monitoring populacije orla Štekavca …ptice.hr/monitoring_srekavac_brodsko_2012_bez_slika.pdf ·...

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode Croatian Society for Bird and Nature Protection

Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek tel:+385 31 202 796; Mobilni: +385 95 909 87 53

MONITORING POPULACIJE ORLA ŠTEKAVCA

Haliaeetus albicilla

U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI

Konačno izvješ će za 2012. godinu

Tibor Mikuska, dipl.ing. biologije-ekologije Mr.sc. Mirko Šetina

Nenad Šetina Vesna Andrić, dipl. ing. biologije

Milivoj Hucaljuk, Crvena Tipka d.o.o. Mario Pavičić, dipl. ing.

Osijek-Slavonski Brod, rujan 2012.

Monitoring orla štekavca u Brodsko-posavskoj županiji

Mikuska T., Šetina M., Šetina N., Andrić V. & Hucaljuk M. 2012 2

SADRŽAJ Uvod 3 Metode rada 3 Rezultati monitoringa 4

• Biologija vrste 4 • Veličina i rasprostranjenost gnijezdeće populacije 5 • Opis gnijezdećih lokacija 6 • Uspjeh gniježđenja 13 • Prstenovanje mladih 14 • Ugroženost i zaštita 15 • Preporuke za zaštitu 16

Literatura 17 Zahvala 18



Uvod

Orao štekavac Haliaeetus albicilla (Linneaus, 1758) je najveća ptica grabljivica Panonskih nizinskih prostora. Ukupna gnijezdeća populacija u Hrvatskoj 2006. godine procijenjena je na 135-140 pari (Mikuska 2009a, Radović A. i Mikuska 2009) te ima status Ugrožene svojte temeljem Crvene knjige ugroženih vrsta ptica Hrvatske (Radović i sur. 2003). Također je proglašena Strogo zaštićenom vrstom sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 139/2008, 57/2011) i Pravilnika o proglašavanju svojti strogo zaštićenima i zaštićenima (Narodne novine br. 99/09).

Na području Hrvatske orao štekavac je rasprostranjen u poplavnim dolinama

velikih rijeka (Drave, Dunava, Kupe i Save), te u nizinskim poplavnim šumama u blizini šaranskih ribnjaka (Mikuska 2009a, Radović A. i Mikuska 2009; Radović i sur. 2003). Nekada je živio u Primorju i Dalmaciji, ali je iz tih krajeva istrijebljen do kraja 60-ih godina prošlog stoljeća (Rucner 1998) tako da ih u Hrvatskoj danas nema južnije od Save i Kupe.

Redoviti monitoring dijela gnijezdeće populacije orla štekavca odvijao se krajem

80-tih godina prošlog stoljeća, koji je u području parkova prirode Kopački rit i Lonjsko polje nastavljen nakon Domovinskog rata i osnivanja odgovarajućih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Osnivanjem Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije 2010. godine nastavljen je, nadamo se dugogodišnji program praćenja gnijezdeće populacije ove vrste i u ovoj županiji.

Metode rada Monitoring gnijezdeće populacije orla štekavca na području Brodsko-posavske

županije odvijao se u nekoliko faza:

• Kartiranje poznatih gnijezda – u suradnji s djelatnicima Hrvatskih šuma d.o.o, Uprave šuma Nova Gradiška i nadležnih šumarija, u periodu 25. ožujka do 15. travnja 2010. izvršeno je kartiranje poznatih gnijezda pomoću GPS uređaja. Ovu fazu odradili su Mario Pavičić, ravnatelj, i Vesna Andrić, stručna suradnica Javne ustanove. Uz pomoć GPS uređaja zabilježene su lokacije gnijezda, vrsta drveta na kojoj je gnijezdo sagrađeno, te aktivnost ptica na teritoriju. Kako u ožujku odrasle ptice već inkubiraju jaja, a kako bi se izbjeglo nepotrebno uznemiravanje ptica u ranoj fazi gniježđenja, aktivnost u gnijezdu je promatrana sa udaljenosti od 100-300 m.

• Utvrđivanje uspjeha gnijež đenja – je vršeno tijekom drugog dijela gnijezdeće sezone (zadnji tjedan u travnju-početak svibnja) kada odrasle ptice othranjuju mlade. U tom trenutku, tolerancija odraslih na uznemiravanje je veća, te je moguće izvršiti kratkotrajno zadržavanje ispod samog gnijezda, a da ne dođe do njegovog napuštanja. Stoga je utvrđivanje uspjeha gniježđenja i prstenovanje mladih izvršeno u prvom tjednu svibnja. Uspjeh gniježđenja smo utvrdili neposrednim



uvidom u stanje gnijezda tj. penjanjem ili putem korištenja bespilotne letjelice. Pri tome smo bilježili broj mladih po gnijezdu, kao i ostatke ishrane.

