moja skripta iz savremene.doc

41
IDEJA-PRAVAC-STIL (pravac u arhitekturi koji se toliko razvio da je postao stil)-MANIR (stvaranje se svodi na nekoliko uvežbanih obrazaca, bez učešća uma i intuicije) MI: Oslobađanje od Turaka 1880.godina SVET: Industirjska revolucija; Piranezijeve predstave zatvora (crteži fantastične strukture) 18.vek 19.vek:eklekticizam = Habs, tehnička arh. 20.vek doba „izma“ moderna (secesija, čikaška škola) 1972.postmoderna rušenje Prutt Igoa u Sent Luisu 21.vek arhitektura sada Stari vek: Egipat , Mesopotamija, Persija Grčka: Krit, Mikena; -Arhajski period -Klasični period Rim Srednji vek: 4 - 5.vek: Ranohrišćanska 6 -15.veka: Vizantija 9 -11.veka: Preromanika 11 – 2/2 12veka: Romanika 13 – 15 veka: Gotika 7 – do danas: Islamska arhitektura Novi vek: 15-16. vek: Renesansa 17 – ½ 18 veka: Barok 2/2 18. veka: Klasicizam 19. vek: Eklekticizam 19/20 vek: Secesija, Jugend stil, ostali 20.vek: Modernizam: doba „izama“: Oblikovanja: - Kubizam; neoplatika; objektivizam; ekspresionizam. Funkcije i konstrukcije - Futurizam; purizam; funkcionalizam; empirizam i neoempirizam; konstrutivizam; Internacionalni stil; brutalizam. Postmodernizam; dekonstruktivizam, moderni ekpresionizam; High- Tech. 17- ½ 18.veka: Barok i Rokoko (18.vek) U umetnosti klasicizam: 2/2 18.veka 1

Upload: olivera-sciban

Post on 03-Oct-2015

192 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

EKLEKTICIZAM

IDEJA-PRAVAC-STIL (pravac u arhitekturi koji se toliko razvio da je postao stil)-MANIR (stvaranje se svodi na nekoliko uvebanih obrazaca, bez uea uma i intuicije)

MI: Oslobaanje od Turaka 1880.godinaSVET: Industirjska revolucija; Piranezijeve predstave zatvora (crtei fantastine strukture)

18.vek19.vek:eklekticizam = Habs, tehnika arh. 20.vek doba izma moderna (secesija, ikaka kola) 1972.postmoderna ruenje Prutt Igoa u Sent Luisu 21.vek arhitektura sadaStari vek: Egipat , Mesopotamija, Persija

Grka: Krit, Mikena;

-Arhajski period

-Klasini period

Rim

Srednji vek: 4 - 5.vek: Ranohrianska 6 -15.veka: Vizantija 9 -11.veka: Preromanika 11 2/2 12veka: Romanika 13 15 veka: Gotika 7 do danas: Islamska arhitekturaNovi vek: 15-16. vek: Renesansa 17 18 veka: Barok 2/2 18. veka: Klasicizam 19. vek: Eklekticizam 19/20 vek: Secesija, Jugend stil, ostali 20.vek: Modernizam: doba izama:Oblikovanja:

- Kubizam; neoplatika; objektivizam; ekspresionizam.Funkcije i konstrukcije

Futurizam; purizam; funkcionalizam; empirizam i neoempirizam; konstrutivizam; Internacionalni stil; brutalizam.Postmodernizam; dekonstruktivizam, moderni ekpresionizam; High-Tech. 17- 18.veka: Barok i Rokoko (18.vek) U umetnosti klasicizam: 2/2 18.vekaSelinki smatra da savremena arhitektura poinje od Piranezijevih predstava zatvora (polovina 18.veka), a Dobrojevi 19.veka (ali ne izriito).Eklekticizam( Arhitektura XIX veka)Grka re kojom se oznaavaju filozofi starog veka koji nisu bili u stanju da stvore nove pravce i nov osnov, ve su prisvajali neki od postojeih pravaca i kola. Eklekticizam je pojava nazadnjatva, kopiranje istorijskih stilova, arhitektura se svod na ukraavanje fasada.Razlog nastajanja:

buroazija kojoj je u interesu samo gomilanje kapitala, eli da izrazi svoju mo preko reprezentativnih, monumentalnih objekata

zbog injenice da su kapital i proizvodnja u prvom planu, arhitektura nije pitanje kojima se ljudi bave.

Nove tipologije:

Zbog drutvenih promena kultura nije vie prisutna samo na dvorovima, ona postaje dostupna svima, zbog ega dolazi do graenja novih reprezentativnih objekata: muzeji, galerije, biblioteke, berze, arhive, parlamenti, palate pravde, banke, pozorita, univerziteti, zatvori, bolnice, kole... Za razliite namjene primenjuju se razliiti stilovi iz prolosti, npr:

muzeji = antika, renesensacrkve = gotika, vizantijski i starogrki stil

parlament = barok

kasarne i vojno-administrativne zgrade = gotski zamkovi i utvrenja.

Zasluge eklekticizma:Prouavanje istorijskih stilova do najsitnijeg detalja i stvaranje nauke o stilovima.

Istraivanja nisu vrena da bi se na osnovu istorije steklo novo iskustvo, ve da bi se stilovi kopirali i prilagoavali novim potrebama ivota.

Razvoj arheologije: istraivanja Vinkelmana; otkrivanje gradova Pompeje i Herkulanuma.

Vidovi eklekticizma: Nain na koji se koriste istorijski stilov pri reavanju zadataka. Osnovni vidovi eklekticizma su: klasicizam, akademizam, larpurlarizam, romatizam, manirizam, formalizam, ( ruskinizam).

Klasicizam

Glavne karakteristike klasicizma su: dvodimenzialnost miljenja, jaka izraenost arhitektonske plastike i stubovi to vie to bolje pravilnost, simetrija, zlatni presek, modularni sistem. Slui se uzorima starogrke, rimske i helenske arhitekture. Klasicizam prilazi reenju problema spolja, a ne iznutra i ostaje u okvirima eklekticizma. U Nemackoj predstavnik inkel.AkademizamAkademizam je najvii oblik eklekticizma. Prouava se na akademija i stvoren je kao tenja buroazije da se suprostavi razvoju tehnike i njenom uticaju na umetnost. Akademizam je stvorio ogranieno, dvodimenzijalno shvatanje arhitekture: Arhitektura- ukraavanje fasada, isticanja proelja zgrada kao glavanu od svih fasada, monumentalni ki

Arhitektura umetnost prostornog oblikovanja

Larpurlarizam(umetnost radi umetnosti)

Lapurlarizam predstavlja ustvari izraz umetnost radi umetnosti, samom sebi svrhu bez ikakve idejne ili sadrajne podloge. Nema opravdanja zbog ega se neki element koristi i koja je njegova svrha, ve se postavlja samo sebe radi, u cilju produbljivanja umetnikih utisaka. Ukrasi nemaju funkciju. Naikanost Njujorkih oblakodera to najbolje dokazuje.Los se pita, kada bi se i dopustilo da neka figuralna plastika moe sama za sebe predstavljati neku umetniku vrednost moe li ovek naoruan obinim uom vida, hodajui ulicama grada da spoji i likovno doivi na spratovima ili iznad krovnog venca ili na samom krovu postavljene ornamente.RomanticizamSam izraz romanticizam oznaava oseajnost,strast i zanos umetnika, koji se odvraa od stvarnosti i bei u prolost uglavnom u srednji vek. Romanticizam karakterie nagomilavanje motiva: zabati, kule, doksati, strelnice, razni ispadi ornamentike i ukras.Oslobaanje od matematiko-simetrinog reda stvari. Romantizam i klasicizam su dva suprotna vida eklekticizma ( klasicizam je objektivno delanje kreatora u granicama jedne strogo odreene discipline, dok je romantizam subjektivno iivljavanje kreatora u zamiljenom delu). inkel je primer arhitekte koji dejstvuje u oba pravca.

ManirizamManus na latinskom znai ruka. U eri manirizma nema novih otkria, ve se sve vie ili manje zasniva na ranije steenom znanju. U manirizmu se sve zasniva na praksi i radu, ruka stvara, a ne um i kreativnost. U Italiji traje kroz celi XIX i protee se delimino na XX vek. Moe biti lini ( vai za umetnika) i epohalni ( vai za itav pravac)FormalizamDaje prednost obliku-formi nad sadrajem. Oblici i elementi se postavljaju na graevinu po svaku cenu bez obzira na to da li oni imaju smisla i odreenu funkciju.Do njega dolazi jer investitor zahteva; jer arhitekta vidi na drugoj graevini element koji po svaku cenu, bez predhodnog istraivanja mora da stavi. Npr: sakrivanje gvozdenih konstrukcija kamenom i drvetom, presvlaenje grevinskih konstrukcija sazidanih od novih materijala, stilskim motivima koji nemaju nikakve veze sa tom graevinom. Traje u XIX i protee se kroz XX vek. Moe biti oznaka svih vidova eklekticizma.

