Moje sobno bilje

BONSAI

Majstor bonsaija o bonsaijuBonsai je umjetnost koja je u svom razvoju prošla tri razdoblja. Započela je još davno rođenjem u staroj Kini, gdje su uzgajali malena drvca u cvjetnim loncima. U drugom razdoblju ta se tehnika preselila u Japan, gdje se potpuno ukorijenila u tako dobro poznatu japansku tradiciju. Treće se upravo odvija u današnje vrijeme, kad je svoje poklonike bonsai stekao u SAD i Evropi.

Nalazimo se u malenom vrtu u jednom od pred­građa Los Angelesa. Tu je jedna od najpoznatijih vrtlarija na svijetu, gdje su uzgajaju bonsaiji. Stotine čudesno lijepih malenih stabalaca stoje uredno poslagani na policama. Razgovaramo s Johnom Nakom, bonsai majstorom kojega mnogi smatraju najboljim izvan Japana.John se rodio u SAD i ondje živi i radi. Odrastao je u Japanu, gdje ga je u tajne bonsaija uveo njegov djed, također majstor bonsaia. Njegove knjige, »Bonsai Techniqes« 1 i 2, jednako su slavne kao i njegova predavanja. Jednom godi­

šnje posjeti Evropu i tom prilikom skupi oko sebe »učenike« iz zapadnog svijeta kao nekakav uče­njak ili bonsaijski »veliki mag«. »Japanski bonsai se u posljednjih sto godina nije bitno promijenio«, govori. »On se ni danas ne mijenja, ali je prešao granice Japana. Ova umjetnost osvaja mnoge ljude širom svijeta. Iz dana u dan stječe brojne poklonike bez obzira na različite kulturološke i civilizacijske tekovine, a upravo će oni svojim radom utjecati na nju. Što će se roditi iz tog susreta - to još ne znamo. Siguran sam, da će nastati nešto jedinstveno.«

John Naka ima vrijednu zbirku od više od stotinu bonsaia. U prvom planu je njegovo najvrednije djelo »goshin« što znači »božanstvo kojeg štite stabla«. Stabalca borovice (Juniperus chinensis) sačinjavaju maleni šumarak. Za svako dijete koje mu se rodilo u braku za suprugom Alicom, John Naka je posadio po jedno drvce. Sada ih je jedanaest.

4

Još jedan prekrasni primjerak kalifornijske borovnice, iskopan i preoblikovan. Kad se kroz neku pokrajinu gradi cesta, John Naka je obično ondje prije strojeva - spasio je mnoga lijepa drvca i podario im ljepotu za vječnost.

6

Modri atlantski cedar (Cedrus atlantica) pripada među najstarija stabalca Johnove zbirke. Uzgojio ga je još 1946. godine.

Majstor John Naka pokazuje jedan od svojih bonsaia, japanski crni bor (Pinus thunbergii).

7

Što je bonsai ?Napolju, na njegovanom travnjaku stoji hrast. Koliko je star nitko ne zna. Možda mu je petsto godina. Na debelo, izbrazdano stablo nastavljaju se kvrgave grane i stvaraju bujnu, gustu krošnju u kojoj ptice skrivaju svoja gnijezda.

Prolaznici se zaustavljaju, ogledaju stablo ushi­ćeni njegovom snagom i ljepotom, koja mu može samo starost podariti.Zamislimo da je moguće smanjiti to stablo na visinu od svega nekoliko decimetara, dignuti ga iz zemlje i presaditi u cvjetnu posudu - imali bismo pravi bonsai.

Glicinija (VVisteria sinensis), poznata ukrasna biljka povijuša, oblikovana kao klasični bonsai, jedan od najljepših kad cvjeta. Stabalce na slici staro je više od 60 godina i visoko 40 cm.

Razumljivo, takvo nešto nije moguće učiniti - ne postoji ni čarobni štapić niti ikoji drugi način. Upravo zbog toga majstor bonsaija počinje obli­kovati svoje djelo dok je biljka iz koje će razviti stabalce vrlo mlada.

8

Rajska jabuka (Malus halliana) s cvjetnim pupovima. Stabalce je staro 50 godina i visoko 65 cm.

Zelkova (Zelkowa caprinifolia) je zbog sitnog lišća vrlo primjerena vrsta za takav način uzgoja. Neobično stabalce na slici staro je 40 godina; visina mu je 40 cm.

Ovo se stabalce razvija svojim osobinama kao svako drugo stablo u prirodi, samo mu se odre­đenim postupcima obuzdava rast u visinu. Cilj je uzgajatelja stvoriti vjernu, minijaturnu kopiju, do­stojnu poštovanja koje zaslužuje staro stablo u prirodi: vjetrovima šiban, nagnuti bor, kvrgavi bujni brijest, trešnja koja cvjeta i donosi plod. Da bi to postigli, uzgajatelji bonsaia moraju imati određena znanja i spretnost. Obrezuju korijenje, da bi ih smjestili u posudu. Obrezuju grane da bi ostale kratke, a da ipak djeluju prirodno kao da neobuzdano rastu.Osim znanja, bezgranično strpljenje je neobično važna osobina koja krasi svakog uzgajatelja bonsaia. Potrebno je i po dvadeset godina preda­nog i strpljivog rada dok bonsai dobije pravu vrijednost i značaj, jer postoji pravilo - što je bonsai stariji to je vredniji. Tridesetogodišnje drvce, naprimjer, u Švedskoj stoji oko 50.000 kruna. U Japanu se mnoga drvca nasljeđuju iz generacije u generaciju; njihova vrijednost je neprocjenjiva.Bonsai je japanska riječ, sastavljena od riječi bon

= cvjetni lonac i sai = drvo. Umjetnost se rodila u Kini u vrijeme dinastije Tang, čija vladavina počinje u 7. stoljeću. To se može zaključiti na osnovu slika nađenih iz tog razdoblja, na kojima su vrlo često prikazana bonsai stabalca.U Japan je bonsai umjetnost dospjela iz Kine u srednjem vijeku. Sve do kraja prošlog stoljeća ova je umjetnost bila povlastica pripadnika naj­više kaste, samuraja. Japanska bonsaiumjetnost se nakon drugog svjetskog rata proširila na Zapad, a posljednjih desetljeća pobuđuje sve veću pozornost.

Osnovni oblici______________________U japanskoj bonsai umjetnosti tijekom stoljeća razvili su se neki osnovni oblici. Međusobno nisu strogo podijeljeni i ograničeni, nego je ostavljen prostor za individualno shvaćanje i promjene. Ipak, poznavanje pravila osnovnih oblika pred­stavlja veliku pomoć kod učenja jer služe na neki način kao uzorci i upućuju uzgajatelja kakvim sve mogućnostima raspolaže u oblikovanju vla­stitih bonsaija.