• Provo đenje međunarodnog programa prstenovanja u boji – je vršeno istovremeno s utvrđivanjem uspjeha gniježđenja. Mladi su prstenovani prstenovima u boji sukladno međunarodnom programu prstenovanja (Helander 1985) u kojem Hrvatska učestvuje od 2009. godine. Prstenje u boji je nabavio Zavod za ornitologiju HAZU iz Zagreba. U suradnji s kolegama iz Nacionalnog parka Dunav-Drava i profesionalnog alpinista, mladi su iz gnijezda spušteni na tlo gdje su prstenovani. Na desnu nogu je stavljen jedan prsten u boji – zeleno-crni – koji označava prstenovačku centralu (Zagreb). Osim prstenovanja, ptićima su uzeti uzorci perja za DNK analizu, te bris iz kloake za analizu na prisutnost ptičjih bolesti, osobito virus ptičje gripe H5N1.

Rezultati monitoringa

Biologija vrste Orao štekavac je dugoživuća ptica grabljivica s dugom (sporom) reprodukcijskom

strategijom i vrlo malom godišnjom produkcijom mladih. U prirodi može doživjeti starost do 36 godina, a prosječno trajanje života je 11,2 godine. Dugačak životni vijek je kompenzacija za vrlo nizak godišnji natalitet što ovu vrstu čini vrlo osjetljivom na povećanje mortaliteta odraslih jedinki.

Spolnu zrelost prosječno dostiže u petoj godini života (raspon od 3-7 godina)

kada bira partnera i zauzima gnijezdeći teritorij. Sezona gniježđenja započinje krajem siječnja zauzimanjem teritorija i izgradnjom

ili popravljanjem gnijezda. Na pojedinom teritoriju uobičajeno se nalaze 2-3 gnijezda. Gnijezda gradi gotovo isključivo na velikim i starim stablima hrasta lužnjaka Quercus robur, poljskog jasena Fraxinus angustifolia, crnih i bijelih topola Populus nigra, P. alba ili bijelih vrba Salix alba. Velika i stara stabla su nužna kako bi mogla podržavati gnijezdo koje predstavlja ogromnu konstrukciju s površinom do 4 m2, visoku do 10 m i tešku nekoliko stotina kilograma.

Ženka leže od 1-3 jaja, a inkubacija traje 35-38 dana pri čemu sudjeluju oba

roditelja. Mladi su čučavci koje roditelji hrane u gnijezdu slijedećih 70-86 dana. Broj mladih u gnijezdu može biti 1-2, vrlo rijetko čak i 3. Kod orlova štekavaca

«kainizam» tj. pojava da stariji i/ili jači ptić ubije mlađeg nije obligatan. Stoga, u sezonama kada ima dovoljno hrane i kod onih parova koji su dovoljno sposobni osigurati tu hranu mladima, nerijetko do izletanja prežive oba ili čak tri ptića.

Nakon izletanja, mladi ovise o ishrani roditelja slijedećih 1-2 mjeseca, a

zadržavaju se na njihovom teritoriju 3-4 mjeseca nakon čega se osamostaljuju i započinju fazu lutanja i disperzije širom Panonske nizine (Ham i sur. 1990) koja će trajati do spolne zrelosti.



Veličina i rasprostranjenost gnijezdeće populacije

Na području Brodsko-posavske županije, tijekom 2012. godine zabilježili smo gniježđenje 5 pari orlova štekavaca od mogućih 10 teritorija (slika 1). Od tog broja, u jednom slučaju (Podložje_4) smo utvrdili postojanje gnijezdećeg teritorija bez točnog pronalaska gnijezda.

Slika 1. Lokacije gniježđenja orla štekavca Haliaeetus albicilla na području Brodsko-posavske županije tijekom 2012 godine. Brojevi označavaju broj mladih u gnijezdu, tirkizno plavo su označeni neaktivni teritoriji, a ljubičasto aktivni na kojima lokacija gnijezda nije poznata.

Smatramo da je ovaj broj gnijezdećih pari minimalan, te da se u prostranstvima posavskih šuma kriju još neotkriveni gnijezdeći teritoriji, osobito na područjima šumskih područja Ljeskovača, Prašnik, Podložje, Visoka Greda, Skočinci, Trsten, Petkovac, Krnad, Radinje i Jelas. Iz rasporeda šumskih staništa jasno je vidljivo da su prostrane hrastove šume zastupljene na zapadnom dijelu županije, dok ih istočno od Slavonskog Broda nema ili su izuzetno fragmentirane. Stoga bi trebalo započeti sustavno pretraživanje pogodnih šumskih odjela tijekom zimskih mjeseci (od studenog do veljače) kako bi se utvrdili novi gnijezdeći teritoriji i pronašla njihova gnijezda.



Opis gnijezdećih lokacija Za svako zabilježeno gnijezdo uzeli smo niz parametra koji su dani u Tablici 1.

Tablica 1.