U periodu formalizma dolazi i do standardizovane proizvodnje ukrasa koji se kasnije samo lepe na fasadu- vulgarni formalizam.Suprematizam- duhovni, apstraktni vid formalizma kod Rusa. Predstavnik i osniva pokreta ruski slikar i arhitekta Kazimir Maljevi. Karakteristike: asimetrian volumen, proimanje masa, unutranji napon, dinamika, ritmika (ree problem, pa trae gde e uklopiti reenje)

Predstavnici eklekticizma: FRANCUSKA an ermen Suflo- crkva Sent enevjev, Pariz XVIII vek Klod Nikola Ledu- XVIII vek, projekat idealnog grada o-jedan od prvih pokuaja industrijske arhitekture an Nikola Luj Diran- XIX vek; klasine oblike shvata kao modularne elemente koji se mogu slagati po elji ne bi li se dobili programi koji nisu pre postojali Viole le Dik- restaurator srednjovekovnih objekata i gradskih celina. Graevine nakon restauracije deluju kao da su sagraene tek jue, prekjue. Najznaajnije su restauracije: Notr Dama (Pariz); opatije Sen Deni na Seni or Een Osman- transformacija Pariza- bavi se prodorima i povezuje najznaajnije take u gradu ( izbija bulevare i avenije), prodorom avenija i bulevara Osman je Jelisejskim poljima dao dananji izgled, stvorio je sistem vodovoda i savremenu mreu podzemne kanalizacije. Objekti su ugalvnom podignuti u znaku umerenog eklekticizma tragom domae, modernizovane tradicije i u tenji za postizanjem ujednaenog izgleda ulica. Projektuje za buroaziju, potreban je novi centar za rastuu kapitalistiku ekonomiju. Ecole de Beaux Arts- umetnika kola u Francuskoj ( slikarstvo, vajarstvo, arhitektura), iosnovana je u XVII veku. Vode se neoklasicizmom u arhitekturi. Predava je Viole le Dik, studenti: Ogist Pere, Hektor Gimar...ENGLESKA

U Engleskoj je najzastupljenija gotika. Treba poznavati razliite oblike engleske gotike: Perpandikulars-style, Geometrical-style, Tudor-style. Kokerel- graditelj, arheolog, pisac, mislilac, klasini arhitekta. Bio je inspektor katedrale Sv.Pavla (London); arh. Engleska banka; zgrada Osiguravajueg drutva (Liverpul) Vilkins- Nacionalna galerija (London) Dord Gilbert Skot- zgrada Rajhstaga ( Berlin)NEMAKA

Karl Fridrih inkel- muzej Altes, Berlin jonsko-helenski stil i Akademija arhitelture u istom gradu Gotfrid Semper- gradi u duhu renesanse. Ornament kao funkcionalan element njegove arhitekture. Pitanje stila je najvanije. Dela: Sinagoga i muzej u Drezdenu.AUSTRIJA- Be

Ruenje baroknih gradskih utvrenja- Ringtrase (bulevari). Podizanje reprezentativnih graevina (Semper, Hansen (vizantijske teme, parlament, berza))

PANIJA

Ildefonso Serda- proirenje Barselone u obliku ortogonalne mree.

AMERIKA

Rimski uzori=postignuto izvesno jedinstvo; gradovi po uzoru na rimske (ikago, Njujork). Podizanje univerzitetskih gradova: Boston, MIT, Kolumbija, Njujork

ARHITEKTURA XIX/XX veka

Arts&Crafts

Javlja se u Engleskoj i odatle se iri na ostatak Evrope i Severne Amerike. Naziv dobija tek posle izlobe Arts&Crafts 1887. godine,iako je pokret postojao i pre. Osnivai pokreta su Vilijam Moris i Don Raskin. Nastaje zbog prezira prema materijalistikom drutvu, protiv svoenja radnika na mainu, vraanje n azanat, protiv industijske proizvodnje koja ubija kreativnost Bave se izradom stvari za enterijer: izrada tapeta, ilima, zavesa, nametaja..Razvoj pokreta1. Faza (usmerena na slikarstvo) Don Raskin: pod uticajem arhitekte Pjudina i filozofa Karlajla koji su protiv materijalistikog drutva Protiv podele rada, svoenja radnika na mainu Delo Sedam svetiljki arhitekture Polovinom XIX veka se prikljuuje slikarskom pokretu, iji je cilj osnivanje slikarske kole koja bi izraavala duboke ideje i oseanjaPrerafaelizam- pravac (kole kojoj se prikljuuje) usmeren na slikarstvo: uzor im je renesansa (Rafaelo Santi), linearnost kolorit, erotini elementi, dekorativni efekti, glavne su karakteristike pravca. Pripadnici: Hant. Mile, Raskin, Roseti.2. Faza (usmerena na zanat) Vilijam Moris (naruuje kui od Filipa Veba) Red House (Filip Veb)- naziv dobija zbog crvene opeke; delo koje utie na dalju Morisovu karijeru ( Veb je isto za zanat); lokalni materijali, tradicionalni nain gradnje, uklapanje sa lokalnom kulturom, uklapanje u okolinu. Moris osniva preduzee Moris, Marshal, Fokner & Co koje kasnije reorganizuje i menja naziv u Moris & Co Bavi se slikanje i pisanjem. Utopijska verzija zemlje Nigde mu je najznaajnije delo:-briu se razlike sela i grada

-velika dostignua XIX veka se naputaju, vetar i voda su izvor energije;

-drutvo bez novca, svojina, zloina, kazne zatvora, parlamenta.

(osnova za vrtne gradove koji se temelje na zanatskoj zadruzi)

Primeri i predstavnici u arhitekturi i urbanizmu:

o: minimilizirane, klasicistike kue; obnavlja stil kraljice Ane (XVIII vek); zeleno predgrae Bredford park (London)

Ebenizer Hauard: model vrtnog grada:-naselje podignuto uz industrijsku zonu sa uslovima zdravog ivota i rada

-veliina vrtnog grada je ograniena za 50.000-70.000 stanovnika i ne moe se iriti

-naselje je okrueno poljoprivrednim pojasom

-ceo atar naselj je olektivna svojina i slui za korienje celoj zajednici

-zemljite sa kuom se samo iznajmljuje

-Konstruktivisti su protiv decentralizacije i formiranja vrtnih gradova, jer je njima u interesu samo kapital i proizvodnja

Arturo Soria i Mata: model linearnog grada (panski urbanista)

jedna iroka ulica

dugaka koliko god je potrebno

mogunost izgradnje uz postojee saobraajnice

Vrtni grad Levort: prvi vrtni grad, nastao kao modifikacija Hauardovog vrtnog grada koji je prvi put izloen u njegovoj knjizi 1898.godine Vojsej: primenjuje Vebova naela potovanja tradicionalnih postupaka i lokalnih materijala. Karakteristike njegovih kua: preputene strehe, nosai luka od kovanog gvoa, beli grubo malterisani zid, horizontalni prozori sa kosim ispustima, dimnjaci. RejmondAnvini Bari Parker: vrtno predgrae Hemsted, London arls Reni Mekinto: Arts&Crafts, neogotika, Art Nouveu.-Pripadnik Glazgovske etvorke ( Mekinto, Margaret Mekdonald, Fransis Mekdonald, Herbert Mekner). Bave se izradom svenjaka, satova, ogledala. ene uglavnom rade ormarie za posue, kabinetske ormarie, dekorativni deo posla, mukarci zadueni za izgradnju i nametaj.-Umetnika kola u Glazgovu: stil neogotika+ Raskinova tradicionalistika linija koja smatra da savremeni materijali (gvoe, staklo) nikad nee zameniti kamen jer im nedostaje masivnost. kola je odraz itavog Mekintoovog stvaralatva i prolazi kroz sve njegove stilske faze

-neogotika

-stil koji se javlja u biblioteci

*Oblikovanje kole: -staklo i elik za etelje (iako im se protive, potrebno je osvetljenje za njih)-osnova: glavni volumen na koji se nadovezuju ostali sadraji (biblioteka, muzej...)

-presek: teren je u podu pa glavno proelje im je druga etaa + jedna uvuena, a zadnje proelje ih ima 4.

-neogotiko: iljci, zabati, tornjii

-Biblioteka: strogo geometrijsko oblikovanje; cela je od tamnog drveta; prelaz izmeu Art Nuovea i Art Decoa; konstrukcija- uticaj Japana.

Kua za prijatelje umetnosti

*Tri ajdinice:

-vrhunac Art Nouvea

-beli grandiozni enterijer-bela plastina fasada

-Uticaj na Verktat!

Kraj Arts&Crafts je 1914. izbijanjem I svetskog rata- jer se posle rata trebao obezbediti krov nad glavom.

Bidemajer-Stil koji se odnosi vie na ureenje stanova i vrtova nego na arhitekturu. Uzdizanje kulta stanovanja srednje klase, oslanjajui se na zanastvo. Traje od 1814-1848 tipian bidemajer, u drugoj polovini 19. veka i poetkom 20.- neobidemajer.

-Nastaje: u Nemakoj (kod nas je prisutan na teritoriji do Save i Dunava).

-Naziv: nemaki bieder=jednostavan, ispravan, pristojan, potovanja vredan

-Stil: graani ele da steknu bogatstvo i drutveni poloaj, a to ele da izraze i preko ureenja sopstvenog doma:

1. Nametaj: stilizacija karijatida, labudova, delfina kao podupiraa stolova i stolica. Izrada tipskih garnitura za trezarije,spavae sobe, radne sobe, salone...

2. Vrtovi: graanski vrtovi u gradovima, ukrasmi deo vrta ( rue, senice..); manji vonjak i povrtnjak (imaju ih imuniji); izrada predmeta za ukraavanje vrtova: ivotinje, patuljci, kugle...3. Slikarstvo: enterijer, priroda, portreti, autoportreti, prisutni su dekorativni elementi: nakit draperije, arhitektonsa deoracija i kulise...

Secesija ( i njeni drugi nazivi u drugim zemljama)

Javlja se na prelazu izmeu 19. na 20. vek. Javlja se kao odgovor protiv eklekticizma, zbog elje za stvaranjem novog stila koji odgovara modernom drutvu.Svaka epoha u graevinarstvu ostavila je z asobom svoj stil, zato nismo voljni da pokuamo, da li bi se mogao pronai stil odgovarajui naem dobu.- inkel

Gde se javlja secesija?

Secesija u Austriji: asopis Ver Sacrum ( Sveto Prolee)

-Jugendstil; Nemaka, asopis Jugend

-Modern Style; Engleska

-Art Nouveau; Francuska

-Stile Florale; Italija

-Katalonski modernizam (modernisme Catala); panijaUticaj: Viole le Dika-kao teoretiar:Konstruktivni racionalizam (Gaudi, Gimar, Berlage):

1.doslednost programu = udovoljiti potrebama i nametnutim ulovima

2. istinitos u konstrukcijskim metodama = upotrebljavati materijale u skladu sa njihovim kvalitetima i svojstvima.

