemodane toranije, ili ba tadasagra ena, tako enijeunovomvreme-nuprualanekeozbiljne ansepri odbrani. Zatoje upnosredi tepostalatvr avaGrada ac, ijejeutvr enjenaprirodnouzdignu-tompoloajuba igra enozatodaodgovoripotrebamaodbraneunovomvremenu. StaraGradinauseluSkugri ujei daljeodr-avana, jer jeulokalnimprilikamamoglaposluiti kaoprvopri-bje i teiprivremenazatita. Kasnije, tokomdugihvijekovamo-glajeimati i nekudrugufunkciju,namadanasnepoznatu.Kaonazivnahije, Nenavi te eostati uupotrebi kodtur-skeadministracijesvedo18. vijeka. Poslije eovajkraj bitipo-znatkaograda a kakapetanija, svedokrajaturskeuprave.Neposredno uz bedeme Gradine uselu Skugri upostojedanas, naalost, samotragovi od dva groblja iz srednjegvijeka.Sadr avali su velike spomenike od kamena kre njaka, za kojemjetani ovdjekaumramorovii kamenje. Ovakvespomenikemoguejedatirati vremenomizme u13. i 16. vijeka, odnosno, izperioda postojanja bosanske srednjovjekovne dr ave.PrvogrobljesuBegovebare, gdjeje1964. godinezateenonekolikomanjih, jakooteenihstelai vi efragmenataodvelikihspomenikaoblikasanduka, sljemenjakai plo a. Nekropolasena-lazi sjevernoodGradine, narubui padini terase. Mjetani pamteznatan broj, ak 40-50 velikih spomenika na ovommjestu.Drugogrobljejeju noodGradine, tako enarubuipadi-ni terase. Nazivmujemramorovii kamenje.Iovdje postojesa-motragovi odpolupanihspomenika, amjetani pamte ve i brojkamenova.Posebno je zanimljivo da obje nekropole sadr e i tragovesahranjivanja iz vremena poslije propasti bosanske srednjovje-kovnedr ave.Zbogturskihzabrana,hri anisumoglipodizatinadsvojimgrobovimasamoskromne, malespomenike. Ba takvesitneineobra eneploe, naj e eodkamenapje arasanevje-sto urezanimznakomkrsta, nalazimona oba naa groblja okoGradine. Zanimljivo je da na obje nekropole postoje kao nadgrobnispomenici i muslimanski ni ani. Nisu to veli inomi obradomneki reprezentativni primjerci, ve skromniji spomenici odka-menapje ara. Kakotopokazujui turski defteri, po evodvre-menaokopolovine16. vijeka, staronaseljeNenavi tejeponovodobilostanovni tvo. Na dva grobljasutadaponovovr ene sa-hrane,ani aninagrobljimapokazujudajeuovomdobudoloidoislamizacije stanovnika Nenavi ta. Upisanimizvorima, premadefteraiz1548. godine, islamizacijomjeuovomkrajuzahva enooko 13 procenata stanovni tva.19)Nunojejo netorei i oimenuNenavi te. Uistorijskojliteraturiotomenisamnaaopodataka.Poznatojedasuimenicesa zavretkom-te, - estaroslovenskog porijekla.20) Izgleda datoponim ima znaenje: (utvr enje) NE-NA - (visoko-m) VIJE--M(mjestu, poloaju uprostoru), odnosno NE-NA-VIJE-NE-NAVITE.Kadajerije ostarimnazivimai imenima, kakopojedinihlokalitetatakoi irihgeografskihpodruja, ovdjejemoguepri-kazati samonekeodnjih, apotpuniji popistoponimaposeoskimteritorijalna bi e naveden kasnije.Trebava je planina, gorjeizme urje nihdolina Spre eiBosne, kaoidijeladolinerje iceTinjenaistoku.Sjevernagrani-cajeposavskaravnica. Imedolaziodstaroslovenskerijei treb-va- rtvenikmnogoboa ki, ali i mjestogdjese rtvaprinosi.KodRusaznai i oltar(ucrkvi). Osnovnoznaenjepraslovenskogterbje istiti iizdvajati21), pajepojam rtveisto toi i enje(odgrijeha). Kadasepregledajuarheoloko-istorijski lokaliteti naprostoruplanineTrebave, najprijesename evisoravanDugenji-ve. Ovdjesuizvori tai razvodetrebavskihvoda, apotosuputevivezani zarjenetokove, Dugenjivesuraskr ei stjeci teputnihpravaca kroz planinu.Ovdje su ouvani tragovi najstarije hri anske crkve naTrebavi. Tojelokalitet elijeili elija(tujebilacrkvaodvije-ka, pajeizbjeglapredTurcima). Ali, takoetrebaznati dasuhri anske crkve jednostavno naslje ivale stara mnogoboa kasvetili ta. Ovdjeje, izgleda, potovankult nekogboanstvaplod-nosti, jersusvetkovineodr avaneuvrijemeljetnjedugodnevni-ce. Staroslovenskobo anstvoplodnostijebilo enskogroda, jerjetakoi koddrugihindoevropskihnaroda. Pojavomhri anstvanisu mogli biti zaustavljeni izlasci naroda sredinom ljeta na Duge) Isto. str. 139.) P. Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb1971, vidjeti pod -ite.)Isto. vidjeti podtrijebiti (se); . Kuli i , P. . Petrovi ,N. Panteli , Srpski mitoloki re nik. Beograd 1970, videti pod trebi te.njiveradi rtvei molitve. Zatosuhri anski oci morali na i ne-kogsvogprikladnogsvetitelja, pajeuhri anskoj eri njegovomkultu posve ena crkva na elijama. Staroslovensko boanstvoplodnosti i uspomenananjegasusa uvani unazivimai imenimaokolnih trebavskih polja, visova, rje ica. Ona su bila posve enaboanstvu-eni-i nanjimailiokonjihsu seodigravalekult-neradnjepriljetnimsvetkovinama.OkomivisoviuzDugenjivei danasnosenaziveBabai Babura22), zatimi rje icaBabenicakaoikasnijenaseljeunjenoj okolini. OvdjejeitoponimIgri te.Tojepoljanaknedalekoodlokaliteta elije. Kodmnogoboa kihsvetkovina, kojesuodr avanepovodom rtvovanjazrelihljetnjihplodova ita, vrlova nomjestosu zauzimale kultne igre.Usjevernoj podgorini Trebave, napodrujuselaAvramo-vine, jedanput nosi nazivTrijebni ili Trijebinput. Modajeovosvetili te na Trebavi bilo zajedni ko za mnogo ire geografskopodruje.Iznaddesneobalerje iceBabe nice, nateritoriji selaTa-revca, nalazi sepoljeBalvanua, aiznadnjegajebreuljakVi-dini . KodstarihSlovenajeidol, drveni kipboanstvausveti-li tu, imao naziv balvan, bolvan.23) Sveto-vid je, takoe, nazivboanstvanaihpredaka.Vidimasvog enskog boanskogparnja-kapoimenuVida, atakvojei imesusjednomselunasjevernimograncima Trebave.Prikazani toponomasti ki materijal pokazuje kako su barjednimdijelomsa uvani i, takore i ujeziku, donaihdanaoka-menjeni