Osnovni parametri gnijezda orla štekavca u Brodsko-posavskoj županiji Br. Predjel* Vrsta drveta Prsni opseg (cm) Aktivnost 1 Ljeskovača Quercus robur Neaktivno 2 Podložje 1 Quercus robur 167,8 Aktivno Podložje 2 Quercus robur 213,2 Neaktivno Podložje 3 Quercus robur 159,6 Palo 3 Podložje 4 ? Aktivno 4 Mačkovac –

Ključevi Quercus robur 327,6 Aktivno

5 Petkovac Quercus robur 381,0 Neaktivno 6 Radinje Quercus robur Neaktivno 7 Mrsunjski lug Quercus robur Neaktivno 8 Slavonski Kobaš Quercus robur Ne postoji 9 Migalovci Quercus robur Aktivno

10 Šuma Jelas Quercus robur 365,6 Aktivno *napomena: radi zaštite orlova štekavaca točne lokacije gnijezda smatraju se osjetljivom informacijom, te su pohranjene u Javnoj ustanovi 1) Ljeskova ča

Neaktivno gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur.

Prema navodima gosp. Krune Mandića iz Hrvatskih šuma, ovaj gnijezdeći teritorij je poznat već godinama, a par je napustio ovo gnijezdo zbog izvođenja radova sječe tijekom 2009/2010 godine. Prema navodima lokalnih šumara tijekom 2012 godine nije bilo aktivno.

Najbliže mjesto za ishranu ovog para predstavlja rijeka Sava, ribnjaci Sloboština,

rječica Mali Strug; te poplavljene depresije unutar šumskog kompleksa (npr. Veliki Dol i Krčići) (slika 2).

Slika 2. Lokacija gnijezda orla štekavca u Ljeskovači. (Izvor: www.googleEarth.com) 2) Podložje 1

Gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur, odjel 13c,

(slika 3). Ono se danas nalazi na samom vrhu preostale šume (iako je na satelitskom snimku prisutan, odjel 12c sjeverno od gnijezda je potpuno posječen) i poplavne depresije na jugu u kojoj se nalazi sađena vrba.

Dana 25. travnja gnijezdo je bilo neaktivno, bez mladih, a odrasle ptice nisu

viđene, niti su se čule. Prema navodima revirnika gnijezdo je u proljeće bilo aktivno. Uzrok prestanka gniježđenja i/ili propadanja legla je u izvedenim šumarskim radovima sječe (u neposrednoj blizini gnijezda Podložje 2), te radovima strojnog



uklanjanja čivitnjače Amorfa fruticosa i prosijecanja prosjeka u susjednom odjelu 12c u neposrednoj blizini gnijezda. Ovi radovi su se izvodili tijekom perioda inkubacije, te je uznemiravanje bilo dovoljno veliko da orlovi napuste gnijezdo.

Ovaj par je na svom teritoriju imao još dva gnijezda (Podložje 2 i Podložje 3) koja se nalaze unutar 300 m od aktivnog gnijezda (Slika 3). Prema navodima lugara Marijana Jurašinovića, ovaj par je poznat barem 10 godina, tj. od kada je on počeo obilaziti taj odjel. Do promjene mjesta za gniježđenje i izgradnje novih gnijezda je najvjerojatnije došlo zbog izvođenja radova sječe i posljedičnog uznemiravanja u odjelu 12c. Prema navodima gosp. Jurašinovića središnje gnijezdo (Podložje 2) je najmlađe i izgrađeno je 2009. godine.

Slika 3. Lokacija gnijezda orla štekavca u Podložju 1 (Izvor: www.googleEarth.com) Tijekom 2012. godine gnijezdo Podložje 2 također nije bilo aktivno, a u neposrednoj blizini (jugoistočno od gnijezda) je vršena sječa stabala. Treće gnijezdo (Podložje 3) je palo u periodu 2011-2012. te više ne postoji.

Najbliže mjesto za ishranu ovog para predstavlja rijeka Sava (600 m), bare neposredno južno od gnijezda (50-300 m) te poplavna depresija Iva na sjevero istočnom dijelu šume (1500 m udaljenosti od gnijezda).

Slika 4. Gnijezdo orla štekavca u Podložje 1. (Foto: Nenad Šetina)



3) Podložje 4 Tijekom terenskog obilaska 25. travnja u blizini teritorija Podložje 1 vidjeli smo

dvije odrasle ptice koje su kružile iznad nas. Iz toga zaključujemo da se u neposrednoj blizini prvog para nalazi još jedan čija točna lokacija gniježđenja nije još poznata. Naime, prema dosadašnjim istraživanjima najmanja udaljenost između dva aktivna gnijezda iznosi 500 metara (vlastita istraživanja). Stoga bi tijekom zime trebalo obaviti terenski izvid s ciljem pronalaska njihovog gnijezda. 4) Mačkovac – Klju čevi

Aktivno gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur u grupi

od 25 ostavljenih stabala na gredi okruženih posječenim odjelom (slika 5). Prema navodima lugara Josipa Šnauberta, ovaj par je aktivan nekoliko posljednjih godina.

Dana 25. travnja smo u gnijezdu zatekli dva mlada (slika 6), ali se u gnijezdo

nismo uspjeli popeti. Gnijezdo i mlado su slikani pomoću bespilotne letjelice. Dvije odrasle ptice su kružile nad gnijezdom, a u jednom trenutku se pojavila i treća, spolno nezrela jedinka koja je nadletjela teritorij.

Najbliže mjesto za ishranu ovog para predstavlja rijeka Sava i Mačkovački bok

(1900 m) te poplavne depresije unutar šumskog kompleksa.