Kaskada ili viseći oblik_____________Od svih osnovnih oblika ovaj je najprepoznatljiviji. Uzorak za nju uzgajatelji su našli u prirodi - drvo nagnuto nad stjenoviti rub ponora. Drvce na slici, kineska borovica (Juniperus chinensis), uzgojeno je kao polovična kaskada. Potpuna bi bila kad bi se veći dio krošnje nadvio preko ruba cvjetne posude.

11

Višestruko stablo_______________ AKao što i u prirodi često nailazimo na ovaj oblik stabla, tako i u bonsaiju. Stabla rastu iz istog korijena. Obično je broj stabala neparan. Slika prikazuje stabalce javora.

< Uspravni oblik__________________Ovaj oblik najčešće susrećemo i u prirodi i kod bonsaia. Strogo uspravni oblik rasta se odlikuje ravnim deblom. Poznat je još »slobodno uspravni oblik« koji, doduše, može imati ukrivljeno deblo, ali vrh se uvijek mora nalaziti točno iznad mjesta gdje deblo izlazi iz zemlje.

12

< Metla_________________________Metla ima jednako tako ravno stablo kao i uspravni oblik, ali se grane jednakomjerno dijele na sve strane kao šibe na brezovoj metli. Drvce na slici je zelkova.

Oblik blizanacaOvo je inačica visestabalnog oblika, ali samo sa dva stabla. Oba stabla sačinjavaju zajedničku krošnju. Jedno od njih uvijek je više i snažnije. Drvce na slici je javor.

Šuma___________________Od svih oblika bonsaija, šuma izaziva najviše divljenja. Poznat je pod imenom saikai. Sastavljen je uvijek od drveća iste vrste, ali različite starosti i veličine, jednako kao i u pravoj šumi u prirodi. Ovdje je posađena crnogorična šuma, kao što bi rasla na nekoj gorskoj kosi.

13

Sobni bonsaiSobni bonsai je nov i zanimljiv korak u dugoj povijesti bonsaia. Njegova pojava učinila je ovu umjetnost dostupnijom znatno većem broju obožavatelja.

Posljednjih godina pokatkad nam se pruži prilika da se možemo diviti lijepim minijaturnim japan­skim stabalcima - naravno, ponajviše na slika­ma, ali sve češće na cvjetnim izložbama ili ponekad u nekim cvjećarnicama. Svakome od nas srce počinje ubrzano kucati. Vjerojatno nema niti jednog ljubitelja cvijeća koji ne poželi imati taj maleni dragulj, utjelovljenje ljepote, u svojoj blizini. S druge strane, imajući na umu da sve što je lijepo ima i svoju cijenu, odmah se javlja bojazan pred brojnim zahtjevima koje postavlja uzgoj te »ljepote«.Kod mnogih se bojazan promijenila u potištenost kad su spoznali da bonsai nije sobna biljka. Doduše, raste u cvjetnoj posudi, ali ga se ne može držati u stanu među drugim lončanicama. Nastao je iz biljaka izraslih u japanskom podneb­lju, gdje su klimatske prilike vrlo slične našima. Postaviti takvu biljku na prozorsku dasku u stanu bilo bi isto kao na takvom mjestu pokušati uzga­

jati hrast ili smreku. Da bi ove vrste drveća preživjele, valja ih izložiti i mrazu i vrućini, utje­caju klimatskih činilaca zavisnih o izmjeni godi­šnjih doba. Japanski bonsai je namijenjen uzgoju na otvorenom.Upravo zato imamo tim više razloga za zadovolj­stvo jer je otkrivena i druga alternativa, svojevr­stan kompromis.Japanski bonsai je moguće udružiti s našim uzgojem lončanica. Ali, to nije skladna zakonita veza. Pravi japanski bonsai je prastara umjet­nost, dostupna uglavnom višim društvenim sloje­vima i, pogotovo na istoku, podrazumijeva pošti­vanje strogih pravila oblikovanja. Nasuprot tome, uzgoj lončanica u zapadnom svijetu nema tako dugu tradiciju, nije ograničeno na uski, povlašteni sloj ljudi, ima narodsko obilježje i nema nikakvih zadanih uzora. Pa ipak, između ovih dvaju kul­tura uspostavila se određena zakonita veza - njihovo »dijete« je sposobno živjeti i ima pred

Rascvjetani sobni rododen- dron (azaleju) neki Ijubitelji bonsaia smatraju najboljim re- mek djelom bonsaijske umjet- nosti. Pripada tradicionalnoj ponudi, lako se uzgaja na otvo­renom, neke se vrste mogu uzgajati u sobnim uvjetima na isti način kao lončanice. To se odnosi prvenstveno na zimsko razdoblje mirovanja na hlad­nom i svijetlom mjestu, napri- mjer, na južnom prozoru negri- janog stubišta ili nadstrešnice.

14

Serissa foetida je najuobičajeniji sobni bonsai. Pripada standardnoj ponudi kataloga i vrtlarija s bonsaijima. Može se nabaviti narudžbom putem pošte. Najveća odlika serise je njeno cvjetanje. Čim ima dovoljno svjetla drvce propupa cvjetnim pupovima, a zatim ga dugo krase bijeli zvjezdasti cvjetići. Serisa potječe iz Kine. Prezimljava na hladnom i svijetlom mjestu. Rascvjetano drvce na slici staro je oko 20 godina.

15

Za sobni bonsai je bitno odabrati takve vrste biljaka koje se bez većih poteškoća mogu uzga­jati kao sobne lončanice, a zatim ih oblikovati po uzorima klasične bonsai tradicije.

sobom budućnost. Iz svoje istočne postojbine naslijedilo je oblik i snažan osjećaj za ljepotu prirode, a od naše zapadne kulture, sposobnost da dobro uspijeva i u stambenim uvjetima.

Sto je sobni bonsai ?Sobni bonsai se tijekom cijele godine mora zadovoljiti uvjetima koje mu pruža smještaj na prozorskoj dasci. Japanski bonsai to nikako ne bi podnio. On i ljeti i zimi raste vani, na otvorenome, i samo ga u posebnim, svečarskim prigodama unesu nakratko u kuću.

Ako želite na prozorskoj dasci uzgajati bonsai, morate se odreći klasičnih japanskih vrsta i umjesto njih izabrati takve biljke kojima odgova­raju sobni uvjeti.Klasična japanska bonsai stabalca u pravilu su uzeta iz prirode. Prilagodila su se podneblju s toplim ljetima i hladnim zimama, gdje se tempe­ratura uvijek spušta nekoliko stupnjeva ispod

nule. Japanskim vrstama odgovara javor, borovi­ca, bor, trešnja, brest i si.Takvo stablo izloženo mrazu, snijegu i niskim temperaturama, u hladnom dijelu godine miruje. Posađeno u cvjetnu posudu treba ga zaštititi - u grijanoj sobi osjeća se jednako loše kao bijeli sjeverni medvjed u Sahari.Za sobni bonsai izaberite biljnu vrstu kojoj odgo-

Grevillea robusta je već odavna poznata i provjerena biljka koju je moguće oblikovati kao bonsai. U svojoj pradomovini, Australiji, izraste kao veliko stablo. U sobnim uvjetima valja je njegovati kao biljke hladnog staklenika, tj. osigurati joj hladno i svijetlo prezimljavanje. Stabalce na slici staro je tri godine i visoko 30 cm.