Povratak regionalnom graevinarstvu, oslobaanje od nepotrebnih elemenata eklekticizma,

Stil: secesija se vie bavi oblikovanjem, nego funkcijom i konstrukcijom.-Ornamentika: lie, cvee, ljudska i ivotinjska tela

-Valovita linija = oseaj pokreta

-Neobine boje: kontrastne ili u harmonij

-Skeletni sistem

Materijali: kamen, beton, gvoe, staklo.

Predstavnici secesijeAUSTRIJA

-Uslovi za nastanak: kultura koja je nekad bila prisutna samo na dvorovima prodire na trgovi i postaje dostupna svima. Izgradnja pozorita, muzeja, univerziteta. Stvara se potreba za novi stilom, koji bi odgovarao novom vremenu i nainu ivota.

-asopis Ver Sacrum (Sveto Prolee)

-Predstavnici i ujedno osnivai:

Oto Vagner: predava:

Potanska tedionica; Be-metalna kutija

-tanke uglanane ploe belog mermera privrene za fasadu aluminijskim zakivcima

-ulaz, rukohvati, balustrade od Al

-metalni delovi u enterijeru

-staklena soiva u podu=prodiranje svetlosti u podrum

Josif Marija Olbrih: Zgrada secesije, Be- puni zidovi, motiv lovora posveen bogu Apolonu (zgrada sa uglavljenom loptom na vrhu (-Palata Ernsta Ludviga, Dramtat- najsmelije zdanje, visoko procelje, horizontalna fenestracija, bogato ukraen i uvuen kruni ulaz, sa obe strane divovski kipovi. Jozef Hofman: -Stil: dekorativni stil, prefinjene linearne forme, udaljava se od krivih linija, mogunost primene apstraktnih oblika:

Posebno me zanima kvadrat takav kakav je i primena crnog i belog kao dominantnih boja, jer se ti isti elementi nikada nisu upotrebljavali u ranijim stilovima.

-Poslednji broj asopisa Ver Sacrum 1903 = zavretak najuspenijeg doba secesije

-Izdaje novi asopis koji propagira povratak prirodi vrednosti vrtnog grada

-Sanatorijum Purkersdorf- uticaj na ranog Le Korbizijea

-Palata Stoclet u Briselu: negacije strukture i mase (oseaj da zidovi nisu vrste pune konstrukcije, ve ploe tankog materijala, koje su na uglovima spojene metalnim trakama da zatite rubove)FRANCUSKA Hektor Gimar: -Stil: U dekorativnom smislu moja naela su moda nova, ali su ona proizala iz onih koje su koristili ve stari grci... Primenio sam samo teorije Viole le Dika, ne doputajui da me fascinira srednji vek.-Tei da stvori novi stil u skladu sa obiajima, klimom, narodnim duhom, napretkom stvorenim u nauci.

-Tri verzije:

1. slobodni, rustini, meani materijali- letnjikovci u stilu seoskih koliba

2. pauinaste kombinacije stakla i elika (Style Metro)- ulazi u podzemnu eleznicu; linearna izraajnost. Koncertna dvorana Humbert de Romans; Pariz-jedna je od najboljih primera konstrukcija racionalizma, ali sruena je.

3.urbaniPANIJA-Modernismo Catalan

Antonio Gaudi: uticaj Viole le Dika, neogotike, regionalne arhitekture, islamske umetnosti, prirode-Stil: hiperbolini praboloidi, hiperboloidi, kupe, krive linije, biljke, trave, kosti, kamen, ploice, gvoe, planina Montsert kod Barselone

-Dela (Barselona):

Casa Vincens: prvi put formulisana sutina njegovog stila; gotika+mediteran+islam Sagrada Familia: rimokatolika bazilika; neogotika+katalonski modernizam; jo uvek se gradi Casa Mila- La Pedrera (kamenolom) Park Gueljo: tu je Gaudijeva kua, zamiljen sa obodnim kuama koje nisu izgraene Casa Batllo (kua Batljo)- kua od kostijuBELGIJA

Viktor Orta: koristi elik kao organsko tkivo koje pretvara u materijal kojim ponitava nepokretnost kamena Kua Tasel, Brisel

Narodni dom, Brisel

SLOVENIJA

Josip Plenik: Jugoslavija prvi put dolazi u dodir sa modernom arhitekturom-Na secesiju se vie nadovezuje idejno, nego formalno

-eli da postigne udobnost za sve ( ne samo udobnost za imunog vlasnika, nego i za njegovu poslugu)

Periodi:1. Beki period: poslovno-stambena zgrada; Be

2. Praki period: preureenje, konzerviranje i nadogradnja Hradana3. Ljubljanski period: crkva u iki-univerzitetska biblioteka

-most na Ljubljanici

Fabijani Maks: secesija+barok+renesansa+PrimorjeHRVATSKA

Viktor Kovai: konkurs za hotel Moskva; Beograd (1. nagrada ali delo nije izvedeno po njegovom projektu) EKA

Jan Kotera: palata penzijskog drutva;Prag-zgrada banke Slavija; Sarajevo

XX vek:

Modernizam

-Doba izama;

-ele da zaborave istoriju i ponu ispoetka (rat doprinosi tome);

-U svim oblicima kreativnosti: slikarstvo, vajarstvo, arhitektura, knjievnost, fil, fotografija...

Arhitektura less is more Mis van der Rohe

-Moderna tehnologija i materijali: elik, betoin, staklo.

Izmi:

Oblikovanje:

1. Kubizam

2. Neoplastika

3. Objektivizam

4. Ekspresionizam

Funkcije i kontrukcije:

1. Futurizam

2. Purizam

3. Funkcionalizam

4. Empirizam i neoempitizam

5. Konstruktivizam

6. Internacionalni stil

7. Brutalizam

8. Japanski metabolizam

Futurizam

-Kad?

1909.god- kada Marineti objavljuje manifest futurizma u asopisu Figaro

1914.god- I svetski rat u kom stradaju gotovo svi predstavnici. Posle rata prestaje da bude umetnost i postaje deo Musolinijeve faistike politike.

Utie na razvoj kontruktivizma.

-Gde? Italija

-Karakteristike:

Protiv: secesije, mermera, bronze, karijatida, vilenjaka, aba, Morisovog Nigde, masivnih, bogato ukraenih zgrada koje slue kao manifestacija autoriteta

Za: elik, staklo, AB, icu; mehanizaciju i tehnologiju, struja, lift, auto, avion, lokomotiva, spiralne konstrukcije koje su dinamine ( za razliku od piramide=statina); autoputeve, divovse, elektrane, nova reenja gradova.

Nae kue e trajati krae od nas i svaka generacija e morati da gradi za sebe nove Predstavnici:

1. Filipo Marineti: Manifest futurizma-1909.godina u asopisu Figaro; 11 taaka-Velia maine, mehaniku brzinu, trkaki auto i njegovog vozaa, ruenje aademskih institucija, a 11. taaka je o arhitekturi: fabrike, mostovi, avioni...

2. Umberto Boccioni (Boioni): manifest u slikarstu i vajarstvu-dinamika, ica, elik, staklo3. Antonio Sant' Elija: prvo pripada secesiji, pa onda futurizmu Ideja futuristikog grada- Cita Nuova 1914.god:

-Saobraajnice su u vie spratova shodno vrstama saobraaja, peaci se kreu po metalnim motovima, pokretnim trakama, autoputevi, luke, trnice, aerodrom, eleznicka stanica.

-Nita od ovoga nije izvedeno, sve ostaje na idejnom nivou ( kao i sve u arhitekturi futurizma)

Manifest arhitekture futurizma:1912-Protiv: klasicizma, rekonstrukcije, obnove, tekih oblika kao to su kubus, piramida, ukraavanja i dekoracije

-Za: beton, gvoe i druge materijale kojima se postie lakoa, oble i eliptine linije (dinamika), mehanizaciju, promenljivost, nestalnost.

4. Pijati

5. Rusol

6. ino Severini

7. akomo Bala

KubizamUmetniki pravac, u prvom redu u slikarstvu koji je imao znaajan uticaj na apstraktnu umetnost. Javlja se poetkom 20.veka u Francuskoj. Osniva je slikar Pol Sezan: sve to postoji u prirodi moe se razloiti na kocku, valjak...

-Karakteristike: potrebno je eliminisati sve to se oslanja na subjektivno, tj. Slikaju ono to znaju o predmetu, ne ono to vide.

-ralanjivanje predmeta iz okoline na kubus, prizmu, valjak i ponovo sklapaju, prikazivanje iz svih uglova.

Podela:

1.analitiki = lomljenje oblika do apstraktnog

2. sintetski = jednostavni planovi, kola

-U arhitekturi: borba protiv eklekticizma i secesije, isticanje osnovnih oblika koji su bili sakriveni dekoracijom ranijih epoha1. Analitiki kubizam: bez oseanja za celinu; elementi i iseci zamenjuju raniju arhitektonsku plastiku i prelamaju zidno platno (skupi su i predstavljaju viak)

2. Sintetiki kubizam: uoavanje arhitektonike sklopa, izboine i udubljenja, punog i praznog, odnos punog zidnog platna, otvora, staklenih povrina

Komponovanje plastike zgrade spolja i iznutra. Utie na neoplastiku purizam.Predstavnici kubizma

EKA

Ranokubizam = narodni dekorativizam

1. Josef Goar

2. Pavel Janak

AUSTRIJA1. Adolf Los: ima kubistika zapaanja u arhitekturi, udobni, raskoni enterijer+svedena fasada bez ornamenata.

