Stjepan Benasi 230 GODINA KOLSTVA U STAROM PETROVOM SELU 1775.- 2005.

2005. godina SADRAJ : PREDGOVOR...................................................................................................................................3 STARO PETROVO SELO.................................................................................................................4 KRONOLOGIJA DOGAAJA U KOLI ...................................................................................... 40 ZANIMLJIVOSTI IZ NAIHKOLSKIH LJETOPISA...............................................................45 NAJBOLJI REZULTATI UENIKA I UITELJA........................................................................47 UITELJI KOJI SU RADILI U KOLI .........................................................................................52 PREDGOVOR Obiljeavajui 230.- obljetnicu kolstva u Starom Petrovom Selu piem ovuknjiicudasadanjaibuduegeneracijenaekoleimjestaimaju spomennapovijestnaekole;njeneuenikeiuitelje,njenezgradei mjetane koji ih sagradie, na dogaaje i vrijeme koji su nam prethodili. Uovojobljetnicidananjinarataj,uenika,uitelja,roditeljaisvih mjetanapetrovoselskogkrajabiteponosnatoovihdanapotpunoje obnovljena kolska zgrada matine kole i to se ostvario san generacija da se izgradi nastavno-sportska dvorana. Piuiovajpovijesniprikaz,nisamnislutioskolikousepotekoa susresti,iakosamihimao,sakupljajuipodatkeiizvoreizpovijesti StarogPetrovogSela.Naalost,unaemkraju,ilinitkonijeostavio nikakvepisanetragoveili,akoihjebilo,nisuostalisauvani.Najvei diopodatakapronaaosamukolskimspomenicamaPetrovogSela, Tisovca,tivice,Godinjaka,CrnogovacaiStaraca,ilisamkoristiosvoje podatkekojesamsakupiozadnjihgodinaizrazliitihizvora.Zbogtoga itateljieuoitidapojedinapovijesnarazdobljanedostajuilisu siromanijeobraena.Toostavljamkasnijimkroniarimakojie, moda, imati vie sree i upornosti u pronalaenju novih podataka, a bio bi sretan kad bi im ova knjiica pomogla. Zahvaliobihsvimkolegamauiteljima,kojisupisalikolske spomenice iz kojih sam koristio veinu podataka, posebno Ivanu Lekiu, ravnateljukole,tesvimapoznatiminepoznatimautorimaijesam podatke koristio i onima koji su pomogli na bilo koji nain da se izda ova knjiica. urednik: Stjepan Benasi, uitelj Djeaka kola 1818. godine(najstarija kolska zgrada) STARO PETROVO SELO (smjetaj, povijest, stanovnitvo) NaseljeStaroPetrovoSeloobuhvaakatarskompovrinom33,1kv. km,odnosno5752kat.jutra,smjetenouzapadnomdijeluBrodsko-posavskeupanijeisjeditejeOpineStaroPetrovoSelo.Naseljejeuz glavnu cestu u duini 4,6 km istok-zapad i sporednu sjever-jug u duini 3 km. Naselje je gusto naseljeno zbijenog tipa, planski graeno od Vojne krajine. Sjeverno od sela zemljite se postepeno die prema obroncima Poeke gore,ljunkovito,nastalotaloenjempotokabujiara.Viipredjeli pogodni su za gajenje vinove loze i voaka, a nii za sve ratarske kulture. Junije od sela zemljite se sputa sve do rijeka Save. Naplavna je nizina nastalapoplavljivanjemrijekeSaveipotokasasjevera.Doizgradnje nasipanaSaviimelioracijomzemljitejebilomovarnonakojemusu raslemovarnebiljke(Sitnjaa,Crne)ihrastoveume.Danasje pogodno za sve ratarske kulture. PodrujeStarogPetrovogSelanaseljenojeodpradavnihvremenao emugovorearheolokinalaziodkamena,glineibroncepronaeni iznad Otrog Vrha, ali su oni nedovoljno istraeni pa je sve znanje o tom vremenu dosta oskudno i znanstveno nepotvreno.Za rimskog razdoblja (starivijek)ovopodrujepripadalojeprovincijiDonjaPanonijasa sjeditemuSisku(Siscija).Rimljani,kaovrsnigraditeljicesta,povezali susvojeprovincijesRimompasutakoizgradiliizgradilicestukoja povezujeSisak(Sisciju)-Brod(Marsoniju)-Vinkovce(Cibale)-Osijek (Mursu)idaljedoRumunjske(Dacije).Mislisedajeovajkrajza rimskihvremenabiovrloureenjersuSlavonijunazivali"arsvijeta" (Delicise Mundi"). Ova rimska cesta ila je junim obroncima slavonskih gorajerjejunijezemljitepremaSavibilomovarnoionajetemelj svihbuduihcestakojesupovezivalezapadiistokHrvatske(dananji drum iauto-put). Uz cestu su nastajala naselja pa je za pretpostavitida jenapodrujudananjegselabilonekonaselje.Kuesugraeneod drvetaiprijesneciglepokriveneslamom,materijalomkojinije dugovjean.RaspadomRimskogCarstva,rimskacestegubesvoje znaenje,zaputenesu,azbogstalnihratovakrozcijelisrednjivijeki dionovogvijeka,stanovnitvosepreseljavaugorskepredjele,sela propadaju. Na podruje Donje Panonije naseljava se poetkom 7. stoljea hrvatsko stanovnitvo koje potpada pod utjecaj franakih vladara. Knez Posavske HrvatskeLjudevitdieustanakkojineuspijeva.Oko925.Tomislav, hrvatskikralj,ujedinjujehrvatskezemljekojeebitisamostalnedo 1102.kadanahrvatskoprijestoljedolazimaarskikraljKolomani stvorena je Hrvatsko-Ugarska Drava u ijem su sastavu nai krajevi do 1527.kad,poslijesukobasaTurcima,zanovogvladarahrvatskoi maarskoplemstvoizabraFerdinanda,izporodiceHabzburg,zasvog vladara.SlavonijajepodTurcimaiodvojenaoddrugihdijelova Hrvatske. Iztograzdoblja,kasnogsrednjegvijeka(13.-16.st.),potjeuiprvi pisani dokumenti koji su vezani za Staro Petrovo Selo. Na podruju dananjeg sela Zapolja i okolice nalazili su se u srednjem vijekuposjediplemiaBoriakojisuusrodstvusrodomZapolja. Zapolje se u 14. stoljeu pretvaraju u mono plemstvo ije porijeklo vuku od plemia Tvrde koji je na podruju iznad Tisovca podigao Tvrdi-grad. Najpoznatiji od Zapolja bio je Ivan koji je glavni konkurent Ferdinandu Habsburkom na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Ivan u tim borbama gubi ipovlaisenapodrujeErdeljaiumire1540.NasljeujegaIvan-Zigmundijomsmru1571.segasirodZapolja.Jedanodsavjetnikana njegovomdvorubiojePetarPetrovikojijepotjecaoizpoekogkraja. Petroviisubilikatelani(katel-utvrda)KamengradaiznadVelike,a imalisutvravuPetrov-gradiznadOtrogVrhaispodkojejenastalo naselje Petrovi-selo. UsrednjemvijekuspominjesenaovompodrujuiMitrovoSelo.U Spomenicinovokapelakeupepie:"Odparohijenovokapelake otrgnutasumjestaVrbovaKomarnicaitivicazanovoosnovanu parohiju u Mitrovom selu koja je bila filijala upe u Cerniku." Znai da je MitrovoSelomoralobitiveenaseljekadajepostalosjediteparohije (upe).Gdjejebilo,boljerei,kojidiodananjegPetrovaSelajebilo MitrovoSelo,nemoeseutvrditi.Znasedasuzemljuzapadnood dananjihLukaoko1376.imalisinovinekogDemetrijajednogod potomakaplemiaPetroviaodPoege.Pretpostavljasedajenaziv MitrovoSeloizvedenizimenaDemetrije-Mitar(ikavicom). Stanovnitvoovihnaseljajeizrazitohrvatskoigovoriikavskim narodnim govorom.Nanestanakovihnaseljainjihovihimenaimatepresudanutjecaj dogaajiposlije1530.godinekadSlavonijuzauzeeTurci.Prema zapisima zagrebakog biskupa imunana podruju od Broda i akova do Cernika i Gradike islam je primilo 3/4 stanovnitva" U skoro 150 g. turskevladavinenaimkrajemmijenjasenacionalnisastav stanovnitva, obiaji pa ak i jezik u koji se unose mnogi turcizmi (avlija, kapija, uprija). Nakon poraza Turaka pod Beom 1683.g. i u Slavoniji 1684. g. buknuo je ustanak pod vodstvom fra Luke Ibriimovia, Franje Ilia,IvanaMatijeviaiIvanaPinojtiaodSelaPetrovaokomegovori narodna pjesma : Druga vojska Slavonijom kree S njom upravlja bane gospodine Sa Slavonci po izbor junaci Me njimi je silni Matijevi Mladi Divi i sijedi Okljea Franjo Ili i vrli Marjanac I Pinojti od sela Petrova" BorbesTurcimatrajalesusvedo1691.kadsuposlijeporazakod SlankamenazakljuilimiruSremskimKarlovcimakojimgranica OtomanskogCarstvaiHabzburkeMonarhijepostajerijekaSava.Pri povlaenju veliki dio kranskog puka Turci poklae, a dio naeg naroda koji je primio islam povukao se s njima u Bosnu. Sela u Slavoniji ponovo opustjee. Naprostoruuzgranicuaustrijskevlastistvarajugraniarskikordon-Vojnukrajinukojunaseljavajuvojnicima-krajinicimakojidobivaju raznepovlasticezauvanjegranice.Uopustjelapodrujakoloniziraju (naseljavaju)hrvatskoisrpskostanovnitvoizBosne(Povrbasja), Banije,LikeiKordunatedovodeaustrijskeinjemakeasnikei idovske trgovce iz raznih krajeva Monarhije. 1764.osnovanajeuStaromPetrovomSelu8.satnijaGradianske pukovnijesaprvimsatnikomWachenbergom.Mijenjasenacionalna, vjerska,jezinaigospodarskastrukturastanovnitva.Nekadizrazito jednonacionalanivaljnaegkrajamijeasesanovodoseljenim Austrijancima-Njemcima,Srbima,Maarima,idovima,akasnije esima, Slovacima i Poljacima. Mijenjaju se narodni obiaji, uvode novi, ujezikseunosetuice:araf,arafciger,deka(germanizmi),gula, varo,orba(maarizmi).Poinjeraspadseljakihkunihzadrugai poinje prva industrija na selu; pilane, mlinovi. AustrijskevlastiuvrijemeMarijeTerezije(1740-1780)obnavljaju starurimskucestuuzkojucarskimukazom(patentom)preseljavaju stanovnitvoizblieokolice.Takojenastalonovonaseljeuzcestu (drum)StaroPetrovoSelo.Pridjevstarounazivu,vjerojatnojedobilo jerjenanjegovommjestuvepostojalonaseljestarijeodnovog. Ispoetka Staro Petrovo Selo nije bilo jedinstveno seosko podruje, nego je nastalo spajanjem triju naselja. Zapadni dio sela koji danas nazivamo Fulanovi kraj, odnosno dio oko kapelicesv.ValentinanazivaoseVoinci.Premapodacimaiz1760.g. imaoje7kunihzadrugas57eljadi:Mikeria(21),Benaia(10), Boareevia (6), Paia (12), ivoevia (7), Tomia(1) OnisuimalisvojeselitenapodrujukojesedanasnazivaKuite,a nalazi se juno od auto-puta u visini G. Crnogovaca. I danas neki od njih posjeduju zemlje. Istoni dio sela prema Vrbovi koji nazivamo i Paklenik naselili su ljudi sasvojihstanitakojasubilanapodrujudananjihStaraca(izvor paklene):Zekovii,Kraljevii,Koijaevii,Berii,Matoii,ivii, Benasii,iBetii.Svioniimajuzemljenastarimstanitima.Drugidio Paklenikanaselilisustanovnicisjunestraneselasocjeditihestica ivalja:Kaii,Pinojtii,Lazii,Muzukovii,Filii,Kramarii,anii, Sutarii,MatakoviiiFulanovii.Nekiidanastamoposjedujusvoje zemlje. Sredinji dio sela, vjerojatno je otprije imao naziv Petrovo Selo i njegov se naziv proirio na cijelo selo. Prema popisu stanovnitva1760. to selo (iz toga se vidi da je bilo posebno naselje) imalo je 60 kua i 699 eljadi i bilo je najvee od 3 naselja. Najbrojniji su Kostii (23), uranevii (8), Juranevii (11), Fulanovii (44), Rabanovii (12), Mikii (10), Smiljanii (19),Rastii(20),ivkovii(17),Muzukovii(6),Pinojtii(15),Romii (15), Tomi (6), Nogii (8), Telii (11), Godii (37), Volei (16) i dr. Prilikompreseljenjauzcestusvakojedomainstvo(zadruga)dobila zemljite uz cestu u irini 32 i duini 100 hv. (1 hvat je 196 cm). Kasnije suokunicerazdijeljene,usitnjenepadomainstvamijenjajusvoje prvobitnelokacije.Jedinododananjegdananijepodijeljenazadruga Kraljevi ije zemljite je ostalo u prvobitnom stanju. Doksuuzglavnucestunaseliliiskljuivostarosjedioci,okomitucestu odOtrogVrhapremativici,naseljavasrpskiivalj:Subotii,Racii, Vitasi, Umljenovii i