Slika 5. Lokacija gnijezda orla štekavca Mačkovac-Ključevi.

(Izvor: www.googleEarth.com)

Slika 6. Dva mlada u gnijezdu orla štekavca na lokalitetu Mačkovac-Ključevi. Također se vide svježe grane (s lišćem) koje su roditelji nanijeli u gnijezdo (Foto: Šetina i Hucaljuk)



5) Petkovac Gnijezdo orla štekavca nalazilo se u grupi od 12 ostavljenih hrastovih stabala

okruženih čistom sječinom u odjelu 45b. Prema navodima lugara čista sječa ovog odjela izvršena je tijekom 2008/2009 godine (na priloženom satelitskom snimku odjel još nije posječen – slika 7).

2012. godine gniježđenje nije bilo uspješno. Dana 6. lipnja gnijezdo u Petkovcu

su obišli djelatnici Javne ustanove, te je utvrđeno da je gnijezdo bio prazno, uz vrlo vrlo malo izmeta ispod gnijezda, dok je u zraku je letio jedan štekavac. Od ostavljenih 12 preostalo je samo 8 stabala - dva hrasta je vjetar potpuno iščupao, a jadan je pukao popola (slika 8).

Najbliže mjesto za ishranu ovog para također predstavlja rijeka Sava (2000 m),

kanalizirana rječica Lufinja, ali i ribnjaci Bardača u susjednoj Bosni i Hercegovini koji su udaljeni samo 4700 m zračne linije od samog gnijezda.

Slika 7. Lokacija gnijezda orla štekavca Petkovac. (Izvor: www.googleEarth.com)

Slika 8. Gnijezdo orla štekavca na lokaciji Petkovac u ostavljenoj grupi stabala. (Foto: Vesna Andrić) 6) Radinje

Gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur u šumi

gospodarske jedinice Radinje (Slika 9 i 10). Kod izvršenja dovršnog sijeka (oko 2008 godine) ostavljeno je stablo s gnijezdom i nekoliko okolnih stabala na rubu sječine.

Tijekom obilaska 15. travnja djelatnici Javne ustanove su ustanovili da gnijezdo

nije bilo aktivno. Za obilaska nisu viđene odrasle jedinke u blizini niti tragovi izmeta ispod gnijezda.



Gnijezdo je ponovno obiđeno 06. lipnja 2012. od strane djelatnika Javne ustanove, kada je gnijezdo također bilo prazno, a orlovi nisu viđeni u blizini. Prema maloj količini izmeta ispod gnijezda moguće je orlovi posjećuju ovo gnijezdo. Prema navodima gosp. Roberta Babačeka koji je vidio orla na potoku Crnac moguće je postojanje novog gnijezda na istom reviru koje treba pronaći tijekom zime.

Najbliže mjesto za ishranu ovog para predstavlja danas več kanalizirana rječica

Crnac (250 m), poplavna depresija Vlakanac unutar šumskog kompleksa (1060 m), te rijeka Sava na 1950 m udaljenosti. Potencijalno mjesto ishrane također predstavljaju ribnjaci Bardača i ušće rijeke Vrbas u Bosni i Hercegovini koji se nalaze na manje od 10 km udaljenosti od ovog teritorija.

Slika 9 . Gnijezdo u Radinju na rubu sječine (Foto: Vesna Andrić)

Slika 10. Lokacija gnijezda orla štekavca u šumi Radinje (Izvor: www.googleEarth.com) 7) Slavonski Kobaš

Tijekom 2010. godine pretpostavljalo se gniježđenje orla štekavca kod

Slavonskog Kobaša, ali je u pronađenom gnijezdu gnijezdio škanjac mišar Buteo buteo. Te godine je postojala pretpostavka da možda postoji zamjensko gnijezdo u vrlo fragmentiranoj šumi hrasta lužnjaka, a orlovi su viđeni na rijeci Savi na oko 2 km od lokacije pretpostavljenog gnijezda (Mikuska i sur. 2010).

Tijekom zimskog prebrojavanja ptica močvarica na rijeci Savi u popodnevnim

satima je viđena odrasla ptica kako iz pravca ribnjaka Jasinje prelijeće rijeku Savu i odlazi prema planini Motajici u Bosni i Hercegovini (slika 11). Na temelju ovih opažanja smatramo da par orlova gnijezdi u šumama Motajice u susjednoj državi, te da dolazi redovito na hranjenje na ribnjake Jasinje.



Najbliže mjesto za ishranu ovog para predstavlja rijeka Sava, rječica Orljava i njeno ušće sa rijekom Savom (unutar 1000 m), te zapadni dijelovi ribnjaka Jasinje koji su udaljeni manje od dva km sjevernije od ovog teritorija (slika 11).

Slika 11. Lokacija opažanja orla štekavca kod Slavonskog Kobaša tijekom siječnja 2012. Ovaj par najvjerojatnije gnijezdi u šumi na planini Motajici u Bosni i Hercegovini (Izvor: www.googleEarth.com) 8) Mrsunjski lug

Neaktivno gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur u

šumi odjela 16a (slika 12 i 13). Ovaj par je poznat već godinama, ali tijekom 2012. godine nije bilo aktivan. Gnijezdo su obilazili Nenad Šetina i djelatnici Javne ustanove. Odrasle ptice tijekom sezone gniježđenja na ovom teritoriju nisu niti viđene iz čega zaključujemo da je ovaj teritorij trenutno napušten.