-Protiv: secesije, Anri van de Veldea i J.M. Olbriha, ornamenata jer su oni gubljene vremena, materijala, povlae za sobom mukotrpan rad zanatlije.Eseji: Ornament i zloin; Arhitektura.Tek mali deo arhitekture predstavlja umetnost: grobnice i spomenici, OSTALO TREBA DA SE ISKLjUI IZ UMETNOSTI I DA SLUI SVRSI.-U arhitekturi:

Spajanje pravilnosti geometrijske mase sa praktinou nepravilnog volumena, bela prizma ( pretea internacionalnog stila)

-Stanovanje = Raumplan- Plan volumena:

-presek: podela spratova na terase; igra i preplitanje mase vie stepenita, dinamika

-osnova: kvadratna

Dela:

1. Vila tajner, Be: bela jednostavna prizma bez ukrasa2. Projekat vile za venecijanski Lido: spoj storgo geometrijske mase sa praktinou nepravilnog volumena

3. Naselje Heuberg, Be: Raumplan= kocka se preobraava u stepenasti presek, masovna stambena izgradnja posle I svetskog rata; staklenici sa povrem= urbana strategija opstanka posle rataLos utie na purizam; purizam na internacionalni stil

NeoplastikaOgranak kubizma. Neoplastika nauka o plastinoj vrednosti predmeta u prostoru koji se stepenuje bojama. Nastaje u Holandiji, vezana za rad grupe De Stajl, u periodu od 1917 do 1931 ( rad grupe zavrava se smru Van Dezburga).Grupa De Stajl: okupljena oko aspoisa Stijl

Predstavnici:1. Teo van Dezburg- pokreta aspoisa i arhitekta

2. Jakob Johan Piter Oud-arhitekta; na njega utie Berlage; kue u Vajsenhofu, tutgard

3. Ritveld- arhitekta; njegova naslonjaa = 3D projekcija neoplasticistike estetike

4. Pit Mondrijan- slikar

Karakteristike: Redukcija na jednostavne oblike i funkcijue: crvena, uta, plava + bela, crna Kubizam= izraajna plastika ija se vrednost stepenuje bojama (mogu biti uroene ili naknadno nanete) Slikarstvo: podela ravni na polja koja se boje Arhitektura: apsolutno iste mase i boje; sloen sklop kubistikih masa ispoljava sastavne delove graevina: magacine, stepenita,poslovno krilo, dimnjaka...u vidu razgolienih plastinih obilkaNeoplastika utie na purizam!

ObjektivizamObjektivizam ( stvarno, istinito) je primena graevinskih materijala i tehnikih detalja smao ukoliko su oni potpuno opravdani i sklapaju celinu. Javlja se u Nemakoj u periodu od 1923. do 1933. godine (obuzdan teorijom funkcionalizma).

Karakteristike:

Protiv: iivelih,lanih formi, lepljenja tipski proizvedenih dekoracija, masivnosti Za: savremene materijale i tehnike izume, izraenu konstrukciju Problem: verovalo se da nagomilavanjem savremenog materijala i tehnikih izuma gde treba i gde ne treba, arhitektura biti modernija. Izopaenost zdravog principa objektivizma, pretvara se u dekorativizam, obuzdanog teorijom funkcionalizmaPredstavnici:

1. Lisicki

2. Mart Stam- kue za Vajsenhof, tutgart3. Emil Rot

4. Hans mit

5. Hans Majer

6. Hans Vitver zajedno sa Majerom radi konkurs za palatu Lige naroda: kanonsko delo ABC-a; montana, modularna palata, postoji mogunost izmene; elik, staklo, lift7. Dijker- kola na otvorenom, Amsterdam8. Ernest Maj- naselje Remertat; naselje Vesthauzem9. Valter Gropijus- Totalno pozorite: scena= promenljiva jer ima mogunost okretanja za 180 stepeni, pa moe biti proscenijum, otvorena pozornica i arena.Predstavnici od broja 2 do broja 6 sainjavaju grupu ABC!

EkspresionizamEkspresija proces izraavanja koji svojepolazite ima u dubini individualne oseajnosti. ( impresija= utisci, dopiru iz spoljnjeg sveta, a ne iz unutranje stvarnosti)

Ekspresionizam se javlja u Nemakoj = protest protiv svega to je Nemaku gurnulo u haos.Javlja se u periodu od 1907. do 1920. godine. Uticaji futurizma i domaeg tla.

Karakteristike:

Arhitektura= umetniko delo: simboliko i stilsko izraavanje unutranjeg iskustva elja da po svojoj spoljanosti ne lie ni na jedno ostvareno delo Umetnikovi doivljaji se ostvaruju preko kontrasnih sredstava: horizontalno-vertikalno, puno-prazno Biomorfne strukture = strukture iz prirode: kristali, peine.. Oblici se krive radi postizanja emocijonalnog efekta: zakrivljena geomatrija+kupole Novi materijali i tehnike mogunosti:-staklo: staklo donosi novo doba i najbolje izraava emocije

-beton:izlivanje oblika odjednom ako je to mogue

-opeka

Predstavnici:

1. Erik Mendelson: Ajntajnov toranj, Potsdam- malterisana opeka koja lii na beton (bio je skup i komplikovan zbog oplate); Fabrika eira2. Bruno Taut: stakleni paviljon za izlobu Verkbunda- volja za oblik; stakleni lanac- niz pisama koja zapoinje Taut i koja dalje objavljuju drugi predstavnici u kojima se objavljuju ideje ekspresionizma.

3. Hans Pelcig: Vodeni toranj, Polcen; Veliko pozorite, Berlin (enterijer sa stalaktitima)4. Valter Gropijus: na otvaranju izlobe ekspresionista izlae prvi put ideju Bauhausa (okupljanje umetnika)

5. Amsterdamska kola: realizacija stambenih etvrti Junog Amsterdama, zatvoreni blok, opeka, tornjevi, dimnjaci, erkeri, talasasti oblici. Predstavnici kole: Kramer, de Klerk Vijdeveld, de Stajl.

Purizam

Konstrukcija +funkcija

Arhitektura nema nita sa stilovima Luja XIV, XV, XVI ili gotika su za arhitekturur ono to je perije na glavi za ene. To je po koji put lepo, ali ne uvek i nita vie-Le Korbizije. Purizam je pravac u srhitekturi i slikarstvu. Pravac sa tenjom da rasisti sve zbrke u arhitekturi od istoricizma, nacionalnog i folklornog dekorativizma. Javlja se u Francuskoj u periodu od 1919. do 1930. godine. Osnivai slikar Ozefant i Le Korbizije

Karakteristike:

Polazna taka: arhitekturu treba oistiti od svega to nema vid standardnog Uticaji od: kubizma, neoplastike, tehnike, ininjerstva Zamerke: na arhitekturu se gleda kao na vajarstvo, oblici zgrada se modeluju tako da su uslovljeni konstrukcijom i funkcijom Oblikovanje: graevinski plastiku vraa na praoblike: kocka, valjak, prizma, kupa..-zidno platno je osnovna ravan

-zbir punog i praznog, svetlog i tamnog, areno i jednobojno

-otvori su sastavni deo fasade i sami po sebi su ornamenti ( a ne kao pre da se oni posebno ukraavaju)

-odstranjuju se svi ukrasi (natpisi, luci, a na kraju i antene i gromobrani)

Konstrukcija: skeletna-slobodno oblikovanje objekta

Materijal: beton

Podela arhitekture prema Ozefantu: utilitarna i slobodna-jedino ona ima vrednost ( crkve, spomenik, nadgrobni spomenik)

Objekti:

1. Stubovi koji izdiu objekat iznad tla

2. Krovna bata koja nadoknauje zauzeto zemljite

3. Slobodno oblikovanje osnove

4. Poduni prozori5. Slobodno oblikovanje fasadePredstavnici1. Le Korbizije = arl Eduard anere

Uticaji socijalizma Na njega utiu: Garnijeov industrijski grad, dostignua ininjerstva: brod, avion, auto; radi kod Ogist Perea (Ab skelet) brutalizam u slikarstvu, objektivizam Izdavatvo: asopis L'Espirit Nouveau = Novi duh; knjiga Ka pravoj arhitekturi Oblikovanje: pravilna geomtrija tela ( pre jedino u renesansi); beeton teka masa koja gui+ boja- dobija se prostor i svih 5 taaka oblikovanja u purizmu ( se predhodne strane)Dela:

Dom Ino: interpretacija Enebrikove AB konstrukcije; uticaj Perea; skeletna konstrukcija, izgradnja standardizovanih kua kao domina ( serijske kue); osnova: stubovi na ploi, ba kao domine Modulor: proporcijska mera koju je Le Korbizije koristio pri projektovanju ( kao i Vitruvijem ovek). Visina: ovek sa podignutom rukom, h= 2.25m Dom Citrohan: 5 taaka, predhodno spomenutih; kua moe da se standardizuje poput auta ( serijska proizvodnja; citroen = citrohan) Paviljon L'Espirit Nouveau: za izlobu dekorativne umetnosti u Parizu; tipska stambena jedinica Vila Savoja, Poasi: Le Korbizije i bratanac Pjer anere; 5 taaka Konkurs za sedite Lige naroda u enevi: Le Korbizije i Pjer anere, 1.nagrada ali je odbijen jer nije predao projekat u odgovarajuem format; nakon konkursa postaje poznat1926.godine Le Korbizije udaljava se od ideje purizma i prestaje da verujem u nesumnjivu dobit tvorevina industrijske revolucije.Pod uticajem je brutalizma u slikarstvu. Stanovanje-regionalni izraz; monumentalnost=ali ne odbacuje u potpunosti ideju estetike maina.

Savremeni grad ( plan Vojsin=plan Pariza): Ville Contemporaine

-grad za 3 miliona stanovnika, hijerarhijski podeljen,

-centar poslovne kule od 60 spratova=centar moi

-stanovanje kule sa 20-tak spratova u vidu zatvorenih i otvorenih blokova ( na stubovima)+terase sa vrtovima; stanovanje za radnike je u predgrau, odvojeno zelenim pojasom

Ozareni grad (bezklasni): zone:

1. poslovna

2. zona transporta=elezniki i avio saobraaj

3. satelitska naselja=obrazovanje

4. zona hotela i ambasada

5. stanovanje

6. zeleni pojas

7. laka industrija

8. skladita i teretni saobraaj

9. teka industrija

Blokovi naselja su u zubastom poretku ( proelja uvuena i izjednaena sa linijom ulice):

-trakasti

-objekti na stubovima ispod zgrade je park

-zahtevi: sunce, zelenilo, prostor

- serijska proizvodnja: apartmani u 1 nivou, klizne pregrade-adaptacija stana za dnevno i nono nkorienje, igru dece...