Maksimovii. IzarazvojaenjaVojnekrajine1875.StaroPetrovoSelopostajacentar novoosnovaneopine.PoinjeveakolonizacijaMoravacaieha.1876. doseljujuobiteljiFuks,Danjek,Kisela,Horaek,Hauskneht,Baant, Andrlikirut.meuprvimekimobiteljimadolaze:Selichar,Kralj, Maek,Jevicki.VeinamoravskihobiteljijeizokoliceBrna,aekihiz okoliceLitomislauSudetima.Izmeudvasvj.ratadoseljujuValle, JandraiMareci1931.izokoliceBoskoviceuMoravskoj.Oko1895. doseljujupoljskeobiteljiPelan,Koloa,Herner,netokasnijeKarai Denis.Posljednja(1836)dolaziobiteljTvorek.Starapostojbinaimje okolina Pemisla i Krakova. ParalelnosnjihovimdoseljavanjemizokoliceSlunja,Cetingradai Takovicedoseljujuhrvatskeobitelji:Cindri,Obrovac,Turkalj,Strgari Stepi,tesrpske:Miloevi,arac,IlijiiPetrovi.Ubrdskopodruje Staracadolazeobitelji:Conjar,pehar,tefanaciHodak.Oni naseljavajunaputeneklijetiPetrovoselacaitiviana,krezaraslo zemljite,gradenovekueioivljujunaputenobrdskopodruje.Iz okoliceLikogPetrovogSela,DonjegLapcaiVagancadolazehrvatske obitelji:Kurolt,Badanjak,Rasti,otariianartesrpskeOstoji, Stojanovi i Petrovi iz okolice ivovca i Dvora na Uni. Ovonaseljavanjestranihobiteljipoticalesuaustro-ugarskevlasti dijeleiimveomajeftinoposjedeilizasvojauprapostojbinidobivali znatnovee.Znatandiobilisuzanatlije,alisepoinjubaviti poljoprivredom. Bili su veoma marljivi: uvode suvremeniji nain obrade zemlje;rasporedkultura,gnojidbu,eljezneplugoveiostalealatke; uvode nove kulture naroito krumpir. Za kratko vrijeme postaju bogatija domainstvauselu.Ve1891.osnivajuI.dobrovoljnovatrogasno drutvo, a 1925. i limenu glazbu s 25 glazbenika. Stare kune zadruge propadaju, razvija se individualistiki nain rada, postiuseveiprinosiupoljoprivredi,javljaseviakproizvoda, oivljava trgovina. Na njuutjee nova prometna povezanost gradnjom eljeznice izmeu Gradike i Broda u rujnu 1889. god. RaspadomAustro-UgarskeMonarhije1918.istvaranjemKraljevine Srba,HrvataiSlovenaca(Jugoslavije)StaroPetrovoSelou teritorijalnom ustroju nove drave i dalje ostaje opinsko sredite. Velik brojmjetanajeizginuonabojinicamairomEurope,alinovevlasti nisuihpopisalejersubilinagubitnikojstrani.Nakonratajavljaseu selu"panjolskagroznica"odkojeumiredostasvijeta,javljasegladi neimatina.Selojakotekoivinaroitouvrijemevelikeekonomske krize(1929.-33.).Nitasebitnonedogaaosimtosepogoravaju meunacionalniodnosivelikosrpskompolitikombeogradskogdvora. Veina mjetana podrava ili se ulanjuje u Hrvatsku seljaku stranku, a tek nekoji podrava ideje komunista. 1929. poela je raditi Mljekara "Slavija", prva po proizvodnji mlijeka u prahu na Balkanu i jedina petrovoselska tvornica do danas. 1925.otkrivenjespomenikuparkupovodom1000-godinjice hrvatskog kraljevstva Tedvijegodinesujedinespomenavrijedneza20-akgodinapovijestiu staroj Jugoslaviji. UII.svjetskomratuponovovelikibrojmjetanaginenasuprotnim stranama:jedniboreisezaidejekomunistaijugoslavenstvakao antifaisti,drugizahrvatskudravuiudobrojmjerikasnijeproglaeni faistima.Posljedicatakvihpodjelasuidvijemramorneploes imenima poginulih. NovostvorenadravaFNRJ-a,promijenilajedravni,drutvenii politikidosadanjisustav.Dravajerepublika,ukidaseveina privatnogvlasnitva,komunistivladajuiupravljajucjelokupnim ivotomzemlje.Uselusedogaajuvelikapromjene.Zakonomo agrarnojreformi(1947),oduzimaseseljacimazemljaiznad10hektara, osnivajuseseljakeradnezadrugeukojesetjerajuseljaci,uvodese obveze davanja hrane dravi i radne obveze na gradnjama, sjei uma u polju i dr. Selo u teritorijalnom ustroju ostaje opinsko sredite i pripada Kotaru N.Gradika.Kaotakvounjemusepoveavabrojneseljakog stanovnitva:dravnislubeniciinamjetenici,milicija,prosvjetni radnici. Vei broj djece se koluje nakon otvaranja osmogodinje kole i naputajuselo,odlazenaradutvorniceiromzemlje,apoinjuiprve znaajnijeemigracijestanovnitva.Dioodlaziuprekomorskezemlje SAD,KanaduAustraliju,velikdioueuropskezemlje:Njemaku, Austriju,Norvekuidr.Demografskaslikanaegmjestasepotpuno mijenja.Posljedicatogajesmanjivanjebrojaiizmjenastrukture stanovnitva.Svejemanjestarosjedilakog,poveavasebrojstarakih domainstava i raa se sve manje djece. Kua togavremena Broj stanovnika SPS po popisima koji su voeni :

1760.g.-699stanovnika 1832.g.- 1250" 1850.g.- 1167" 1870.g.- 1046" 1900.g.- 1748" 1910.g.- 2328" 1931.g.- 2671" 1961.g.- 2309" 1981.g.- 2212" 1990.g.- 2199"

U70-imgodinamanaziresekrajkomunistikevlastijersvezemljes timdrutvenimustrojemznatnozaostajuusvomrazvojuzazemljama kapitalistikogustroja.UJugoslaviji,poredtihproblema,jojeveliki problemnerijeenimeunacionalniodnosiicentralizacijavlasti.U Hrvatskoj1971.dolazidopokretaodnazivom"Hrvatskoproljee"u kojem se pokuavaju izvriti promjene u zemlji. Stare su strukture vlasti jouvijekjakeihapenjimaismjenamanajznaajnijihzagovornika pokreta(S.D.Kuar,V.Gotovac,F.Tuman,S.Mesiidr.)Ipak posljedice e seodraziti i u novom Ustavu Jugoslavije u koji je uneseno darepublikeimajupravonasamoodreenje,toesekasnijepokazati jakobitnimnastvaranjenovihdravaraspadomJugoslavije.Smru J.B.Tita1980.nestajeautokratiautoritetijakarizmajedralave razjedinjenSavezkomunistaJugoslavije.Krajem80-tihprobuenaje velikosrpskaideja,najprijeuintelektualnimkrugovima(SANU)Srbije, kojuprihvaavelikidiosrpskihkomunista,paionihvanSrbije,stvara se novi "vod" u liku Slobodana Miloevia. Vaninstitucionalnimsredstvima-mitinzima(jogurtrevolucija) smjenjujuserukovodstvauSrbijiiCrnojGori,ukidajuseautonomije VojvodineiKosovaipokuaseistimsredstvimatoostvaritiiuostalim republikama. Posljedica je raspad SKJ koji naputaju najprije slovenski, aondaihrvatskikomunisti.SKHdonosiodlukudaseuHrvatskoj organizirajuprviviestranakiizbori1990.godine.Nanjimapobjeuje Hrvatskademokratskazajednicakojaodmahraspisujereferendumu kojemseoko92%graanaHrvatskeizjanjavazaizdvajanjeiz Jugoslavije i za stvaranje samostalne drave. Na referendumu i izborima veina srpskog stanovnitva u Hrvatskoj nije sudjelovala i podravala je politiku Slobodana Miloevia i ne priznaje rezultate. Na podrujima na kojima su u veini organiziraju i dalje mitinge, prekidaju komunikacije s ostalomHrvatskom.UtomeimpomaeJNAukojojasniciveinom pripadnicinjihovognarodaionaihtitiinaoruava.Velikidiosrpskog stanovnitva, ili uti, ili odlazi na ta okupirana podruja. Osjea se da je rat na pomolu. Sveovepromjeneuzemljiimalesusvojodrazinaponaanjeiivot mjetananaegsela.Meumjetanimasrpskeihrvatskenacionalnosti dolazidoneprovjerenaidjelominograzdvajanja,naroito,kadse uoavadanekinaimjetaniodlazenamitingepodrkeMiloevievoj politici i kad neki naputaju mjesto i odlaze u podruja u kojima su Srbi veinskinarod.Toseodnosilo,uglavnom,naonekojisudoseliliu Petrovo Selo u novije vrijeme, dok su starosjedioci ostali kod svojih kua i ostali lojalni graeni nove drave, iako su moda proivljavali strahove zbogneizvjesnostisvognovogpoloaja.Izmjestaodlazeobitelji,ili dijeloviobitelji,Petrovi,Liina,Vujanovi,ugalj,Miljevi,Bjelac, Tovarlaa i dr. i gotovo svi djelatnici kole Vlajkovi, Teji, Janus, Koi, umanovac, olovi... Naziresepoetakrata.17.kolovoza1991.JNA,dijeloviBanjalukog korpusa, prelaze minirani most na Savi kod Stare Gradike da osiguraju ipojaajuvedobronaoruanesrpskepobunjenikeuselimaoko Okuana i Pakraca. Usput se napadaju topnitvom i zrakoplovstvom sva sela s hrvatskim stanovnitvom zapadno od N. Gradike pa i sami grad. U selo stiu prvi prognanici iz G. i D. Varoa, a neto kasnije Okuana, D.iG.Bogievaca,Dragalia,takodajeuselubilojednovrijemeoko 250 prognanika. Oni se smjetaju kod naih seljana ili u naputene kue izbjeglih Srba. Joprijepoetkaovihdogaaja,zbogslinihuistonojSlavoniji,u naemmjestuosnovanjetabCivilnezatitekojibipreuzeocivilne posloveumjestuutakvimkriznimsituacijama:osnivanjeseoskih straa,sakupljanjeoruja,sakupljanjehraneiodjee,briguoko prognanika... UpomoitabuistaklisusemjesniupnikMilivojKneeviinai iseljenici,aposebnoMilepehariIlijaLuketi,kojisuslalipomoza prognanikepaisiromanijemjetane.Kupljenojeinekolikovozilaza vojsku,vatrogasceihitnupomozamjesnuambulantu.tabomje rukovodioIvanLeki,amnogomjetanaobavljalojezadatkekojesu dobili. Prekinutjesavsaobraajeljeznicomiautoputom,paakjedno vrijemeitelefonskisazapadnimdijelomzemlje,osimprekoPodravine. Naeselonaloseuizolaciji.Vladalajeneizvjesnost.Srbiproglaavaju SAOKrajinuZapadnaSlavonija.Nastavljajusestalnagranatiranja topnitvomizrakoplovimaiodgaasepoetaknastavezbogstalne opasnosti.NekadjecaodlazeuAustriju.Mlaimjetanidobrovoljno, drugispozivomodlazenaratite.PrvipoginulijeMatoKrpi.Gineu Maiu,a Dragana Salopeka zarobljavajui ubijaju u Okuanima. Dolazi do prvih osveta. Minirane su kue Petrovi, Miljevi i Mrenovi. Pogiba D. Ostoji, B. Mrenovi i S. Tovarlaa. Poinitelji ni danas nisu poznati. 3.sijenja1992.nastupaprimirje,a15.sijenja1992.Hrvatskaje meunarodnopriznatakaosamostalnadrava,alijoje1/3zemljepod okupacijom srpskih pobunjenika i vlasti. Organizirajuseparlamentarniilokalniizboriponovomteritorijalnom ustrojuzemljekojajepodijeljenanaupanijeiopine.Utravnju osnovanajeOpinaStaroPetrovoSelo,izabranoVijeeiPoglavarstvo na osnovu rezultata izbora u kojima su veinu sainjavali vijenici HDZ-a (od 16.) 9 koji su za naelnika izabrali Ivana Brnia i zamjenika Ivana Lekia. Hrvatskavojskairedarstvenesnageod1.-3.svibnja1994.uakciji "Bljesak"oslobaajuzapadnuSlavoniju.Uakcijipogibanamjetanin policajacDamirKekez.ivotumjestupostepenosenormalizira, prognanicisepostupnovraajuusvojasela.Posljedicerataisvih dogaaja koji su ga pratili: obnova poruenog, propadanje gospodarstva, sramnaprivatizacija-tajkunizacija,lokadarzbog stranakepodobnosti idr.razlozisukojisudovelidozaostajanjusela.Steajevimanestaje Poljoprivrednazadruga,PIK,Mljekaraivotariiprivatizirase,trgovina zamire,velikibrojradnikaostajebezposlailisunatjeranina umirovljenje,velikibrojmjetanaprisiljenodaprimasocijalnuskrb, seljaka gospodarstva propadaju, zemlja gubi cijenu, slabije se obrauje. Dolazi do velikog raslojavanja. Ovakvegospodarskeisocijalneprilikeodrazilesuseinadrutveni, kulturniisportskiivotmjesta.Ljudi,nekadaktivni,pasivizirajusejer stranakinisuopredijeljeni,radKUD-a,DVD-a,sportskihklubovase smanjuje Nakon2000.g.dolazidopostepenogoivljavanjaselaunekim podrujimazbogboljegradaPoglavarstvaiveihprihodaOpine. Ureujesemjesto:asfaltiraseprostoruparku,stazenagroblju, pomlaujedrvoreduparku,sajmite,sagraenjepjeakiprijelaz preko Pokotine, sagraena jekolska sportska dvorana,obnovljena je i adaptirana kolska zgrada, ureen prilazni put i parkiralite, obnovljeno krovite ivanjski prostor Drutvenog doma, prilagoena je zgrada bive zadrugezazdravstvenuambulantu,asfaltiranSmiljani-sokak, nainjen jeprilazni put za nogometno igralite.