spomenici izapamenjao dalekojprolostiovogkraja.Tvr ava DoborPi uiodDoboruprijepolavijeka,profesorMilenkoFilipo-vi jerekao:MoeseuzetikaosigurnodajenamestuDobora,s obziromna njegovpoloaji lokalne prilike, biloneko utvr enjei prije nego to ga je sagradio ban Ivani Horvat.24)Popravkekulei zidovanatvr avi kojesuvr ene ezdesetihgodina25) i arheolokazatitnaiskopavanja1978. godinenajunojpadini brijega26) donijeli sunova, akiznena ujua otkri a, ali ipotvrdila u cjelini pretpostavke profesora Filipovi a.Osadr ajukulturnihhorizonataI-IIIizvremenapraisto-rijeihorizontaIVizdobarimskevladavinebilojeranijegovo-ra. Ve jere enoitodajeposlijeprobijanjanovetrasedrumanapadini brijegaiznadrijekeBosne, na enoi fragmenatakera-mike kojaima odlikeslovenske robe ranogsrednjegvijeka. BezobimnijiharheolokihiskopavanjanaDoboru, kojabi pruilai22) Srpski mitoloki renik. videti pod baba.23) Isto. videti 1. Vidovdan, 2. balvan.24) M. S. Filipovi , Modri a nekad i sad. Geografsko drutvo NR Bosnei Hercegovine, Posebna izdanja, Knjiga I, Sarajevo 1959. str. 33.25)I.Bojanovski,navedenodjelo,str.11idalje.26) Materijal u arheolokojzbirci Muzeja u Doboju.drugevrstenalazai tragovaizranogsrednjegvijeka, nijemoguetvrditi dasuSloveni ve tadaovdjeimali svojeutvr enje. Ipak,iakoskromni, nalazi fragmenatakeramike(mjestonjihovogna-lazajeistoni diopadinebrijega) sasvimpouzdanodokazujupri-sustvoSlovenanaDoboruuvremenu10-11. vijeka. TojeVho-rizont ovjekovog prisustva na Doboru.Kolikojei kakvoprisustvoSlovenanaovoj takovanoj lo-kaciji? Imaju li oni odmah po doseljavanjupotrebu za ovakvimutvr enjem, odnosnopotrebudakontroli ukretanjeputnimprav-cemkrozdolinurijekeBosne?Dali jednostavnopopravljajuza-te enebedemei humkeodnasutei pe enezemlje, koji suuos-novi bliski njihovimutvr enjima-gradi tima-izuzev tojeovdjepolo aj povi en?Svesutopitanjanakojasamoistra iva-njaranoslovenskihlokalitetausjevernoj Bosni mogupru iti po-datkei injenicezaodgovore. Svaki pokuaj odgovorabezistra-ivanja ostaje na nivou pretpostavki.Najranijeuvrijemeokopolovine13. vijekadolojenabri-jeguDobordogradnjeutvr enjajednognovogtipa. Tojeovdjeprvatvr avazidanaodkamena. Odnjenesuarhitektureouvanisamofragmenti i to: temelji etvorougaonekulei uznjutragte-meljazidova pruenihprema zapadnomdijeluplatoa.27) Oitojeprva kamena tvr ava sagra ena na najvi empoloaju platoa, nazapadnoj strani. Prekonjesubra aHorvat krajem14. vijekasa-gradilisvojutvr avu.Od itavecentralnegra evineoveromani -ketvr avesamosutemelji kulei zidovi uznjuostali nepokrivenikasnijom, goti komtvr avombra eHorvat; 2. nakrajnjoj isto-noj strani platoaovastarijatvr avajeimalakulusagra enunahumci odnasute zemlje. Ouvani temelji pokazujuda je gradnjaizvedenausuhozidu-kamen, drvenegredei glina.28) Ovakulanijemoglabitivisoka,alijesvakakovi aodstarenasutehumke;3. Logi nojepretpostaviti dasuodisto nekulenahumci pola-zili zidovi do zapadnog, centralnog dijela tvr ave. Oni su inilispoljanjizidkojijeopasavaotvr avu, Ovakvatvr avskacjelinajeVIhorizont gradnjei ovjekovogradanabrijeguDobor. Utvr-enjejesagra enouvremenuprijeupotrebevatrenihoruja, od-nosno prije pojave topova.Kona no, krajem14. vijeka na brijegu Dobor po ela jegradnjatvr ave ijekuleibedemiidanasstojeprednama. Prvosubra aHorvat sagradili centralni dioutvr enja, mo dasajed-nomkulom. Poslijedvaruenja, feudalci srednjovjekovnebosan-ske dr avezavr ili suizgradnjuutvr enja kojeje pretpostavljaloodbranu odnajstarije artiljerije. Toje VII horizont gradnje iuopte ovjekove djelatnosti na brijeguDobor. Istovremenoje toposljednji horizont i kulturei vremenakoji naDoboruostavljaizasebematerijalnitrag.Posljednjigospodari tvr avenaDoboru- Turci - nisu ni ta gradili.27) I. B o j a n o v s k i , navedeno djelo, str. 21.)Isto. str.19.Gradac na TrebaviNa sjevernomrubu visoravni Duge njive, na teritoriji selaVranjak, nalaze se utemeljima o uvani tragovi utvr enja Gra-dac.2')Mjetani ka udajetubioustarini gr ki grad, zatimigradprokleteJerine. Ispodutvr enja, dolinomrje iceBabeni-cevodiojeru input, zakojiseka ei gr kiputijo seznadasunanjemuigr kavrata. Prekoraskr anavisoravni Dugenjive, dolinomrje ice Babenice idese udolinurijeke Bosne, adolinomrjeiceTolisesti eseuPosavinu30), doksedolinomrje-ice Rajske dolazi udolinurijekeTinje. Oitoje da utvr enjeGradaczatvarai kontroli enajva nijetrebavskeputnepravce,zbog ega je i sagra eno na ovom vori tu puteva.UrjeicuBabenicuodjugapriti upotoci Kaarevaci Mi-trova a, akodu aimjetokskoroparalelan. Timejetrimadu-bokimdolinamaome enajednavisijastrmihstrana, kojanatje-menuimagrebenizduenpravcemjug-sjever. Prilazgrebenujemogu jedinosjunestrane, prekoznatnoni egprevoja. Tujeustijenupopre nousje en iri rov, aizanjegajepovi enahumka.Najvi ipoloajgrebenaimaizdueni zaravnjenplato. Nanjemusu1964.godinena enitragovitemeljaodlomljenogkamena,kojijevezivankrenimmalterom. Utvr enjejeimalonajunoj strani,odmahizarova, ili znatnooja anzid, ili kulu, jer je povi enahumkai nastalaodveekoli inesruenogkamenadanasobraslogvegetacijom. Zidneposrednoiznadrovaje polukru an. Daljejezidoveporubuplatoatekopratiti i dokazati bezarheolokihis-kopavanja. Premasjeveruseplatosputa, pamodai ovdjepo-stojeostaci nekekuleili barznatnooja anogzida. Potoseplatoovdje sputa, mogue je da topredstavlja rovtako e, popre nousje enustijenugrebena. U cjelinigledano, Gradac je sasvim ma-loutvr enje, jerjeplatonagrebenu iroksamo6-8metara. Ra-stojanjeizme udva popre na rova, akoje sjevernoudubljenjeuopte rov, nije vee