Najbliže mjesto za ishranu ovog para su nesumnjivo ribnjaci Jasinje čiji zapadni

dijelovi su udaljeni manje od 700 m od lokacije poznatog gnijezda, a istočni, proizvodno još uvijek funkcionalni dijelovi, se nalaze unutar 2 km od gnijezda.

Slika 12. Lokacija gnijezda orla štekavca u šumi Mrsunjski lug. (Izvor: www.googleEarth.com)



Slika 13. Snimak iz zraka gnijezda u Mrsunjskom lugu 2010. Godine (Foto: Šetina i Hucaljuk) 8) Migalovci

Gnijezdo orla štekavca nalazi se na hrastu lužnjaku neposredno uz posječeni

odjel u šumi Migalovci (slika 14). Nažalost, ovaj teritorij orlova štekavaca bio je više godina pod snažnim utjecajem dovršnog sijeka i postepenog nestanka odgovarajućih stabala za gniježđenje.

Tijekom 2012. godine, nakon dvije godine neaktivnosti, par je ponovno bio

aktivan, te smo 25. travnja u gnijezdu prstenovali dva ptića. Najbliže mjesto za ishranu ovog para je ponovno rijeka Sava (1000 m), ali i

poplavne bare (npr. Tjemenito) unutar šumskog kompleksa koje su udaljene između 1400-1800 m od poznatog gnijezda.

Slika 14. Lokacija gnijezda orla štekavca kod Migalovaca. (Izvor: www.googleEarth.com) 9) Šuma Jelas

Aktivno gnijezdo štekavca je izgrađeno na hrastu lužnjaku Quercus robur na

zapadnom dijelu šume Jelas (slika 15). Dana 09. travnja u neposrednoj blizini gnijezda vršeni su nelegalni radovi na sječi

odjela (slika 16), a par odraslih ptica je bio uz gnijezdo. Po prijavi nadležnoj inspekciji, radovi su zaustavljeni, ali je uznemiravanje do tada bilo dovoljno veliko da



je leglo propalo tj. vjerojatno je došlo do pothlađivanja jaja u gnijezdu. Neuspjeh gniježđenja je utvrđen ponovnim obilaskom tijekom lipnja.

Najbliže mjesto za ishranu ovog para predstavlja rijeka Sava udaljena u smjeru

jugo-zapada 3200 m, ali i poplavne površine Komoračna, Čemernica koje su udaljene 3500 m južno od gnijezda, kao i bara Dvorina kod sela Donja Bebrina.

Slika 15. Lokacija gnijezda orla štekavca kod šume Jelas. (Izvor: www.googleEarth.com)

Slika 16. Radovi sječe u neposrednoj blizini gnijezda orla štekavca Jelas. (Foto: Nenad Šetina)

Uspjeh gnijež đenja Od devet potencijalnih teritorija gniježđenje je bilo uspješno samo u samo dva

slučaja (22%), neuspješno u šest slučajeva (67%). a uspješnost nismo mogli utvrditi u jednom slučaju (11%) zbog nepoznate točne lokacije gniježđenja.

U dva uspješna gnijezda zabilježena su ukupno četiri (4) mladunca što daje uspjeh gniježđenja od 2,00 mlada po uspješnom paru. Ova vrijednost je veća od višegodišnjeg prosjeka gniježđenja u Hrvatskoj koji iznosi 1,55 mladih/uspješnom gnijezdu (Mikuska 2009a).

Ukupni uspjeh gniježđenja (uspješni + neuspješni parovi, n = 8) iznosi 0,50 mladih/gnijezdu.

Od zabilježenih neuspješnih gniježđenja, u dva slučaja uzrok propadanja legla

možemo izravno pripisati ljudskim aktivnostima tj. sječi u blizini gnijezda unutar perioda gniježđenja. U predjelima Podložje 1 i Jelas radovi sječe su vršeni tijekom perioda inkubacije, a u potponjem su bili u cijelosti nelegalni (izvan propisa osnove) što je dovelo do odgovarajućih prekršajnih prijava.

U slijedeća tri slučaja (Ljeskovača, Petkovac i Radinje) sječa je vršena prije nekoliko godina. Iako je u predjelu Petkovac ostavljena skupina stabala zajedno s gnijezdom u praksi se pokazalo da su takva stabla podložna nepovoljnim vremenskim utjecajima, te ubrzo dolazi do njihova izvaljivanja, a time i prestanka gniježđenja orlova. Također, radovi na naknadnom uređivanju sječine kao i nezaštićenost gnijezda od pogleda dodatno doprinose propadanju legla. Posljedično



niti u Petkovcu, niti u Radinju nije zabilježeno uspješno gniježđenje u periodu 2010-2012 godine.