16

Vrlo lijep primjerak sobnog bonsaia. Ovaj maleni šumarak sačinjavaju stabalca sitnolisnog gumijevca (Ficus benjamina). Visina im je 75 cm, starost 25 godina. Oblikovao ih je čuveni bonsai umjetnik David Fukumoto na Havajima.

2 Bonsai 1 7

varaju sobni uvjeti. S uzgojem takvih biljaka sigurno već imate određenih iskustava. Uzgoj sobnih biljaka ima već stoljetnu tradiciju. No, posljednjih desetljeća lončanice su postale ma­sovni proizvod, pa prema tome dostupne svakom čovjeku. Zeleni val se iz tropskih prašuma do­slovno prelio u naša prebivališta, a upravo su te biljke i najpogodnije. Rod Ficus obuhvaća veliki broj različitih vrsta od kojih mnoge, poznate svim Ijubiteljima cvijeća, nisu rijetki gosti naših domo­va. Iz tog velikog mnoštva nije teško odabrati

biljke koje su prikladne za sobni bonsai. Uzmimo, naprimjer, sitnolisni gumijevac Ficus benjamina. Na prirodnim staništima raste kao veliko stablo s visećom krošnjom. U našim domo­vima je poznata lončanica koju je vrlo jedno­stavno uzgajati, pa prema tome zadovoljava sve uvjete da postane pravi sobni bonsai.Sitnolisni gumijevac je, kao i većina sobnih biljaka, dijete tropa. Dolazi, dakle, iz podneblja gdje stalno vlada ljeto, a tome su najsličniji uvjeti u našim grijanim stambenim prostorijama.

Već od davnih vremena kao sobne biljke uzgajaju se također i vrste iz umjerenijih klimatskih pod­ručja - sobni rododendroni, mirte i gardenije, da spomenemo samo neke. To su nevjerojatno pogodne biljke za uzgoj na negrijanim stepeni­štima i zatvorenim balkonima; za zimski počinak im odgovara hladan, svijetao prostor s tempera­turom nižom od 15°C. Ako im omogućimo zimsko mirovanje izrastaju u začudno lijepe lončanice, ali i sobni bonsai.Drugim riječima, postoje velika područja iznimno bogata vrstama drveća, koje su prikladne za sobni bonsai. Samo u tropskim prašumama ima ih ha tisuće, provjerenih je dosad tek nekoliko desetaka.

Barbadoška trešnja (Malphigia coccigera). Sta­balce je visine oko 20 cm i staro 15 godina. Svojina je Ruth Anderson iz Miamia, Florida. Malpigija je tropska biljka te joj sobni uvjeti jednako tako dobro odgovaraju kao i gumijevcu (Ficus).Mirta (Myrthus) kao bonsai stabalca. Uzgojila ih > je Margit Kaberger iz Švedske. Oba velika pri­mjerka visoka su 20 cm.

18

Povijest sobnog bonsaijaGodine 1976. bruklinski botanički vrt u New Yorku izdaje knjigu »Sobni bonsai« (Bonsai for Indoor), te se ta godina uzima kao godina rođenja sobnog bonsaia.

U tom čuvenom botaničkom vrtu uzgojem sobnih bonsai bavili su se već u pedesetim godinama. Za vrijeme okupacije Japana u drugom svjet­skom ratu mnogi su američki vojnici pri povratku u domovinu ponijeli i to malo čudo i novotariju. U botaničkom vrtu su uzgojili vlastitu zbirku bonsaija, izdavali knjige i održali niz predavanja i seminara o načinu uzgoja i tehnici oblikovanja. Knjiga »Sobni bonsai«, zbir svih malodušnih iskustava povezanih s poteškoćama koje se javljaju prilikom uzgoja i preživljavanja bonsaija

u New Yorku, primjerice, u stanu na Manhattanu, predstavlja nove vrste biljaka koje bi se mogle uspješno uzgajati kao bonsai u sobnim uvjetima. Nadalje, u knjizi je objavljeno i nekih dvadesetak članaka u kojima razni Ijubitelji bonsaija potanko navode svoja iskustva stečena u pokušajima uzgoja sobnog bonsaija, uz popis stotinu različi­tih biljnih vrsta primjerenih upravo za tu namjenu. Ova knjiga je još i danas vrlo aktualna i može se naručiti u knjižarama u inozemstvu.

|ii&

Bonsai centar u Heidelbergu za ljubitelje bonsaija je »sveto mjesto« u Evropi. Posjeduje svjetski poznatu, najljepšu zbirku. Ondje se može nabaviti sve što se odnosi na bonsai - drvca svih vrsta i starosti i, naravno, sva pomagala: kliješta, škare, metalne žice, zemlja, posude i stručna literatura. Čak ako i nemate namjeru kupovati, ovo mjesto je vrijedno posjetiti, posebno za one koji uživaju u ljepoti biljaka.

20

Karmona (Carmona microphyl- > la) je bonsai starijeg datuma. Njena pradomovina je Kina. Neobično je zahvalna vrsta za bonsai; drvce brzo dobiva iz­gled starosti. Ovome na slici je deset godina. Osim toga je i prilično otporna biljka pa će preživjeti i kratkotrajniju sušu. Zimi dobro podnosi sobne uvjete, no ipak joj odgovara nešto hladnija prostorija.