Cite Industiale: uticaji linearnog grada Miljutina Planovi za Alir: stanovanje ispod i iznda saobraajnica na velikim parcelama, na kojima stoje 2-spratna objekta andigar: novaprestonica Pendaba, Indija (Indija vie nije kolonija)-projektuje upravne zgrade: monumentalnost postignuta bez primene klasicizma;

-Kopita: palata guvernera, skuptina, vrhovni sud.

L'Unite d' Habitation, Marsej:

-masivna betonska-odan brutalizmu

-elijska struktura: balkoni sa brisolejima je doaravaju

Palata Ujedinjenih Nacija, Njujork Manastir La Turet: dominikanski manastir, beton Notr Dame du Haute, Ronan Centrosojuz, Moskva: staklena fasada ne praktina zbog zimeFunkcionalizamOblik sledi funkciju-SalivenNastaje u Americi i Rusiji (posle Oktobarske revolucije)

Karakteristike: osnovno naelo je funkcionalnost ( za razliku od eklekticizma i secesije gde je to naelo zapostavljeno)

1. kod organizacije prostora objekta: podstie prouavanje svake prostorije sa gledita korisnika

2. kod izbora materijala- mora da odgovara u pogledu strukture, ispune i komponovanja zidnog platna3. oblik- na osnovu funkcije u objektu dobija se tehnika forma koja se dalje oblikuje ne bi li oblik bio i likovni izraz; bez ornamenata=mnogo vremena, rada, materijala

4. organizacija izvoenja objekta: pri izvoenju objekta uvek postoje gubici u novcu, vremenu, materijalu, a funkcionalizam nastoji da to smanji. Npr: ukidanjem ornamenata tedi se na vremenu izvoenja, novcu i materijalu.Funkcionalistike stavove imaju:

Saliven: forma sledi funkciju(iako ima ornamente na objektima) Adolf Los

Bauhaus: sprema uenike za funkcionalno reavanje zadataka Rajt: projektuje od unutra ka spolja Le Korbizije: kua je maina za stanovanje Mis van de Rohe: navodno je protiv funkcionalizma, ali njegovi stavovi to opovrgavaju Prostor treba oblikovati tako da bude praktian i ekonomian, a funkcija e se prilagoditi njemu ( oblikovanje prostora da bude praktian i ekonomian=funkcionalizam) Dobrojevi

Oskar Nimajer

Neki dananji arhitekti smatraju da je arhitektura umetnost i da oni ne treba da se bave funkcionalizmom: O Geri, Ming Pe, Riard Mejer, Stiven Hol.

KonstruktivizamKonstruktivizam kao pravac u arhiutekturi istie prednost konstrukcije objekta kao najpodesnijeg sredstva svrhovitosti iz koje rezultuje tehniki oblik utemelje na racionalnom shvatanju i sagledavanju prostora.Javlja se u Rusiji 1917.godine (posle Oktobarse revolucije) do 1933 (jer ideje nisu vie u skladu sa realnim mogunostima u Rusiji, pa se arhitektura vraa na eklekticizam).Karakteristike: Posle revolucije dolazi do reorganizacije drutva-socijalizam! Dolazi do eksperimentisanja u arhitekturi kako bi ona bila u skladu sa novim drutvenim poretkom. Arhitektura: mora biti ekonomina, bez dekora, novi oblici su laki i neobini, funkcionalnost, isticanje konstrukcije, nosivosti, linija, proporcija Uticaj. Futurizam i tehnika arhitektura, protiv suprematizma Fetiizam maina: formalna predstava maina= mainski naturalizam, (javlja se kod nekih arhitekata), objekti su u obliku dinamo-maine, parnog kotla, balona..Predstavnici

1. Grupa OSA: braa Vesnini (Lenjigradska pravda=kanonsko delo konstruktivizma, 6x6m, stepenite, liftovi, slova, isticanje spratova) Lebnicov, Pasternjak, Vladimirov.-bave se stanovanjem za radnike:dom komuna, standardizacijom i projektovanjem radnikih klubova, trakastih naselja

-arhitektura tehnika

-spoljanjost: sklop samostalnih delova; uslovljena funkcijom

-tenja za isticanjem strukturalnih elemenata

2. Grupa ASNOVA: Lisicki, Landovskij, Meknikov, Krinskij

-arhitektura tehnika + mehanika forma koja je oblikovana i ima umetniku vrednost (bliski L.Korbizijeovim puristikim stavovima)

3. Tataljin: Spomenik III internacionali- preko 300m, dve spirale izmeu kojih lebde 4 velika prozirna volumena i svaki od njih se jo i rotira4. Miljutin: Linearni grad- est paralelnih traka (zona): eleznika, industijska, zelena zona sa autoputevima, stanovanje, park sa sportski objektima, poljoprivredna

Empirizam i neoempirizam

Empirizam=tenja za humanizacijom funkcionalizma. Javljaju se u Danskoj, vedskoj, Norvekoj i Finskoj.

Karakteristike:

-slui se tuim iskustvom, pogreno je sputavati matu arhitekata

-tei ka veoj slobodi stvaranja

-izbegava stilizaciju modernih oblika (uniformnost)

Internacionalni stil

Od 1925.-1965. godine u SAD, Evropa (iri se i dalje). Osnivai i predstavnici: Le Korbizije, Oud, Gropijus, Mis van der Rohe, Ritveld

Karakteristike: Nema podstilova-domai, industrijski, crkveni Indiferentnost prema lokaciji, klimi, terenu (otuda i naziv internacionalni)Principi:

1. Arhitektura kao volumen: skeletni sistem (AB, elik)

- zidovi kao opna =fasada, kao pregrade

- lakoa, ravni krovovi (nekad jednovodni) horizontalni prozori, bez podela kako se ne bi dobio efekat masivnosti

2. Pravilnost: pravilan raspored nosaa radi boljeg prenosa optereenja-nepravougaoni oblici-suprotno pravilnosti, ali su zanimljiv element, plus ili minus efekat.

3. Izbegavanje dekorativne apliikacije: ako nije dobra bolje da je nema; u dekoraciju spadaju: prozori, vrata, nosai, natpisi, ograde, parapeti, vajarska i likovna dela, zelenilo.

Funkcionalizam je vaan! Oblakoderi su karakteristini.

Predstavnici: Riard Nojtra: zgrada Sanatorijuma Lovel, Los Aneles Rudolf indler: najvie gradi u Los Anelesu, uticaj Rajta se vidi na njegovim kuanam. indlerova kua (Holivud), Kua Lovel (na plai) Los Aneles Oskar Nimajer: 1907-1912

-uticaj Le Korbizijea

-vie je vajar nego arhitekta, istrauje mogunost prednapregnutog i armiranog betona, dinamine i zakrivljene mase

-Zgrada Ujedinjenih Nacija, Njujork

-Brazilija urbanistiki plan Lucija Koste: loe zoniranje

Mis van der Rohe: manje je vie-arhitektura= kost (konstrukcija) + koa (fasada), slobodna osnova, tekui prostor

-jasna i jednostavna

-uticaj Rajta i inkela

-direktor Bauhausa jedno vreme

Dela:

1. Fridrihtrase, Berlin: staklena arhitektura (ekspresionizam) trouglasta forma, staklena fasada, zidovi su pod uglom kako bi se izbegla monotonija ravnih staklenih zidova

2. Nemaki paviljon za sveetsku izlobu u Barseloni 1929: asimetrina osnova, skelet nosi krovnu plou, zidne pregrade su slobodnostojee u prostoru-kontinualni prostor, elik, staklo, mermer; ima 2 bazena3. Kua Tugendhat, Brno4. Vajsenhof: izloba Verkbunda1927, a Mis je direktor: prototip stambenih modernistikih kua: prefabrikacija, jednostavne fasade, slobodne osnove ( skelet), ravni krovovi kao terase (mnoge od njih su stradale u II svetskom ratu)

5. Tehnoloki institut Ilinois (IIT), ikago: objekti su prizme sa staklenom fasadom

6. Lake Shore Drive, ikago: stambena kula

7. Kua Farnsvort, Foks river, Ilinois: porodina kua u prirodi, slobodna osnova=skelet + staklena fasada, u sreditu sanitarne prostorije koje su obloene drvetom, razdvajaju spavai deo i dnevni boravak, bez pregradnih zidova, utie na staklenu kuu F.Donsona

8. Zgrada Sigram, Njujork: kula od 39 spratova

9. Zgrada IBM, ikago Filip Donson: Staklena kua, Nju Kanan

Zgrada Soni, Njujork (postmodernizam)

Brutalizam:

Javlja se '50-'70.godina. Uticaj Le Korbizijea-L'Unite d Habitation

Oblikovanje: glomazni geomatrijski oblici

-materijal: beton-ponekad se ostavlja i tekstura oplate (neobraen beton=beton brut) opeka, grubo tesani kamen, elik, staklo. Vidljiva je konstrukcija, funkcija i sadraj.

-socijalna utopija: veliki stambeni blokovi (kod L'Unite) koji esto postaju mesta kriminala, vandalizma...