Kronologija zbivanja u Starom Petrovom Selu (prema dostupnim podacima) 14. st.- prvi put spominje se ime naselja Petrov-grad i Mitrovo Selo iz kojih e nastati dananji naziv sela 1530.- cijela Slavonija pa tako i nae podruje dolazi pod tursku vlast, stanovnitvo iseljava. 1683.- ustanak protiv Turaka pod vodstvom fra Luke Imbriimovia, a meu njima i Pinojti iz sela Petrova 1691.- nae podruje osloboeno od Turaka, osnovana Vojna krajina, mijenja se nacionalna struktura stanovnitva 1740.- poetak vladavine Marije Terezija i njenog sina Josipa II. i poetak prosvjetiteljstva-javljaju se prave kole sa stalnim uiteljem. 1750.- obnavlja se stara zaputena rimska cesta i na njenom mjestu sagraena "via regia" ili "kraljevska cesta" i donesen " carski patent " kojim se stanovnitvo preseljava uznovoizgraenu cestu. 1760.- izvren prvi popis stanovnitva Starog Petrovog Sela koje ima 669 stanovnika. 1764.- osnovana 8. satnija u selu, prvi satnik, vjerojatno i uitelj zvao se Wacheberg. 1766.- srpanj, utemeljenaupa u St. Pet. Selu s filijalama u tivici, Komarnici, Vrbovi, Tisovcu i Otrom Vrhu, prvi upnik je bio uro Demur. 1775.- spomen prve kole u izvjetajima vizitacija arhiakonata Since, u kojoj se ui itanje, pisanje, raunanje i vjeronauk na hrvatskom i njemakom jeziku. 1776.- dogotovljena sadanja crkva, posveenje obavio biskup Josip Galjuf za upnika Matije kvora. 1818.- sagraena prva zgrada za potrebe kole, u parku pored ambulante, " djeaka kola " 1824.- sagraena najstarija privatna zgrada - kua zadruge Pinojti. 1826.- uz potok Pokotinu, na mjestu sadanje trafostanice, sagraena pravoslavna crkva, sruena 1942.g. 1847.- sazidane kapelice sv. Valentina, sv. Ivana i Blaene Djevice Marije. 1857.- sagraen upni stan za vrijeme upnika Petra Filia 1870.- zasaen u parku drvored lipama i divljim kestenima 1891.- osnovano I. Dobrovoljno vatrogasno drutvo 1914.- poeo I. svjetski rat, mnogo mjetana poginulo, u selu glad i zarazne bolesti 1918.- zavrio I. svjetski rat, raspad Austro-Ugarske i stvaranje Drave Srba Hrvata i Slovenaca (Jugoslavije), u listopadu pojavila se "panjolska groznica" i odnijela mnogo ivota, neimatina i glad se nastavljaju 1925.- 30. kolovoza otkrivena spomen-ploa i spomenik u parku povodom 1000-god. hrvatskog kraljevstva 1941.- II. svjetski rat zahvatio i nae krajeve, uspostavljena Nezavisna Drava Hrvatska, 1945. svibanj zavrio rat, mnogo poginulih na suprotstavljenim stranama mnogi nestali poslije ratapri povlaenju njemaka vojska sruila elj. prugu i most na Pokotini u selu sagraen iste godine 1948.- poela izgradnja auto-puta Zagreb-Beograd i sukob s Infobiroom 1949.- izgraen Zadruni dom dobrovoljnim radom mjetana, zapoele gradnja auto-puta i kanala 1950.- puten u prometovanje auto-put, uvodi se radniko samoupravljanje 1951.- osposobljena dvorana u Zadrunom domu za skupove i priredbe 1952.- provedena elektrifikacija sela iz generatora Mljekare "Slavija", prestala obveza davanja itarica i masnoa 1953.- donesen zakon o zemljinom maksimumu od 10 hektara, dovren arteki bunar i poela gradnja restorana uz auto-put OPZ-e St. Petr. Selo, 27. srpnja otvorenje kina u Domu, 29. kolovoza obavljeno je sveano otvorenje Narodne osmogodinje kole Staro Petrovo Selo 1954.- 1. rujna novi teritorijalni ustroj zemlje. Petrovo Selo postaje sjedite Komune sela: Vrbova, Godinjak, V. Brdo, B. Dol, Starci, Tisovac, Vladisovo, O. Vrh, Brani, Adamovci, Gunjavci, Drenik, Zapolje, Crnogovci, Laze, tivica, Bodovaljci i Davor 1956.- 29. studenog otvorena je nova zgrada Narodnog odbora Opine SPS, 2. prosinca restoran OPZ "Slavija" 1960.- 22. prosinca nae selo prikljueno na elektro-mreu zemlje, 15. sijenja otvorena nova eljeznika stanica 1961.- 1. srpnja novim teritorijalnim ustrojem ukida se Opina i osniva se Mjesna zajednica SPS 1964.- osniva se PIK, izvrena komesacija i melioracija zemlje uz auto-put za potrebe PIK-a, zdravstvena stanica dobilaprvi automobil, uvedena ivina rasvjeta, elektrificiran Krenik, postavljene klupe u parku i prvi kiosk 1971.- osnovan KUD "Tamburica" s tamburakom i folklornom sekcijom, otvorena "Samoposluga", asfaltirana cesta premaeljeznikoj stanici, uvedena redovita autobusna linija za N. Gradiku, samodoprinosom kupljena cisterna za Dobrovoljno vatrogasno drutvo 1977.- 27. srpnja otvoren djeji vrti, izgraen samodoprinosom i radom mjetana 1979.- 22-23. rujna odrani I.susreti prijateljstva 5 Petrovih Sela, u naem mjestu 1982.- 22. svibnja otvorenje nove kolske zgrade, asfaltirane staze u parku i Ulici Matije Gupca-juna strana 1985.- osnovana Poljoprivredna zadruga, u prostorijama "orave kole" 1988.- krajem godine u promet putena i druga traka auto-puta, zatvorene stare ceste prema tivici i Crnogovcima 1990.- u tijeku travnja izvren popis stanovnitva, SPS ima 2199 stanovnika u 648 domainstava, odrani prvi viestranaki izbori u zemlji, pobjeda HDZ-a, u mjesnoj zajednici izabrana nova Skuptina i Savjet, promijenjeni nazivi ulica u mjestu, neke srpske obitelji naputaju selo i odlaze na prostore sa sa srpskom veinom, u mjestu se osniva Civilna zatita, obnavlja rad Crvenog kria, prikuplja se pomo za izbjeglice... 1991.- 17. kolovoza vojska prelazi minirani most na Savi i titi osnovanu SAO Krajinu, u selo dolaze prvi prognanici iz G. i D. Varoa, Okuana, Dragalia i Bogievaca-oko 240 dua, smjetaju se kod naih mjetana, prekida se prometovanje prema Zagrebu, auto-putem i elj. prugom, putuje se preko Podravine, prekida se nastava u koli, djeca odlaze u Austriju1992.- 15. sijenja Hrvatska meunarodno priznata, osniva se ponovo Opina Staro Petrovo Selo, izabran za naelnika od HDZ-a Ivan Brni 1994.- 22. prosinca ponovo je poeo saobraaj auto-putem, nakon redarstveno vojnih akcija "Bljesak" i "Oluja", svibanj- kolovoz, Zadruga u steaju, PIK u steaju, Mljekara u gubicima, zamire rad drutava, velika nezaposlenost 1995.- poelo ureenje nogometnog igralita, sponzorira ga iseljenik iz Australije Milan ani, RK "Slavija" ulazi u II. ligu-istok, najvei uspjeh kluba 1997.- odrani 2. lokalni izbori i ponovo pobjeda HDZ-a i potvrda naelnika Opine 1998.- 5. svibnja izabran Mjesni odbor, izgraena seoska trnica, 10. prosinca umro 1. hrv. predsjednik F. Tuman 1999.- 3. sijenja odrani parlamentarni izbori, pobjeda dosadanje oporbe, 24. sijenja S. Mesi postaje predsjednik u svibnju asfaltirana cesta tivica-Davor, u svibnju tua veliine jajeta i velika teta na stambenim objektima 2000.- 20. svibnja na lokalnim izborima HDZ gubi vlast, naelnik Opine postaje eljko Koijaevi iz HSS-a 2001.- izrada projektne dokumentacije za kolsko-sportsku dvoranu, izrauje se Prostorni plan Opine 2002.- poeta gradnja kapelice u Starcima, otkupljuje se zgrada Zadruge za mjesnu ambulantu, zapoeti radovi na dvorani i pripremni radovi na preureenju kole 2004.- u studenome na parlamentarnim izborima ponovo pobjeuje HDZ i u koaliciji s SDSS-om, predstavnicima HUS-a i manjina bira Vladu, ureuje se mjesno groblje, asfaltira prostor u parku, adaptira sekola 2005.- zavrena adaptacija i rekonstrukcija kolske zgrade, zavrena veina radova na novoj kolskoj dvorani, pjeaki prijelaz preko Pokotine u uporabi, mjesna ambulanta radi u novim prostorijama bive zadruge

IZVOD IZ SPOMENICE O Ivana Gorana Kovaia Staro Petrovo Selo Vrijeme Austro-Ugarske1889.Tegodineimamoprvipouzdanipodatakobrojudjecei uiteljima. kolu je pohaalo 111 djeaka i 120 djevojica u prva etiri razreda,auiteljisuMarijaKerner,MatoKaparoviiMarijan Lasovi 1893.kolupohaa127djeakai107djevojica,uiteljisuKatarina Juri, Eugen eveljak i Marijan Lasovi 1907.ukolije143djeakai120djevojica,uiteljisuMarijaLaba, Ljubica Radan, Martin Babi i Dragutin Gazdovi 1915.kolupohaa176djeakai170djevojicau5razreda,uitelji su Matilda Laba, Ljubica Orli, Josip Ivezi i Dragutin Gazdovi Vrijeme Jugoslavije (stare) 1919.Tegodineupisanojedadjecaneredovitopolazekolujer pomauukunimposlovimazbogposljedicarata,dasuprilazikoli neuredni, ograde poruene, razbita stakla 1941.kolajesedmorazredna-nierazrednanarodna(4r.)i vierazredna(3r.)polazakunierazredejeredovit,auviedjeca izostaju, u koli radi 7 uitelja Vrijeme Jugoslavije (nove) 1945. -Prvipodatakkojijeupisaokolega-uiteljuSpomenicunakon2. svetskogrataje23.travanjkad,kakoonnavodi,"osloboenonae mjestoodnjemakevojskeinjihovihpomagaa."Spominjesedaje njemakavojskanapovlaenjuporuilaeljeznikupruguimostu selu preko Pokotine pa se saobraaj obavljao preko Otrog Vrha. Ve istegodinesagraenjenovi,anajveezaslugezanjegovugradnjuima Ivica Pehal i Nikola egarac. -O koli je zapisano da je uniten sav namjetaj, da ne postoji ni jedna kolska klupa pa da djeca sjede na komadiima drveta ili poneki nose od kua klupice. Sve kolske ograde su unitene. 1946. -VeidioSpomenicezatugodinukroniarsebavioopomi politikomsituacijomuzemljiiveliaonovukomunistikuvlast"da bude na liniji,"a o koli iznosi podatke da se kree u akciju kupovine jelovihdasakazaklupetedaimamnogodjeceukolijerratnih godinanisujupohaala.Organizirajuseteajevizastarijei opismenjivanje, ali je nedostatak uitelja koji su stradali u ratu. 1947 -Iuovojgodinipunojepodatakaoopimprilikamaiznaajnijim odlukama na nivou drave; donoenje ustava, petogodinjeg plana... -kolajekonanoopskrbljenasnetoklupa.Diopetrovoselskedjece odlazi na dalje kolovanje u nie razrede gimnazije u N.Gradiku. 1948. -Ponovoprevladavajudogaajiuzemlji:poetakgradnjeauto-puta Zagreb-Beograd,poetaksukobasInfobiroom,uvoenjeobvezei otkuppoljoprivrednihproizvoda,formiranjeomladinskihradnih brigada. -Prilike u kolstvu senormaliziraju, nastava poinje redovito,bolja je materijalnaopskrbljenost,aplaniraseiizgradnjanovekolske zgrade u kojoj bi bila sedmogodinja kola. 1949. -IzgraenjenoviZadrunidom,zapoetgradnjomprolegodine, izgraen"dobrovoljnimradommjetana,azanjegovugradnju zaslugesepripisujuIvanuPehalu,NikoliegaraciuriKrsnikTe godinepoinjeigradnjaauto-putaikanalauznjega.Gradeihoml. brigade i JNA te mjetani uz ija mjesta prolaze. -Ukolisunabavljenekonanosveklupe.Joseosjeanestaica pisaeg materijala. 1950. -Konano u Spomenici na prvom mjestu su podaci o koli, a razlog je poputanjeideologijeinovikroniarkojemu,kaoniprvomu,ne znamo ime jer se nije potpisao. On biljei da je te godine kola radila normalnoidajepoeoraditi5.razredpremaplanu1.r.gimnazije. Uenike5.r.ispitalajetrolanakomisijaprofesoraizgimnazijei odobrila im da su zavrili 1. r. gimnazije. U koli se uio ruski jezik. -Puten je u saobraaj novi auto-put pod nazivom "Bratsvo-jedinstvo" idonesenaodlukaoradnikomsamoupravljanjuutvornicamai ustanovama i osnivaju se radniki savjeti. 1951. -Uovojgodiniuvedenjei6.razred,kaoprelaznioblikprema osmogodinjojkolikojaeseuvestikadsesteknumaterijalnii kadrovski uvjeti. Dio roditelja ne alju djecu u kolu pa se kanjavaju i uvjeravaju. -OsposobljenajedvoranauZadrunomdomuukojojsepoinju organizirati i kulturne priredbe. 1952. -UokviruOpepoljoprivrednezadrugeuzpomokoleotvorenaje Narodnaitaonicas250knjigadabiseonpovealakrajugodine na430.InjenomprvomOdborubilisuMomiloMrenovi,Milan Griva, Ivan Pehal, Antun Melem i Nada ani. Te godine provela se eleftrikacijasela,astrujasedobivalaizMljekare"Slavije"kojaje tadabilaupravomOPZ-e.Istagodineprestalajeseljakaobveza davanja itarica i masnoa. 1953. -Uovojgodininemazapisannijedanpodatakokoliiodtadau Spomenicisezapisujupodacipremakolskim.Anekalendarskim godinama.ZapisanojedajetegodinedonesenZakonozemljinom maksimumuod10ha,daseupoljoprivrediuvodesuvremeneagro-tehnikemjerekojimsepostieprinosod20mtcpojutrupenice ijajecijenaoko2000din100kg.Istegodinedovrenjearteki bunarizbuenprigradnjiautoputa1949.ipoelagradnjarestorana za putnike, a gradi ga OPZ-a St. Petrovo Selo. 1953/54. -Konanoodovegodineimamomnogoviepodatakaokoli; uenicima, uiteljima, nastavi, javnoj djelatnosti i dr. -kolskagodinatrajeod1.rujnado20.lipnja,kaoidanas.280 uenikaupisano,217uspjenozavrilorazred,29ponavlja,a34 uenika nije pohaalo nastavu. -Nakoliradi7uitelja:IvanGobac(upravitelj),BrniMarija, Momilo Mrenovi, Josipa Mrenovi, Duanka Ranosavljevi, Ivan StaniiMirkoKolarevi.UsijenjuupraviteljIvanGobacodlaziu invalidskumirovinu,aNastavnikovijeezanovogupravitelja izabralo je Momila Mrenovia. -Organiziraseuselu,uzpomokoleiZadruge,vinogradarskii pletarskiteaj.Vinogradarskipohaa24polaznika,avodigaing. Stjepananidokpletarskis47polaznikavodedvijeomladinkeiz Kotoribe i uiteljica Duanka Rasti. -Idaljevodiseborbadaseuvedeosmogodinjekolovanje.Traise daseZadrunidompretvoriukoludokseneizgradinovazgrada tojeuvjetovaoSavjetzaprosvjetunaukuikulturuNRH-e.kola dobiva od OPZ-e komad zemlje i sadi vonjak. -27.srpnjaOPZ-auZadrunomdomuotvarakino"Slavija",aprvi prikazani film je Plamena strijela. 