U slučaju Mrsunjskog luga također su vršeni radovi prorjede tijekom 2011. godine u vrijeme inkubacije (ožujak). Niti na ovom teritoriju nije zabilježeno uspješno gniježđenje u posljednje tri godine (2010-2012), a moguće je da je par u potpunosti napustio područje.

Svi ovi slučajevi jasno govore o potrebi stroge provedbe pravila o zabrani kretanja i obavljanja djelatnosti u krugu od 500 metara od orlovog gnijezda u periodu od 01. siječnja do 15. srpnja, kako bi parovi mogli gnijezditi bez uznemiravanja.

Prstenovanje mladih Od četiri mlada orla tijekom 2012. godine prstenovana su dva u sklopu

međunarodnog programa prstenovanja orlova štekavaca prstenovima u boji (Tablica 2, Slika 17). Treći mladi, porijeklom iz Mačkovca, prstenovan je tijekom lipnja jer je nedaleko gnijezda uhvaćen pothranjen. Nakon oporavka u azilu za strogo zaštićene svojte u Rušćici, ptica je 26. lipnja puštena nazad u prirodu na lokalitetu Jelik kod Mrsunje. Zanimljivo je da je mlađi ptić iz Migalovaca uhvaćen 13.07. u blizini gnijezda (Azapović, usmeno). Ptica nije mogla letjeti, ali je očito da ima problema sa razvojem perja što je u literaturi poznato kao „pinching-off syndrome“ (Müller i sur. 2007). Kod takvih ptica iz za sada nepoznatih razloga (iako se sumnja na genetski uzrok) dolazi do stvaranja nekvalitetnog letnog perja, te ptica ne može postići odgovarajući uzgon da bi letjela. Ova ptica je smještena u Azil za strogo zaštićene svojte u Rušćici, gdje se i danas nalazi. Tablica 2.

Rezultati prstenovanja mladih orlova štekavaca na području Brodsko-posavske županije tijekom 2012. godine

Datum Mjesto prstenovanja Prsten u boji

25.4.2012 Migalovci Desna noga: crno-zeleni U080, Lijeva noga: nema 25.4.2012 Migalovci Desna noga: crno-zeleni U081, Lijeva noga: nema 26.6.2012 Mačkovac Desna noga: platični bijeli 1M, Lijeva noga: metalni UA 598



Slika 17. Prstenovani orao štekavac u Migalovcima. (Foto: Renata Jurić)

Ugroženost i zaštita Tijekom gniježđenja 2012. godine, kao što je to već navedeno u poglavlju „Uspjeh

gniježđenja“, dva zabilježena neuspješna gniježđenja možemo izravno povezati s ljudskim aktivnostima tj. izvođenjem šumarskih radova u neposrednoj blizini aktivnog gnijezda tijekom sezone gniježđenja. Osim izvođenja šumarskih radova, uznemiravanje može uzrokovati kretanje čovjeka u blizini gnijezda te različite aktivnosti poput lovnih aktivnosti, potrage za šumskim plodovima (branje gljiva i drugog bilja, sakupljanje puževa, traženje jelenskih rogova tijekom proljeća), rekreacije itd. Međutim, problem uznemiravanja moguće je jednostavno riješiti provedbom zabrane kretanja u blizini gnijezda u radijusu od 500 m tijekom sezone gniježđenja tj. u periodu od 01. siječnja do 15. srpnja.

Drugi zabilježeni oblik ugrožavanja na području Brodsko-posavske županije

predstavlja jednodobno gospodarenje šumama koje u konačnici dovodi do dovršnog sijeka i čiste sječe velikih površina iste dobne starosti čega je rezultat nestanak pogodnih stabala za gniježđenje. Na području Brodsko-posavske županije naišli smo na praksu ostavljanja grupe stabala s gnijezdom kojima se ovaj problem nastojao riješiti.

Međutim, iz dosadašnjeg iskustva je poznato da ova metoda neće dugoročno

polučiti odgovarajuće rezultate, niti omogućiti odgovarajuću zaštitu gnijezdeće populacije orlova štekavaca (Mikuska 2009b). Prvo, u takvim slučajevima u vrlo kratkom vremenu od sječe/ostavljanja stabala dolazi do izvaljivanja dijela preostalih stabala uzrokovanog nepovoljnim vremenskim uvjetima. Drugo, gnijezdo orla štekavca u takvim slučajevima ostaje na čistini, te je izloženo pogledima i



uznemiravanjima, što dovodi do njegovog konačnog napuštanja (npr. gnijezdo u Petkovcu, Radinju ili Ljeskovači).

Iz toga razloga predlažemo da se u slučaju pronalska gnijezda ugroženih vrsta

grabljivica, osobito orla štekavca Haliaeetus albicilla, orla kliktaša Aquila pomarina, i crne lunje Milvus migrans, kao i crne rode Ciconia nigra iz dovršnog sjeka i gospodarenja izuzme čitav šumski odjel.

