SVEUČILIŠTE U ZADRU

ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI

STUDIJ KULTURA I TURIZAM

Ante Bitunjac

MOGUĆNOSTI RAZVOJA TURISTIČKE KULTURE GRADA

SINJA

Seminarski rad

Zadar, 2014.

SVEUČILIŠTE U ZADRU

ODJEL ZA TURIZAM I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI

STUDIJ KULTURA I TURIZAM

Ante Bitunjac

MOGUĆNOSTI RAZVOJA TURISTIČKE KULTURE GRADA

SINJA

Seminarski rad

Doc. dr. sc. Vesna Kalajžić

Zadar, 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD………………………………………………………………………………1

2. TURISTIČKA KULTURA…………………………………………………………2

3. GRAD SINJ………………………………………………………………………....4

3.1. GEOGRAFSKA OBILJEŽJA GRADA SINJA…………………………..4

3.2. POVIJEST GRADA SINJA………………………………………………5

4. TURIZAM GRADA SINJA………………………………………………………...6

5. MOGUĆNOSTI RAZVOJA TURISTIČKE KULTURE GRADA SINJA…….......9

6. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………11

7. POPIS LITERATURE……………………………………………………………...12

8. POPIS ILUSTRACIJA……………………………………………………………..13

1. UVOD

Turizam je danas vrlo važan segment u gospodarstvu svih turistički orijentiranih zemalja.

Ta kompleksna pojava utječe na društvene, ekonomske i gospodarske sfere. Mnoge zemlje se

razvijaju upravo s turizmom, što možemo vidjeti i na primjeru Hrvatske. Neizostavan pojam

kada govorimo o turizmu je i turistička kultura, koja spada u opću kulturu.

Hrvatski turizam se uglavnom bazira na ljetnom (kupališnom) turizmu na obali. Nažalost,

Hrvatska ima mnogo neiskorištenih turističkih resursa i neotkrivenih destinacija kojima treba

dobra promocija. Za primjer možemo uzeti Cetinsku krajinu i glavno središte grad Sinj.

Cilj ovog seminara je definirati turističku kulturu te predložiti mogućnosti razvoja

turističke kulture grada Sinja.

U prvom poglavlju definirati će se pojmovi turizma, kulture ten a kraju turističke kulture.

Drugi dio govori o gradu Sinju, o geografskim obilježjima i povijesti grada. Tema zadnja dva

poglavlja je turizam grada Sinja i mogućnost razvoja turističke kulture grada Sinja što je i cilj

seminara.

Pri izradi seminarskog rada korištena je stručna literatura te internetski izvori.

1

2. TURISTIČKA KULTURA

Za razumijevanje pojma turističke kulture najprije će se definirati pojam turizma,

a zatim i kulture. Također će se objasniti razlika između turističke kulture i kulturnog turizma.

Turizam, kao što je već spomenuto, jača gospodarstva mnogih svjetskih zemalja pa tako i

same Hrvatske i njegova važnost je neupitna. Definiciju turizma koju su iznijeli Hunziker i Krapf

1942. godine, a kasnije ju prihvatio i nadopunio AIEST ga najsveobuhvatnije definira, a glasi:

„Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta,

ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije vezana nikakva

njihova gospodarska djelatnost.“1

Kultura je sociološki fenomen, a predstavlja svekoliku društvenu, gospodarsku i duhovnu

aktivnost. Također se odnosi na sveukupno ljudsko stvaralaštvo, posebno na područja umjetnosti

i kreativnosti, ali i jezik, način života, baštinu te kulturu.2

Prije definicije turističke kulture važno je napomenuti da ona nije isto što i kulturni

turizam, štoviše to su dva potpuno različita pojma. Kulturni turizam je specifični oblik turizma, a

prema Richards i Greg ga definiraju kao turizam koji: „označava kretanje ljudi koje je

uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihovog uobičajenog mjesta stanovanja, s namjerom

sakupljanja novih informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe.”3

Sintagma turistička kultura nastala je od dvije riječi, a to su turizam i kultura.

Pojednostavljeno možemo reći da je to kultura koja se odnosi na turizam i turiste. Turistička

kultura razmatra kako sustavno graditi turizam, misleći pritom na osvješćivanje važnosti baštine.