Prošlo je mnogo godina dok se i u Evropi probudilo zanimanje za bonsai. Zasluge za to uvelike pripadaju Paulu Lesnievviczu osnivaču Bonsaijskog centra u Heidelbergu. Ovaj je centar s punim pravom zaslužio svoje ime jer predstav­lja srce bonsai umjetnosti u Evropi. Bogata zbirka starih stabalaca, prekrasnih oblika, pravih malih remek djela u toj posebnoj klasi, najljepša je i najcjenjenija u tom dijelu svijeta. Nije nimalo čudno što je Bonsaijski centar u Heidelbergu »Meka« za sve ljubitelje bonsaija.Već krajem osamdesetih godina Lesnievvicz je počeo stvarati svoju zbirku a ujedno i u prodajni program uključivati i sobni bonsai. Godine 1983. izdaje knjigu o sobnom bonsaiju, Bonsai fur VVohnung (Bonsaizentrum Heidelberg Verlag). Nedavno je izdana još jedna knjiga o toj temi autora VVolfganga Kovvalleka: Bonsai fur das

Zimmer (Ullmer Verlag). Obje knjige na vrlo iscrpan i razumljiv način upućuju u tajne uzgoja sobnog bonsaija. Mogu se nabaviti u knjižarama u inozemstvu.Posljednjih godina i kod nas se u cvjećarnicama većih gradova počeo sve češće pojavljivati bon­sai. Štoviše, na osnovu nekih pokazatelja mogli bismo zaključiti da je razvoj sobnih bonsaija upravo eksplozivan. U prilog tome ide i tvrdnja Remy Samsona, najvećeg trgovca bonsaijima u Francuskoj, da od svih prodanih bonsaija u Parizu više od jedne trećine su upravo sobni. Budućnost pripada dobrim i vještim majstorima u oblikovanju sobnih bonsaija, njihovo vrijeme tek dolazi. Valja ih pustiti da oblikuju svoja naj­bolja djela. Sobni bonsaiji su još mladi. Potrajat će desetljeća i desetljeća dok se budu ljepotom mogli mjeriti sa svojim japanskim uzorima.

Gumijevac - iznimno prikladan za sobni bonsaiRod gumijevaca, Ficus, neobično je bogat vrstama. Obuhvaća golemi broj od tisuću vrsta, od kojih su oko stotinu vrlo lijepa visoka stabla. Budući da se mnogi mladi primjerci ove vrste uspješno uzgajaju u sobnim uvjetima kao lončanice, gumijevci zadovoljavaju oba zahtjeva koja postavlja sobni bonsai.

Najljepši i najznamenitiji bonsaiji na svijetu pripa- budističkom svijetu mnoga.divovska stabla Ficus daju upravo rodu Ficus. U Indiji Ficus religiosa, religiosa, samonikla, danas su poznati kultni »banyan drvo« uživa veliko poštovanje. Poznat objekti. Jedno od takvih je i slavno sveto drvo u je kao sveto drvo Bo. Prema legendi, u njegovoj Amuradhapuri kojemu su Indijci već prije dvije sjenci je Buddha poučavao svoje učenike. U tisuće godina iskazivali poštovanje.

Bengalski gumijevac (Ficus benghalensis) je opsegom najveće drvo na svijetu. Postrane grane ispuštaju prema tlu zračno korijenje koje se potom razvija u stupove pa drvo izgleda kao skupina drveća. Jedan takav divovski gumijevac može imati i više od 500 stablu sličnih stupastih korjenova. Na slici je drvo izraslo u blizini Speakers Cornera u Colombu, Shri Lanka.

22

Sitnolisni gumijevac (Ficus benjamina) iz botaničkog vrta u Candyju, Shri Lanka, izaziva divljenje u posjetilaca. Golemu viseću krošnju raširio je poput kišobrana, pa će za iznenadnog pljuska njegovo gusto lišće pružiti siguran zaklon od kiše; pod njim ima mjesta za više od stotinu ljudi.

Ficus benjamina oblikovan kao bonski. Stabalce je visoko 40 cm i staro približno 15 godina.

< Ficus retusa, primjerak namijenjen prodaji. U ovom stadiju počinje uz­goj stabalca ako ste ga nabavili već »obrađenog«.

Na Kanarskim otocima često se može vidjeti Ficus retusa. Nerijetko su ova velika lijepa stabla posađena kao drvored, uzduž puteva. Stariji primjerci mogu poslužiti kao dobar uzor za oblikovanje bonsaija.V

Ficus retusa - najčešći gumijevac za »obrađeni« bonsaiPosljednjih godina se Ficus retusa, »fikus s tupim listom«, sve češće može susresti kod ljubitelja bonsaija. Razlog tome je što se upravo ova vrsta gumijevca može naći u trgovinama koje se bave prodajom sobnih bonsaija, ili se može jednostavno naručiti putem kataloga i do- biti poštom. Adresu navodimo na kraju knjige.Stabalca se oblikuju u vrtlarskim školama u jugoistočnoj Aziji, prvenstveno na Tajvanu, a zatim ih naveliko izvoze u Evropu. Ficus retusa

je posebno primjerena vrsta za tu svrhu - neo­bično je izdržljiv i brzo raste. U inozemstvu se već ovako oblikovana drvca mogu nabaviti i u velikim robnim kućama.Kad kupite takvo stabalce, ono još nije »gotovo«, oblikovano potpuno - jednom i zauvijek. U vrtlar­skoj školi njemu su dali samo osnovni oblik. Njegova budućnost nadalje ovisi o njegovom vlasniku, točnije, o njegovoj umješnosti u njezi i oblikovanju.

Potpuno odrastao primjerak Ficus retusa. Stabalce, staro 25 godina i visoko 40 cm, ukošeno je na klasični bonsaijski način oblikovanja. Snažno kvrgavo korijenje karakteristično je za mnoge vrste iz roda gumijevaca.

Kako fikus oblikovati kao sobni bonsaiPonajprije valja nabaviti mladu biljku. Izaberite zatim neki od uzora, pažljivo proučite osnovna pravila oblikovanja i započnite s obrezivanjem.

Primjerenih uzora naći ćete u ovoj knjizi napre­tek. Zajedničke su im dvije osobine. Ponajprije, svi su jedinstveni, individualni. Druga je da uvijek nastoje oponašati prirodu. Bonsaiji su oblikovani tako da izgledom budu što više nalik stablima u prirodi, ali u što manjem izdanju.Važno je poštivati i sam oblik biljke. Nikada nećemo prisiljavati mlade biljke na oblike koji joj nisu svojstveni u prirodi. Dapače, bitno je što više zadržati i naglasiti upravo njihov vlastiti oblik. Pogledajte gumijevac prikazan na stranici 27. Ovaj primjerak pripada vrsti Ficus pumila; to je

puzajući gumijevac koji mnogi Ijubitelji cvijeća poznaju kao sobnu ukrasnu biljku dekorativnih sitnih listića. Na prirodnim staništima ova penja­čica ili puzavica brzo prekrije tlo ili se penje uz podlogu poput bršljana. Kao lončanica vrlo je prikladan za uzgoj u visećoj košarici ili cvjetnoj posudi, gdje se njegove puzave stabljike spu­štaju poput kaskada. Razumljivo da kod obliko­vanja bonsaija valja upravo taj oblik rasta uzeti kao uzor. Tako nešto nikako ne bi valjalo učiniti sa sitnolisnim gumijevcem.