od 20-25 metara.Bli ehronolokoopredjeljenjeutvr enjaGradacnaTrebavinijemoguedatibezarheolokihistra ivanja.Kakosunapovr i-ni, naroitookohumkenaju noj strani, na eni rijetki fragmentinaedomaekeramikezrelogsrednjegvijeka, tobi zasadabioiosnovni pokazatelj dajetvr avabilakori enaodkraja13. doprve polovine 16. vijeka.Uvezisatvr avamasrednjegvijekana irempodrujuovogdijelasjeverneBosne, nunojepruiti jo nekaobavjetenja. Ar-heolokimistra ivanjimanaterenuna enojei opisanovi etvr-ava zakojedanas nijepoznatoizvornoime. Sdruge strane, upisanimstarimdokumentimadosta estosespominjuimenave-egbrojatvr ava. Ali, utimzapisimauglavnomsenepruado-voljno podataka o mjestu gdje se tvr ava nalazi, ili to mjesto nije29) M. S. F i l i p ov i , Prilozi etnolokom poznavanju severoistoneBosne. Akademijanaukai umjetnosti Bosnei Hercegovine, Gra aknj. XVI,Sarajevo 1969, str. 85.30) Isto. str. 86.bli eodre enopremadrugim, poznatimlokacijama. Takojedodanasostalonepoznatoiimenaemaletvr avenaTrebavi, pasekoristi ime Gradac, jer ga tako naziva okolnostanovni tvo.Takoje, naprimjer, udokumentimaoratovima toihMa-arskavodi protivbosanskedr avepo etkom15. vijeka, spomi-njusei tvr aveBrani i Kova .31)Popri teborbi jebilonapod-rujusjeverneBosne, ali jema arskavojskaprodiralai dubljeuBosnu. Izvoriz1408. godinespominjecastrumBranich, tvr avuBrani , Brani . ImeKova setako eodnosi natvr avui spomi-njese1415. godine. Me utim, nunojeznati kakouovomdijelusjeverneBosnepostoji desetakutvr enjazakojenijepoznatoiz-vornosrednjovjekovnoime, pa ihdanas mjetani zovugradina,gradac, gra aci sli no. Zato ebiti zanimljivoukratkoprikazatijo jedno utvr enje sa podruja upe Nenavi te.Gradina Branica ili Vitaa u selu BranicaLokalitet jeutvr eni poloaj umo varnompredjelu. Znat-nopovi enagredanadokolinom(imakotu95metara, aokolina90-91metar) irinejeoko50-60metaraipruasepravcemis-tok-zapadsaznatnimpovijanjemodzapadapremasjeveroza-padu,odnosnoju nestranepremajugoistoku.Gredujesaju nei sjevernestraneome ilabara. Tosumeandri rje ice a avice,koja jejedanodbrojnihtransportera trebavskihvoda prekopo-savskihmovara, pasenetosjevernijei gubi utokokorje iceTolise. Korito a avicejejunaobalanaegrede, auzsjevernuobalujekrakrje nogmeandrakoji seslijepozavr ava. Natajjena inprirodnimputemzati enjedandiopovi enegrede. Ka-dajeprokopan irijaraknazapadnom, jakosuenomdijelugre-dedobijenojeizduenopoluostrvo. Uzdu junei sjevernestrane,koje ineobalugredeiznadmovare, postojetragovi nasipa. Nasvojimkrajevimaobanasipaseme usobnopribli avajuispajaju.Nazapadujenanjihovomdodirujednanasutahumka.Naistokusei ju ni i sjeverninasip-bedemzavr avajupojednomnasu-tomhumkom. Me usobnosedvijehumkenedodiruju, ataj raz-maku irini okodeset metarasuvratautvr enja. Mjetani ka uVida kailiVita kavrataina itavomovomvelikomobjektudvi-jehumkei vrataizme unjihsedodanas uravnici dobrodajuzapaziti. Mjetani itavovaj prostor zovuPoljebrani aili PoljeVita a. Zatimse ka e i gradina Branica i gradina Vita a. ImeBranica ebiti izvornoi prvobitno, jerjezaselak, dioselaObu-dovcaokolokalitetajo oddavninaBranica. Izaposljednjegrata je formirana i posebna katastarska cjelina, kaoselos ovimimenom.Takosepostepenonalokalitet prenosiimeVita a,pajeusekcijskimkartama izvani nom katastruobele enkaoVita auselu Branica.31) M. Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne drave. Sarajevo1957, vidjeti pod Brani i Kova .Uprolje e1964. godinenasipeuzrubgredepremamovaribiloje mogue pratiti ufragmentima kao u kaste trake. Zbogne egadijeloviovetrakenisuimali svudaujedna enu irinu, ne-gojeiznosilaoko4-6metara. Uljeto1981. godineovasetrakate kodaje pratiti bojomtla, toje svakakoposledica dubokogoranja. Me utim, rubovi gredei sadasebojomipakzapaaju. NazapadnomdijeluGradinedobrosevidei humkai iroki rovis-pred nje. Najbolje se zapa aju dvije humke na istonomdijelulokalitetai Vita kavrataizme uhumki, iakoisprednjih, izgledanijebiloiskopazemljeuciljudovo enjavode. Jo trebare idaje ovaj prikaz rezultat povr inskog uvida.Vi ejenegouoljivaidenti nost toponimaBranicasaime-nomutvr enjacastroBranich-Brani , Brani -kojespominjema arskipisani izvor iz 1408.32)Kakoseradioborbamadokojihdolazi potojema arskavojskaprelarijekuSavu,ondaodgovarai ire podrujena koje izvor upuuje. Ipak, ostajumnogobrojnedrugedileme.Na primjer, moeli se poetkom15. vijekauspjenokoristiti tvr ava sa bedemima odnasute zemlje? Moda je ovomo varnopodruje ipakimalo anseza uspjene odbrane.Dosadajena ojistoriografijiovoutvr enjesabedemimai humkama od nasute zemlje bilo potpuno nepoznato.Tako eseodmahmoepostaviti i pitanjenjegovihgradi-teljai, razumijese, vremenagradnje. Svetonijemogu ebezar-heolokihiskopavanja, apovrinski pregledi pruajusamojedno-stavni uvid, samnogouslovnihodgovorai pretpostavki. Prvoiz-nena enjepredstavljaarheoloki materijal vrloraznorodanpremakulturnoj i kronolokoj fizionomiji. Skupljanjejedinopopovr-ini.a. Ostaci naselja iz mla eg kamenog doba - neolita - Sunasjevernomdijelulokaliteta. Nalaze inefragmentikeramike,kremeniodbicii kamenealatke. Ovdjeje najvi a kotana itavojgredi i samoje ovaj,relativnomali prostor na prostranoj lokacijikori en tokom neolitskog doba. Zato neolitski ljudi nisu graditeljiutvr enja, jerne utvr ujeseprostor koji se nekoristi.b. Na ena je keramikakoja moe pripadati kasnombron-zanomdobu (12-9. vijek stare ere), ili starijem eljeznom dobu(9-5.vijekstare ere).Skromanpovr inskinalaz nedozvoljavabli a opredjeljenja. Ostaci kulture ovog perioda praistorije nalazese na sjevernom, ali i na zapadnom dijelulokaliteta. Zbog toga jemogu e da su nasipi utvr enja gra eni u ovom vremenu. No, nuno je napomenuti da iz kasnog bronzanog i starijeg eljeznog doba postoji u sjevernoj Bosni ve i brojgradina- utvr enja - alise ona nalaze redovno na visijama, npr. na Doborskom brijegu iznad korita rijeke Bosne.c. Na enisuibrojnitragovinaseljaizvremenamla egeljeznog doba - latena - od4. vijekastare ere do po etkanove ere, odnosno do dolaska Rimljana. Keltsko naseljavanje je) V. Klai , Povijest Hrvata II. Zagreb 1974, str. 338. 