Iz priloženih satelitskih snimaka moguće je vidjeti razmjere jednodobnog gospodarenja poplavnim šumama na području Brodsko-posavske županije. Sječom starih sastojina ugroženo je osam od devet (88%) postojećih pari: Ljeskovača, Mačkovac, Petkovac, Radinje, Mrsunjski lug, Migalovci i šuma Jelas). Stoga bi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Brodsko-posavske županije trebala u što kraćem roku započeti intenzivne pregovore sa Hrvatskim šumama oko izrade planova upravljanja za navedene šumske predjele koji će se temeljiti na održivom korištenju prirodnih dobara i sukladno najboljoj praksi upravljanja poplavnim šumama.

Popis ostalih ugrožavajućih faktora kod orla štekavca dan je u novom akcijskom planu za njihovu zaštitu (Probst i Gaborik 2012). Od svih navedenih možemo izdvojiti najvažnije koje su primjenjivi na području Brodsko-posavske županije: • Vodnogospodarski radovi i isušivanje vlažnih i močvarnih područja – ovi radovi

dovode do neposrednog uništavanja vlažnih i močvarnih staništa o čijem postojanju izravno ovisi količina plijena kojim se orlovi hrane. Stoga, predviđene hidromelioracije okolnih područja i regulacije vodotoka, osobito najavljene regulacije rijeke Save i planovi za povećanje kategorije plovnosti, će svojim negativnim utjecajem na današnje razine podzemnih voda, a time i poplavljivanje staništa u kojima se orlovi hrane, vjerojatno utjecati na najmanje sedam pari (77%) orlova Brodsko-posavske županije.

• Trovanje teškim metalima, osobito olovnom sačmom – kao ptice koje se tijekom svog života, osobito zimi kada su uvjeti ishrane nepovoljni, hrane strvinom, orlovi štekavci su osobito podložni sekundarnom trovanju olovnom sačmom, koja do orlova može dospjeti na dva načina:

o Zimi ishranom pticama močvaricama, osobito patkaricama koje su ranjene tijekom lova

o Kada se hrane iznutricama visoke divljači, ostavljenima u prirodi nakon lova, ili ranjenim te naknadno uginulim jedinkama koje tijekom samog lova nisu pronađene

Kako bi se spriječilo sekundarno trovanje olovom, osobito u vlažnim i močvarnim staništima, potrebno je zabraniti lov sa olovnom sačmom i streljivom, te propisati korištenje odgovarajućeg zamjenskog streljiva koje je danas lako dostupno na tržištu.

Preporuke za zaštitu Na području Brodsko posavske županije orlovi štekavci gnijezde duž rijeke Save

u pripadajućim poplavnim šumama, te u blizini ribnjaka Jasinje. Većina ovog područja



je dio Nacionalne ekološke mreže, te se nalazi u prijedlogu za buduća NATURA 2000 područja (DZZP 2010):

• HR1000004 Donja Posavina • HR1000005 Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu Međutim, dio vrlo vrijednih poplavnih šuma – predjeli Visoka Greda, Sko činci,

Trsten, Klju č, Poljice i Petkovac – trenutno nisu dio Nacionalne ekološke mreže, te bi Javna ustanova trebala poduzeti odgovarajuće korake da se oni u najskorijoj budućnosti, i prije njihova potpunog nestanka, uvrste u postoje ću ekološku mrežu .

U cilju o čuvanja odgovaraju ćih staništa za gnijež đenje i postoje ćih aktivnih teritorija , u dogovoru sa Hrvatskim šumama bi trebalo izuzeti takve odjele iz redovnog gospodarenja, te ih prevesti u šume posebne namjene sukladno odredbama Zakona o šumama.

U cilju dugoro čnog o čuvanja biološke raznolikosti poplavnih šuma ,

uključujući i populacije orla štekavca, predlažemo postupno napuštanje jednodobnog načina gospodarenja (što rezultira dovršnim sjekom tj. čistom sječom velikih površina), te prelazak na raznodobno i raznovrsno gospodarenje sukladno ekološkim obilježjima područja.

U cilju sprije čavanja uznemiravanja tijekom gnijež đenja potrebno je strogo

provoditi mjeru potpune zabrane kretanja u radijusu od 500 metara od orlovog gnijezda u periodu od 01. siječnja do 15. srpnja. Ova zabrana se treba odnositi na sve korisnike, uključujući lovce i djelatnike u šumarstvu.

U slučaju čiste sje če odjela u kojem se ve ć nalazi orlovo gnijezdo potrebno

je ostaviti neposječenu površinu od najmanje 200 x 200 metara kao što je to učinjeno u slučaju gospodarske jedinice Muško ostrvo u Vukovarsko-srijemskoj županiji (Mikuska 2009b). Ostavljanje manje površine ili grupice stabala se u praksi pokazalo kao neefikasna metoda jer se preostala stabla ubrzo izvale, a orlovi zbog lake uočljivosti napuštaju gnijezdo.

U cilju sprije čavanja sekundarnog trovanja orlova olovom potrebno je u

vlažnim i močvarnim područjima, uključujući poplavne šume, uvesti praksu lova sa streljivom koje ne sadrži olovo.

U cilju pove ćavanja mogu ćnosti preživljavanja orlova , osobito spolno nezrelih

ptica, tijekom zime na pogodnim mjestima potrebno je organizirati zimska hranilišta. Hrana koja bi se odlagala na takav način treba biti iz pouzdanih izvora radi spriječavanja izlaganja orlova štetnim tvarima.