Nastoji ponuditi znanja iz područja turizma, marketinga i poduzetništva,ali također i poznavanje

jezika, dobrog komuniciranja te timskog rada.4

1 PIRJEVEC B.,KESAR O.: Počela turizma, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2002., p. 52 http://www.turisticka-kultura.com/files/prirucnik.pdf (12.05.2014.)3 http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23209& (12.05. 2014.)4 http://www.turisticka-kultura.com/prirucnik/kultura-i-turizam/kulturni-turizam-i-turisticka-kultura (12.05. 2014.)

2

Cilj turističke kulture je pozitivan odnos prema turizmu i turistima, temeljen na

svijesti o vlastitom kulturnom, prirodnom, zavičajnom i nacionalnom identitetu te

prepoznavanju i poštovanju različitosti.5

Stoga da bi turistička kultura uopće postojala treba se prvo razviti svijest i poštovanje

prema svom zavičaju te nacionalnom identitetu da bi mogli poštovati tuđi. Drugi, jednako važan,

preduvjet je gostoljubivost. Bez gostoljubivosti (vrlo važan segment turizma) nema dobrog

poslovanja, jer nema zadovoljnog turista.

Treći važan segment je povezanost obrazovanja i kulturne raznolikosti, a odnosi se na

učenje stranih jezika, edukacija o povijesnim i političkim prilikama u određenoj zemlji te

edukacija o vjeri. Ovim obrazovanjem stječe se približavanje drugim kulturama koje smanjuje

praznine i razdvojenost. Tu se nameće pitanje kako pojačati povezanost obrazovanja i kulture

putem važnih programa zajednice, s posebnim naglaskom na promicanju kulturne raznolikosti.6

Dakle, bez razvijene turističke kulture nema razvijenog turizma. U državama gdje je

turistička kultura dobro razvijena, turizam je također dobro razvijen. Obrazovanje je bitan

segment turističke kulture jer se obrazovanjem stječu važna znanja koja pomažu u razvijanju

turističke kulture pa tako i turizma.

5 http://os-vis.skole.hr/skola/projekti/turisti_ka_kultura (12.05.2014.)6 JELINČIĆ D.A.,GULIŠIJA D.,BEKIĆ J.: KULTURA, TURIZAM I INTERKULTURALIZAM, Meandarmedia, Zagreb, 2010. p. 114.

3

3. GRAD SINJ

3.1. GEOGRAFKSA OBILJEŽJA GRADA SINJA

Sinj je grad u Hrvatskoj, a nalazi se u Dalmatinskoj zagori. Pripada Splitsko-dalmatinskoj

županiji. Pokraj Sinja protječe rijeka Cetina pa je Sinj središte Cetinske krajine. Grad je okružen

sa četiri planine a to su: Dinara, Svilaja, Kamešnica i Visoka. Nalazi se na 320 metara

nadmorske visine. Klima je kontinentalna. Ljeta su vruća i suha, a zime su oštre i hladne. Takva

klima je rezultat toga što se Sinj nalazi u kotlini. Sa svojom okolicom grad broji oko 25 000

stanovnika.

Slika 1. Geografski položaj Sinja

Izvor:http://hks.hr/web/CAC%20SINJ%20KNIN%20WEB%202012/fotke/karta%20hrvatske

%20smanjena.jpg(13.05.2014.)

4

3.2. POVIJEST GRADA SINJA

Arheološki pronalasci svjedoče da se na području grada Sinja živjelo još od prapovijesnih

razdoblja. Taj prostor je bio pogodan za poljodjelstvo i stočarstvo. U brončanom dobu se javljaju

i starosjedioci ilirskog plemena Delmata, koji su na tom prostoru obitavali do dolazaka Rimljana.

Kasnije u razdoblju od 7.-8. Stoljeća dolaze Hrvati iz Bijele Hrvatske i naseljavaju te prostore.

Počinju se formirati kneževine, a kasnije i kraljevina, kada Sinj postaje sjedište Cetinske

županije.7

Kasnije se formira Cetinsko kneštvo koje pripada Šubićima, a zatim Nelipićima. Knez

Ivan Nelipić poziva u grad Bosanske vikarije, koji grade crkvu sv. Marije kojeg su Turci

opljačkali i zapalili. Sinj 1513. pada pod tursku vlast, a 1686. pada pod mletačku vlast. Turci su

još pokušavali osvojiti grad no 1715. se odigrala najbitnija bitka za grad Sinj kad je 700 sinjskih

branitelja odbilo napad više desetaka tisuća Turaka. Kasnije se Sinj nalazi pod austrijskom,

francuskom vlašću, a zatim pripada i Kraljevini SHS, Kraljevini Jugoslavije, NDH, Italiji, a onda

konačno samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj.8

7 http://www.visitsinj.com/hr/povijest/20/povijest (13.05.2014.)8 Ibid.