1954/55. -29.kolovozaobavljenojesveanootvorenjeNarodneosmogodinje kole Staro Petrovo Selo. kola je imala 5 uionica, kabinet, zbornicu ikancelarijuuZadrunomdomuzaijeseureenjeutroilooko1 mil.tadanjihdinara.NajvienovcadalajeOPZ-a,aKotarN. Gradikadarovaojejo200000din.zaureenjeknjinicei radionice. Sav novi namjetaj i radionicu kupio je Odjel za prosvjetu i kulturuKotaraiSavjetzaprosvjetunaukuikulturuRepublikeu visini 2,4 mil. dinara. Tom prigodom upravitelj OPZ-e Ivan Pehal na sveanojsjednicipredaojeupraviteljukoleMomiluMrenoviu kljuevekoleiodranjekulturno-umjetnikiprogramzasve nazone,aposlijesveaniruakiopenarodnoveseljedokasnih sati. -Nastavu te godine pohaa 378 uenika u 8 odjeljenja s tim da je u 5 r. novekoleupisanodostadjecepasubila3odjeljenja.Nakolu7. prosincadolaziraditiFajdetiGrga,izvanrednistudenthrvatskog jezika, a istog mjeseca umjesto uitelja glazbenog odgoja Vojka Juri dolaziMarijaLonariizD.Lipovca.Utijekusijenjadolazeuitelji PaulinaiKreimirMatanovi,aodlaziuAdamovceIvanStani.Za stalnogpodvornikadolaziTerezijaGrepl.Stalnepromjeneuiteljai bolovanjautjecalisudasetoodrazilonanastavuiuspjeh,adjeca nisu te godine imala nastavu pjevanja i crtanja. -Novuosmogodinjukoluprvegodineobveznisuiisamodjecaiz Petrovog Sela, Godinjaka, Tisovca i Crnogovaca, ali su ju dobrovoljno pohaaliiueniciizGunjavaca,Vrbove,BilogBriga,Kapele, Pavlovaca,Batrine,Seoca,Komarnice,tiviceiLaza.Upravozbog takvog nesnalaenja te godine bilo je 45 nepolaznika. -PisacSpomenicezapisaojedaimavelikiproblemasafinancijamau kolijerjesvecentraliziranouOpiniidasezasvakiinajmanji raunmoraiinekolikoputadabiseodobrio.Od1.sijenjaradnici koleprimajuplaeizopinskogbudeta,alizbogslabogkadrau opini ona kasni ili nije dobro obraunata. U studenom izabran je po tadanjemustrojuprviSavjetkolekaonajvietijeloupravljanjau koli u koji su uli i roditelji, a broji 15 lanova. -Utijekugodineodranesu4kult.-umjet.priredbeodkojihje zapaena "Hasanaginica" i "Snjeguljica". Kino od svog osnutka 27. 7. padokrajagodineprikazaloje58filmovakojejegledalo15977 gledatelja. -Zaseljakesedrepredavanjaounapreenjupoljoprivrede:novoj sortipenice"U1",novojvrstisvinja"velikijorkir",umjetnoj oplodnji stoke -Uvodisenoviteritorijalniustrojod1.rujna;osnivajuseopinski narodniodboriilikomune.PetrovoSeloostajesrediteKomuneu kojuulazesela:Vrbova,Godinjak,Vrb.Brdo.BlaeviaDol,Starci, Vladisovo, Otri Vrh, Tisovac, Brani, Adamovci, Gunjavci, Drenik, Zapolje, Gornji i Donji Crnogovci, Laze, tivica, Bodovaljci, Orubica i Davor. 1955/56. -Nastavajepoela1,rujna,azavrila30.lipnjajerjeuveljaizbog velikehladnoeobustavljena8dana.kolusunapustiliDragutin MatakoviuPoegu,VilhelmBoicauOriovac,Mirkopoljariu HercegovaciGrgaFajdetijepostaoprosvjetniinspektorzaKotar N.Gradiku,adolisuPetarOrani,struniuiteljzatjelesniodgoj izNina,SlavicaOrani,uiteljicaizVrbove,Zvonkoagovac, apsolvent VP-e za matematiku, Ivan Duh, izvanredni student VP-e zanastavnikapovijestiizemljopisa.Zatajnikakolepostavljenje demobilizirani oficir JNA Vinko Lovri. Uiteljica Pauline Matakovic cijelu godinu bila je na bolovanju i na kraju godine zbog sloma ivaca otilajeumirovinu.Nedostajalojenastavnikapasusviimali prekovremene sate. -Tek.god.upisanoje442uenika,razredjezavrilo331,paloje13 uenikauniimi3uviimrazredima,aostalisuupuenina popravneispiteodkojihnijepoloilo10uenika.Tegodine organiziran je teaj i ispit za slubenike Opine i miliciju za polaganje 5.razreda.Ukolidjeluju:Drutvo"Naadjeca",Pionirska organizacijaiPodmladakCrvenogkria.Tegodineosnovanaje tamburaka grupa koju vodi nastavnik Zvonko agovac. -Drutvo"Naadjeca"1.srpnjaorganizira"cvijetnikorzo"idvije predstave"Trielje"i"Maakimlinar".Naroitojezapamen igrokaz"egrtHlapi",prikazannazavrnojkolskojsveanosti24. lipnja pred prepunom dvoranom s 450 posjetitelja. 1956/57. -kolajenormalnopoelaizavrilasupisanih507uenikai20 nepolaznika.Ukupnojeuspjeno460zavrilorazred,29uenika poslanojenapopravniispit,a5nijegapoloilo.Ukolijeradilo16 nastavnika.kolusunapustilitajnikVinkoLovri,uiteljicaAnkica Fajdeti, a doli su za tajnika Ivan iranovi, uiteljice Emilija Kati, AntonijaPoljani,MarijaGriva,MiladaHaluza,AndrejkaBrlii Marija Mihi. -15.veljaeosnovanajeUenikazadruga"Slavija"s96uenikau4 ogranka: peradarski, pelarski, voarski i poljodjelski, a istog mjeseca osnovanajeSamostalnaetaizviaainabavljenoje5atora.U tijeku godine organizirano je 5 akademija, a za kraj kole prikazan je igrokaz"IvicaiMarica"Krajemgodineosnivaseportskodrutvo "Mladost". -1.lipnjapostavljenesuklupezasjedenjenarukometnomi nogometnomigralitu,aod6.veljaepoinjesradomkolska kuhinja. -29.studenog1956.otvorenajenovazgradaNarodnogodbora Opine, a predsjednik je bio Mato Margeti iz Vrbove. -2.prosincakrajauto-putaotvorenjeBuffet-mlijenirestoranOPZ-e st. Petrovo Selo. -Zabiljeenojedajetagodinabilanajrodnijaposlijerata,dase penica prodaje po 32, a kukuruz po 24 din. Nastavniki zbor Narodne osmogodinje kole Staro Petrovo Selo fotografija br. 4 UsredinisjediupraviteljkoleMrenoviMomilo,sjedeodlijeva: HaluzaMilada,KatiEmilija,MrenoviJosipa,LonariMarija, OraniSlavica,BrliAndrejka,stojeodlijeva:GrivaMarija,iranovi Ivan,RastiDuanka,DuhIvan,GrgiMarija,MatanoviKreimir, Mihi Marija, agovac Zvonko, Poljani Antonija i Orani Petar. 1957/58. -Nastavnagodinatrajenormalno.Ukolijeupisano627djece, pohaaloju613polaznika,akoliradeslijedeegrupe:literarna, eksperantska,povijesniara,geografa,meteorologa,biologai kemiaraislijedeadrutva:Uenikazadruga"Slavija",Kulturno-umjetnikodrutvo"M.A.Reljkovi",Klubmladihtehniara "N.Tesla", Sportsko drutvo "Mladost" i Pionirsko sveuilite. U koli radi 25 prosvjetnih radnika: 18 uitelja, 1 struni uitelj, 2 nastavnika i1profesor,te3honorarnauitelja.UmjestoupraviteljaM. MrenoviazanovogpostavljenjeAlojzKobola,uitelj.kolute godinenaputajuZvonkoagovac,honorarniuitelj,teficaSlovi, uiteljicaglazbenogodgoja,adolazeDanijelFaber,zaglazbeni, PerkoVojinovi,MirjanaVojinoviteAlojzVlaini,nastavnik matematike. -Od28.prosincakolapostajeEksperimentalnaosnovnakola rijeenjem Savjeta za prosvjetu NRH-e. -5.lipnjazaDankoleuzakademijuorganiziranje"cvjetnikorzo", djeji vaar, fiskulturni slet. -15. svibnja odrana smotra svih KUD-ova Opine, a narepublikom takmienjuurukometumjesnaenskaekipaDTO"Partizana" zauzela 4. mjesto NastavnikovijeeEksperimentalneosnovnekoleSt.PetrovoSelo kol. 1959./60.godina fotografija br. 5 UsrediniupraviteljkoleKobolaAlojz,slijevasjede:LukaeviA., RajiM.,VrgoS.,LonariM.,VojinoviM.,JuriN.,KatiE., Haluza M., Griva M., S lijeva stoje: Orani P., Vlaini A., PelanF.,BegoviB.,VidakoviI.,VojinoviP.,RajiN.,FaberD., Peni V. i Juri V. -1960/61. -Nastavnagodinapoelaje1.rujna,azavrila20.lipnja.Ukoluje upisano756obveznika,anastavujepohaalo745polaznikau17 razrednihodjeljenjaumatinoji5upodrunimkolama.S uspjehomrazredezavriloje521ili86%uenika,30jeupuenona popravni ispit, dok 50 uenika ponavlja razred. -Ukoliradi26prosvjetnihradnika.Primljenisunaradukolu Slavko i Manda Marinovi, uitelji za rad u Godinjaku, Ankica Kosina u Starce, Barica Faber, uiteljica, MarijaIvanievi, uiteljica, Katica Tomi,nastavnica,iFranjoLemei,nastavnik,zaradumatinoj koli.-23.travnjanaDankolekolskiodbordonosiodlukudakola promjeni naziv u Osnovnu kolu Ivana Gorana Kovaia, -22.prosinca1960.naemjestodobilojenovuelektrinumreu prikljuenjem na mreu zemlje. -15. sijenja 1960. putena u uporabu nova eljeznika stanica -7. svibnja 1961. odrana opinska kulturno- umjetnika smotra. 1961./62. -Nastava poela 1. rujna, a zavrila 15. lipnja. U matinoj koli nastavu pohaa 592, a podrunim odjelima 167 uenika. S uspjehom zavrava razred 693 ili 91% uenika. -U koli u ovoj godini rade slijedei prosvjetni radnici: Petar Orani, SlavicaOrani,AlojzVlaini,VukosavaVuji,AlojzKobola,Nada Juri,VladimirJuri,BiserkaFaleti,ZoraVidakovi,MarijaRaji, SlavkoMarinovi,DuankaRasti,FranjoPelan,DragicaVuki, Franjo Lemei, Vladimir Peni, Manda Marinovi, ura Blakovi, EmilijaKati,DragicaDokuzovi,NelaKlemeni,IlijaVidakovi, MiladaKobola,KataPlea,MilanVuji,MarijaGriva,Ankica Lukaevi,ZlatkoLukaevi,NikolaRaji,MiraCindriiPavo pori. -1.srpnja1961.ukidaseOpinaSPSiponovomustrojuopina pripala je opini N. Gradika 1962./63. -Nastavaredovitopoelaizavrila,brojpolaznikaje762,pozitivno ocjenjenihje631ili82%,upuenonaponavljanjerazreda67ili14% uenika. -U kolu su doli raditi: Ljepojevi Nedjeljka, Mandica pani, Ljubica i Milenko Noini, Ankica i Ivan Spitek, Adela Klai, Vinko Ivoevi i Ivan Leki. -Tegodineizgraanjesportskipoligon,zasaenetopole.poveane plae za 6% i iznose27 000- 50 000 din. -Uz auto-put izgraena benzinska pumpa "Interpetrola" -OPZ izgradila svinjce za 750 tovljenika za 7,5 mil. din. 1963./64.- 1965./ 1966. -USpomenicuupraviteljkole,nenavodeirazloge,objedinioje3 kolskegodineiviepanjeposvetionastavnomprocesu:novinama unastavi,organizaciji,oblicimaimetodamarada,anisuuneseni podaci o uspjehu uenika kao predhodnih godina. -Dana je kvalifikacijska struktura uposlenih : 21 uitelj, 10 nastavnika, 1 struni uitelj i 1 profesor. 1963/64. u Nastavnikom vijeu javljaju se nova imena: urica Milo, Branko Mlinac, Pavao Serdar, Marica Tromba,ZorkaHalambek,StjepanOcvirek,JozoMilo,Duanka Rasti, Rua Smiljani i Vera Leniek, a 1965. Antun Kovaevi. -UkoluseuvodisamoupravljanjaakaonajvietijeloRadna zajednica iji je prvi predsjednik bio 1964. Ilija Vidakovi, nastavnik. -Tih godina osnovan Poljoprivredni kombinat u iji sastav ulazi i naa mljekara -Izvrena komesacija i melioracija zemlje uz autoput za kombinat -NabavljenprviautomobilzanauZdravstvenustanicuiotvorena prva apoteka -Uvedena prva ivina rasvjeta i elektrificiran Krenik -Postavljene su klupe u parku i kiosk za prodaju tiska -1965. osnovana Mjesna zajednica kao novi oblik teritorijalnog ustroja s mogunosti samodoprinosaza ureenje mjesta 1967./68 -DaljnjepodatkeuSpomenicuupisujeZvonkoagovac,nastavnik tehnikogodgojaifizike.Upravitelj,umjestoAlojzaKobole,postaje Zlatko Lukaevi kola ima 12 odjela i radi 32 nastavnika -Izgraenpoligonzaprometnukulturuikupljenautobuszaprijevoz djece -kolu napustila Marija Griva, a doao Zvonimir agovac Vijee nastavnika O "Ivan Goran Kovai" Staro Petrovo Selo fotografija br. 6 1969./70. -kola ima 759. uenika. Dolaze raditi Marija Dupko, biologija kemija, Josip Markovinovi, povijest, Anka Beti, kuharica. 1970./71. -Upisanoukolu734uenika,smanjenbrojdjeceza25ili1 odjeljenje. Prosjeno u odjeljenju ima 29,3 uenika.-UmjestodirektorakoleZlatkaLukaevia,zanovogjeizabran Zvonimiragovac,nastavniktehnikogodgojaifizike.koluje napustio i Ilija Vidakovi, a primljeni su Milan Draa, za matematiku i Zdenka Svalina za ruski jezik. -1971.OsnovanojeKulturno-umjetnikodrutvo"Tamburica"s tamburakom i folklornom sekcijom. U prvom tamburakom sastavu subiliIvanLeki,strunivoditelj,JosipKotorac,agovacZvonimir, Nikola Raji, Turkalj Josip i Dragi Zvonko. -13. srpnja otvorena "Samoposluga" trgovakog poduzea iz S. Broda -1971.Asfaltiranajeprilaznacestapremaeljeznikojstaniciidio istovarnog prostora.-Naruen je idejni projekt za novu kolsku zgradu. 1971/72. -Uovojkolskojgodiniupisanoje724uenika.Utokugodinena odsluenjevojnogrokaotilisuNikolaBanoviiMilanVuji,a primljen Jozo Ivankovi, nastavnik povijesti i zemljopisa -kola na republikom testiranju znanjauenika zauzela 3. mjesto na Opini-PrijevozuenikapreuzeoASPPoegaiuvedenaredovitaautobusna linija za N. Gradiku. -Samodoprinosomkupljenanovaauto-cisternazaDVDuSt. Petrovom Selu 1972./73. -U kolu je upisano 724, 27 ponavlja, a 41 uenik ponavlja razred. -UStarceprimljenajenaradBoicaMohler,uGodinjakMarija KapetanoviiEmilijaBabi,aumatinukoluRuicaLeki, uiteljica,LjubicaPlea,nastavnikpovijestiizemljopisa,Vjekoslav Peut, nastavnik likovnog odgoja, Juraj Krtenjak, nastavnik tjelesnog odgoja,aumjestopedagogaIviceSpitekdoaojeStjepanOcvirek, JelenaEmeizanastavnikamatematikeifizike,MarijaKatarinaza njemaki jezik i Ivan Leki za nastavnika glazbenog odgoja. 