U cilju utvr đivanja veli čine gnijezde će populacije tijekom zimskih mjeseci (od

studenog do početka veljače) potrebno je vršiti obilazak pogodnih šumskih odjela kako bi se locirala nova gnijezda i novi gnijezdeći teritoriji. U slučaju pronalaska novog gnijezda (kako orla, tako i drugih rijetkih i zaštićenih vrsta poput crne rode Ciconia nigra) djelatnici Hrvatskih šuma bi bez odgađanja trebali obavijestiti Javnu ustanovu. Jednaka procedura bi se trebala primjenjivati i u slučaju pronalaska uginule ili ozlijeđene jedinke.



Literatura Ham I., Mikuska J.,Schneider M. & Gec. D. (1990): Nalazi i promatranja prstenovanih

i krilnim markicama obeleženih orlova štekavaca, Haliaeetus albicilla, u Jugoslaviji u godinama 1985-1988. – 1. izveštaj - Larus, 41-42: 69-86.

Helander B. (1985): Colour-ringing of White-tailed Sea Eagles in Northern Europe. In: Newton, I & R.D. Chanchellor (Eds.): Conservation studies on raptors. – ICBP Technical Publication No. 5: 401-407.

Mikuska T. (2009a) A review of recent knowledge on White-tailed Eagles in Croatia. Denisia, 27: 115-126.

Mikuska T. (2009b) Monitoring populacije orla štekavca Haliaeetus albicilla u Vukovarsko-srijemskoj županji. Konačno izvješće. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode. Osijek.

Mikuska T., Šetina M., Šetina N., Andrić V. & Hucaljuk M. (2010) Monitoring populacije orla štekavca Haliaeetus albicilla u Brodsko-posavskoj županji. Konačno izvješće. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode. Osijek.

Müller K., Altenkamp R., Brunnberg L., Fasungová L., Freymann H., Frölich K., Kollmann R., Krone O., Literák I., Mizera T., Sömmer P. & Schettler E. (2007) Pinching off syndrome in free-ranging white-tailed sea eagles (Haliaeetus albicilla) in Europe: frequency and geographic distribution of a generalized feather abnormality. J. Avian Med. Surg. 21, Heft 2: 103-109.

Probst R & Gaborik A. (Eds.) (2012) Action Plan for the conservation of the White-tailed Sea Eagle (Haliaeetus albicilla) along the Danube. Nature and Environment 163. Council of Europe, Strasbourg.

Radović A. & Mikuska T. (2009): Population size, distribution and habitat selection of the white-tailed eagle Haliaeetus albicilla in the alluvial wetlands of Croatia; - Biologia 64 (1) :156-164.

Radović D., Kralj J., Tutiš V., & Ćiković D. (2003): Red book of Endangered Birds in Croatia. - Ministry of Environmental Protection and Physical Planning, 179 pp. (in Croatian)

Rucner D. (1998): Birds of Croatian Part of Adriatic. - Croatian Natural History Museum, 311 pp. (in Croatian)

Zahvala Zahvaljujemo se gosp. Mariju Pavi čiću, dipl.ing., ravnatelju Javne ustanove za

upravljanje zaštićenim područjima Brodsko-posavske županije na osiguravanju financijskih sredstava za provedbu monitoringa. Vesna Andri ć, dipl. ing. biol., stručna suradnica Ustanove, nam je pružila svu neophodnu pomoć prilikom izvođenja terenskog rada.

Zahvaljujemo se Javnom poduzeću Hrvatske šume d.o.o., Upravi šuma Nova Gradiška, na čelu s voditeljem Dariom Banom , dipl.ing.šum, i Damirom Jeli ćem, dipl. ing. šum., iz Odjela za uređivanje šuma, te djelatnicima njihovih šumarija u lociranju postojećih gnijezda te nesebičnoj pomoći prilikom terenskog rada:

Marijanu Jurašinovi ću (lugar), Josipu Šnaubertu (lugar), Kruni Mandi ću (lugar), Ivi Antunovi ću (lugar), te Mladenu Panduri ću (lugar).

Također zahvaljujemo lovnicima Željku Zaviši ću i Antunu Tonki ću za pomoć pri lociranju gnijezda.



Zahvaljujemo se gosp. Tamas Deme -u, Attili Morocz -u i Lorand Lukacsi -u iz Nacionalnog parka Dunav-Drava bez kojih program međunarodnog prstenovanja u boji ne bi bilo moguće izvršiti.

Zahvaljujemo se Zavodu za ornitologiju HAZU za nabavku odgovarajućeg prstenja u boji i potpori projektu.

Zahvaljujemo tvrtci Crvena Tipka d.o.o. iz Zagreba na stručnoj i tehničkoj pomoći što su omogućili provedbu snimanja pojedinih gnijezda iz zraka, kao potpuno novu metodu za utvrđivanje uspjeha gniježđenja orlova štekavaca.

monitoring populacije orla Štekavca …ptice.hr/monitoring_srekavac_brodsko_2012_bez_slika.pdf ·...

Documents