Predstavnici: Alison i Piter Smitson- Robin Hud Gardens, London: stambeni blok sa 213 stanova ( uzor L'Unit), javlja se kriminal pa se smatra za promaaj Dek Lin i Ejvor Smit- Park Hil, efild: zmijoliki stambeni blok, sirotinjska etvrt) Luis Kan: elementarne geometrijske forme i kompozicije -stilovi: brutalizam i internacionalni stil

-monumentaln objekti: to je potreba Amerike posle II svetskog rata, kao svetske sile

-inspiracija: arhitektura prolosti

-beton, opeka, svetlost (posveuje joj veliku panju)

Dela:a. Medicinski istraivaki centar, Pensilvanija

b. Solk institut, La Jola

c. Nacionalni parlament, Banglade

d. Biblioteka akademije Filips Ekster

e. Projekat gradske venice, Filadelfija

Minoru Jamasaki- WTC, Njujork (internacionalni stil)

-Pruitt Igoe, Sent Luis: stambeni betonski blok, raen '50 godina, vremenom se tu javlja kriminal i postaje ne popularan. Sruen 1972. godine i smatra se da je time zavren moderizam!

XX vek:

Zavrava se moderna i nastupaju

1. Postmodernizam

2. Neoracionalizam ( pripada postmodernizmu)

3. Dekonstruktivizam

4. Moderni ekspresionizam5. High-techPostmodernizam

Javlja se kao reakcija na modernizam (koji je podbacio, dokaz: ruenje Pruitt Igoe u Sent Luisu). Prvi primeri postmodernizma javljaju se jos '50 godina, ali intenzino se razvija '70. godina.

Karakteristike: Less is a bore: vraanje na stilove prolosti, meanje redova stubova (dorski+jonski+korintski+tosanski+kompozitni) Protiv modernistikih shvatanja da je tehnologija toliko uznapredovala da ne postoji potreba za dekoracijom i da se forma objekta dobija komponovanjem osnovnih geometrijskih oblika i zoniranja u urbanizmu, masovne proizvodnje, odsustvo konteksta i nasleaPredstavnici:

1. Paolo Portogezi: Bijenale u Veneciji 1980.

-Pevo Bijenale na kome arhitektura nastupa kao samostalna

-Direktor Portogezi

-Tema: prisustvo prolosti (La presenta del passato)-Uesnici: Frenk O. Geri, Robert Venturi, Arata Izosaki, Rem Kolhas, Franko Purini, Rikardo Bofil...

-Delo: Strada nuovissima : 20 postmodernistikih fasada ( 10 u jednom, 10 u drugom nizu=ulica); manifest postmoderne

2. Dejms Stirling: Dravna galerija u tutgardu:

- Pritzgerova nagrada

- Inspiracija: inkelov Altes muzej u Berlinu

- Sinteza nekkoliko hiljada godina:

*Ulaz: arhetipska koliba

*Dorski stubovi

*eline i bojene staklene nadstrenice

*Vitoperen zub u staklu

3. arls Mur: Piazza d' Italia, Nju Orleans: parafraza fontane Di Tevi i svih 5 redova stubova4. Majkl Grejvs: kao modernista lan grupe Njujork 5 Kao postmodernista-neoistoricizam

Portland zgrada, Oregon: lo odnos prema okolini

Hotel Labud, Diznilend: zakrivljen krov ukraen sklupturama labuda

Hotel Delfin, Diznilend: piramida sa delfinom na vrhu

Dizajnira i upotrebne predmete: nametaj, kiobran...

5. Riard Mejer: bela arhitektura, lan Njujork 5 (grupa modernista), postmodernista

6. Filip Donson: zgrada Soni, Njujork-ForthWorth Water Gardens, Hjuston

7. Mis van de Rohe: Nova nacionalna galerija, Berlin8. Robert Venturi: nadahnue- gradske fasade u Italiji- Voli: barok,rokoko, manirizam, sloenost, protivrenost, nedoslednost, nekonvencionalne i iskrivljene oblike, bogatstvo znaenja, zagonetnost, dvojnost.

- Ne voli: modernu arhitekturu koja eli da prekine sa tradicijom Manje je vie, Ili-ili

- Knjige: Sloenost i protivrenost u arhitekturi; Pouke iz Las Vegasa

- Objekti:

1. Kua za njegovu majku, esnat hil, Pensilvanija

2. Guild House, Filadefija: dom za stare, antena na krovu: simbol starosti koja mnogo vremena provodi uz TV

Svojim delima ne elimo da menjamo svet, ve elimo samo da ga obogatimo.

Neoklasicizam

Karakteristike: Arhitektura ne moe da menja drutvo i mora biti shvaena van politikog, ekonomskog i drutvenog konteksta Treba uspostaviti ponovni odnos sa tradicijom i memorijom, istorijski elementi se ponovo upotrebljavaju, ali ne oponaaju se, ve se kreativno interpretirajuPredstavnici:1. Aldo Rosi: pripadnik grupe Tendenza ( neo-racionalistika grupa);

-Piazza Nuova, Perua

2. oro Grasi: pripadnik grupe TendenzaDekonstruktivizam

Karakteristike: Iskrivljene povrine, diskontinuitet, segmentnost, zasecanje, zakrivljenja, strukture na povrinama graevina,haotinost Uticaji: futuristike i konstruktivistike vizije, analitiki kubizam (lomljenje oblika do apstraktnog), ekspresionizam. Protiv: forma sledi funkciju, istoa forme,; iskrenost prema materijalu ( ova tri stava su shvatanja modernizma).Protiv postmodernog prihvatanja eklekticizma i ornamenata.Predstavnici:CO-OP HIMMELBLAU: Austrijska firma; kompleksni nedefinisani prostori, stilska ogranienja-UFA bioskopski centar, Drezden

-Nagrada u Beu

-Muzej Groningen, Holandija

Piter Ajzenman: lan grupe Njujork 5 (u poetku pod uticajem Le Korbizijea)-oslobaajue formeDaniel Libeskind: kose ploe, otri uglovi, praznine, presecanje geometrijskih oblika-Jevrejski muzej, Berlin

-Jevrejski muzej, San Francisko

Rem Kolhas: more and more...more is more Osnovao OMA (Office for Metropolitan Architecture)- biro

Centar Marine Abramovi u HadsonuZaha Hadid: arhitekta i dizajner- Olimpijski vodeni centar, London 2012

- Beko, Beograd: vie funkcionalni kompleks (stanovanje, poslovni deo, hotel, galerija), na Dorolu na mestu tekstilne industrije

Frenk O. Geri: sklupturalni pristup, arhitektura = umetniko delo i ne snosi odgovornost za korisnike esto koristi reflektujui materijal na fasadama

Gugenhajm muzej, Bilbao Dancing House, Prag Disney concert hall, Los AnelesBernard umi: park La Vilet, Pariz

Nije zadovoljstvo da velika dela gledam, nego da ih razloim i dekonstrujiem.

Tri osnovna elementa: 1. Take:paviljoni (folies) crvene boje- restorani, klubovi...

2. Linije: staze, mostovi, potoci

3. Povrine: trava,uma.

Moderni ekpresionizamPredstavnici:

1. Ero Sarinen: luk u Sent Luisu

2. Jorn Utzon: opera u Sidneju: simbol Australije, Tumaenja: koljke, jedro, koliba

Koristi arhitektonskih brodova, razgranata krovna konstrukcija, dinaminost ovalnih linija i povrina,nema principa spolja,proizilazi iz unutranjosti.High-Tech

Javlja se '70.godina XX veka.Karakteristike:Nastavlja se na metabolizam i ArhigramKoriste se najsavremenije tehnike graenja, elik, staklo,beton, vidljivost tehnikih (konstrukcija, instalacija..) i funkcionalnih komponenti, prefabrikacijaIli strukturalni ekspresionizamPredstavnici:

Riard Roders i Renco Piano: centar or Pompidu (Bobur), Pariz

Kulturni centarVidljiva konstrukcija i instalacije (ute cevi-struja, plave-voda, zelene-vazduh)Uticaj arhigramaUnutranjost bez pregrada, fleksibilnost prostoraRenco Piano: dvorana Parco della musica, Rim

Riard Roders: zgrada Lloyd-a, London;

Milenijumska kupola, London (vidljive instalacije)Ming Pei: dijalog istoka i zapada: istonjaka estetika i zapadnjake ideje Arhitektura = umetnost, ne snosi odgovornost za korisnike Geometrijski apstraktni oblici Piramida ispred Luvra, Pariz

an Nuvel: harmonija objekta i okoline

Vodi rauna o kontekstu

Transparentnost, svetlost i senka

elik+staklo

Arapski institut, Pariz: sa pominim panelima, krugovi se otvaraju i zatvaraju kao objektiv

Torre Agbar, BarselonaNorman Foster:Kupola Rajhstaga,BerlinGradska venica, LondonSwiss re, LondonSantijago Kalatrava: arhitekta, skluptor, slikar

Biomorfni oblici prednapregnutom betonu, staklo,elik, otvoreni zastakljeni prostori

Zgrada aerodroma u LionuBALKAN

Srbija:

Srpsko-vizantijski stil (eklekticizam) 19/20.vek

Secesija: poetak 20.veka pa do kraja I svetskoga rata Socijalistiki estetizam: posle II svetskog rata do '90.godina Socijalistiki realizam: posle II svetskog rata Moderna: kraj '20.godina, 20.veka Postmoderna: '80.godina (odgovor na modernu) Turbo-folk: '90. godinaSrpsko-vizantijski stilJavlja se u 19. i traje do poetka 20. veka. Oslobaanjem od Turaka Srbi tee ka strvaranju nacionalnog tila (priseaju se vremena Duanovog carstva).Karakteristike: Podrazumeva dekorisanje fasada-2naina

1. Tipolokki eklekticizam: u zavisnosti od karaktera koji eli da da objektu, arhitektura se okree prolosti kao nekom imaginarnom muzeju iz kog izvlai neki od modela i prilagoava ga potrebama2. Sintezni eklekticionizam: na nov nain se kombinuju motivi, principi, reenja iz razliitih istorijskih perioda. Tri faze:

1. Objekti malo podseaju na uzore: samouki graditelji (polovina 19.veka)2. Slinost sa uzorima raste sa malo primesa elemenata tilova van istonog pravoslavlja3. U potpunosti se podravaju elementi srednjovekovne umetnost Dva pravca:

1. Beka verzija: Uticaj Teofila Hansena (Be)

Oblikovanje: centralne graevine, vizantijski elementi, romanski ornamenti, prostor zavisi od konstrukcije

Materijal: opeka, kamen, bojene trake maltera

Predstavnici: Duan ivanovi, Jovan Ilki, Vladimir Nikoli, Svetozar Ivakovi (Beki studenti)2. Poznavanje strukturalnih i ornamentalnih koncepcija srednjovekovnog graditeljstva:

Zahteva nauna istraivanja Da bi se mogao oiveti neki pravac potrebno ga je poznavati u detalj Predstavnici: Dragutin Milutinovi, Mihajlo Valtrovi.

