Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji Biotehnički fakultet - Trg Kralja Nikole bb, 81000 Podgorica

Tel: 020 206 713 Fax: 020 206 712

E-mail: extension-pg@t-com.me

MOGUĆI PROBLEMI U PROIZVODNJI RASADA

Rasad predstavlja mladu biljku proizvedenu na ograničenom, kontrolisanom prostoru, a koja je namjenjena daljoj proizvodnji, tj. rasađivanju na stalnom mjestu (zaštićeni prostor, otvoreno polje).

Proizvodnja rasada je kompleksan proces, koji zahtijeva znanje i iskustvo, pa pojedini uzgajivači često imaju problema u njegovoj proizvodnji. Od kvaliteta proizvedenog rasada uveliko zavisi i uspješnost proizvodnje, tj. prinos I kvalitet povrća, a napravljene greške u fazi proizvodnje rasada se teško mogu kasnije nadomjestiti drugim agrotehničkim mjerama.

Proizvođači, na samom početku proizvodnje najčešće griješe, tj. imaju najviše problema zbog lošeg regulisanja temperature unutar proizvodnog prostora. Ako je uz neodgovarajuću temperaturu prisutan i nedostatak svjetlosti, stable mladih biljaka ostaju tanka, a one postaju i krte i podložnije napadu gljivičnih bolesti.

Iz ovih razloga manje iskusnim povrtarima se savjetuje da rasad kupuju u registrovanim rasadnicima, koji su specijalizovani za proizvodnju rasada, koji je kontrolisan i od strane službi i institucija odgovornih za praćenje kvaliteta I zdravstvene ispravnosti rasada.

Prednosti proizvodnje rasada u odnosu na direktnu sjetvu se ogledaju u sljedećem:

● Ranije sazrijevanje povrća

● Racionalno korišćenje zemljišta

● Povećanje prinosa

● Efikasnija zaštita biljaka od bolesti i štetočina

Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

- 2 -

● Manji utrošak sjemena

Rasad se može proizvoditi u svim oblicima zaštićenog prostora. Rani rasad se proizvodi u objektima sa zagrijavanjem vazuha i zemljišta. Za proizvodnju u zaštićenom prostoru vrijeme sjetve se određuje prema cilju proizvodnje.

Postoji više načina proizvodnje rasada sa ili bez pikiranja, zavisno od vrste i vremena proizvodnje, a najčešći načini proizvodnje su u kontejnerima, čašama, saksijama ili tresetnim kockama ili pak rasad golih žila.U prvom slučaju u pitanju je kvalitetniji rasad koji će se nakon rasađivanja mnogo lakše i brže primiti i navići na novu sredinu, u odnosu na rasad bez zemlje.

Gdje se najčešće griješi?

Temperatura vazduha je jedan od osnovnih faktora uspješne proizvodnje, a optimalne vrijednosti zavise od biljne vrste, fenofaze razvoja, veličine insolacije i drugih faktora. Za većinu toploljubivih kultura (paprika, paradajz, krastavac, lubenica, dinja) optimalna temperatura za nicanje je 25-28°C. Izuzetno je važno nakon nicanja sniziti temperaturu na 18-20°C par dana, da ne bi došlo do izduživanja rasada, a nakon toga temperaturu treba održavati na 20°C do faze kaljenja rasada.

Kaljenje rasada je faza kad biljke deset do petnaest dana pred rasađivanje treba provjetravanjem leje ili rasadnika prvo postepeno, a zatim sve intenzivnije, prilagođavati snižavanjem temperature na uslove vanjske sredine (plastenik ili otvoreno polje). U ovoj fazi, kad rasad ima 4-6 listova, treba ga prihraniti sa 0,5% kalijumsulfatom, da bi se dobila biljka čvrstog korjena i elastične stabljike, što otpornija i spremnija za rasađivanje .

Temperatura vode za zalivanje rasada je izuzetno bitna, kao i njen kvalitet. Najbolje bi bilo zalivati kišnicom ili barem odstajalom vodom sa optimalnom temperaturom od 20 stepeni C. Proizvođači mnogo griješe misleći da je bolje zalivati češće, a sa manjom količinom vode. Naprotiv, treba zalivati rjeđe, ali sa većom količinom da bi se supstrat čitav navlažio, a ne samo površinski. Učestalost zalivanja, kao i količina ovise o fenofazi proizvodnje rasada, kao i vremenskim uslovima (sunčan-oblačan dan). Ukoliko se na površini suptrata pojavi tamnozelena boja, poput mahovine, znači da smo pretjerali sa navodnjavanjem, što često dovodi do pojave polijeganja rasada. Da bi se

Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

- 3 -

spriječila ova pojava, u proizvodnji rasada treba koristiti samo dezinfikovano sjeme i dezinfikovan supstrat, a biljkama treba obezbjediti umjereno zalivanje i dovoljno svetlosti. Bitno je rasadnik redovno provjetravati, pratiti temperaturu i zdrastveno stanje i pri pojavi prvih siptoma potražiti stručnu pomoć.

Kako znati da smo proizveli ili kupili kvalitetan rasad?

Kad stabljiku rasada omotamo oko prsta i naglo pustimo, ukoliko se odmah uspravi tad znamo da je u pitanju kvalitetan rasad. Ukoliko ostane „obješena“ ili se prelomi, u pitanju je rasad koji je bolje ne saditi, jer nećemo imati dobru i ekonomski opravdanu proizvodnju. Isto tako, korjenov sistem treba da bude rasprostranjen kroz čiitav supstrat, da bi se biljka nakon rasađivanja što lakše adaptirala na novu sredinu.

Mr Branka Nikolić Stručni saradnik za ratarstvo i povrtarstvo