1973./74. -Upisano 711 uenika, ostalih podataka nema -UStarcedolaziMirjanaVolari,PetarkrpanuTisovac,na neodreenovrijeme,umjestoGordanePotokizanastavnika tjelesnogodgojadolaziRatkoTeji,azanastavnikalikovnogodgoja ura abari. 1974./75. -Upisano699uenikau26odjela,14nastavnikaradiupredmetnoji 20uiteljaurazrednojnastavi.Konstatiranojedasesvakegodine smanjuje broj djece. -UmjestoFranjePelanazanastavnikabiologijeikemijeizabranje Ivan Bari. Iz Tisovca odlazi Petar krpan, u kolskoj kuhinji poinje raditi Katica Trinc. 1975./76. -Upisano691uenik,u18odjeljenjamatinekole515i6odjeljenja podrunih kola 176 uenika. -UmjestoMilenkaNoiniazanastavnikatjelesnogodgojadolazi AndrijaBlainovikojiradikratkovrijeme,zamjenjujega privremenoIvanJuriinatjeajemjeprimljenMilivojumanovac. UmjestoNikoleRajianamjestonastavnikaprivremenojeizabran JovanVlajkovi.BaraBiani,istaica,odlaziumirovinu,a zamjenjuje ju Ana Mohler. -Prestaje s radom podruna kola Starci zbog smanjenog broja djece. 1976./77. -U matinu kolu upisano 489, a podrune 174 ili ukupno 663 uenika tojeznatanpaduodnosunasveprethodnegodine.Tegodineza nastavnika njemakog jezika dolazi raditi Pavao Serdar. 1977/78. -Umatinukoluupisano480,upodrune150iliukupno630 uenika. -27.srpnja1977.otvorenDjejivrtisagraensredstvimaMjesne zajedniceSPSidobrovoljnimradommjetanaiuenikakole.Prva odgajateljica u vrtiu bila je Zlata Benasi. -27. srpnja 1978. postavljen kamen temeljac za novu kolsku zgradu 1977./79. -Umatinukoluupisano476,upodrune138.iliukupno614 uenika.UmjestoLjubicePleazanastavnikazemljopisadolazi rediti Nenad olovi - KUD "Tamburica" gostuje u Norvekoj 1979./80. - Matinakolaima449,podrune149iliukupno598uenika. Umjestonastavnikateficeegaraczanastavnikahrvatskogjezika dolazi Stjepan Benasi. -22.-23.rujnaodraniprviSusretiprijateljstvapetPetrovihSelau naemselu.Zanjihizgraenesutribineipostavljenarasvjetana rukometnom igralitu, renoviran Drutveni dom. -4. svibnja umro dugogodinji predsjednik SFRJ Josip Broz Tito -1. rujna poela gradnja 2. etape nove kolske zgrade Zbor radnika O "Ivan Goran Kovai" Staro Petrovo Selo fotografija br. 7 sjedeodlijeva:M.Dupko,M.Raji,P.Serdar,uraVlajkovi,S. Ocvirek, Z. agovac (direktor), D. Bari, . Babaek, A. Lukaevi. stojeusredini:I.Leki,R..Leki,E.Babi,JelenaLazi,S.Savi,A. Mohler,M.Katarina,K.Markovinovi,K..Trinc,M.Jurasovi, Milivojumanovac. gornjired:J.Vlajkovi,M.Draa,I.Bari,J.Turkalj,S.Benasi,J. Markovinovi 1980./81. -Matina kola ima 439, podrune 140 ili ukupno 579 uenika.U kolu dolazeraditiVladoVinkovinamjestodomaraumjestoJosipa Turkalja i Milka Salopek na mjesto istaice. 1981./82. -Spomenicakoleodovekolskegodinevoenaunovoj(3.)knjiziu kojojsudatinapucionjenomvoenjupasupodacimnogobrojnijii opirniji. -Poelajekolskagodina7.rujnas436polaznikaumatinoj151u podrunim ili ukupno 587 uenika. -ZanastavnikamatematikeifizikeprimljenajeVesnaMarkovi,za istaicu Jelena Janus. -Poetkomgodineuenicirazrednenastaveueunovojkolskoj zgradi,aotvorenjenovekolskezgradezasveuenikejebilo22. svibnja1982.Ukupnojeutroenozanjuoko33mil.tadanjih dinara,aglavninusredstavaosiguraojetadanjiSIZodgojai obrazovanjaRepublikeiOpine,amanjidiobiojesamodoprinos mjetana. -TegodineasfaltiranajepjeakastazauUliciMatijeGupca;juna stranaispredcrkve,Mjesnoguredaipote,renoviranajestara kolska zgrada u parku za mjesni muzej. 1982./83. -kolu pohaa ukupno 557 uenika, 419 u matinoj i 138 u podrunim kolama.-Za nastavnika razredne nastave u Crnogovce dolazi Vinko Ivoevi, u Godinjak Nada Ivoevi, a na mjesto istaice Ljubica Regovi. -1983./84. -Brojuenikaje537,upredmetnojnastavi292urazrednojnastavi 245, u matinoj koli 421 i 116 uenika u podrunim kolama.-U kolu dolazi raditi Marija Mikanovi, nastavnica hrvatskog jezika -UprostorimaDomaMjesnazajednicaotvararadnujedinicuModne konfekcije"Zlate"izN.Gradikeukojojsezapoljavaoko100 radnica. 1984./85. -Pohaalo nastavu 526 uenika, u matinoj 434 u podrunim kolama 92 uenika. -26.listopada1985.sagraenaiotvorenanovakolskazgradau tivici u 155. godini kolstva u tivici. -Uenicipodrunihkolapoinjuseprevozitiautobusomumatinu kolu. -U travnju umrla Marija Raji, nastavnica razredne nastave. -1985.osnovanaPoljoprivrednazadrugaunaemmjestuu prostorijama "orave kole" 1986./87.-kolskagodinapoela1.rujna,azavrila15danaranijezbog Univerzijade u Zagrebu.-U matinoj koli je 409 a podrunim 87 ili ukupno 496 uenika. -19. prosinca umrla je Duanka Rasti, nastavnica razredne nastave. -Zabiljeenojedajetegodinebilaveomajakazimaidasu temperature bile i - 25 stupnjeva. 1987./88. -Brojuenikaizgodineugodinusesmanjuje.Uovojgodiniupisano je466,umatinojkoli388ipodrunim78uenika.Prolaznostu vie razrede je 96,55%. -NaodreenovrijemedolazeraditiNinoslavToht,zanastavnika kemije,eljkaGrgi,urazrednunastavuBrankaPileti,upodrunu kolu tivica.2. lipnja 1988. umro kolski pedagog Stjepan Ocvirek-IzvrenesuadaptacijeuPCrnogovciiGodinjak,sanitarnivori vodovod. -UmjestuasfaltiranajunastazaudananjojUliciM.Gupcado Krenika. 1988./89. -Umatinojkoliupisanoje380upodrunim76iliukupno464 uenika.-UkoludolazeraditiZrinkaDejanovi,pedagoginja,Anauri, nastavnikrazrednenastave,teficaCindri,uPtivicaiMarijan Vukovi,u nastavi OTP-a -28.i29.listopadakolajedomain4.susretamladihzadrugara Slavonije i Baranje. -Inflacija u zemlji iznosi oko 300%, nagli pad ivotnog standarda -Asfaltirane su staze od Krenika do Vrbove i od parka do Godinjaka-juna strana-Krajem1988.putenuprometautoputsobetrake,renovirana benzinska pumpa, zatvorane stare ceste prema tivici i Crnogovcima i benzinskoj pumpi. -U oujku poela raditi pumpna stanica "Beri" u Godinjaku kao prva privatna u SFRJ. -Zimabezsnijega,uselunedostatakvodeubunarimakojise produbljuju i kopaju novi 1989./90. -Uovojkolskojgodiniupisanoje424uenika,40manjenego prethodnegodineitojenajveizabiljeenipadbrojauenikau odnosu na prethodnu godinu. U 1. razred upisana svega 28 uenika i manje je 2 razredna odjela. - Prolaznost na kraju godine 97,86% -PrestaliraditinakoliMarijanVukoviiVesnaMarkovi,adio nastavnika poeo raditi i u koli Vrbovazbog smanjenog broja sati u naojkoli.PrestaoradniodnosJovanuVlajkoviu,aOTPpredaje Zvonimiragovac,dosadanjiravnatelj,kojegajezamijenioIvan Leki, nastavnik glazbenog odgoja. -Spomenicukolevodiod1982-1900.Zvonkoagovac,ravnatelj,a nastavlja novi ravnatelj Vrijeme Republike Hrvatske 1990./91. -U kolu je upisano 421 uenik, M 355 i P 66 uenika. Prolaznost na kraju godine 96,1% -UPCrnogovciprestaojeraditiMirkoKoi,ananjegovomjesto dolazi uiteljica Davorka Smii. -Utijekugodineureenajeinformatikauionicainaruenoje16 raunalauvrijednosti60000DMuzpomoradnihorganizacija: Mljekare "Slavija", "Klasa", PIK-a i dr. -8.sijenja1991.stupanasnagunoviZakonokolstvu,ukidase samoupravljanje,kolamaupravljadirektnoMinistarstvopreko ravnatelja (novi naziv) i kolskih odbora. -Uvedenjenovinazivuoslovljavanjustarijihpaiukoli,umjesto drugidrugarica,gospodinigospoa,umjestonastavnik,uitelj. Mijenjajusekolskiprogramiusvimpredmetimasizmjenamau terminologiji-nazivlju. -U Ljetopisu te godine velik dio prostora dat je ivotu i radu u mjestu i prilikamauzemljikojesunastalepolitikimpromjenama:tenjiza osamostaljenjemHrvatskeiuvoenjemviestranajate Domovinskim ratom. -Utijekutravnjaizvrenjenovipopisstanovnitva.SPSima2199 stanovnika i 648domainstavaili70stanovnikai13domainstvamanjenegou popisu i 1981. g. U tijeku godine promijenjeni su nazivi svih ulica. -UMjesnojzajedniciizabranasunaviestranakimizborimanova tijela Skuptina i Savjet u kojoj su veinu mjesta dobili vjenici HDZ-a,kojisuzanaelnikaizabraliIvanaBrnia.PisacSpomenicetu istiekarijerizaminesposobnostizabranevlastipajezamrosvaki drutveni ivot u mjestu. Istie se jedino rad sportaa i DVD-a koji te godine slavi 100.godinjicu rada. Nazire se poetak rata. Neke srpske obitelji naputaju selo: Petrovii, Vujanovii,Liina,ugalj,Miljevi...aizkoleodlazeuraVlajkovii Jelena Janus. Odlaze na prostore Okuana ili u Srbiju. U selu je sve vea neizvjesnost.FormiranjetabCivilnezatite,obnavljaseradCrvenog kriaiekipeprvepomoi,organizirasedavanjekrviisakupljajuse sredstvazapostradalostanovnitvo.Utomesuse,poredlanova Stoera CZ-a, istakli upnik M. Kneevi, Mile pehar i Ilija Luketi koji suorganiziraliislalipomonaihiseljenikauNjemakoj,izmeu ostalog ,sanitetsko vozilo za nau ambulantu.17.kolovoza1991.vojskapokuavaprijeiminiranimostnaSaviu S.Gradiki to i uspijeva jer je loe miniran ili sabotiran, avioni nadlijeu iPetrovoSelo,dolazidobjeanjaiprogonastanovnikaG.iD.Varoa kojisesmjetajuunaDomakasnijekodnaihmjetana.Zanjihov prihvat i smjetaj brinuo se upnik i S.Benasi, voditelj Crvenog kria. TijekommjesecaproglaenaSAOKrajinazapadnaSlavonija,Srbiuz pomo JNA prekidaju sve veze s ostalom Hrvatskom, pa ak i prekidaju prometautoputomicijelaSlavonijajeizoliranaodostalihkrajevai povezanajeprometnoprekoPodravine.Uselodolazeprognaniciiz Okuana, G.Bogievaca i Dragalia, oko 240 osoba. 1991./92. -Zbog stalnih borbi i granatiranja N.Gradike i sela zapadno od grada, stalnihnadlijetanjazrakoplova,odgoenjepoetaknastave.Uitelji dolaze na posao i rasporeuju se za podjelu humanitarne pomoi. Od te obveze ogreuju se Nenadolovi,a ura Vlajkovi nije ni dola naposaopasudobiliotkaz.kolunaputaiM.umanovac,aneto kasnije i Ratko Tei, svi srpske nacionalnosti. 21. studenog poinje nastava, organizirana 2 dana u tjednu u P-a, ali jeponovoprekinutauprosincukadjezaBoidolodonajei razarenja grada i okolnih mjesta. Nastava ponovo poinje 20. sijenja sa skraenom programu (70%), nakon sklopljenog primirja. Uprogramujeuvedenvjeronauk,kaoizbornipredmet,iengleski jezik u 4. i 5. r. Nastavajezavrila26.lipnja.Od473uenikauspjenojezavrilo 468 ili 98,5% uenika -PrimjesnimzajednicamaosnivajuseKriznitabovi,prikupljase oruje, vrena jemobilizacija,organizirajuseseoskestraeiprikupljasepomoza izbjeglice. PrvartvarataunaemmjestujeMatoKrpi,poginuouMaiu,a zarobljenikasnijepogubljenjeiDraganSalopek.UkuiB. MrenoviaeksplodiralajebombaipoginulajaDragicaOstoji,a njen mu Nikola je ranjen. UstudenomorganiziranjeodlazakdjeceuAustriju(9),auprosincu odlaze ih jo. 3.sijenja1992.nastupaprimirje,a15.sijenjaHrvatskaje meunarodno priznata. -Uljetnimmjesecimabilajenajveasuauposljednjih150g.pasu urodi u poljoprivredi znatno smanjeni. 1992./93. -Nastavapoinje14.rujna.Brojuenikasepoveaozbogdjece prognanika 454, 19 iz RH i 28 iz BiH. uspjeno je zavrilo razred 429, aponavljaga25uenika.Ukolisezaposlilo4novauitelja:asna sestraLjubaTomi,glazbenakultura,Matoimunovi,tehnika kultura,RuicaBeganoviiAnkapehar,uiteljiceuPTisovac. Uiteljice Milka Serdar i Mandica Jeli su umirovljene. 19. rujna upnik M. Kneevi blagoslovio je kolsku zgradu. 16.listopadaotvorenajeinfomatikauionica,prvanaopiniN. Gradika -Odprosincadosijenjaizvrenjenoviteritorijalniustrojdravena opine,gradoveiupanije.UtravnjuosnovanajeOpinaStaro PetrovoSelo,14.travnjaprvasjednicaVijeaod16lanova,9 lanovaizHDZ-ai7neovisnihvijenika.NaelnikOpinepostaje Ivan Brni, a njegov zamjenik Ivan Leki. -U regionalnoj cros utrci "Sve za mir" u Bizovcu uenik eljko Grgani osvaja 1.mjesto Voditeljica: Ankica Kolovrat