Na poetku se primenjuje samo na sakralne objekte, a kasnije i na druge arhitektonske oblike ali tu ne postoje direktni uzori, pa se prenose principi sakralnih objekata. Paviljon KSHS: Milan Kapetanovi i Milorad Ruvidi Izloba u Parizu 1900.godine

Silueta sakralnog objekta

Karakteristike: Vremenom se naputa Beka verzija i ostaje samo srpski stil srednjovekovnih kola: Raka i Moravska

Srpski stil se iri i na profane objekte: stambene zgrade, pote, centralne, sportske dvorane, vojne objekte, na stanice, mostove, bolnice, muzeje....

Predstavnici:

Okupljaju se oko Strukovnog drutva, ministarstva graevina i Velike kole koja e vremenom postati Univerzitet.1. Konstantin Jovanovi: Semperov ak (renesansa);

Narodna banka, Beograd

2. Nikola Nestorovi i Branko Tanazevi: Tehniki fakultet, Beograd

3. Nikola Nestorovi, Branko Tanazevi, Dragutin orevi: Univerzitetska biblioteka, Beograd

4. Palve Ilki: Narodna skuptina, Beograd

5. Branko Tanazevi: zgrada Telefonske centrale, Beograd (moravski stil+secesija)6. Momir Korunovi: zgrada Pote, Beograd7. Rusi koji dolaze u Srbiju zbog Oktobarske revolucije (imigriraju u Srbiju), grade u imperijalnom klasicizmu: Krasanov Nikola: Ministarstvo finansija,

Ministarstvo poljoprivrede i voda

Ministarstvo uma i rudnika8. Bogdan Nestorovi i Aleksandar Deroko: konkurisao za hram Svetog Save, Beograd (uestvuje i Konstantin Jovanovi)

Ovaj stil ima dosta meanja i sa secesijom.

Secesija

Javlja se poetkom 20.veka (do kraja I svetskog rata)

Karakteristike:Dekorativni stil, elik, beton, staklo, novi materijali, ornamenti.

Predstavnici:1. Viktor Azrijel: Robna kua, Beograd: elik, staklo, jedinstven prostor

2. Andra Stevanovi i Nikola Nestorovi: zgrada Beogradske zadruge, Beograd

3. Jovan Ilki: konkurs za hotel Moskva:

2. mesto

Objekat izveden po njegovom ali dosta izmenjenom projektu

Keramika na fasadi

Moderna

Javlja se od '20.godina 20. veka do kraja II svetskog rata (sa dolaskom komunista na vlast)

Moderna kod nas kasni zbog:

Srbija tek izlazi iz ratova (Balkanski, I svetski rat), nerazvijena sredina, nepostojanje arhitektonskih programa za primenu materijala visoke tehnologije

Kasnog direktnog kontakta srpskih arhitekata sa evropskom modernom

Uticaji:

Vraanje arhitekata sa studija iz inostranstva, rad inostranih arhitekata u KSHS, izlobe, uestvovanje u meunarodnim manifestacijama osnivanjem CIAM-a.

asopis Zenit: u okviru zenitizma, pravca koji obuhvata sve umetnosti (slikanje, vajanje, arhitekturu...). Osniva je Ljubomir Mici (pesnik, kritiar, slikar, politiar). Zenit je osnova 1921-1926.godine (ugaen zbog niza skandala)Karakteristike zenitizma: Odbacuju tradiciju, fascinirani sadanou, okrenuti budunosti

Polazite: kriza drutva, ekonomskog sistema, kulture zasnovane na tom sistemu (imaju ruilakiu stav prema postojeem kulturnom sistemu)

Ima elemente: ekspresionizma, konstruktivizma, futurizma, dadaizma.

Objavljuje se

1. Tatljinov spomenik III Internacionali

1. Novi sistem graenja: prefabrikacija, mainska obrada elemenata, standardizacija, funkcionalnost, upotreba novih materijala i tehnologija.2. Mici Beograd bez arhitekture: u Beogradu ne postoji arhitektura-arhitektura je postojala u poznom srednjem veku

-oivljavanje prolosti = nakaza

-bezornamentalnost3. Jo Klek: Zeniteum I- vizantijski hram

Zeniteum II- apstraktna konstrukcija

Sila Zenit- vieslojna, matovita, gotovo Emerovska konstrukcija???!!!4. Objavljuju i El Lisicki, Pikaso, Majakovski, Maljevi, Kandinski, Maholi-Na, Jesenjin.

Karakteristike:

Nastajanje srpske moderne je umekano i pospano zbog: drutvene klime, konzervativne sredine, obrazovanja i socijalnog statusa arhitekti. Kod nas su arhitekte pripadale srednjem i viem sloju, obrazovani su u konzervativnim kolama ( za razliku od svetskih predstavnika, izuzetak je Gropijus, koji su pripadali niem ili srednjem sloju i koji su ulagali veliki napor da postanu to to jesu) Nije nastala zbog stvarnih drutvenih potreba ili eksperimentisanja umetnika, nego je namee intelektualna elita u elji za brom modernizacijom ivota Nema: manifesta, ideologa, pokreta, teorije, deklarisanog raskida sa tradicijom, aagresivnog nastupa i skandala (npr. Le Korbizije i plan Vojsin-ruenje Pariza=skandal) Dva ugla posmatranja: 1. Vizuelni: estetika lebdeih ravni; preklapanje planova; proimanje prostora; ravni krovovi; slobodni plan; iste primarne boje; trakasti prozori2. Ideoloki: neophodnost zadovoljavanja elementarnih ivotnih potreba, putem funkcionalistiki foncipiranih naselja stanova, prateih objekata, predmeta svakodnevne upotrebe, bezornamentalnost.Hronologija (vane godine za nau modernu):

1925: poseta izlobi meunarodne dekorativne umetnosti, Pariz Branislav Koji: II Jugoslovenski paviljon ( u folklornom stilu: to je bila prodavnica narodnih rukotvorina). 1927: Zlokovi zavrava sopstvenu kuu: kubina masa, ravan krov, modernistiki likovni izraz. Prvobitno reenje: vievodni krov, drvene aluzine, sokl od tesanog kamena

1928: Izloba ehoslovake arhitekture u Beogradu: presek arhitektonskog stvaralatva ehoslovake i prvoj etvrtini 20. veka (izlagana dela funkcionalista)

-Osnivanje CIAM-a (dovodi do osnivanja Grupe arhitekata modernog pravca): treba izmeniti trenutnu arhitektonsku praksu, arhitektura treba da bude u skladu sa novim tehnologijama, ekonomijom, drutvom, potrebama..)

1928.godina Grupa Arhitekata Modernog Pravca: 1928-1934.godine

lanovi:

Milan Zlokovi

Branislav Koji

Jan Dubovi

Duan Babi

Dragia Braovan

Momilo Belobrk

Petar i Branko Krsti: braa Krsti nisu u potpunosti moderni. Stil: imaju dekorativistike tendencije istoricizma i likovne obrasce moderne. Oblikovanje: postupak blizak Art Deco-u.

Bore se za: princip moderne arhitekture i racionalizaciju gradnje putem izlobi, projekata (publikovanje i izvoenje objekata), i predavanja.

Izlobe:

1. Prvi salon arhitekture: 1929. organizator M.Zlokovi

2. Prvi Jugoslovenski salon savremene arhitekture 1931.god

3. Izloba nemake llikovne umetnosti

1931.godine u paviljonu Cveta Zuzori

Upoznavanje srpskih arhitekata sa naelima moderne arhitekture Izlau se dela Berensa, Gropijusa, Maks Tauta, Bruna Tauta..4. Drugi Jugoslovenski salon savremene arhitekture 1933.god

Predstavnici:

a) Milan Zlokovi: uzor Adolf Los: njegovi udobni i raskoni enterijeri +pojednostavljena fasada Raumplan Zbog stanja u zemlji, gubitka poslova moderne arhitekture moraju da grade jo neko vreme konzervativna dela (Hipotekarna banka, Sarajevo i zgrada Opela, Beograd)

Dela:

Vila Zlokovi, Beograd: kubina masa, ravan krov, modernistiki likovni izraz Kua Zaborski, Beograd

Univerzitetska deija klinika, Tirova ulica, Beograd: uzor Alvaro Alto- Sanatorijum za tuberkolozne bolesti u Finskoj; Funkcionalno najuspenije izveden zdravstveni objekat, izveden po funkcionalizmu Nizovi terasa ispred soba: produenje soba ka prirodi, vazduh Stubovi + krovna terasa+ slobodna osnova+ jednostavna fasada Nagradjena '90-ih godina Konkurs za palatu Albanija, Beograd: oblakoder, zaobljene staklene povrine sa isturenim parapetima Poslovna zgrada i izlobeni salon FIAT-a, Beograd: zaobljena na uglu, krovna terasa, molitno zidno platnoZlokovi dekomponuje svojeuzore i pretvara ih u novu vrednost ili ga transformie u skladu sa trenutnim potrebama da bi zatim ekao neki drugi slian program kako bi mogao da pritupi njegovomm daljem usavravanju.