Zavirimo stablu »u dušu«

Ovo bismo mirne duše mogli nazvati »mistika zena«. Umjetnost bonsai je vrlo blizu učenju zen budizma. Zen nastoji usavršiti čovjekovu savjest, prvenstveno meditacijom. Čovjek koji se prepusti promatranju lijepog starog bon­saija potpuno se približio živoj prirodi, tako da i sam postaje dio njene harmonije.Da bismo lako meditirali pred bonsaijem, nastojimo i želimo otkriti samo bit drveta: pratimo njegovo deblo prema gore, gledamo kako mu se račvaju grane i tjeraju bujno lišće. Tako se približavamo duši drveta, ali i njego­vom unutarnjem bitku.No, ako i nismo poštovatelji zen budizma ništa nas ne priječi da pokušamo uspostaviti neposredan, smirujući dodir s prirodom. U

čovjeku je duboko ukorijenjena potreba za zajedničkim življenjem sa svime što raste. Izraz te potrebe je »zeleni val« zahvaljujući kojem se u našim domovima, uredima, čekao­nicama i drugim javnim prostorima zeleni i cvjeta toliko ukrasnih biljaka. One su naš otpor protiv asfalta, sivila betona i bešćutnosti tehničkih pomagala i naprava koje nas okru­žuju.Biljka djeluje smirujuće na čovjeka. Okružen biljkama on i sam se počinje osjećati dijelom žive prirode.Lijepo staro bonsai stabalce na prozorskoj dasci - je li moguće zamisliti tješnju poveza­nost s vanjskom prirodom?

Ovaj puzavi gumijevac (Ficus pumila) oblikovala je Margit Kaberger iz Švedske. U početku je to > bila obična lončanica nabavljena u cvjećarnici. Stabalce je visoko 12 cm i staro šest godina. Izvanredan je uzorak za početnike.

Osnovna pravila oblikovanja

Stabalce na donjoj slici je školski primjer kako valja oblikovati bonsai. To je mladi australski gumijevac, Ficus australis, nabavljen u cvje- ćarnici kao lončanica prije dvije godine. Odonda je počelo njegovo oblikovanje i mije­njanje u bonsai. Drvce, iako još vrlo mlado, već pokazuje značajke pravog bonsaija.

Stabalce dijelimo na tri dijela:• Deblo.• Sredina stabla - obuhvaća dio od prve grane nagore do krošnje.• Krošnja.

Podijelite odoka stablo na trećine tako da svaka trećina bude otprilike jednaka.Deblo nosi sve ostale dijelove stabla. Što je ono deblje to cijelo stabalce djeluje starije. Krošnju sačinjava lišće postavljeno kao streha iznad unutrašnjosti stabalca. Kod ovog primjerka još nije posve razvijena.Sredini stabla valja posvetiti najviše pažnje. Za oblikovanje ovog dijela postoje osnovna pravila kako se dijele grane:

• Najniža grana se pruža poprečno udesno.• Grana 2 poprečno ulijevo.• Grana 3 poprečno straga udesno. (Naravno, možemo početi i s najnižom gra­nom nasuprot lijevoj.) Važno je da nijedna grana nije usmjerena prema očima proma­trača jer bi na taj način skrivala unutrašnjost stabalca. Nasuprot tome, u krošnji se može pružati i prema naprijed kao dio gušćeg lišća. Nadalje, važno je da se nijedna grana ne križa s drugom ili sa deblom. Osim što bi smetalo pogledu, to bi narušavalo i sklad.Iz tih pravila može se zaključiti da svaki bonsai ima svoju prednju stranu s koje se promatra. Ta osnovna pravila valja poznavati, slijediti ih, ali im ne i doslovno robovati. Većina bonsaija je vrlo individualna.Pitamo se neće li se sobni bonsai malo pomalo početi razlikovati oblikom od klasič­nog. Tropsko drveće se često izgledom vrlo razlikuje od onih koja rastu u umjerenom geografskom području. Razmislimo samo o zračnom korijenju bengalskog gumijevca (Fi­cus benghalensis).

Formoški ili panda gumijevac (Ficus formosana), 40 cm, 15 godina. Ovaj bonsai raste u stijeni - vrlo je čest i uobičajen oblik. Korijenje se prihva­tilo uokolo stijene i lijepo je vidljivo na kamenu. Stjenoviti oblik bonsai možete dobiti na jednosta­van način. U uobičajenu cvjetnu posudu stavite lijep kamen, iznad njega mladu biljku tako da joj korijenje visi s obje strane kamena, a zatim

napunite posudu zemljom. Nakon godinu dana presadite. Tom prilikom ostavite da kamen i gornji dijelovi korijena strše iznad površine zem­lje. Prilikom presađivanja sljedeće godine osta­vite još veći dio kamena i korijenja iznad zemlje. Ponavljajte taj postupak sve dok konačno ne dobijete pravi stjenoviti bonsai posađen u zdje­licu za bonsai.

< Australski gumijevac (Ficus australis). Ta uobičajena lončanica je upravo dobila osnovni oblik za svoj budući život kao bonsai.

29

Od lončanice do bonsaijaJednostavan put do vlastitog sobnog bonsaija započinje nabavkom nekog od gumijevaca posađenog u cvjetni lonac. Izaberite primjerak koji ima najbolje karakteristike: snažno stablo, bogato razvijene grane i visinu od pola metra.

Obrezivati ne znači oštećivati. Naprotiv. To či­nimo svake godine. Naprimjer, obrezujemo voćke da bi donijele više plodova, ukrasno grmlje i druge trajnice, a i lončanice da bi, uz više prostora na prozorskoj dasci, lijepo izgledale i obilnije cvjetale.Nabavite li u cvjećarnici gumijevac, ponajprije ga valja skratiti. Ako je, naprimjer, visok oko pola metra, odrežite ga na visinu od 30 cm. Prvo odredite približno visinu, a zatim i mjesto reza.

Pravilan rez______________________Uvijek odrežite tik iznad postrane grane koja gleda prema naprijed. S vremenom će se ta grana promijeniti u novi vrh stabla. Brazgotina će u tom slučaju biti na njenoj stražnjoj strani, pa prema tome i nevidljiva.Sljedeći korak je odstranjivanje neželjenih grana, kao što je prikazano na donjem crtežu.Na rezovima se pojavljuje bijeli sok, no neka vas to ne zabrinjava. »Krvarenje« će ubrzo prestati.

Stabalce mora imati oblik trokuta sa šiljkom na vrhu. Donje grane moraju biti najduže i najdeblje. Što su bliže vrhu to su tanje i kraće. Budući da je stablo, u ovom primjeru, zakrivljeno u obliku slova S, grana mora biti na vanjskoj strani krivine. Sve drugo se obrezuje na gore opisani način.

Za obrezivanje bonsaija vrlo je važno imati i dobro oruđe. Škarama kakve su prikazane na slici bez muke se može prići i malenim grančica­ma. Konkavna kliješta na donjem dijelu slike imaju savijenu reznu površinu koja omogućuje rezanje i najjačih grana neposredno uza samo stablo. Što je rez bliže stablu, to će biti manja brazgotina. Štoviše, najprimjereniji je konkavni rez, takav, koji u deblu ostavlja udubinu.