5

4. TURIZAM GRADA SINJA

Sinj je još neistražena, nedovoljno posjećena, i nepoznata turistička destinacija većini.

Kako je u Hrvatskoj najizraženiji oblik turizma kupališni, a Sinj je više u unutrašnjosti, stoga

postoji problem neiskorištenosti turističkih resursa kojima treba promocija. Grad u Dalmatinskoj

zagori ima mnogo toga za ponuditi.

Sinj je dobar izbor za one koji traže kulturni turizam. Kada se spomene Sinj, mnogima je

prva asocijacija viteška igra Alka. Alka je:”….viteško natjecanje u kojemu alkari na konjima u

punom galopu dugačkim kopljima gađaju željeznu alku obješenu o konopu preko trkališta.”9

Alka je događaj koji u Sinj privuče najviše posjetitelja, a to je prvobitno radi zanimljivog

karaktera, ali i jako važnog povjesnog aspekta. Održava se prvu nedjelju u mjesecu kolovozu.

Naime, Alka se održava u slavu Gospe, koja je po legendi obranila Sinj od mnogobrojnih Turaka

već spomenute 1715. godine. Alkari i cijela povorka nose autentične sinjske nošnje što je još

jedan pokzatelj sinjske tradicije. Važan alkarski statut govori da: “…u Sinjskoj alki mogu

sudjelovati isključivo žitelji Sinja i Cetinske krajine ako su tu rođeni i ako je to zavičaj njihovih

roditelja.”10 Dodatni značaj i neprocjenjivu vrijednost Alki daje i to što se Alka nalazi pod

zaštitom UNESCO-a kao nematerijalno dobro.

Osim Alke kulturnom turizmu pridonose i brojna zaštićena kulturna dobra kao što su:

nijemo kolo Dalmatinske zagore, sinjska rera, cetinska lađa, tradicijsko lončarstvo, godišnji

pokladni ophodi mačkara, narodne nošnje. Postoje i mnogi vrijedni povijesni spomenici, a

nezaobilazne destinacije žitelja kulturnog turizma su franjevački muzej i muzej Cetinske

krajine.11

Nadalje znatni spomenici su: spomenik alkaru kipara Stipe Sikirice, spomenik tri

generacije, Gaj Laberije koji u ruci drži loptu koja podsjeća na nogometnu loptu, Fontana

petrovac, palača poznate sinjske obitelji Tripalo, Vila Vjera, Vila Tripalo, Stari grad (tvrđava na

uzvisini), Kamičak (stari sat na uzvisini, jedan od simbola Sinja) te mnogi drugi.

9 BELAMARIĆ J.: DALMATINSKA ZAGORA, Turistička zajednica Županije splitsko-dalmatinske, Zagreb, p. 41.10 ROSTUHAR D.: Sinj od Alke do Gospe, “Meridijani”, Meridijani, Zagreb, br. 122, god. 13., p. 44.11 http://www.visitsinj.com/hr (13.05.2014.)

6

Također se održavaju razne manifestacije kao smotre folklora, prikazi obrane od Turaka,

nogometna utakmica Delmata i Rimljana i mnoge druge. Poznato je da se u Sinju održavaju i

međunarodne galopske trke.

Slika 2. Alkarska povorka

Izvor: https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQmWtSzIhXaVJTxLnwzzyNLQCIbx3WsYfNqVa7rGwbUvrqK35SN (13.05.2014.)

Osim kulturnog turizma u Sinju je izražen i vjerski turizam pogotovo za dan

Velike Gospe kada u Sinj dolazi vjernici iz različitih krajeva kako bi se molili Čudotvornoj

Gospi Sinjskoj i vidjeli sliku okrunjene Gospe. Blagdan Velike Gospe spada 15.08. i tada dolazi

mnogo stranih turista jer je to glavni dio sezone u čitavoj Hrvatskoj. Sinj broji najviše turista u

razdoblju od Alke do Velike Gospe.

Što se tiče ostalih oblika turizma, Sinj nudi brojne mogućnosti za sportsko-rekreacijski

turizam pa tako postoji rafting na rijeci Cetini, rekreacijsko jahanje, paragliding, teniski tereni,

sportski ribolov (flyfishing), planinarenje, hiking, biking, jeep safari izleti u prirodu, paintball,

air soft...

