KADA SE ŠKOLSKA I PREDŠKOLSKA USTANOVA MORA UPISATI U REGISTAR OBVEZNIKA

POREZA NA DODANU VRIJEDNOST, A KADA REGISTRIRATI ZA POTREBE PDV-a

mr.sc. Mirjana Mahović Komljenović

Vodice, 28. ožujka 2019.

Zakonski propisi • Zakon o PDV-u (NN 73/13 do 106/18)

• Pravilnik o PDV-u (NN 79/13 do 1/19)

Školske i predškolske ustanove → usluge obrazovanja djece i mladeži → oslobođena djelatnost od javnog interesa

čl. 39.st.1.točka i.) Zakona o PDV-u

- usluge obrazovanja djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima, oslobođene plaćanja PDV-a ali bez prava na odbitak pretporeza.

čl. 58. Pravilnika o PDV-u: usluge obrazovanja koje su također oslobođene plaćanja PDV-a su:

• usluge posredovanja u zapošljavanju studenata i učenika, te organizaciji prehrane studenata i smještaju studenata,

• isporuke dobara izravno vezane uz obavljanje usluga obrazovanja kao što su smještaj i prehrana učenika u učeničkim odnosno studentskim domovima i sl.,

• isporuka obroka u vezi s predškolskim i osnovnoškolskim obrazovanjem,

• nastava koju privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje ako nastavu u tim ustanovama obavljaju fizičke osobe (nastavnici i predavači) prema unaprijed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim planovima i programima verificiranim od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

čl. 39.st.1.t.m) Zakona o PDV-u

• oslobođenje od plaćanja PDV-a u slučaju kada neprofitna pravna osoba obavlja usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj, osobama koje se bave sportom profesionalno ili amaterski ili sudjeluju u tjelesnom odgoju.

Ako škole iznajmljuju sportsku dvoranu sportskim klubovima ili neprofitnim organizacijama za potrebe sporta ili tjelesnog odgoja, radi se o isporuci koja je oslobođena PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.

• ALI ako se sportska dvorana daje u najam sportskom klubu za druge svrhe osim za svrhe sporta, takva isporuka nije oslobođena PDV-a.

TKO SU POREZNI OBVEZNICI PREMA ZAKONU O PDV-U

► redovni porezni obveznici - koji su upisani u registar obveznika PDV-a

- obračunavaju PDV na isporuke dobara i usluga ali uz zadovoljenje propisanih uvjeta koriste pravo na priznavanje pretporeza iz ulaznih računa.

- status redovnog poreznog obveznika, može se steći temeljem vlastite odluke ili po sili zakona.

► mali porezni obveznici – koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a i koji su oslobođeni od plaćanja PDV-a na isporuke dobara i usluga, ali nemaju ni pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima. Za male porezne obveznike je odredbama čl. 90. Zakona te čl. 186. Pravilnik o PDV-u, propisan poseban postupak oporezivanja.

►porezni obveznici koji su registrirani za potrebe PDV-a

Mali porezni obveznici

• Prema Zakonu o PDV-u, školske i predškolske ustanove kao proračunski korisnici smatraju se malim poreznim obveznicima, koji obavljaju oslobođenu djelatnost.

• Čl. 90. stavak 1. i 2. Zakona o PDV-u, - malim poreznim obveznikom smatra se pravna odnosno fizička osoba, čija w isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 300.000,00 kn.

Izmjena Zakona o PDV-u od 1.1.2019.

• porezni obveznik koji je u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini obavio isporuke dobara i usluga iznad propisane svote od 300.000,00 kn, upisuje se u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja tekuće godine, odnosno od 1. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisane svote iz članka 90. stavka 1. Zakona o PDV-u.

• obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu podnošenjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a, najkasnije do 15. siječnja tekuće godine odnosno 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavio isporuke u svoti većoj od 300.000,00 kuna.

Ako porezni obveznik ne podnese Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a u propisanom roku, nadležna će ga ispostava Porezne uprave upisati u registar obveznika PDV-a po službenoj dužnosti.

POREZNI STATUS MALIH POREZNIH OBVEZNIKA

• Oslobođeni su plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga,

Nemaju pravo iskazivati PDV na izdanim računima,

Nemaju pravo na odbitak pretporeza,

Na računu su dužni navesti da su isporuke dobara ili usluga oslobođene plaćanja PDV-a temeljem odredbe čl. 90.st.2. Zakona o PDV-u.

Međutim, Zakon o PDV-u daje mogućnost odluke, prema kojoj mali porezni obveznik može dragovoljno zatražiti od PU upis u registar obveznika PDV-a, što ga obvezuje na primjenu redovnog postupka oporezivanja iduće tri kalendarske godine.

Mali porezni obveznik koji po vlastitoj odluci postaje obveznikom PDV-a, mora to ostati slijedeće 3 kalendarske godine, bez obzira na to što će mu možda u tim godinama oporezive isporuke dobara i usluga biti ispod 300.000,00 kn. 8

Obveza registracije za potrebe PDV-a

- čl. 77. Zakona i čl. 154. Pravilnika.