Na brinite ako neka grana strši u krivom smjeru. Najprije je omotajte žicom, a zatim je savinite u željenom smjeru. U tu svrhu nabavite u specija­liziranim trgovinama posebnu žicu za bonsai. Jedan kraj žice s nekoliko navoja uokolo pri­čvrstite uz deblo. Potom čvrsto omotajte granu, ali ne suviše kako ne biste oštetili koru. Pripazite pritom na lišće i sitne grančice.Naposljetku okrenite omotanu granu u smjeru koji ste odredili. Narednih tjedana granu valja pomno, od vremena do vremena, promatrati. Fikus raste tako brzo da već za tri ili četiri tjedna žica počinje urastati u koru (lub), pa je valja ponovno premotati.Osim grana i stablo možete oviti žicom, ukoliko ga želiti saviti na poseban način. U tom slučaju upotrijebite nešto deblju žicu, pa jedan kraj pričvrstite u otvor za odvodnju na dnu cvjetne posude.Ravnajte se uglavnom prema načelu da debljina žice odgovara trećini debljine grane ili stabla koje namjeravate saviti.

Obrezivanje potiče prirastBonsai se oblikuje obrezivanjem, no to ne znači samo sušto odstranjivanje grana, nego se upravo tim postupkom potiče stabalce da potjera nove grane.

Nemojte žuriti s presađivanjem stabalca u bonsai posudu. Obični cvjetni lonac je kudikamo veći pa će se u njemu korijen lakše i bolje razvijati. Zbog toga će i samo stabalce mnogo brže rasti, odebljati i dobiti izgled staroga stabla, koji upravo i priželjkujemo.

kr

MJESTO PRIRASTA

OVDJE ODREŽITE

MIRUJUĆI PUP

1. Mjesto rasta je vrh stabalca, ali također i vrhovi postranih grana. Rast se odvija u prirasnoj točki i to tako da se stanice neprestano dijele.U tom procesu diobe sudjeluje i hormon rasta, auksin, koji ravnomjerno kola po biljci. Kad od re­žete vrh, protok auksina je poremećen. To je signal za biljku - mirujući pupovi se probude i započinju novi život. Za biljku to znači rast novih grana. Mirujući pupovi »sjede« u pazušcima listova.

U tijesnoj bonsaijskoj posudici stabalce se razvija vrlo polagano. To nesumnjivo znači prednost, ali tek onda kad je stabalce već oblikovano. Imate li stabalce spremno za presađivanje u bonsaijsku posudu, svakako to obavite u proljeće. Naime, u to je vrijeme snaga rasta najveća. Tada možete ukloniti polovicu, čak do dvije trećine korijenja,

2. Uvijek odrežite tik iznad mirujućeg pupa, ili iznad »oka«, kako se obično naziva. Na taj ćete način spriječiti stvaranje ružnih, osušenih batr- Ijaka iznad novih grana.Na gornjem crtežu je prikazan početni rast tri pupa. Najčešće se »probude« po dva mirujuća pupa, no kod nekih biljnih vrsta potjera samo jedan, gornji pup.

REZ

3. Kad nove grane dobiju po četiri lista, svakoj od njih odrežite vrh, pa će se probuditi sljedeća tri mirujuća pupa. Naravno, prije no što odrežete vrhove tih grana mogli biste ih pustiti da i dalje rastu. Ponekad se pak rezanjem stvara novo prirasno mjesto, pa u tom slučaju načinite rez iza drugog lista.

4. Rezultat rezanja je lijepo razvijen vrh ili guste grane. Veličina stabalca je ista kao i osnovna, ali s više grana i lišća.Na deblu pod korom se također nalaze nevidljivi pupovi, koji se lako mogu »probuditi« i započeti s rastom ukoliko biljku tako temeljito obrežete da izgubi sve ostale pupove.

32

Ficus benjamina se postupno mijenja u bonsai. Presađen je u bonsai posudu. Zbog zapremnine posude valjalo mu je odstraniti dio korijena i to otprilike za jednu trećinu.

smanjene

bez bojazni da ćete time znatnije naškoditi sta­balcu. Sitnolisni gumijevac na slici je upravo presađen iz običnog cvjetnog lonca u bonsai posudu. Stabalce je staro tri godine i pomalo je

počelo dobivati oblik bonsaija. Zbog smanjene zapremnine nove posude nužno je bilo odstraniti trećinu korijenja i to tako da je preostalo ravno­mjerno raspoređeno.

Kako njegovati bonsai stabalce sitnolisnog gumijevca?Uspijeva li vam dobro sitnolisni gumijevac kao lončanica, uspijevat će vam i kao bonsai. Njihove potrebe su u oba slučaja jednake, jedino se pogreške u njezi kod bonsaija daleko brže osvećuju.Zamislite li koliko je malena posudica, odmah će vam biti jasno zašto je fikus bonsai osjetljiviji od fikusa uzgajanog kao obična lončanica. Upravo mu zbog toga valja posvetiti mnogo više pažnje i brige.Četiri su osnovne potrebe fikusa:• svjetlost• voda• vlažnost zraka• hranjive tvariSvaka od navedenih potreba mora biti zadovo­ljena da bi fikus bio zdrava i snažna biljka. Njegovo potpuno zdravlje je osnova za sve drugo. Ako je bonsai malenoga rasta, ništa ne smeta ako takav i ostane. Naprotiv, lako ga možete održati takvog malenog a da mu ništa ne manjka.

Svjetlost________________________Bez svjetlosti nijedna biljka ne može rasti. Svje­tlost je za nju energija, životna snaga koja pokreće sve njene funkcije.Potrebe za svjetlom kod fikusa su neizmjerne; što ima više svjetla, to bolje uspijeva. No, to se ne odnosi na neposrednu sunčevu svjetlost koja mu ne godi. Pogotovo na južnom prozoru - za ljetnog dana vrućina i suša se može mjeriti s pustinjskom.Zimi, naprotiv, fikusu odgovara smještaj na juž­nom prozoru. U to vrijeme, naročito u decembru i januaru, čak i tu dospijeva premalo svjetla, pa fikus obustavlja rast i čeka svjetlije dane. Da bi napredovao, valja se pobrinuti za umjetnu rasvje­tu. Danas to i nije teško - tržište je dobro opskrbljeno različitim izvedbama rasvjetnih tijela namijenjenih upravo za tu svrhu.• Neonska cijev je najjednostavnije i najjeftinije rješenje. Njena svjetlost je pogodna za biljke, pa i za ljude; danas se mogu nabaviti cijevi koje daju toplo, ugodno svjetlo nalik onome od obične žarulje.