7

Sinj je vrlo poznat po atraktivnom noćnom životu, pogotovo ljeti, a također je poznata i

sinjska gastronomija u kojoj se posebno ističu tradicionalna jela kao što su: arambašići, rafiole,

uštipci. U sinju je ugostiteljstvo vrlo rašireno pa tako postoji oko 110 kafića što je izrazito

mnogo naspram broju stanovnika.

Slika 3. Specijalitet sinjske gastronomije (Arambašići)

Izvor: http://www.visitsinj.com/Content/images/gastronomija/arambasici.jpg(13.05.2014.)

Iako je tema ovog seminara grad Sinj, nezamislivo je spomenuti rijeku Cetinu, Sinjsko

polje te okolna sela, koja pružaju velike mogućnosti i još širi spektar turističkih aktivnosti. Tako

na selima u okolici Sinja može se uživati u prekrasnoj prirodi i čistom zraku. Neka od tih sela su:

Ruda, Košute, Glavice, Hrvace… Rijeka Cetina je izvor sportsko-rekreacijskih mogućnosti kao

što su sportski ribolov, rafting… Sinjsko polje kroz koje protječe sama rijeka Cetina je dobro

mjesto za lovni turizam, ali i za biciklizam te šetanje. U sinjskoj okolici sve češći oblik turizma

je seoski turizam koji se uglavnom temelji na seoskim kućicama u podnožju planina.

8

5. MOGUĆNOSTI RAZVOJA TURISTIČKE KULTURE GRADA SINJA

Prva bitna činjenica kada govorimo o turizmu i o radu u turizmu jest ta da turizam traži

mnogo žrtve i odricanja slobodnog vremena. Nadalje, ugostitelji i ostali ljudi koji su u dodiru sa

turistima trebali bi biti kulturno turistički obrazovani, a pod tim se podrazumijeva poznavati

strane jezike, poznavati druge kulture i vjere. Također, ugostitelji trebaju biti strpljivi, tolerantni i

gostoljubivi. Prethodni uvjeti bi trebali biti uvjet zadovoljnog turista, a time uspješnijeg turizma.

Sinj ima visoke mogućnosti razvoja turizma, no ipak bi se trebale vršiti naobrazbe o

turističkoj kulturi jer bi se tako smanjio sraz između ugostitelja i turista. Nadalje, jedan od bitnih

segmenata turizma i bitan segment turističke kulture je osmijeh. Osmijeh pokazuje dobru volju i

dobro raspoloženje, a ništa se njim ne gubi. Stoga, osmijeh bi trebao biti glavno “oružje”

ugostitelja.

Problematika turizma u Sinju je zasigurno smještajni kapacitet. U Sinju i okolici postoje

svega četiri veća hotela koja imaju srednji pa i nizak smještajni kapacitet. Za razliku od hotela,

broj kafića bi se trebao srezati jer ih je previše i iz dana u dan se zatvaraju zbog loše

posjećenosti. Iako se čini da je veliki broj kafića minus to nije uvijek tako, npr. s obzirom na

širok izbor turisti mogu birati gdje žele ići, a razlog može biti primjera radi glazba.

Osim smještajnih kapaciteta trebalo bi biti mnogo više restorana i to tradicionalno

uređenih. Tako se u Sinju može naići na konobe koje su npr. uređene nekakvim starim motivima,

slikama, nošnjama. Također restorani bi trebali spravljati domaću tradicionalnu hranu radi

promocije.

Već su spomenute atrakcije koje Sinj nudi svojim posjetiteljima, preko mnoštva kulturnih

spomenika, lokaliteta, do raznih maifestacija i sportsko-rekreacijskih mogućnosti. Sinj ima

bogatu turističku ponudu koju nema većina primorskih gradova, a ostvaruju mnogo više noćenja

9

i posjeta. Iz toga se da zaključiti da je jedan od najvećih problema promocija, a bez dobre

promocije nema ni turizma. Za primjer se može uzeti Alka koju nema nitko u svijetu i koja

zaslužuje mnogo veći scenarij nego što ima. Trebalo bi ju promovirati jer bi zasigurno privukla

mnogo više turista. Osim dobre promocije potrebna je i dobra prometna povezanost pogotovo sa

primorskim krajevima odakle bi se mogli “dovlačiti” turisti.

Jedan od najvećih problema turizma pa tako i turističke kulture je neobrazovana radna

snaga i starost radne snage. Tu dolazi do već spomenutog obrazovanja u turističkoj kulturi.