28ostavilotragovedu sjeverneobale, kodzapadnehumkei kodulaza naistonoj strani. Zanimljivoje da ususjednoj Slavonijipostojeutvr enjaodnasutezemlje, kojasugradili Kelti, pane ebiti iznena enjeakodaljaistra ivanjapoka udajegradinaBra-nica njihova gradnja.d. Najmla i stanovnici nanaemutvr enomnaseljusuSlo-veni. Nalazinjihovekeramikedu sjeverneobalegradeiokoula-zanaistonomdijelugradinetonesumnjivopotvr uju. Imafrag-menataodposudara enihslobodnomrukomi ra enihnagrnar-skomkolu, pasemogu i datumi kori enjautvr enjakre uodranogdozrelogsrednjegvijeka. Sude i potipu, ovoje izrazitoslovenskogradi te, aokolnemovaresudioi pretpostavkajed-nogodbrambenogsistema koji upotrebljavajupri odbrani svojezemlje. Moguejedasunai preci sagradili gradinuBrani uiliVita u,alijeistotakomogu edasuzateklive sagra enebede-me od nasute zemlje, pa ih samo obnovili i koristili.Prema navodima mjetana u selu Krukovo Polje, na lokalitetuKuli tepostojeuzemlji ostaci temeljanekekule. Ka u, tako e,daokonjeimauzemlji itemelja zidova,a svesutostare Kuline,pokojoj je Kuli te i dobiloime. Ovaj je polo aj ranije ovdjeopisan, jersenanjemunalazeostacistarihnaseljaizpraistorijeivremena rimske vladavine. Sada je nu nojo dodati da se naovommjestunalazei fragmenti keramikezrelogsrednjegvijeka.Buduaistra ivanjatrebadapokaukolikodubokouprolostiidumjesnapredanjai pamenja. Me utim, izuzetnojezanimljivoimejedne velike movare nedaleko od lokaliteta Kuli te, koja nosi imeTi ina. Susjednoselo i danas nositoime auturskomdefteru iz 16.vijekajezabiljeenokaoTi nica-Di nica.33)Upisanimizvorimajedna tvr ava srednjeg vijeka zabiljeena je 1426. godine kaoTi nica34), s tim to njena lokacija na terenu nije odre ena.Stare nekropoleJednoodnajstarijihgrobaljasrednjegvijekaunaemkra-jujeGr kogrobljeuDugomPolju. Lokacijajevisokarje naterasaiznaddolineBosnei tonamjestuvelikerje neokuke. Po-kraj njejeprobijendrumDoboj-Modri a, anazapadnoj stranije terasa presje ena koritommalogpotoka. Na ovompolo aju,prate i obaluBosne, rasutojegrobljeodzapadapremaistoku, udu ini oko60-70metara i irinomoko25-35metara. Takvostanjejezate eno1975. godine, kadajenabrojano15veihmra-morovaili kamenja, kakoovdje zovunadgrobne spomenike,ste ke. Ove najstarije sahrane evidentirane su na zapadnom dijelugroblja, poev odu a malog potoka. Tuse nalaziizgleda i jednahumka, danas vrlo blagonaglaena kao uzvi icapre nika 10-12metara. Na njoj su etiri spomenika. Po obliku, najstariji spome-) A. Handi , navedeno djelo, str. 138.) M. Vego, navedeno djelo, vidjeti pod Tinica.29nici su1sljemenjak, 5sandukai 9ploa. Materijal jekre njakijednavrstakonglomeratasatamnimi crvenkastimkrupnimzrni-ma.Svispomenicisupomjerenii, tojenajgore,ote enisutoli-kodanemaprimjerkakomenijeodbijenmanji ili ve i fragme-nat. Tojenajstariji dioGr koggrobljai porijeklomjeizvre-menabosanskedr avesrednjegvijeka(od13. dopoetka16. vi-jeka).Pored ovih velikih spomenika mramorova, postoje naGr komgrebljui spomenici mnogomanjih dimenzija. Jednugrupu ineuspravneploe-stele. Dobrosuobra enei nisuve-likih dimenzija - do jednogmetra. Smjetene su u nastavku starenekropole, prema istoku, a nabrojano je 15-20 primjeraka.Ovakvestelepostojenanaemtlujo odanti kihvremena, ako-ri enesuporeddrugihformi spomenika, tokom itavogsrednjegvijekana vrlo irokompodruju. Na prostorusjeverneBosne, uprvomvijekuturskeokupacijeovestelesu e i tipspomenikanad grobovima hri ana. Naj e e su bez obilje ja i ukrasa, rijetkoimajunazna enkrst,ilipraistorijskeineznaboa kesimbole-jabuku, mesec, zvijezdu. Tokom17. vijeka se polako gube, aizgledadasunapoetku18. vijekavrlorijetke. Drugugrupuspo-menikanaovoj nekropoli inemaleplo e, naj e eduineoko0,4-0,5metara. Tosuneugledni primjerci naj e e odpe arakamenai vrloslabeobrade. Samodu nestranenosetragovepri-tesivanja, a dosta rijetkojejednimnevjetimi nemarnimurezi-vanjemnaznaenkrst. Drugihznakovanema. Naprostorunekro-poleovemaleneobra eneploesuizmjeanesastelama, aliihjeve ibrojunjihovomneposrednomsusjedstvuipremaistoku.Tusestvarajuomanji, zasebnideonekropole. 1975. godinenabroja-nojeoko40primjeraka. Potonamalimploamanemazapisa,vrijemenjihovognastankai trajanjajeodre enomjestomi redo-slijedomkojeimajuunutar nekropolekaocjeline, kaoi poloa-jemnavi enekropolausjevernoj Bosni. Oitojedasutoobi-ljejanadgrobovimahri ana, podizanazavrijemeturskeuprave.Ovakvi neugledni spomenici nagrobljima hri anskerajenisubiliposljedicasamoloegekonomskogstanja (jerkamenovdjenikadanijebioskup, niti nedosti ani najve oj sirotinji), ve prijesvegaturskihzabrana podizanjaspomenika saznakom krsta. Iz iznesenihpodataka daje se odrediti hronoloko mjesto malih, slaboobra enih ploa na nekropolama u sjevernoj Bosni -njihovanajranijapojavapripadakraju16. vijeka, zatimtrajutokom17. i18. a sporadi no i do polovine 19. vijeka.Posljednjai najmla agrupanadgrobnihspomenikazauzi-makrajnji isto ni dioGr koggroblja. Spomenici sejavljajuudvaoblika. Prvi