• Neonske žarulje daju jednaku svjetlost kao i cijevi. Mogu se upotrijebiti umjesto obične žarulje budući da imaju jednak navoj.• Živine žarulje imaju određenih prednosti, na primjer, snažnije su od neonskih cijevi ili žarulja

Šuma, saikei, od sitnoli­snog gumijevca (fikusa). Uzgojio ju je Henry Lorenz iz Njemačke. Visina je 40 cm, starost od 4 do 11 godina.Kod oblikovanja šume važno je poštivati neka osnovna načela: mora biti sačinjena od najmanje se­dam stabala, i to iste vrste. Središte kompozi­cije ne leži u sredini nego je malo pomaknuto ustra- nu. Na slici su to tri najsta­rija i najsnažnija stabla posađena malo udesno.

sa žarnom niti. Mogu se nabaviti žarulje koje ne svijetle plavim, hladnim svjetlom.Obične žarulje nisu primjerene za biljke jer nji­hovo svjetlo izaziva rast u visinu, pa su izdužene i tanke.

Voda___________________________Potrebe biljke za vodom razmjerne su sa svje­tlom. Što je više svjetla, to je veća i potreba za vodom. Zbog toga je u proljeće preporučljivo često zalijevanje.Zimi je, naprotiv, svjetla tako malo da fikus gotovo i ne može rasti pa mu niti ne treba mnogo vode, štoviše, ona bi mu samo naškodila. Voda se zadržava u zemlji, smanjuje ili potpuno one­mogućava dostup kisika korijenu i on počinje gnjiliti.

Kako zalijevati____________________• Ljeti. Zalijte obilno, a zatim počekajte da se površina zemlje malo osuši. Potom ponovno obilno zalijte.

Da bi razumjeli djelovanje biljke, valja poznavati djelovanje listaList je tvornica koja proizvodi samu sebe. Dvije su sirovine za to potrebne: voda s otopljenim mineralnim tvarima, koju biljka upija preko korijena, i ugljik-dioksid, plin, sa­stavni dio zraka kojega list uzima preko siću­šnih otvora. Pogonski izvor je sunčeva svje- tlost. List je prima posredno ili neposredno i upotrebljava kao energiju u procesu asimila­cije.Iz vode i ugljik dioksida u listu nastaju šećer, škrob, celuloza i druge tvari koje biljci služe za izgradnju korijena, stabljike, cvjetova i novog lišća.

• Zimi. Zalijte umjereno. Pričekajte da se zemlja na površini isuši. Tek nakon toga ponovno umje­reno zalijte.

Imelasti gumijevac (Ficus deltoidea), uzgojen kao stjenoviti oblik. Star je približno 15 godina, visok oko 30 cm.

Šimširolisni gumijevac (Ficus buxifolia) odlikuje se lijepim sitnim lišćem, ali i stršećim rastom, pa ga je vrlo teško oblikovati u bonsai. Star je 16 godina, visok 35 cm.

36

Zračna vlaga_____________________Da biste je mogli izmjeriti, dobro bi bilo da nabavite higrometar, mjerač vlažnosti zraka. Ako pokaže vrijednost nižu od 40 posto, znači da je zrak suviše suh za fikus, ali također i za čovjeka.U stanovima je najčešće zrak presuh, pogotovo kad su tijekom zime radijatori cijelo vrijeme zagrijani. Gumijevcima, ali i većini lončanica najviše odgovara vlažnost zraka viša od 60 posto.

Kako povećati vlažnost zraka________• Postavite li nekoliko biljaka zajedno, oko njih

će se povećati vlažnost zraka. Osim što vlaga isparava iz zemlje, u lišću biljaka se također odvija proces transpiracije, isparavanja, pa se oko njih stvara pogodna vlažnost. Poznato je da biljke bolje uspijevaju što ih je više na jednom mjestu.

• Postavite posude s vodom. Tanjur ili staklene čašice s vodom razmještene između biljaka još više će utjecati na povećanu vlagu u zraku.

Dobro isparavanje s otvorenih vodenih površina može se postići upotrebom dugih, plitkih plastič­nih pladnjeva, koji dužinom i širinom odgovaraju dimenzijama prozorske daske. Takve pladnjeve možete nabaviti u specijaliziranim prodavaonica­ma. Pladanj napunite vodom i na njega postavite cvjetne posude, primjerice, na metalnu rešetku. Važno je postaviti ih tako da nisu u dodiru s vodom, jer bi se zemlja natopila. Isparavanje će se povećati prekrijete li dno pladnja oblucima šljunka.• Primjena električnog ovlaživača zraka je radika­lan način povećanja vlažnosti zraka.• Prskanje biljaka vodom pomoću sobne prska­lice također koristi, ali nije najprimjereniji način povećavanja vlažnosti zraka. Vlaga se poveća tek nakratko, a potom je zrak suh kao i prije. Biljkama ne odgovaraju takve izrazite promjene u okolini. Više im gode nepromijenjeni uvjeti na koje se prilagode.Biljke imaju nevjerojatnu sposobnost prilagođa- vanja. Ostavimo li im vremena, prilagodit će se i smanjenoj vlažnosti zraka. No, i tome ima granica, pa je za fikus, primjerice, donja granica 40 posto vlage u zraku.

Hrana____________________________Fikusi, kao i ostale biljke, uzimaju hranjive tvari iz zemlje. Tri su osnovna elementa od životne važnosti: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Još su neki, manje značajni, koje biljka prima u obliku soli, naprimjer, mangan, željezo, bor itd. Količina

gnojiva potrebnog biljkama je zanemariva u od­nosu prema sirovinama iz kojih su one izgrađene - vodi i ugljik-dioksidu. Da bismo to zorno poka­zali, za usporedbu uzmimo čovjekove potrebe. Količina gnojiva potrebna biljkama odgovarala bi količini soli i papra koja se upotrebljava za začinjavanje jela u ljudskoj prehrani.Za prihranjivanje se mogu nabaviti u specijalizi­ranim trgovinama različita gnojiva. Smanjite koli­činu gnojiva za polovinu od navadene na omotu. Gnojidba će biti tim uspješnija što je primjenjujete jednakomjernije. Prema tome, bolje je pohranji­vati malim količinama gnojiva i to češće, negoli u većim vremenskim razmacima dodati odjed­nom veliku količinu gnojiva. Važno je napomenuti da se gnojivo dodaje samo u vrijeme rasta. Nikako nemojte pognojiti biljku kad je zemlja suha. To bi moglo naškoditi korijenju. Pravilo je da se najprije zemlja zalije, a zatim pognoji. Fikus oblikovan kao bonsai dobro uspijeva u običnoj zemlji za lončanice. No, neki sastojci mu ipak ne odgovaraju, naprimjer, kompost nastao od kore. Koja je zemlja najbolja, teško je reći; u svakom slučaju ovdje može dobro doći ispitivanje i stjecanje vlastitog iskustva.Općenito uzevši, odgovarajuću zemlju možete nabaviti tamo gdje i bonsai, u specijaliziranim trgovinama. Sastavljena je od većeg dijela ilo­vače i pijeska, te manjeg dijela treseta.