1993./94. -Nastavapoinje13rujna,prviputsizmjenamasmjena.Pohaaju 463 uanika, u M 364 i P 99 uenika. Prolaznost na kraju godine je 92%.Zavrila je 18. lipnja. Ukinuti su kolski osbori i sve ovlasti se prenose na ravnatelja kole. Zbognovogustrojakoladolaziufinancisketekoeizapadaudug oko 150 000 DM.Nadravnomnatjecanju"LIDRANO"IvanaMaekuPuliu recitiranjuzauzima1.mjesto,aPjevakizbornadravnom natjecanju"Glazbenesveenostihrvatskemladei"uVaradinu osvaja3.mjestoibronanuplaketu.Ravnateljkolezasvojrad dobiva dravnu nagradu "Ivan Filipovi" -Upoluzavrnicidravnogprvenstvaurukometu(djevojice)u Josipovcuosvojenodrugomjesto,anajboljaigraicazavrnice proglaena Martina Cindri Voditeljica: Ankica Kolovrat -31.prosinca stupa na snagu novi zakon o financiranju lokalna uprave i samouprave, ukidaju se mjesne zajednice, a osnivaju mjesni odbori bez ikakvih ovlasti i sredstava.5. lipnja izabran je prvi Mjesni odbor od 5 lanova.-Jesenjebilajakokiovita,zimasadostasnijega,proljeeupoetku kiovito,usvibnjuvisoketemperaturedo30*,nepovoljniuvjetiza sjetvu, slab urod voaka. 1994./95. -Nastavapoinje5.rujna,azavrava20.lipnja.Pohaaju482 uenika,M379iP103uenika.Prolaznostnakrajugodine 97,92%.Od 2.-6. svibnja nastava je prekinuta zbog vojno-redarstvene akcije "Bljesak". UlistopadustupiojenasnagunoviZakonoslubenicimai namjetenicimapokojemseiprosvjetnidjelatnicirazvrstavajuu platnerazrede,paeimseod1.sijenjaobraunatiplaenanovi nain.UkolovozudonesenjenoviPravilnikonormiranjuradnog vremenaprosvjetnihdjelatnika.Poveavasesatnicaza2sata,uvodi se sat razrednika kao nastavni sat i izborni programi. Najboljerezultateosvojilesurukometaicezauzevi1.mjestou meuopinskojligi,kolskaekipauprometuzauzevi1.mjestou dravnomnatjecanjuuRovinju,auenicaInesKanjugoviizabrana je za reprezentativku Hrvatske za evropsko natjecanje u Belgiji. PjevakizboritamburakiorkestarosvajajuBronanuplaketuna dravnom natjecanju u Osijeku. -22. prosinca ponovo je otvoren saobraaj autoputom prema Zagrebu. Od 3.-5. kolovoza izvedena vojna akcija "Oluja" i Hrvatska ja ponovo cjelovita. UtravnjudonesenajeodlukadaPIKideusteaj,aMljekarajeu velikimgubitcima,Zadrugajepredsteajem.Politiki,sportskii zabavni ivot u selu zamire, javlja se apatija. 29.oujkapaojeveisnijeg,temperaturesuniskepajestradalo voe, proljee kiovito. 1995./96. -Nastavapoela4.rujna,zavrila18.lipnja.Nastavupohaalo477.u M 371 i P 106 uenika. Prolaznost 98,5%. -Najboljerezultateunatjecanjimaostvarilisu:ekipaizprometa zauzevinadravnomnatjecanju2.mjesto,auenicaMirela Mikojevi kao prva dio je ekipe Hrvatske na evropskom natjecanju u Budimpeti,PjevakizbornaGlazbenimsveanostimahrvatske mladei u Varadinu zauzeo je 4. mjesto. -Matoimunovi,nastavniktehnikekulture,primiojenagradu "Faust Vrani" -8.rujnapogrekomjepalaraketaublizinikole,sreombez posljedica. PoelojeureenjenogometnogstadionauzpomoMilanaania, iseljenikaizAustralijeRK"Slavija"ulaziu2.ligu-istok,najvei rezultat kluba. -Jesen topla, zima s dosta snijega, proljee i ljeto uobiajeno, jedino je kolovoz bio dosta hladan. 1996./97. -Nastavajepoela9.rujna,azavrila16.lipnja.Nastavupohaa451 uenik, M 388, P 133 uenika. Prolaznost je 93,56%. -Najbolje rezultate su postigli: ponovo ekipa iz prometa s osvojenim 1. mjestu na dravnom natjecanju u Zadru, a Lidija Pavlovi sudjelovala jenaevropskomnatjecanjuuNizozemskoj.Naupanijskojsmotri tehnikekultureunaojkolinaiueniciosvojilisu3prvamjesta. Pjevakizboritamburakiorkestarnadravnimsmotramau Varadinu i Osijeku osvajaju bronane plakete. -4.prosincaobiljeenaje25-godinjicaKUD-a"Tamburica"uz prigodan program i brojne uzvanike, a meu njima i Vera Svoboda. -13.travnja odrani su lokalni izbori i ponovo HDZ dobiva 11 vijenika, azanaelnikaponovoizabranIvanBrni,dipl.ing.aza dopredsjednika u upaniji Vlado Plavac. -Jesenkiovitaustudenomprvisnijeg,okoBoiaobilniji,usijenju ledena kia velika poledica oko 8 dana i niske temperature, u travnju mrazeviiponovnisnijegunitavavoke,usrpnjutuaivelikateta na krovitima i usjevima. 1997./98. -Nastavapoela8.rujna,zavrila12.listopada,ranijezbogtrajka prosvjetnih radnika. U M bilo je 364 u P 101 uenik. Prolaznost na kraju godine bila je 99,77%.-NajboljerezultateponovopostiunadravnojraziniPjevakizbori TamburakiorkestaruVaradinuiBelomManastiruosvojivi srebrnu i bronanu plaketu i uenici iz prometa u Zatonu osvojivi 5. mjesto. -Ova kolska godinabit e zapamena povelikom trajku prosvjetnih radnika 12. lipnja i s sramotne odluke ministra Pugelnika da nagradi trajkolomce s 1500kn, i srmotnog postupka kolega koji su te novce primili.Zaposljedicutipostupciimalisunaputanjasindikalnog lanstva. -5. svibnja izabran jenovi Mjesni odbor. Izraena je trnica,ali se na njoj ne trguje. -Jesen topla i suha, prosinac i sijeanj veoma topao 1998./99. -Nastavna godina poela ja 7. rujna s upisanih 458. uenika, M 374 i P84.Prolaznost100%.Utijekugodinepoboljalisusematerijalni uvjeti kole i djelatnika. Ponovo najbolje rezultata postiu u natjecanju iz prometa u kojem u Vinkovcimazauzimaju 1.mjesto i upuuju se na evropsko takmienje uLitvu-B.MikojeviiS.Dokuzovi.TamburaiuOsijekuna Festivalu tamburake glazbe osvajaju 4. mjesto. -14. travnja prvi put obiljeen Dan Opine.-14.svibnjapadaledveliinekokojegjajetainanosivelikutetuna stambenimobjektimaipoljoprivreditejeproglaenostanje elementarne nepogode. 1999./2000. -Nastava poinje 6. rujna s upisanih 452 uenika, M 342 i P 90.PromjenamauvlastizaministraprosvjeteizabranjeVladimir Strugar,zaizborravnateljadajumiljenjakolskiodboriiuiteljska vijea. Ponovo je izabran za ravnatelja Ivan Leki. Najboljeuspjehepostiupo5.putueniciizprometaurica NovkoviiIvanTrinckojisenatjeunaevropskomnatjecanjuu Hamburgu.Najveezaslugepripadajunastavniku-voditeljuMati imunoviu. Tamburai s voditeljemMladenomIvoeviem osvajeju 4. put bronanu plaketu na Festivalu tamburake glazbe u Osijeku. -10. prosinca umire prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuman. 3.sijenjaodranisuparlamentarniizboriidolazidosmjenevlasti pobjedom dotadanje oporbe. 24. sijenja na predsjednikim izborima izabran je Stjepan Mesi s 54 % glasova biraa. Tijekom svibnja asfaltirana je cesta tivica-Davor. -Jesentopla,urodslabzbogtueusvibnju,16.studenogprvisnijeg cijelazimanisketemperatureido-26,veljaaioujaktoplialjeto vruestemperaturamaoko40pajeproglaenaelementarna nepogoda. 2000./2001. -Nastavnagodinapoelaje11.rujna,zavrilanormalno,nastavu pohaalo466uenika.Uspjenozavrilorazred450ili96,6% polaznika.Nakonpopravnihispitanaponavljanjerazredaupuena su 4 uenika. -Urazrednojnastavirade:R.Leki,V.Ivoevi,E.Babi,B.Juri (M),A.uri(Crnogovci),N.IvoeviiK.Kneevi(Godinjak), .Cindri i J. timac(Tisovac), D. Smii i . Trusi(tivica) Upredmetnojnastavi:M.MikanoviiS. Benasi(hrvatskijezik),N. Jurkovi(likovnakultura),R.Grgi(glazbenakultura),A. Juki(njemakijezik),Z.Kolovrat(engleskij.)M.Draa,J.Lazii. Babaek(matematika-fizika),M.Dupko(priroda-biologija),N.Toht (kemija-informatika),J.Markovinovi(povijest),M. Ivoevi(zemljopis),M.imunovi(tehnikakultura-informatika),A.Kolovrat(tjelesna kultura), . Dokuzovi(vjeronauk).PedagoginjaukolijeZ.Dejanovi,ravnateljkolejeI.Leki.U tajnitvuradeK.MatkovinoviiM.Draa,domarjeV.Vinkovi, kuharica je K. Trinc,a istaice su M. Salopek, K. Luketi, M.Beti i Lj. Regovi. -UeniciA.KovaeviiD.Liinaponovo6.putasudjelujuna evropskomprvenstvu"Sigurnouprometu",Pjevakizbori tamburai sudjeluju na dravnom natjecanju u Valpovu. -20.svibnjaodranilokalniizbori,smjenjujesevlast,azanaelnika Opine izabran je eljko Koijaevi, iz Hrvatske seljake stranke. -Listopadveomakiovit,studenijakovru,zimablaga,proljee kiovito, poplave 2001./2002. -Nastavna godina poela je 6. rujna, pohalo ju 458. uenika, uspjeno zavrilorazred456ili99,5%uenika.NapustilakoluNatalija Jurkovi,ananjenomjesto-likovnukulturuMariouturi,P Crnogovce umjesto A. uri dolazi Irma Arbutina. -Uupaniskiproraunza2002.g.ulajeizgradnjakolso-sportske dvoraneunaojkoli.Uvedenoprometovanjemeukolamai ministarstvu E-mail potom. -Uspjeh i dalje uenika iz prometa i 1. mjesto u zemlji i na europskom natjecanju 16. svibnja u okviru "Brodfesta" iji se dio odrao kod nas I. Lekiu urueno "Priznanje za ivotno dijelo" u tamburakoj glazbi i 30godinarada.UsvubnjupoelaizradanovogProstornogplana Opine. -Kolovozirujankioviti,22.8.tuaitetanausjevimaivonjacima, listopad i studeni topli, u prosincu prvi snijeg i dosta hladno,a pada u veljai i oujku. 2002/2003. -Nastavapoela9.rujna.Nastavupohaa445.uenika,nitijedanne ponavljarazred.UmirovljenisuA.Kolovrat,nastavnicatjelesne kultureiM.Draa,raunovoa,ananjihovomjestodolisuGoran Krian i Stanislava Dropuli. Uvedenojenovoplaniranjeunastavisasvrhomrastereenja uenika. SklopljenugovorzaizgradnjudvoranestvrtkomBGSizS.Broda,a cijena radova je 8,3 mil. kn. Rok zavretka jesen 2004. g. 8. studenog poeli pripremni radovi na dvorani, a kamen temeljac postavio je 27. studenog ministar prosvjete Vladimir Strugar, posvetio ga upnik M. Kneevi. Poelaizradaprojektnedokumentacijezaobnovukolskezgrade. ObnovuefinanciratiMinistarstvomora,turizma,prometai razvitka. Unatjecanjimaponovonajboljerezultateimajuueniciizprometai tamburaizauzeviistamjestakaoprethodnihgodina.kolai voditelj Mato imunovi dobivaju godinju nagradu HAK-a. -U Starcima poeta gradnja male crkve, zasluan Branko Kolundiji. Izvren otkup zgrade za novu ambulantu za 430 000 kn. AsfaltiraneuliceA.Hebranga,M.A.Reljkovia,teprostorispred zgrade Opine.-Rujankiovit,6.studenogprvisnijeg,poetkomprosincaniske temperature,7.sijenjaobilansnijeg,poetakoujkavru,14. ponovosnijegkojipadai8.travnja,svibanjsua,uljetnim mjesecimasuasenastavljastemperaturamado38stupnjeva, kolovoz ponovo tua i velike tete zbog sue i tue. 2003./ 2004. -Nastava poinje 8. rujna, a zavrena 18. svibnja zbog poetka radova naobnovikolskezgrade.U2.polugodituradiloseisubotomradi satnice.Nastavupohaalo427uenika.Svisuuspjenozavrili razred. Pored njemakog obvezan je i engleski jezik koji se uvodi ve u 1. razredu. -14. studenog u koli je bio ministar graditeljstva Radomir ai, radi proirenjakol.prostorailokalnihcesta.14.oujkakoluposjeuje poeki biskup Antun kvorevi na obilasku upe. 17.oujkaodobrenasredstvazaobnovukoleNoviministar prosvjete, nakon izbora postaje Dragan Primorac.Najboljerezultateimaprometnaekipaosvojenim2.mjestomna dravnomnatjecanju,auenikFilipKotoracidenaevropsko natjecanje, na LIDRANU u Umagu Tijana Petek za recitaciju osvaja 1. mjesto,teatletiarisudjelovanjemupoluzavrnicidravnog prvenstva. -Ustudenompromjenavlasti,ponovosevraaHDZkojikoalirasa SDSS i Strankom umirovljenika i predstavnicima manjina. U svibnju ureeno groblje- asfaltirane staze (oko 160 000 kn) IZ LJETOPISA OSNOVNE KOLE TISOVAC Do1911.g.imamosamopodatakdasudjecaizTisovcapohaala osnovnukoluuStaromPetrovomSelu.NastojanjemNikoleKotorca kbr.19 i kraljevskogupskog nadzornikaMaksima Juria1. studenoga otpoelajenastavaza31djeakai23djevojiceujednojsobiciseljaka Imreimunoviakbr.24.UprvomkolskomodborubilisuNikola Jeli,predsjednik,JosipRadoi,NikolaKotoraciImroimunovi, lanovi.Prvauiteljicabilajeumirovljenapetrovoselskauiteljica Terezijaimunovi,rodomisamaizTisovca,kojajepristalaza60 forintiuidjecu.StanovalajeusvojojkuiuPetrovomSelupasuju roditeljisvakidandovozilizaprenimkolimaukolu.Tojeiziskivalo dosta napora i troka pa je nastava prekinuta krajem prosinca. 1.veljae1912.izNovogVaroadolajeraditiumirovljenauiteljica VjekoslavaBonjakovi.Stanovalajeukuamamjetana.Mjetani kupujuzemljiteodzadrugeJelinakojemesegraditinovakolska zgrada. Zbogprekidanastavekolskagodinatrajalajesvedo10.kolovoza.U Spomenici te godine zapisano je da je pred etvu bilo veliko nevrijeme s tuom koja je unitila sav usjev. 1912/1913. Ukoliima24djeakai25djevojica.Nazavrnomispitubilisuod opinskogpoglavarstvag.Lali,kapelang.Triml,ravnajuiuiteljiz Petrovog Sela i kolski odbornici. 1913./14. Upisano je 24 djeaka i 29 djevojica. Uoujkupoloenkamentemeljaczanovukolskuzgradu,gradioju poduzetnik iz N. Gradike g.Brozovi. Dobrovoljnimprilozimamjetanakupljenjekippresv.SrcaIsusovau Tirolu i barjak sa slikama Bezg. Zaea i sv. Josipa. 28. srpnja dolazi do rata sa Srbijom 1914./15. Ukolije28djeakai19djevojica,uopetovnici10djeakai17 djevojica. Od1.