jeuspravnaploa-stela-kojajesformalnestranegledajui, nastavakstarihstela. Moebiti visokado1me-tar, marljivojeobra enai uvijekimaplasti nooblikovanznakkrsta.Drugi oblikje spomenikkrst ili krstaa. I njihje bilonagrobljimatokomsrednjegvijeka. Sadasutoprimjerciskromneveli ine, dooko0,6mvisine. Na nekimpostoje tragovi urezanihirili nihslova, najednomkrstukaodajeozna ena1789.godina,ali tonijesasvimsigurno. UsusjednomseluPodnovljunalazi sestarogroblje na Lipi, gdje dva spomenika uoblikukrsta sadr epouzdanonaznaene1791. i 1817. godinu. Istogjetipai najstarijidatirani spomeniknagrobljuuposavskomseluMiloevcu, kojiimaubiljeenu1819. godinu. Tosvezna i dase najmla agrupaspomenikanaGr komgrebljujavljanasamomkraju18. i po-etkom 19. vijeka.Gr ko greblje u DugomPolju je bilo seoska nekropolasrednjovjekovnogselaLjubio a, kakotopotvr ujuturski popisiiz1570. i 1600. godine. Danasgrobljeimavelikukulturno-istorij-skuvrijednost. Nanjemususahranevr eneuneprekinutomnizuod13-14vijekadonaihdana. Njegovi nadgrobni spomenici sujednasvojevrsnaslikai odsjaj naeprolosti -kulture, vjerova-nja, ljudskih te nji i bezna a, trajanja u vremenu.Posebno je dragocjen hronoloki redoslijed od tri grupespomenika, koji suu na imkrajevima vrlo rijetko na jednommjestu. Timejepruenamogunost vremenskogopredjeljenjave-likogbroja grobalja usjevernoj Bosni, kodkojihpostoji samojedanhorizont sahranjivanja, odnosnosamojedna grupa spome-nika. Svejeovovrlozna ajnozaistorijuovogkrajakadaseznadajepisanihistorijskihdokumenatasavijestimaonaimseoskimnaseljimaizuzetnomalo. Zatim, dokazujesedajenaaseoskaar-hitektura tokomsrednjegvijeka popraviludrvena, pa je tokomvijekovabeztraganestala. Zatosunekropole esto, akvrlo e-sto, jedini tragovi postojanjanaihsrednjovjekovnihseoskihna-selja.SrednjovjekovnoseloLjubioaimalojejo jednogroblje.Tojetzv. MadarskogrebljenapoljuTalinovaciliMadarevac.35)Ovaj se lokalitet nalazi nalijevoj, znatnopovi enoj obali rjeiceLjubioa, nedalekoodnjenogu audolinurijekeBosne. DanasnaMad arskomgrebljunemaspomenika, aposljednji jenestaopri gradnji druma1975. godine. Ovdjenijebioveliki broj mra-morova. Izgledadajeupitanjubiloporodi nogrobljenekogsit-nogfeudalcasrednjovjekovnebosanskedr ave, u ijemjeposjedubilo i selo Ljubioa.Jo jezanimljivozabilje iti daostarimgrobljima postojiveliki broj pri ai raznihvjerovanjaonjihovompostanku, oto-me ijasu, kaoi odredbeda se grobovi ne smijuraskopavati ispomenici uni tavati.MadarskogrebljenaNjivicamauVranjakujeseoskogrob-lje srednjovjekovnognaselja BrestovoPolje, koje se spominje uturskomdefteruiz1533.36) godinekaomezra-opustjeloseloublizini Modri e. NekropolajevisokoiznaddolinerijekeBosne, naogranku Trebave. Najvi i polo aj na groblju sadr i najstarije spo-35)M. S. Fi l i povi , Pril ozi .. . st r. 65. Ovdj ej edo l odozamjeneimena-prof.Filipovi Gr ko grebljezoveMad arskoi obrnuto.36) A.Hand i ,navedeno djelo,str.139.31menike, koji pripadaju vremenu srednjovjekovne bosanske dr a-ve. Imai ploa-stelai malihneobra enihploaizvremenatur-ske okupacije.Greda kod Humke Mi i a u Skugri u je nekropola bez nad-grobnih spomenika. Prilikomoranja ovdje su naeni grobovi. Za-nimljivo je da nalazi oruja (koplja, noevi) upuuju na vojni kogroblje, ili navei broj sahranaposlijenekebitke. Grobljepripa-da vremenu 14-16. vijeka.Groblje kod Varo-damije u Modri iNajstariji dio naselja Modri a u kome je ivjelo hri anskostanovni tvozvalose Varo ili Varoi. Tokomrata 1683-1699.godinenestalojeovoghri anskogstanovni tvauModri i, asnji-hovog groblja neki nadgrobni spomenici dospjeli su kod Varo--damije.Jezen-ta ispreddamijezapravojejednanadgrobnastelasastarog groblja. Po nekimdrugimvijestima, ovo staro hri anskogroblje se nalazilo na mjestu gdje je kasnije sagraena Varo -damija.Staro groblje u DobrinjiOvdje je iz vremena oko1690. godine na enovi e spomeni-kauoblikunetoveihploa-stela(dojednogmetraduine). Onepripadajuprvimvijekovimaturskeuprave. Na enojei nadgrob-nihspomenikauoblikuni ana.Postojepredanjada jeovdjebilai damija, aneki kaudajeprijedamijeovdjebilai crkva. Lo-kalitet nije istra ivan.Dami te u BotajiciPostoje predanja da je u sjevernom dijelu sela, iznad doline rijekeBosne, nekada ivjelo muslimansko stanovni tvo. Pri a se da je onoizbjegloodavdeprednekomvojskom. Podrugoj pri i, ovoselojekuga raselila i stanovnici su se razbjeali nekud preko rijeke Bosne.ehitluci u JakeuOvaj lokalitet je iri prostorname i premaPeniku.37)Iakonisuvrena ira istraivanja niti suprilikompovrinskogpregledana eni nadgrobni spomenici, ipaknijeiskljuenodaovdjepostojistaro groblje. Pri a se da je tu sahranjena nekakva vojska i vojnici kojisu izginuli za vjeru (islam). teta je to ovdje nisu vrena istra ivanja.37) Katastarske knjigesela Jake, popis parcela ehitluci.32 Ve jegovorenootomedajecrkvanalokalitetu elijenaDugimnjivamanaTrebavi jednaodnajstarijihuovomkraju. Po-stojejo dvije, tako evrlostarecrkvineuseluSkugri u. PrvajenalokalitetuKlisaiznadgradineNenavi te,naobaliTolise. Dru-gasenalazi udolini, unutar rimskihruevinanalokalitetuCi-gla.38) Izuzevtoga tosumjetani pri poljoprivrednimradovimanalazili kamene temelje, ogra evinama na oba lokaliteta ni tadrugonijepoznato. Zaobamjestapredanjekaedasucrkveiz-bjeglepredturskomsilomibezakonjem.Ovakvanarodnapreda-njasunaj e edobrozapamenai ta na, jersunamnogomjestaprovjeravanaiskopomtemelja, pasepokazalodauzemlji postojetemelji od spaljenih i razorenih crkava.Crkvina pokraj brijega DoborUnutar tvr