Dobro izveden drenažni sloj od životne je važno­sti za biljku jer se na ravnom dnu plosnate bonsai posude vrlo lako zadržava voda. Da biste to spriječili, naspite deblji sloj glinopora ili krupnijeg pijeska.

37

PrilagođavanjeS načinom prilagođavanja, aklimatizacijom biljke, valja se upoznati već pri nabavljanju biljke i to iz jednostavnog razloga da biste joj već od samog početka pružili što bolje uvjete.

Biljkama općenito ne odgovaraju velike promjene u okolini, lako se mogu vrlo dobro prilagoditi promjenama, ipak im za to treba vremena. Čo­vjek se, kao razumno biće, brzo prilagođava promjenama u okolini. Ako naglo zahladi, odjene topliju odjeću. Od iznenadnog pljuska sklanja se u zaklon. Kod biljke je to nešto složenije - ona mora promjeniti svoje osobine. Ali u nekim prili­kama to se događa i ljudima. Iskrcate li se, naprimjer, zimi na Kanarske otoke, kao obranu pred žarkim suncem vaša će koža, stvarajući pigment, dobiti preplanulu boju. No taj se proces odvija polagano. Isto vrijedi i za biljke. Novim prilikama se prilagođavaju postupno, a to znači da im je zato potrebno određeno vrijeme.Ako nabavite fikus u septembru i postavite ga u dnevnu sobu, za njega nastupaju teški dani, ravni elementarnoj nepogodi. Cijelo ljeto je ras­tao u rasadniku uživajući u obilju svjetla, a onda se odjednom našao u polumraku.Nabavite li ga u martu, rastao je osvijetljen umjerenim svjetlom primjerenim zimskom raz­doblju. Kad ga prenesete u dnevnu sobu razlika i nije tako velika. U daljnjem razvoju budućnost je naklonjena fikusu: svjetlosti je iz dana u dan sve više. Neće potrajati dugo i fikus će se sasvim dobro aklimatizirati.Do nastupa jeseni, a potom i zime, fikus će stajati na svom mjestu snažan i zdrav, a ostat će mu još dovoljno vremena da se prilagodi postupnom smanjivanju dnevne svjetlosti.

Sve ovo, dakako, ne vrijedi samo za fikus, nego i za ostale sobne biljke.Odlučite li započeti s oblikovanjem bonsaija, odgodite to za proljeće. Optimalno vrijeme je druga polovica februara. Uz pomoć umjetne rasvjete na taj korak se možete odlučiti i u najtamnijem dijelu godine (vidi str. 34).

Oblikovati mini bonsai poseban je izazov ove umjetnosti. Ako je točna uzrečica da za uzgoj običnog bonsaija čovjek mora imati »zelene prste«, da bi mu se posrećilo uzgojiti mini bonsai, morao bi biti zelen po cijelom tijelu.Stabalce na slici je staro pet godina i visoko samo 14 cm. Na velikoj slici desno prikazano je stabalce visoko gotovo 40 cm. Oba pripadaju istoj vrsti: Ficus siccimensis.Budući da je mini bonsai tako sićušan, i sve ostalo je maleno. Posudica, naprimjer, sadrži tek nekoliko jušnih žlica zemlje.

Biljke za sobni bonsaiKao tropski sobni bonsai većinom susrećemo fikus iako postoji čitav niz drugih biljaka pogodnih, ili čak primjerenijih za tu svrhu. Tisuće ih se skriva u tropskim prašumama. Posvuda u svijetu mnoge se od njih upravo ispituju, ali to zahtijeva prilično vremena.

Već sada imate na izbor tri provjerene vrste, primjerene za oblikovanje bonsaia - šeflera, barbadoška trešnja i muraja.Šefleru, (Schefflera actinophylla), često možemo naći u cvjećarnicama kao običnu lončanicu. Po­znata je kao vrlo izdržljiva biljka. U svojoj domo­vini, na Malajskom arhipelagu izraste u divovsko stablo, visine 30 metara. Kao bonsai može se nabaviti u specijaliziranim rasadnicima i trgovina­ma, najčešće kao stjenoviti oblik. To je odličan bonsai za početnika. Relativno je jeftin, u njezi ne postavlja velike zahtjeve, pa ga nije teško održati. Karakteristike bonsaija šeflera do­biva ako joj stalno obrezujete vrhove. Čim grana dobije 4 do 5 listova, valja je skratiti. U protivnom bi biljka izrasla do stropa, ne bi se granala, pa niti dobila osobine bonsaija.

Bonsai iz sjemena i reznice_______Nije uvijek jednostavno dobiti mlade biljke spremne za oblikovanje. Često nećete imati drugog načina osim da ih uzgojite sami. Imate dvije mogućnosti - iz sjemena ili iz reznica. Sjeme možete nabaviti u trgovini ili naručiti poštom. Fikus je, općenito, jedno­stavno uzgojiti iz sjemena. No i reznice se lako zakorjenjuju. Takve, zakorijenjene, tako­đer možete naručiti i poštom.Bilo da je iz sjemena ili reznice, prije nego se prihvatite obrezivanja, biljku valja pustiti da dobro izraste.

Muraja (Murraya paniculata) jednogodišnji sija- nac, do početka preoblikovanja slobodno će rasti još jednu godinu.

Jednogodišnja reznica barbadoške trešnje (Mal- pighia coccigera - usporedi sliku na str. 18).

Šeflera (Schefflera actinophylla). >

40

Barbadoška trešnja, Malpighia coccigera, u Evropi se rijetko kad može nabaviti kao bonsai. Naprotiv, u SAD nije tome tako. Potječe s Antila. Njeni cvjetovi nalik ruži vrlo su lijepi, ali također i dekorativno, sjajno, tamnozeleno lišće. Uzgaja se jednostavno poput fikusa. Kako raste vrlo polagano, pogodna je naročito za oblikovanje malih bonsaija. Na slici je jednogodišnja biljka- uzgojena iz reznice.

Muraja, Murraya paniculata, potječe s Malajskog arhipelaga otočja. Osim što je vrlo lijepa sa svojim bijelim cvjetovima, jednako je dopadljiva i s crvenim jagodičastim plodovima u kontrastu sa srebrnastom korom. Ova vrlo izdržljiva i ot­porna biljka pogodna je za uzgoj na prozorskoj dasci.Našla je primjenu također i u kozmetičkoj indu­striji.

41