b)Nikola Dobrovi: jedini modernista koji je bio spreman da izgubi posao ukoliko bi gaspreavali da svoje principe sprovede u delo (za razliku od ostalih) - Uticaji: rano se susree sa kubizmom, zbog 14.godina starijeg brata Petra koji je bio slikar.Dela: Konkurs za Terazijsku terasu, Beograd: zahtev investitora: viefunkcionalni kompleks + mirna oaza sa pogledom na Savu i Dunav; 2 poslovne kule+dugaki kaskadni potezi; restorani, prodavnice, bioskop, robna kua; transparentnost objekta = stakleni objekat. Dubrovnik opus dve faze:

1. glatke, bele, povrine, kubusi sa oblim ispustima i sklupturalno obraenim stepenicama kao vizuelni akcenat Hotel Grand, Lopud, Dubrovnik2. Primena teksture dubrovakih zidina, konkursa za poslovnu zgradu Prizad Beograd Dravni sekreterijat narodne odbrane (Generaltab) Beograd:

1954-1963.godina, remek delo U okolini mnogih dravnih institucija Materijalizovani manifest moderne! Konzolne mase koje tre iz tela zgrade, povlaenje i isputanje zidnih ravni Nosei elementi: obloeni kamenim kvadrima, noeni elementi: glatki sa staklenim povrinama koje se stapaju sa zidnom masom Inspiracija: kanjon Sutjeske Elektortehniki fakultet i institut Nikola Tesla, Beograd: malo od ovog projekta je sauvanob) Dragia Braovan:

Paviljno KSHS za izlobu u Barseloni, '29. god: prugasti Paviljon Kraljevine Jugoslavije za izlobu u Milanu, '31. god Komanda ratnog vazduhoplovstva, Beograd (oteena u bombardovanju) Dravna tamparija, Beograd: 5 taaka moderne Izvrno vee, Novi Sad: pod udnim okolnostima se gradi po B.projektu Radniki dom, Novi Sad: kod mosta Duga Konkurs za Novosadsko pozorite, NS

Hotel Metropol, BG

Glavna pota, NS: arhitektura posle II sv.ratac) Tabakovi ore

Tanurdieva palata, NS Palata Klajn, NS

Dom novosadske trgovake omladine (apoteka kkod radija) Sokolski dom, NS Crveni krst, NS

d) Lazar Dunerski

Galerija Matice Srpske, NS: nije ba modernizam Vila Miri, NS

Vila Gutman, NS

e) Branislav Koji: paviljon Cveta Zuzori, Kalemegdan, BG

Hirurko-uroloka klinika, BG

Vila na Topiderskom brdu, BG

Vila za umetnike na Topiderkom brdu, BG

f) Jan Dubovi

Astronomska opservatorija na Zvezdari, BG

Socijalistiki realizam

Pokuaj ostvarivanja utopije boljevikog socijalizma Rusije. Javlja se posle II svetskog rata, do '48-sukob Tita i Staljina.Pred II svetski rat opet se pomodno nekritiki preuzimaju evropski uzori od sredine u kojoj se vri agresivna propaganda.Karakteristike:

Nije ostavio dublje tragove jer ne traje dugo Stambene zgrade: ogoljene, racionalizovane Javni objekti: forsirani monumentalni klasicizam, bez duhaPredstavnici:

Bogdan Nestorovi: zgrada Prizad-a, BG, danas Tanjug

Gojko Todi: Ministarstvo graevina, BG (oba rade u duhu neoklasicizma)Spomenici partizani i crvenoarmejci u zanosu borbe, sa pukama, bombama ( vano zbog Bogdanovia) Socijalistiki estetizam

Javlja se posle II svetskog rata pa do '90-ih godina.

Karakteristike:

Javlja se u slikarstvu, vajarstvu, arhitekturi, knjievnosti Govor je metafore, alegorije, podrazumevanja konteksta Nema elemenata koji mogu da narue dominaciju KPJ i zasniva se na principima estetizma (da bude lepo) i na taj nain slui svetu, a u naem narodu kao lana slika tolerancije, slobode, modernog naprednog drutva u nastajanju Stambena arhitektura: suzbijanje klasnih razlika: svi su radnici: diplomate, profesori, vozai, istai ulica i to su oni u dravnoj slubi, koji su dobijali dravne stanove. Problem su privatnici i nezaposleni koji nemaju prava na taj stan, pa dolazi do bespravne divlje gradnje (nema infrastrukturu)- Izgradnja dravnih stanova potpuno opremljenih u lamelama 4-10 spratova i kulama do 20 spratova za hiljade i hiljade nepoznatih korisnika + veliki parkinzi oko objekata koji izoluju jedan od ostalih + izgradnja svih propratnih sadraja: kole, obdanita, ambulante, rekreativne povrine- Rezultat: MAINE ZA SPAVANjE. Sreni ivot u kkolektivu; izolovanost, hladnoa, monotonija dovodi do psiholokih problema ljudi.

Arhitekte nisu postavljali nezgodna pitanja

1. zato se godinama gradi 1 tip objekta?

2. kakvi su efekti ove arhitekture na stanovnitvo?

3. zato se koristi sistem prefabrikacije kada su drugi sistemi blokova?

4. zato stanari unitavaju zajednike prostore: stepenita, hodnike, liftove?...itd..

Dva procesa socijalistikog estetizma:

1. nastavljanje moderne koja je prekinuta ratom i socijalistikim realizmom

2. novi tokovi u umjetnosti

Predstavnici:

a) Pokuaj nastavljanja moderne1. Milorad Pantovi: Beogradsko sajmite-

-Pantovi, Branko eelj, Milan Krsti, Boko Petrovi

-Tri ogromne hale, velikog raspona, od transparentnog be

-Hala 1: kruna osnova, rebrasta luna konstrukcija, igra svetlosti i senke

2. Nikola Dobrovi, zgrada Generaltaba, BG

b) Novi tokovi u umetnosti

1. Bogdan Bogdanovi: memorijalna arhitektura: spomenici, spomen-groblja, memorijalni parkovi, nekropole- Njegova arhitektura je ista estetika u slubi totalitarnog reima: na njegovim memorijalima se ne vidi da su ljudi stradali ne samo od strane neprijatelja, nego i od strane Titovih komunista pri preuzimanju vlasti, kada je rat bio zavren. Ve je estetizovano, uukano tako da se ne zna istina i ne postavljaju nezgodna pitanja.Uticaji: 1. Plenik: eklekticizam i njegovo traganje za istom formom

2. Engleski vrtovi 18, 19. vek: vrtovi sa statuama, hramovima, izvorima...suprotnost od pravilnih francuskih i italijanskih vrtova

3. Politiki uticaji: nepostavlja nezgodna pitanja

4. Nadrealizam: apstraktno

Njegova arhitektura ne nastaje iz trenda, ve iz dubine kreativne linosti.

Dela:

Spomenik Jevrejskim rtvama, BG

Spomen groblje, Sremska Mitrovica

Memorijalni park Dudik, Vukovar: po uzoru na Plenikov spomenik Davorinu Jenku Jasenovaki cvet: rtvama hrvatskog faizma, na osnovu forme (cvet) ne moe se naslutiti da je u Jasenovcu bio jedan od najstranijih genocida Srba,Jevreja iRoma Partizansko spomen groblje, Mostar

Slobodite, Kruevac

Nepobeeni, Prilep

2. Mihajlo Mitrovi

Ne uklapa se: po svom temperamentu, buntovnom karakteru, postavljanju nezgodnih pitanja, ne prihvata stege i ogranienja Uklapa se: generacijski i po finalnom proizvodu u arhitekturu socijalistikog estetizma i visooestetizovanim objektima etiri faze:1. Uticaj brazilske kole: lokalna varijanta internacionalnog stila (Nimajer, Rino Levi, Artigas); objekti na stubovima, brisoleji, kruni i parabolini zavreci povuenih poslednjih spratova.2. Brutalizam:Luis Kan, Kenzo tange; masivne forme, grubi materijal: beton-brut, nemalterisana opeka: Geneks centar, BG

Garni hotel Putnik, BG

Dve stambene zgrade u BG, obe u opeci

3. Kritiki regionalizam: savremeno shvatanje + unoenje lokalnih vrednosti u modernu arhitekturu Hotel Omorika, Tara

4. Postmodernizam: Hram Sv.Vasilija Ostrokog, BG: uticaj Vizantijske arhitekture.3. Ivan Anti: jednostavna arhitektura, minimalni detalji Dela:

Muzej savremene umetnosti, BG: sa Ivankom Raspopovi, politikom vrhu je trebalo novo mesto za okupljanje, gde su mogli videti i biti vieni; est masivnih kubusa, zarotiranih za 45 stepeni, kose zastakljene krovne ravni, ima izolovano zidno platno. Sportski centar 25 maj, BG

Poslovna zgrada Jugopetrol + Hotel hajat, BG

4. Vladeta Maksimovi: aerodrom, Bg

5. Ugljea Botunovi, Slobodan Janji, Milan Krsti: TV toranj, Avala

6. Spasoje Kruni: zgrada komunalno-operativnog centra sekreterijata unutranjih poslova, BG: reetka + AB jezgro, naputanje ideje soc.estetizma

Jo vanih objekata:

1. Zgrada SIVA-a: palata saveznog izvrnog vea, BG Anton Urlik, Vladimir Potonjak, Zlatko Najman, Dragica Perak

Dovrava je Mihajlo Jankovi

Modernizam, svih 5 taaka, jedna simetrina modernistika zgrada

AB skelet obloen mermerom

Ula pod zatitu drave u avgustu zajedno sa: Muzejom vazduhoplovstva (Ivan traus, staklo+beton); Hangarom starog aerodroma (Milutin Milankovi, jedini prostali objekat starog aerodroma)

2. Zgrada centralnog komiteta KPC: prvi neboder staklo + elik, na uu, Mihajlo Jankovi, Duan Milenkovi, Mirjana Marijanovi.3. Sava centar+Intekontinental: Stojan Maksimovi4. Beograanka: Branko Pei

5. VMA: Josip Osojnik i slobodan Nikoli.PAGE 1