avskihzidovanaDoborunematragovagra e-vinekojabimoglabitibogomolja. Zbogtogajepotrebnopoklo-niti punopovjerenjapredanjukojejezapamtilotvr avskucrkvuizvantvr avskihbedema. Tojemali zaravnjeni prostornalijevojobali potokaMunjae, aiznadizvorakoji mjetani zovuPecara.Ovaj prostorjebiozahva enstaromtrasomdrumai tadasuna-eni dijelovi temeljanekegra evine. PodimenomCrkvinaovaj jeprostor ubilje en i u katastarske knjige za selo Jake.39)Potrebnoje, nakraju, re i danapodrujuoptinepostojejo neka stara crkvi ta, ali da ni ona nisu istra ivana.38) M. S. F i 1 i p o v i . Prilozi... str. 86.39) Katastarske knjige sela Jake,popis parcelaCrkvina.MODRI ASAOKOLINOM USREDNJEMVIJEKUModri a ima relativno staru prolost. Spominje se ve napo etku14. vijeka. IakojeusrednjemvijekubilamanjenaseljeuodnosunaDobor,kojijekrajem14.inaroitouprvojpolovini15. vijekabioutvr eni grad, upisanimspomenicimaonasespo-minje neto ranije.Modri a jesmjetena na ivici Panonske nizije, na desnojobali rijekeBosne. Dolinomterijekeusrednjemvijekuvodiojetrgovaki (put sarijekeSave najug, tuunutranjost Bosnei Sr-;bije, zbog ega je bio i va an strateki pravac. Njimesukroz itavsrednji vijek prodirale ma arske trupe u unutranjost bosanskedr ave, ratujui s Bosancima. Gradovi Dobor i Doboj upredjeluUsore spominju se vrlo esto u bosanskoj srednjovjekovnoj istoriji.Dva najzna ajnija srednjovjekovna lokaliteta na podrujudananjeModri esokolinombilisuistoimenonaseljeipomenutigradDobor, smjeteni nateritoriji Usore. Sobziromnauskupo-vezanost prolosti naselja sa istorijom itavog podruja, najprije sevaljaosvrnuti nasamkraj Usorai njegovuprolost, patekondarazmotriti istorijat Modri e s okolinom.UsorajenajprijeobuhvatalasamodolinurijekeUsore, dabi se vremenomtaj pojamproiriona cijeludonjuoblast rijekeBosne, sve doSave, zajednosa gradovima Dobojem, DoboromiSrebrenikom.1) Sirenje usorske oblasti i samog naziva mogu sepratitisamounekimaspektima. Prvevijesti oUsori, kojepoti uiz13. vijeka, upu ujunazakljuakdajeupitanjukraj ograni ennadolinuUsoreimjestaisto noodBosne, okoTuzle. inisedasusjeverne granice(toje bilarijeka Sava),kaouostalom izapadne(razvodeizme uporjejaUkrineiBosne)bilenepromjenljive. Sre-dinom14. vijeka, uvrijemevladavinebanaStjepanaIIKotroma-ni a, u Usoru se ubraja i grad Srebrenik sa ograncima Majevice, a1) Di n i Mihailo, Zaistorijurudarstvausrednjevekovoj Srbiji i Bosni I.SAN, Posebno izdanje, Odeljenje drutvenih nauka, knj. 14, Beograd 1955, 32.In castro Doborvocato in districtu terrae Usora vocatae, F e j e r .G., Codexdiplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis. X/4, Buade 1829, 52.1400-te godine i posjedi uz Drinu, u kojimgospodari vojvoda Vuk-mir Zlatonosovi .UprkososkudnimizvorimakojigovoredaseistorijatUsoremoepratiti samodvavijeka (od13.dodrugepolovine 15.vijeka),postojebrojnipokazatelji koji potvr uju9ajeodre enapoliti kaautarhijaoveoblasti nastalamnogoranije, odkojihjeposebnoindikativannjen geografski poloajme u mnogopoznatijimi boljeorganiziranim oblastima, kakve su bile srednja Bosna, Ma va,Slavonija i Donji krajevi.Bli uhronologijunastankaimenaUsorai teritorijalno-poli-ti keorganizacijeoblasti tekojeustanoviti. ImeUsorajo uvijeknijenaunoobjanjeno. Pretpostavljasedajeanalognonazivuri-jeke, alitakvupretpostavkunijemoguepouzdanoniprihvatiti, niodbaciti.Unajstarijimarhivskimizvorimapisanimlatinskimjezikom,naj e eodstranenotararimskei ugarskekancelarije, samoto-kom13. vijekanazivUsorasejavljauraznimoblicima. Tako, naprimjer, 1225. godinespominjesenazivWosora, Wasera, desetakgodinakasnije(1236)Wasscura, 1244. godineWosora.2)Udomaimizvorimaovaj nazivsespominjetekutre oj deceniji14. vijekaitoupravomoblikuUssora.3) Bosanski banStjepanII Kotro-mani na svoj pe at, pored ostalih, unosi i titulu ban usorski.4)Sobziromnapretpostavkuda irenjeimena,atimeipoliti-kirazvojoveoblastidatirajuipoti uodimenaprvobitne upeuslivurijekeUsore, istoimena oblast bi se irilaizovogjezgra udonjeporjejerijekeBosne, zatimlijevomidesnomobalomrijekena zapad do Glaa, a na istok do Drine.NazivUsora ouvaose i na zapadnoj periferiji oblasti uzistoimenurijekui uimenunahijeUsora. NasjevernimobroncimaMajevice sa uvao se identi an naziv manje teritorijalno-politi ke je-dinice sa imenom Visori-Visore, ikoje se spominje jo u 15. vijeku.5)Teritorijalnuorganizacijuusorskeoblastiusrednjemvijekunijemogueucjeliniisasigurno urekonstruisatizbognedostat-kapodataka. Urjeavanjutogproblemamorali bi smoseposlu-iti izvjesnomanalogijom. Usoromseudananjevrijemenazivasamo jo manjapredjelnacjelina koju inisliv istoimenerijeke.NaseljeModri ajebilasmjetenou upi Nenavi tekojaseprostirala uz donji tok i u e rijeke Bosne.Ime upespominje se2) Fe r me n d i n, E. , Ac t a Bos nae pot i s si mumeccl e si as t i cac umi n-serti s edi t orumdocument orumregest i s abanno925usaue adannum1752.Zagrabiae1892,7,10,13.3) Thalloczv,L.,StudienzurGeschichteBosniensundSerbiensimMittelalter. Mnchen undLeipzig 1914, 15, 17,18. Stojanovi Lj.,Staresrpske povelje i pisma J/l. BeogradSrem. Karlovci 1929, 55.4) An el i , P. , Srednj ovj ekovni pe at i i z Bosnei Hercegovi ne. Dj el aANUBi H, knj . 38, Odj elj enjedru t veni hnauka. Saraj evo, 1970, 1617.5) abanovi , H., Bosanski paaluk. postanakiupravnapodjela.Djela Naunog drutva BiH, XIV, Sarajevo 1959. 