-15.rujnakolaneradi,djecapomauuskupljanjuljetinezbog rata. To je posljednji zapis iz najstarije Spomenice, o drugima nema podataka sve do 1996.g. fotografija br. 8 Zgrada P Tisovac IZ STARE SPOMENICE OSNOVNE KOLE GODINJAK Do konca 1938/39. kolske godine djeca iz Godinjaka ila su u osnovnu kolu u Starom Petrovom Selu. 25. listopada 1939. poela je nastava u seoskoj straarnici izgraenoj u vrijemeVojnekrajineuGodinjaku.Bilojetegodine106kolskih polaznika,aprvauiteljicabilajeNevenkavagel.Drugoodjeljenje otvorenoje27.studenog1941.auiteljjebioIlijaRadmanovi.Onisu biliukolido19.listopada1945.kadsuseoeniliipremjeteniukolu Trnava.NanjihovomjestodolaziizkoleBiliBrigPaulinaiVjekoslav Vukua. Velik prostor utom dijelu Spomenice kolega kroniar Vukua posvetio je prilikama u Godinjaku za vrijeme 2. svjetskog rata, stvaranju NOO-a, pomaganju partizana, odlasku njemake vojske i formiranju nove vlasti. Iz svih tadanjih spomenica vidljivo je da su kolege-kroniari morali biti "na liniji" postojeih vlasti. Nastava u tijeku rata neredovito odravala, a kolska zgrada sluila je za potrebe vojske. -1949. Paulina i Vjekoslav Vukua su premjeteni, a na njihovo mjesto dolaze Dragica i Franjo Brki. -1950.osnivaseDobrovoljnovatrogasnodrutvo,prvipredsjednikje Vladimir Jevicki -1951.osnovanjeogranakSeljakesloge,prvipredsjednikjeIvan Artukovi -1951.pokrenutajeakcijazaizgradnjunovekolskezgrade, dobrovoljnim radom mjetana u sjei i prodaji drva i radom na samoj zgradi.ZgradajesagraenanazemljituBlaaaniakojigaje ustupio,azagradnjusuzasluniIvanArtukovi,AntunKolundiji, Mika Vlaini, Milan ani i Bla Klobuar. -1952./53.1.rujnazauiteljeuGodinjakudolazeSlavicaiDragutin Vrgo, iz Pazina.Te godine nastavu su pohaala 63 uenika. fotografija br. 9 Zgrada P Godinjak IZ SPOMENICE KOLE STARCI 1949. -prvizapisuSpomenicukoleuStarcimaunijelajeuiteljicaElvira Babi.UnjemuonaiznosipodatkeopostankunaseljaStarcikojeje nastalotekkrajem19.st.naseljavanjemLianaizokolineSlunjai Plitvikihjezera:Hodaci,pehari,ObrovciiTurkalji,nazaputeno zemljiteZemljinezajednicePetrovoSelo.ZaselakStarciproglaen jeselom1936.god.Istegodineotvorenajeprvakolazamjetane koji su potpuno nepismeni. kolajebilauiznajmljenojkuiseljakaMarkapehara.Prviuitelj biojeAlojzLasovirodomizVrbove,MatoRukavinaiZlatko akari.1941.zbogrataipomanjkanjauiteljaprestajenastava,a djecaiduukoluPetrovoSelo.Nakonratamjetanidobrovoljnim radomiuzpomodrave1.listopada1947.otvorenajenovakola,a prva uiteljica u njoj je Elvira Babi. U 1.- 4. razreda nastavu pohaa 58 uenika i u produenom teaju za nepismene 12 aka 1950./51. -nastavu pohaa 54 uenika, u produenom teaju 32, a 13 uenika su nepolaznici.Uiteljica je bila Dragica Marjanovi. 1953./55. -Spomenicu je vodiouitelj VladimirPeni. Uvedeni su 5. i6.razred. kolu pohaa 49 uenika, smanjuje se broj djece. Uitelj iznosi svoje dojmoveodjeciimjetanima,njihovimkarakternimosobinama,o kulturno-prosvjetnom radu u selu i politikim organizacijama 1955./57. -SpomenicuvodiuiteljicaMarijaBrkikojaradisuiteljicom Marijom Ivanievi. U njoj ona daje iri prikaz prilika u kojima kola radisnaglaskomnavelikibrojnepolaznikairazlozima.Uest razreda kolu pohaa 53 uenika, ali 15 uenika nije zavrilo razred 1957./58. -uiteljica Marija Brki unosi zadnji zapis u Spomenicu i ona vie nije voena.Odtegodineonaradisamajerseznatnosmanjiobroj uenika pa postoje samo dva kombinirana odjeljenja od 45akasnije 36uenikaod1.-4.razreda.Ueniciod5.razredaiduukoluu Petrovom Selu. KRONOLOGIJA DOGAAJA U KOLI STARO PETROVO SELO Postoje3sauvanaLjetopisa(knjige)ukojimasukolege-kroniari biljeiliznaajnijedogaajeuivotuiradukoleimjesta.Dvijeknjige uvajuseukoli,anajstarijajeuArhivuNoveGradike.Kakonijebilo odreenihnaputakauvoenjuljetopisa(spomenica),tosuzapisivai vodiliposvomnahoenjutomijestvaralovelikepotekoedabi napisaocijelovitiuvidukronologijudogaanjaunaojkolitimvieto nisuzapisanavelikaracdoblja,posebnoonaprijeII,svjetskograta.To ostavljamonimakojieimativiesreeivremenainekadopuneovaj zapis kad saznaju za nove izvore. 1775.-uizvjeimakanonskihvizitatoraarhiakonata SinceprvijespomenkoleuStaromPetrovom Selu.Utojprvojkoli"ludimagister",djecasu uila itati i pisati na hrvatskom "lingua illirica" i njemakomjeziku,raunatiivjeronauk.Zbog nedostatkauiteljanastavajeestoprekidana. Uitelji su bili Njemci, esi i poneki Hrvat. 1802.-smatrasedajetagodina,godinaorganiziranogkolstva,jer umjestodosadanjekole"scholatrivijalis"niistupanj obuke,uvodise"obinskakola"kojeu30-imprerastajuu osnovneilinacionalne"nationalesseuelementares"koje imaju slavonske i njemake odjele. Nacionalne lole pohaaju mukaienskadjecasnavrenih7godinaivotautrajanju od dvije godine. 1818.- nae mjesto bilo je sjedite kolskog kotara s 1148 dua kome pripadajuGodinjaks311,Tisovacs290iOtriVrhs119 dua, i sjedite 8. satnije (compagnie commande) u zgradi na ugluparka"oravakola"ukojojjebilaiprvakola.Te godine izgraena je nova kolska zgrada tzv. " djeake kole" iza dananjeg upnog stana. Djeca u koli jo govore lokalnim govoromiprivikavajusegoviritiipisatiknjievnimjezikom. Sviuiteljiutrivijalnimkolama,posredovanjemvojnih uprava, morali su zavriti teajeve za kolu, biti nadareni i na dobrom glasu. Za uiteljice vaio je celibat-zabrana udaje koji je ukinut, tek 1914. g. 1830.-izgraenesunovekolskezgradeutiviciiCrnogovcima, sagraene su od drveta 1848.-zabiljeenojedajetifus"kosioametice"stanovnitvoiveliki broj djece kojeg su donijeli vojnici iz rata. 1874.-umjestodrvenjareutivicisagraenajenovakolskazgrada od opeke 1869.-umjestonastavenanjemakomjezikuuvodiseuenjena hrvatskom 1871.-donesennovikolskizakonukojemsekolepreimenujuu puke djeake kole s posebnim odjelima za djevojke 1873.-otvorenasamostalnauionicazadjevojice(vjerovatnou zgradi u Fulanovi kraju) 1878.-zapisanojedakolaposjedujekolskivrtpovrineoko800 hv. 1883.-prvizapisobrojudjeceukolikojije124djeaka,za djevojicenemapodatka.Tegodinedonesenajeuredbada svakakolamoravoditi"dogodovtinekole"tj.ljetopisili spomenicuPrvizapisuSpomenicikoleuCrnogovcimadao je puki uitelj Josip Juranovi 1892.-naredbomKraljevskezemaljskevladeuvedenojeupuke kole uspravno pismo, te godine pojavila se kolera1895.-uCrnogovcimasagraenanovakolskazgrada,astaraiz 1856. pretvorena je u uiteljski stan, kola dobila i vrt 1896.-zabiljeenojedaukoliCrnogovciimaukupno67aka,u1. razred upisano je 30 aka 1905.-ponovoumjestouspravnogpismauvodiseukolekoso pismo 1906.- produava se vrijeme kolovanja na 5 godina, opetovnica 1907.- u koli ima 246 aka, 133 djeaka i 113 djevojica 1911.-1.studenogpoelajeraditikolauTisovcuusobiciseljaka Imreimunoviakbr.24,kolupohaa31djeaki23 djevojice,aprvauiteljicajebilaTerezijaimunovi, umirovljenja uiteljica 1912.-ukoliseorganizirajuredovitianafalbetskiteajeviza nepismene, kojih je bilo dosta 1913.- u oujku postavljen je kamen temeljac za novu kolsku zgradu na otkupljenom zemljitu zadruge Jeli 1914.-donesenajeuredbaoukidanjucelibatazauiteljiceuzuvjet traenja doputenja za udaju 1915.-utijekuI.svj.ratanastavajeneredovita,umjestonastave djeca izrauju, kape, rukavice i dr. za vojsku 1918.-stvaranjemnovedraveKraljevineSrbaHrvataiSlovenaca, uiteljipostajudravnislubenici,umjestuponovosejavlja "panjolskagroznica"svelikomsmrtnouimeudjecom, skupoa i neimatina 1931.-izvrenpopisstanovnitva,naeseloima2671stanovnika,u koli je 478 uenika 1939.- 25. listopada poela je nastava u koli Godinjak u preureenoj seoskojstraarniciizVojnekrajine,biloje106kolskih polaznika, a prva uiteljica je bila Nevenka vagel, do tada su djeca ili u petrovoselsku kolu 1941.-uspostavljenaNezavisnaDravaHrvatska,promjeneu nastavnomplanuiprogramukole,zaratnihgodinanastava u prekidima, vojska u kolskim zgradama i vrena devastacija prostora kole 1945.-zavretakII.svj.rata,stvorenanovajugoslavenskadrava (SFRJ-a), Spomenica kole redovitije se vodis vie podataka, zapisanojetegodinedajeunitensavkolskiinventar, lolskeograde,dadjecanoseodkuanaemuesjeditiu uionicama.Odtegodine,paslijedeihnekoliko,velikidio prostora u Spomenici dat je opoj i politikoj situaciji u zemlji i mjestu u kojoj se velia nova komunistika vlast 1946.- nedostajeuitelja,obnavlja se inventari ograde, organiziraju se teajevi za opismenjavanje 1948.-prilikeukolikonanosenormaliziraju,boljamaterijalna opskrbljenost, redovitiji polazak djece 1950.-uveden5.razredkojiradipoplanugimnazije,uvedenruski jezik, u kole uvedeno samoupravljanje 1951.-uGodinjakupokrenutaakcijaizgradnjenovekolskezgrade, otkupljenozemljiteBlaaaniaiizradadrva1953./54.- zapisivanjeuSpomenicuodsadasevodipokolskim,ane viepokalendarskimgodinama,odovegodineimamo podatkeouiteljima,brojudjece,uspjehuuenika,oivotui radukoleidr,postavljenjezahtjevzaotvaranje osmogodinjekole,ukoliseorganiziravinogradarskii pletarski teaj koje pohaa 81 polaznik 1954./55.-29.kolovozaobavljenojesveanootvorenjeNarodne osmogodinjekoleStaroPetrovoSelo,kolajeu prostorijamaZadrunogdoma,ima5uionica,zbornicui kancelariju,knjinicuiradionicu,nastavupohaa378 uenikas3odjeljenja5.razreda,obveznajezauenikeiz dananjihmjesta,alijupohaajuidjecaizGunjavaca, Vrbove, Laza, Bilog Briga, Kapele, Batrine, Pavlovaca, Seoca . 1955/56.-kolaima507polaznika.15.veljaeosnovanaUenika zadruga"Slavija"speradarskim,voarskim,pelarskimi poljodjelskimograncima,Samostalnaetaizviaaakrajem godine i portsko drutvo "Mladost" 1956./57.-upisano627uenika,osnovanoKUD"M.A.Reljkovi",KMT "NikolaTesla",uprosincurjeenjemSavjetazaprosvjetu NRH-e kola postaje Eksperimentalna osnovna kola. 5.lipnja prvi put organiziran je "cvjetni korzo" 1960./ 61. -ukolujeupisaninajveibrojuenikaunjenompostojanju 756,ima17odjelaumatinoji5upodrunim.22.travnja kolskiodbordoniojeodlukudasekolanazoveOsnovna kola Ivana Gorana Kovaia.1962./63.-izgraenkolskipoligon,zasaenetopoleispredkolei poligona 1967./68.-izgraenpoligonzasaobraajniodgojikupljenautobusza prijevoz djece 1971./72.-osnovanKUD"Tamburica"ukojeseulanjujevelikibroj kolske djece, prijevoz uenika u kolu preuzeo ASP " Poega" 1977./78.-uoljivipadbrojauenika,upisano630uenika.27.srpnja postavljenkamentemeljaczanovukolskuzgradu,iza rukometnog igralita 1982./83.-22.svibnja1982.otvorenjenovekolskezgradezasve uenike,uizgradnjiutroenojeoko33mil.dinara,veidio susredstvaopinskogirepublikogSIZ-aodgojai obrazovanja a manji dio samodoprinos mjetana 1984./85.-26.listopada1985.u155.godinikolstvautiviciotvorena niva kolska zgrada uz prigodni program 1986./87.-prviputzabiljeenpaduenikaispod500(496),nastava zavrila 15 dana ranije zbog Univerzijade u Zagrebu 1989./90.-ukolskojgodiniupisanoje424uenika,40manjenego predhodne godine i najvei pad broja uenika ikad zabiljeen upovijestikole.Zbogsmanjenjauenikaza2odjeljenjadio nastavnika radi u koli Vrbova 1990./91.-8.sijenja1991.stupanasnagunovizakonokolstvu,ukida sesamoupravljanje,kolamaupravljaravnateljuime Ministarstvazakolstvo,mijenjajusekolskiprogrami, uvodesenovanazivljaioslovljavanja-gospodingospoa, umjestonastavnik-uitelj.Svetepromjenesurezultat uvoenja viestrenaja i promjena u vlasti 1991./92.-naziresepoetakrata,zboggranatiranjaN.Gradikei zapadnihselaOpineodsrpskihparavojnihsnagaiJNA odgaasepoetaknastave,auiteljiseukljuujuurad Civilne zatite i na rad u podrune kole. 21. prosinca poinje redovna nastava koja se prekida za Boi zbog novih napada, nastavljase20.sijenjanakonpriznanjaHrvatskei sklopljenogprimirja.Nekesrpskeobiteljinaputajuselo,a meunjimaikolege-uiteljisrpskenacionalnostiiodlazena prostorepodkontrolomsrpskihvlastiiliuinozemstvoi prestajeimradniodnos.Zboggubitkasatiuvodiseskraeni program na 70%gradiva 1992./93.-ukoliima47.djeceprognanika,19izRHi28izBiH,19. rujnaprviputposveenjekole,uvodisevjeronaukukole kaoizbornipredmet,16.listopadaotvorenainformatika uionica, prva u Opini N. Gradika 1994./95.-od2.-6.svibnjanastavajeprekinutazbogvojno-redarstvene akcije"Bljesak",ulistopadudonesennovizakonpokojemu prosvjetnidjelatnicisvrstaniujavnedjelatnikesvrstaniu platnerazredennanovisenainnormiraradnovrijemei njihova primanja, uvodi se sat razrednika i izborni programi 1997./98.-kolskagodinazapamenapovelikomtrajkuprosvjetnih djelatnika12.lipnjaisramotneodlukeministradase trajkolomce nagradi s 1500 kuna "pugelnice"zbog koje dolazi do naputanja sindikata, koji se sramno ponio 1999./20.-promjenomvlastinaizborravnateljaponovoimautjecaj kolski odbor i Uiteljsko vijee kole 2002./03. - uvedeno novo planiranje u nastavi radi rastereenja djece, 27. studenogposveenkamentemeljaczanovukolskesportske dvoraneuzugovorenucijenuoko8,3mil.kunasBGSizSl. Broda,poelaizradaprojektnedokumentacijezaobnovu kolskezgradeumatinojkoli,uposjetikolibioministar prosvjete V. Strugar 2003./04. -14.studenogkoluposjetioministargraditeljstvaR.ai, radiizgradnjeiadaptacijeprostora,14.oujkakoluposjetio poeki biskup A. kvorevi na obilasku upe SPS 2004./05. -izvrenatemeljitaadaptacijairekonstrukcijakolskezgrade matinekole:vodovodaisanitarnihvorova,centralnog grijanja,kuhinje,izmjenaprozora,bukanje,lienje prostorija,izmjenanamjetajaidr,dovrenanovakolska sportskadvorana,ureenprostoriprilazniputpremakolii dvorani i ...