Djelatnici koji su u dodiru sa turistima trebali bi se obrazovati da bi bili što uspješniji u

prevladavanju razlika među sobom i turistom. Problem Sinja, a tako i Hrvatske u cjelini je to što

u većini ugostiteljskih objekata rade oni koji prethodno nisu stekli obrazovanje za to i tako dolazi

do problema nesporazumjevanja s turistima (pogotovo stranim).

Važan segment turističke kulture (turizma) je suvenir. Suvenir predstavlja neko mjesto i

zato je vrlo važan za turiste. Trebao bi predstavljati nešto specifično za to mjesto u kojem je

kupljen. U Sinju ima jako malo suvenirnica i trebalo bi se težiti otvaranju suvenirnica, printanju

razglednica i osmišljavanju programa koji nebi samo zadovoljili turista nego bi i promovirali

Sinj kao turističku destinaciju. Tako na primjer u Sinju bi trebalo raditi suvenire u obliku alke,

stare utvrde Kamička jer su to predmeti koji su specifični za to mjesto.

Također se ne smije izostaviti gastronomija koja je bitno obilježje nekog mjesta. Kako je

u Sinju jedno od glavnih tradicionalnih jela uštipak trebalo bi ga se priređivati na više mjesta ili

ga dijeliti na nekim manifestacijama besplatno (jer njegova priprema nije zahtjevna, i malo

traje).

Nadalje, s obzirom da je u Sinju i u okolici seoski turizam u razvitku, trebalo bi ponuditi

gostima da dožive kako je to živjeti na selu i obavljati fizičke radove (poljodjelstvo, briga o

životinjama…). S obzirom da je ova vrsta turizma dosta omiljena u svijetu trebalo bi ju više

promovirati jer bi zasigurno privukla dosta turista.

10

6. ZAKLJUČAK

Cilj turističke kulture je pozitivan odnos prema turizmu i turistima, temeljen na svijesti o

vlastitom kulturnom, prirodnom, zavičajnom i nacionalnom identitetu te prepoznavanju i

poštovanju različitosti.

Smatram da Sinj ima veliki potencijal za razvijanje turističke kulture i turizma. S obzirom

da su preduvjeti uspješne turističke kulture dobra volja, gostoljubivost, obrazovanje to i

potvrđuje već navedeni zaključak jer u Sinju živi mnogo mladih ljudi koji traže posao i zbog toga

napuštaju Sinj, ali ne rijetko i državu. Također ti ljudi su gostoljubivi, obrazovani i žele raditi.

Također mislim da bi se trebalo više investirati u turističke resurse grada Sinja i bolje ih

promovirati jer bez dobre promocije se ne mogu privući turisti. Osim promocije trebalo bi se

također usredotočavati na obrazovanje mlade radne snage.

Nadalje, uz dobru uslugu Sinj također treba više osmišljavati kako se prikazati kao dobra

i zanimljiva turistička destinacija. To bi mogli postići malenim stvarima kao što su internet

promocije, izradnja suvenira. U drugu ruku, trebalo bi napraviti i veće stvari, a to su izgradnja

smještajnih kapaciteta i obrazovanje djelatnika.

11

7. POPIS LITERATURE

1. PIRJEVEC B.,KESAR O.: Počela turizma, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2002.

2. JELINČIĆ D.A.,GULIŠIJA D.,BEKIĆ J.: KULTURA, TURIZAM I INTERKULTURALIZAM,

Meandarmedia, Zagreb, 2010.

3. BELAMARIĆ J.: DALMATINSKA ZAGORA, Turistička zajednica Županije splitsko-dalmatinske,

Zagreb

4. ROSTUHAR D.: Sinj od Alke do Gospe, “Meridijani”, Meridijani, Zagreb, br. 122, god. 13., 36.-

59.

INTERNETSKI IZVORI:

1. http://www.turisticka-kultura.com/files/prirucnik.pdf

2. http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23209&

3. http://www.turisticka-kultura.com/prirucnik/kultura-i-turizam/kulturni-turizam-i-turisticka-

kultura

4. http://os-vis.skole.hr/skola/projekti/turisti_ka_kultura

5. http://www.visitsinj.com/hr

12

8. POPIS ILUSTRACIJA

Popis slika Stranica

Slika 1. Geografski položaj Sinja 4

Slika 2. Alkarska povorka 7

Slika 3. Specijalitet sinjske gastronomije (arambašići) 8

13