172173; 202.36u jednomizvoru iz 1326. godine.6) Istina, u izvoru se nespominje pojam upa, ali ne treba sumnjati u postojanje takveupravnejedinice, sobziromnatodasepodtimterminomuturskomdobuspominjenahija.7)Ujednoj povelji bosanskogbana Stjepana II Kotromani a, uz Nenavi te poimeni no sespominju i naselja Modri a, Jake itd., koja je zajedno saposjedima bandarovaoknezuGrguruStjepani uza vjernuslubu, s pravomtrajnog naslje ivanja.8) Nenavi te se udarovnicinespominjekao upa, toupuujenazakljuakdatako nije glasilo ni ime upe.Granice Nenavi tasepoklapajusapodru jem dananjihoptinaModri a,Gradaae, Oraje, Bosanski Samaci Odak,na drugoj strani rijeke Bosne. Ovakvu teritorijalnurasprostranjenost Nenavi ta spominje jedan turski defter izXVI stoljea.9) Glavninu nekadanjeg Nenavi ta ini danasbosanskaPosavinakoja, porazmatranjimaetnologaMilenkaS. Filipovi a, obuhvata nisko zemlji te na desnoj straniSavepoeviodBosanskogSamca, odnosnododonjegtogarijekeBosne, padaljenaistok. U iremsmislu, Posavinaje itavaravnica od Save pa sve do Trebave i Majevice planina najugu.10)upaseve ukasnom srednjemvijeku dijelila nadvijemanje upravne jedinicesa sredi temuDoborui Grada cu.Ovakav zaklju ak name e lokacija utvr enih gradovaDobora i Grada ca, a tvrdnju potkrijepljuje i stanje izturskog perioda.Jo prije 13. vijeka veliki dio Nenavi ta je bio podijeljennavlastelinstva. Uprvoj polovini13.vijekanatompodru juse naziru ve formirani vlasteoski posjedi Tumicha (nijeiskljuenodaseradioposjedupod mnogopoznatijem imenuDubimka) i Tolisa, koji su pripadali rodbini i sinovimabosanskogbana Bori a.11) Tujebilosmjetenoi prostranovlastelinstvo bosanske biskupije, osnovano darovnicomhercega Kolomana, a kasnije u vi e navrata proirivanodarovnicama bana Ninoslava, ugarskog kralja Bele IV, aneto kasnije ibana Prijezde iTvrtka I Kotromani a. Imaloje iroka imunitetska prava i pona alo se kao posebanupravnidi -trikt.Uzapadnomdijelu upeNenavi teposjedesuimaliHrvati-ni i.Usklopunjihovezemljenalazilasuseinaselja Jake, Modri a i malo poznato naselje Volovi .12)Pouzdanoseznadasuutom kraju posjede imalii Samkovi iitouJel avici.13) Sobziromnavei broj donacija koje inebosanski banovi, name e se zakljuak da6) Tha l l c zy, L. , St udien. st r . 14. Du ani S. , Samrt ni i pogrebniobi aj i pravos l avni hSrbauUsor i . Hr i ans kodel o, Skopl j e, 1938, 3-4.7) Hand i , A. , Tuzlai nj enaokol i nauXVI vi j eku. Sar aj evo1975, 51.8) Tha l l c zy, Studien. str. 14-15.9) Vi epodat aka vi di ot omekod: Hand i , Tuzl a. 139.10) Filipovi , S. M., Prilozi etnolokom poznavanju severoisto neBosne. ANUBiH, Gra a XVI, Sarajevo 1969, 111-112.11) T h e i ne r, A.,Veteramonumentaslavorum meridionalium sacramillustrantiaI. Romae, 1863,297-298. Smi iklas,T., CodexdiplomaticusIV, Zagreb1906, 236-240.12) Thal l czy, Studien. 331-332. Fer mend i , ActaBosnae.40- 42.13) T h a ll c zy,Studien.14.jeveliki diotogteritorijabiovlasni tvobosanskihvladara. Predsamkraj samostalnostibosanskedr aveutomkrajunaziremopo-sjedRadivoja Ostoji a dugogodi njegsuparnika kralja Tvrtka IITvrtkovi ainjegovognasljednikaStjepanaTomaa, kojimujebiobrat. Nijepoznatokadajeovaoblastuosnoviformirana,nitidali sunjomei ranijegospodarili lanovi vladarskekueKotroma-ni a, ili samo lanovi njenih ogranaka.Uperiodukasnogfeudalizma, uUsori supostojaleposebneteritorijalne jedinice koje su predstavljale upravne di trikte sacentrimanaj e e u utvr enim gradovima. UzapadnomdijeluUso-re, koji obuhvatai modri ki kraj akoji nosi nazivNenavi tespo-minju se Jake, Volovi i Modri a.14)Kratak pregled istorije Usore u srednjem vijekuNajranijasrednjovjekovnaistorijaovogkrajanezaobilaznojepovezanasprolo uBosneuvrijemeprvihnjenihbanova. Po-dacigovoreda jejedanodprvihpoznatijihbosanskihbanova,Bo-ri , porodi neposjedeimaouSlavoniji, kojisudjelimi noprela-zili inadesnuobaluSave, uu ipojasPosavine, kojigeografskinijepripadaobosanskoj dr avi.15) Ovaj kraj jeusastavubosanskedr avejo uvrijemebanaKulina. Nasluujesetoizkasnijegpe-rioda, izvremenaprvevladavineTvrtkaIITvrtkovi a.Ovajbosan-skikralj,uvrijemesukobasaugarskimkraljem igmundom1406.godine, aljesvojeljudenanapuljski dvorimolitamonjegkraljaLadislavadamupotvrdi zemljei granice kojejeBosnaimalauodnosunaUgarskujo izvremenabanaKulina.16)Sudbinujeovajkraj dijeliosabosanskomdr avomi uvrijemevladebanaMatejaNinoslava. DajeUsora, asanjomi modri ki kraj dioBosnene-dvosmislenopotvr ujenekolikopisamapapskekurijeizprvepolo-vine13. vijeka, ukojimsespominjeusorskiknezSibislav, sinpo-kojnog bosanskog bana Stjepana, kao jedinizatitnikkatoli kevje-reodherezekojaharacijelomBosnom.17) Izsvogporodi nogpo-sjedabosanskibanMatej Ninoslavjebosanskoj biskupiji, poodo-brenjuugarskogkralja, daozemlji ni prilog. IzpoveljeugarskogkraljaBeleIV, izdate20. jula1244. godine, vidi sedajegrani nazemlja darovanihposjeda na jednomdijeluzapadne strane bilaTolisatumpossessionesinVozora, datasecclesiaeaNinoslavobano, quarummeassunt: fluviusTolvchaetSava, fonsModricha,ubi cadit in Bosnam.18)14) Nenavi tesModri omknezGrgur Stjepani dobioje1323. godineod bosanskog bana Stjepana II Kotromani a, zajedno sa selima e ava,Hrastu,Jake ,Volovi iModri . T ha llo czy, Studien.13-14.15) orovic, V., BanBori i njegovi potomci. GlasSKA182, Beograd1940, 45-63, 52.16) Lucius, De regno Dalmatiae et Croatiae. Amstelaedami 1666, 261-262.17)Fermendin,ActaBosnae.15.18) Isto. 12-13.Posvoj prilici, banMatej Ninoslavjenaslijedioposjedepriu uBosneuSavu. Taj kraj jeuaousastavbosanskedr ave uvrijemevladavinebanaKulina. Nakon toseoslobodiovizantij-skeipriznaougarskuprevlast, zavjernostugarskojkrunidarovanisumudonjougarskiposjedi, UsoraiSoli.19)SvojuvjernostKulinje,neposrednim