ZANIMLJIVOSTI IZ NAIHKOLSKIH LJETOPISA -prvispomenimenaPetrovogSelaipetrovoselskogprezimena susreemoujednojnarodnojpjesmikojujezabiljeiousvojim "Lovorikama"LukaIliOriovaninkojikapetanaAntuPinojtiazove" ljutog zmaja od sela Petrova " " Druga vojska Slavonijom kree S njom upravlja bane gospodineSa Slavonci po izbor junaci Me njima je silni Matijevi Mladi Divi i sijedi Okljea Franjo Ili i vrli MarjanacI Pinojti iz sela Petrova..." -dananjacestakrozselopostojalajejoirimskodoba,alijeu srednjem vijeku potpuno zaputena. Njena obnova poelaje 1748. poeo jugraditibarunBeck,azavrio1770.pukovnikLjubobratikojije stanovao na podrujuGodinjaka -prilikompreseljenjastanovnitvauzcestu,svakojedomainstvo (zadruga)dobilazemljiteuirini32iduini100hv.(1hvatje196cm), kasnijesuokuniceusitnjene,jedinojeokunicaobiteljiKraljeviostala nepodjeljena - prvo Dobrovoljno vatrogasno drutvo osnovano 1891. osnovali su esi i Moravci koji su osnovali i 1. limenu glazbu -eernarepaunaemkrajupoelasesijati1905.godine,aprva mljekarakojasenazivalaTvornicamljekauprahuikojajebilatevrste prva na Balkanu osnovana je 1919. g. - do 1830. tivika djeca ile su u petrovoselskukolu kada je sagraena prvautivicioddrveta.aprviuiteljiunjojsudomailjudi:Stjepan Sokolovi, Mijo Margeti, Jerko Trusi, igo Sokolovi i Imro EmanoviPrilikomruenjaigradnjenovekolskezgradenepoznatipjesnik sapjevao je pjesmu iji dio proitajte: "... Staru kolu pletaru porue Jasam gledo i tako mi due Za po dana nesta kue stare Drvene i prnjave pletare Novoj koli sad temelj postave Sakupi se djece sjedi glava Da gledaju novu svoju diku Svoju diku i korist veliku ..."fotografija br. 10 Zgrada P tivica -utivici1878.zabiljeenajenajveapoplavaSavezbogkojeseodRadelia do Jakiia kua narod morao iseliti - do 1914. g. uiteljice se nisu smjele udavati ako su radile u koli, poslije im je dozvoljeno uz doputenje vlasti -dok.god.1938./39.Godinjaknijeimaokole,negosudjecailau PetrovoSelo.PrvakolskezgradabilajeseoskastraarnicaizVojne krajine,aprvauiteljicazvalaseNevenkavagelkojajepoduavala 106 prvih polaznika -dananjakolskazgradakoleuGodinjakusagraenajena otkupljenomzemljituBlaaania.asagraenajeveinom dobrovljnim radom mjetana.- do k. god. 1911./12. tisovaka djeca ila su u petrovoselsku kolu. Prva kolauTisovcubilajeujednojsobicikolskogpodvornikaImre imunovia.PrvauiteljicazvalaseTerezijaimunovi,rodomiz Tisovca, a u kolu je ilo 54 uenika- dananja kolska zgrada sagraena je na zemljitu zadruge Jeli, e prvi predsjednik kolskog odbora bio je Nikola Jeli-krajemkolskegodinedo1918.djecasumoralapolagatiispitpred komisijamaukojimasubililanovipoglavarstva,kolskihodborai upnici da bi zavrili razred. -u1865.zabiljeemnojedasuuiteljidobili"njetosjemena svilenbuba"kojegsupodjeliliseljacimadaihuzgajajujerjeuselima bilo mnogo zasaenih dudova ijim se liem one hrane. -usvimSpomenicimakroniaribiljeilisupojavukugeunaim krajevimaodkojejeumiralodostasvijeta,prvajezabiljeena1772.a zadnja 1836. koja se javila u Crnogovcima i proirila na okolna sela od kojejeobolilo867osoba,aumrlo301.paicijelaobiteljNovoselacu Lazama-nakonpoplaveSave1816.uselimauzSavupaakuCrnogovcimai tivicizavladalajegladodkojemnogiumiru,sakupljasepomo,a mnogi se odluuju na prosjaenje po okolnim selima i gradovima- dananaj kolska zgrada crnogovake kole sagraena je 1895. novcem petrovoselske opine za 2600 forinti, a gradili su je poduzetnici-trgovci Josip Politzer i Julijus Hercfeld iz St. Petrovog Sela. -1896.OpinskopoglavarstvosagradilojeuzkoluCrnogovciveliki pelinjak 7 s 20 m i dalo ga koli-1897.umrojeIvanBabi,uiteljkojijeradioukoliCrnogovci42 godine-uopisuobiajaunaemkrajuzabiljeenojeustarojSpomenicidaje narodsklonbajanjuivraanjuidaseveinabolestipripisujedaje" bolesniknabasaonavilinskokolotesugavilesmlatile",alijeilose kupanjem u ljekovitoj vodi-uopisuivotinjskogsvijetazapisanojedakodnasimadostadivljih maaka, kuna i vukova, kojih danas nema-uvrijeme1.svj.ratacijenamjerovakukuruzaje25,aakovarakije50 forinti dok je plaa uitelja 60 forinti fotografija br. 11 Zgrada P Crnogovci NAJBOLJI REZULTATI UENIKA I UITELJA U KOLSKIM I VANKOLSKIM AKTIVNOSTIMA UsvimLjetopisimanisuzapisivani,osimuspjehauuenju,podacio istaknutijimrezultatimakojesuuenicipostigliiuiteljiukolskimi vankolskimaktivnostima,zatodajemosamoonekojisuzabiljeeniu najnovijemrazdoblju,od1993.gkadje,unaputkuoljetopisima, preporuenodaseonizabiljee.Zbogtogatoihimamnogoi ogranienostiprostorauovojmonografiji,datisusamorezultati postignuti na dravnoj razini. Tehnika kultura: Dravno natjecanje mladih tehniara Hrvatske 1995.god. - u Zagrebu Dragutin Lazi 1. mjesto u foto-tehnici, Ivan Volari u graditeljstvu 1996.god. - u Varadinu Igor Bionda 4. mjesto u prometu, Ivan Volari u graditeljstvu 1997.god. - u Zadru Marijan Dumeni 6. mjesto u elektronici, Josip Lazi (foto-tehnika), Ivan ari te Leo Vukovi (graditeljstvo). 1998.god. - u Puli sudjelovali Leo Vukovi, Damir Markovi (graditeljstvo), Dubravko Daki (elektronika) 2001.god. - u Kraljevici sudjelovao Igor Masnica (graditeljstvo) Voditelj: Mato imunovi Dravno natjecanje raketnih modelara Hrvatske 1995.god. - u Krievcima 4.mj. ekipno osvojili Josip Lazi, Ivan Volari te Goran Mikulin koji je osvojio i 2.mj. pojedinano Voditelj:Mato imunovi Dravno natjecanje "Sigurno u prometu" 1994./95. - u Rovinju - ekipno 5.mjesto, lanovi ekipe: Ines Kanjugovi (1.mj. pojedinano), Mirela Mikojevi, Saa Radoi, Leo Vukovi 1995./96. - u Poreu - ekipno 2.mjesto, lanovi ekipe: Mirela Mikojevi (1.mj. pojedinano), Josipa Trinc, Nikola Jeli, Saa Radoi 1996./97. - u Zadru - ekipno 1.mjesto, lanovi ekipe: Lidija Pavlovi (3.mj. pojedinano), Andrea Vala, Ivica Mihaljevi 1997./98. - u Zadru - ekipno 5.mjesto, lanovi ekipe: Romana Dokuzovi, Igor Masnica, Marko Maroevi 1998./99. - u Vinkovcima - ekipno 2. mjesto, lanovi ekipe: Suzana Dokuzovi(1.mj. pojedinano), Blaenka Mikojevi (3.mj. pojedinano), Igor Masnica 1999./00. - u Biogradu - ekipno 2.mjesto, lanovi ekipe: urica Novkovi(1.mj. pojedinano), Ivan Trinc (2.mj. pojedinano) 2000./01. - u Zagrebu - ekipno 1.mjesto, lanovi ekipe: Dijana Liina (1.mj. pojedinano), Adam Kovaevi (2.mj. pojedinano), Anita Kapetanovi, Adonis Dokuzovi 2001./02. - u Rovinju - ekipno 1.mjesto, lanovi ekipe: Darija Volf (1.mj. pojedinano), Maja Balenovi(2.mj. pojedinano), Nikola Denis, Damir Miloevi 2002./03. - u Zadru - ekipno 3. mjesto, lanovi ekipe: Marija Martinovi(1.mj. pojedinano), Filip Mandi(3. mj. pojedinano), Tamara Balenovi, David Dumeni 2003./04. - u Splitu - ekipno 2.mjesto, lanovi ekipe: Filip Kotorac (2.mj. pojedinano), Karlo Ivanievi, Marija Radoi Osim nadravnim od 1995. godine u ekipi Hrvatske na Europskim natjecanjima "Sigurno u prometu" iz nae kole sudjelovalo je 13 uenika i to: 1995. godine Ines Kanjugovi u Bruxellesu (Belgija)6.mjesto 1996. godine Mirela Mikojevi u Budimpeti (Maarska) 6.mjesto 1997. godine Lidija Pavlovi u Den Boschu (Nizozemska)6.mjesto 1999. godine Suzana Dokuzovi i Blaenka Mikojevi u Rigi (Letonija) 6.mjesto 2000. godine urica Novkovi i Ivan Trinc u Hannoveru (Njemaka)4.mjesto 2001. godine Dijana Liina i Adam Kovaevi u Zagrebu 1.mjesto 2002. godine Darija Volf i Maja Balenoviu Zurichu (vicarska)8.mjesto 2003. godine Martina Martinovi u Lisabonu (Portugal)6.mjesto2004. godine Filip Kotorac u Pragu (eka) 6.mjesto Voditelj: Mato imunovi fotografija br. 12 Ekipa "Sigurno u prometu" - 2000. godine Glazbena kultura Pjevaki zbor i Tamburaki orkestar O Ivana Gorana Kovaia Staro Petrovo Selo 1.Glazbene sveanosti u Varadinu 1994. godine - priznanje 1996. godine - bronana plaketa 1997. godine - bronana plaketa 1998. godine - srebrna plaketa fotografija br. 13 Pjevaki zbor O Ivana Gorana Kovaia 2.Festival tamburake glazbe u Osijeku 1995. godine - bronana plaketa 1997. godine - bronana plaketa 1998. godine - bronana plaketa 1999. godine - priznanje 2000. godine - bronana plaketa 2001. godine - bronana plaketa 2003. godine - bronana plaketa Voditelji: Renata Grgi(Leki), Mladen Ivoevi, Ivan Leki

fotografija br. 14 Tamburaki orkestar O Ivana Gorana Kovaia Hrvatski jezik - LIDRANO 1994. godine Ivana Maek u recitiranju zauzela 1.mjesto - Pula2003./04. Tijana Petek u recitiranju zauzela 1. mjesto - Umag2004./05. Tijana Petek sudjelovala s recitacijom u Dubrovnikufotografija br. 16 Voditelj: Marija Mikanovi Njemaki jezik1998.godineInesKanjugoviuKatelNovom-13.mjestou poznavanju njemakog jezika Voditelj: Sandra Le Likovno stvaralatvo Od2001.-2004.godinelikovnaskupinasudjelujenadravnim smotrama zaredom sa sedam radova. 2001./02.-sudjelovanjenadravnojsmotrilikovnogstvaralatva(rad Suzane Dokuzovi) -nanatjeajuGradskeknjiniceNovaGradikanagraenrad ZrinkapaniaiJosipaTomiia(Zrinkovradposluioza izradu estitke Miri Gavranu i predstavljen u Glamur-caffeu na HTV-u) 2002./03.-sudjelovanjenadravnojsmotrilikovnogstvaralatva (radovi Irene Akmai i Ivana Brelia) -nanatjeajuGalerijeumjetninagradaSl.Broda"Snjene prie" pohvaljen rad Adama Kovaevia (uvrten u katalog) -nanatjeajuGalerijeumjetninagradaSl.Broda"Tihidodir cvjetova,travki"radoviAdamaKovaevia,Zorana poljariaiEduardaDokuzoviauvrtenisuustalnipostav izlobeu Sl.Brodu, N.Gradiki i Pazinu. 2003./04.-sudjelovanjenadravnojsmotrilikovnogstv