ue em iskazao i u ratu Ugarske sa Vizantijom. Bi eda je ugarski kralj zbog tih zasluga i darovao bosanskombanuposjed Usoru i Soli.Uprkos injenicidajebanKulinsredioodnosesUgarskom,priznavi njenuvrhovnuvlast, tomujeobezbje ivalounutra-njusamostalnost zemlje, opasnosti sa sjeverasustalnoprijetile,najvi ezbogvjerskihproblemakoji supotresali bosanskubano-vinu. Pojavahereti kogpokretauBosni davalajepovodaugar-skimkraljevimadavrlo estoprovaljujuuBosnui tamoradenaiskorjenjivanjuhereti kogpokreta. Najve i diotihpohodai aojedolinom Bosne kroz modri ki kraj.Ve uvrijemeKulinovognasljednikaBosna jezapalauveo-ma te ak poloaj, u kojem je njena samostalnost dolazila u pitanje.Nakon tojeizBosneoti aopapski legat borbuzaiskorje-njivanjehereze, preuzeojeugarski episkopat. Papasenaugarskekraljeveutoj borbi nijemogaooslanjati zbogunutranjihsukobaplemstvai kraljaAndrijeII, koji jerezultiraofamoznomZlat-nombulomAndrijeII1222. godine.ZadjelovanjeuBosni naro-itoje biozainteresirankatoli ki nadbiskupUgrin, komeje kraljAndrijadarovaoBosnu, Soi Usorusazadatkomdaistrijebi he-rezu u timoblastima. Ovu darovnicu, koja nije imala nikakvuprakti nuvrijednost, potojesamodavalapravnuosnovuzabu-duu vlast nad Bosnom, potvrdioje i rimski papa1225. godine svo-jombulom. Njemujepokanonista kompravupripadalazemljaukojoj supostojaliheretici.Neizvjesnojedalijetaj pokretdjelo-vaoiuNenavi tuikojejebilouneposrednomsusjedstvusaUgar-skomigdje jeugarskiuticaj bionaroitovelik. Osim toga, u ovomkraju se osje ala neposredna crkvenavlast kalo ke biskupije.Oskudne suvijesti kojegovore oBosni nakonsmrti banaKulina. Ostajenepoznatokogajenaslijedionabosanskomprije-stolju. Nejasnojei to tasezbiloskrajevimanau uBosneuSavu. Nijepoznatodalisuoniponovnopotpali podugarskupre-vlast. UBosni seve tadasudbinaheretikapovezivalasasudbi-nom uvanja dr avne samostalnosti. Ugodinama poslije Kulinabosanski banjeizvjesnovrijemeneki Stjepan, komejepoznatosamo ime i za koga se zna da je imao sina Sibislava koji je bio knezUsore utre oj deceniji 13. vijeka. Za njega izvori kazujuda jerevnostankatolik, zarazlikuodostalihbosanskihvelikaakojisu prihvatili herezu.20)19) Klai , V.,Poviest Bosnedo propastikraljevstva.Zagreb1882,52, napom. 22.20) T h e i n e r, A., Vetera monumenta historica Hungariam sacramillustantiam I. Romae 1862, 147.39Nakonsmrti bana Stjepana, bosanska biskupija je postalapodlonakalokoj. Biojetote akudaracpoliti koj samostalnostiBosne. Prekokalokognadbiskupa, komejeve ranijedarovanaUsorai So, zajednosaBosnom, trebalojedaseiri uticaj ugar-skogdvorauBosni.Doma esve enstvoinarodnijezatohtjeloni da uje. Sli nostanovi tejezauzeoi novi banMatej Ninoslav,no, kako su prilike bile jae od njegove moi, na kraju se ipak moraopokoriti ugarskomdvoru. Time je sprije io ve e zlo koje jezaprijetilo od kri arske vojske, koju suna Bosnupoveli kalokinadbiskup i herceg Koloman.Ninoslavsepotuiopapi maKolomanakoji podr avaknezaSibislavaunastojanjimadasedomognebanskestolice. OnseuUsori jo uvijek dr ao kao samostalan knez.Imenovanje za bosanskogbiskupa, stranca -dominikancaIvana iz Wilhausena u Westfaliji, izazvalojenezadovoljstvo i samogbanaNinoslava.Biojetonovpozivnakri arskuvojnu, kojajeza-poela1234. godinei potrajalapunihpet godina. Pohodseuglav-nomodvijaoudolinama rijekaBosneiVrbasa. Njimenisubili po-te eni ni krajevi pri u uBosne(Nenavi te). Dabi tovi eodu-evio Kolomana za kri arski pohod, njegovotac, kralj Andrijadarovaomujeupunovlasni tvoBosnu, istoonakokao tojujedarovaokalokomnadbiskupu. Darovnicujepotvrdioi sampapapoetkomaugusta1235. godine.21)UovimsukobimasaMa arimasvaseBosnaujedinila. Ugarskomdvoru, odsvihbosanskihvelika-a, jedinojeostaovjeranSibislav, knezUsore,sasvojommajkomAnom, potosenadaoda ese uz pomo Kolomana iMa ara doe-pati banske asti i svoju vlast proiriti na itavu Bosnu.Prednaletommnogoja egneprijatelja Matej Ninoslavjemoraonapustiti zemljui skloniti seuzale uDubrovnika. Zavri-jemeNinoslavoveodsutnosti Kolomanjenabanskustolicuuzvisionjegovogro akaPrijezdu, ijejebanovanjepotrajaloveomakrat-ko, potoseizBosnepovukaozajednosKolomanom. UsjevernimkrajevimaBosne, ukrajevimaokou aistoimenerijekegospoda-riojeidaljeSibislav, usorskiknez. OvakvostanjepotrajalojedoprodoraTataraprekoovog(podruja. Unaletubrzetatarskeko-njicestradalisuikrajevijunoodSave,dokjediotatarskih eta,u povratku, proao dolinom Bosne u Panonsku niziju.Provala Tataraskrenula je pozornost ugarskogkralja BeleIV odBosne.Ninoslavsenesmetanomogaovratitiuzemlju.Pri-jezdajemorao da bje i iz Bosne i na banskustolicuje ponovno doaoMatej Ninoslav. Sad je Ninoslav ekao trenutak da se osveti isamomugarskomkraljuBeli IV. Veleizdajukojuje poiniobo-sanski banudoga ajimaokoTrogiraiskoristiojeugarski kralj,pajesvojskomli nokrenuonaBosnu. Poetkommaja1244. go-dineBelaIVnalaziosesvojskomuVirovitici, audrugoj polo-vini juna zaustavio se u Glau, ma samoj me i Usore, odakle je pro21)- 133.40valjivaouBosnu.22)Nisupoznati detalji ovograta, ali se ini danijedugopotrajao. UbrzojedolodoizmirenjabanaNinoslavaiugarskog (kralja.Uovomratunajvi ejestradalabosanskabiskupija. BelaIVizdaoje20.jula1244.godinebiskupuPonsipoveljuukojojisti edajeuBosni herezatolikadajeveomamali broj pravihvjernika.Zbogtoga daruje crkvi i bosanskombiskupuizvjesneposjede uvukovskoj upaniji- akovoiBliznu.Osimtoga,potvrdiojesveono to joj je darovao herceg Koloman, te ponovopotvrdio posjedeuUsori kojejebanNinoslavbosanskojbiskupijidaonazapovijedi pris