Porezni obveznici koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a kao redovni porezni obveznici, ali imaju određene porezne obveze zbog obavljanja određenih transakcija na jedinstvenom zajedničkom tržištu, i trebaju se samo registrirati za potrebe PDV-a.

To znači da im Porezna uprava na njihov zahtjev izdaje PDV identifikacijski broj, bez ulaska u registar obveznika PDV-a, kojim se porezni obveznik u svom poslovanju s drugim državama članicama EU, identificira kao porezni obveznik.

Rješenje o dodjeli PDV ID broja

• PU će dodijeliti PDV identifikacijski broj poreznom obvezniku koji nije upisan u registar obveznika PDV-a, radi:

- obavljanja oporezivih transakcija za usluge kojima je mjesto oporezivanja u tuzemstvu,

- prelaskom propisanog praga stjecanja od 77.000,00 kn ili odustajanjem od navedenog praga pri nabavi dobara iz drugih država članica EU.

Međutim, porezni obveznici koji su samo registrirani za potrebe PDV-a, nemaju pravo na priznavanje pretporeza.

S motrišta PDV-a, školske i predškolske ustanove kao proračunski korisnici, mogu biti:

- obveznici PDV-a koji su upisani u registar obveznika PDV-a, ili

- porezni obveznici koji su se samo registrirali za potrebe PDV-a.

Porezni status školskih i predškolskih ustanova

• Kao obveznici proračunskog računovodstva, ne osnivaju se radi obavljanja gospodarske djelatnosti s ciljem ostvarivanja dobiti, već radi provođenja obrazovanja u vezi s nastavnim programima koje donose nadležna ministarstva, a koje usluge su od javnog interesa oslobođene plaćanja PDV-a.

• Međutim, ako pored usluga koje su oslobođene plaćanja PDV-a, obavljaju određenu djelatnost razmjenom dobara i usluga na tržištu, a koja se smatra gospodarskom djelatnošću, tada se mogu smatrati poreznim obveznicima ako su u prethodnoj ili tekućoj godini ostvarili prihode od gospodarske djelatnosti u iznosu većem od 300.000,00 kn.

• U tom slučaju se na školske ustanove, koje se smatraju poreznim obveznicima prema Zakonu o PDV-u, na jednak način primjenjuju sve odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u, koje se primjenjuju i na poslovanje trgovačkih društava i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost samostalno i trajno radi ostvarivanja dobiti.

Za isporuke oporezive PDV-om školske i predškolske ustanove su kao i trgovačka društva dužni voditi

• knjige I-RA i U-RA,

• evidencije za stjecanje dobara iz EU,

• evidencije za stjecanje usluga iz EU,

• evidencije za stjecanje dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH,

• evidencije za tuzemni prijenos porezne obveze te evidencije za uvoz dobara iz trećih zemalja,

• izdavati račune sa svim propisanim elementima, podnositi mjesečne ili tromjesečne PDV Obrasce,

• primjenjivati temeljna pravila za priznavanje pretporeza vodeći računa o posebnostima oporezivih i oslobođenih prometa.

Isporuke predškolskih i školskih ustanova koje su oporezive PDV-om

u okviru gospodarske djelatnosti, s pravom na odbitak pretporeza, smatraju se:

• usluge najma prostora,

• razni tečajevi i radionice,

• komercijalni programi organizacije seminara i konferencija za koje se naplaćuje kotizacija,

• izrada studija i projekata za potrebe drugih korisnika,

• izdavačka djelatnost.

Školske i predškolske ustanove kao mali porezni obveznici

• Školske i predškolske ustanove čiji je ostvareni promet od gospodarske djelatnosti ispod 300.000,00 kn, smatraju se također malim poreznim obveznicima čije su usluge oslobođene PDV-a prema čl. 90.st.2. Zakona o PDV-u, bez prava na odbitka pretporeza, i koje nemaju obvezu upisivanja u registar obveznika PDV-a koji se vodi u PU.

• ALI, iako nisu upisane u registar obveznika PDV-a, jer obavljaju oporezive isporuke u svoti manjoj od 300.000,00 kn, školske i predškolske ustanove, imaju obvezu registrirati se za potrebe PDV-a.

Kada se škola treba registrirati za potrebe PDV-a

► ako nabavljaju dobra iz druge države članice, pri čemu je ukupna vrijednost nabave dobara (bez PDV-a) tijekom tekuće kalendarske godine, veća od 77.000,00 kuna (prag stjecanja) ili u slučaju kada su odustale od praga stjecanja,

►ako nabavljaju trošarinske proizvode ili nova prijevozna sredstva unutar EU, bez obzira na vrijednost nabave,

►ako obavljaju usluge poreznim obveznicima iz druge države članice EU ili poreznim obveznicima iz trećih zemalja, na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze s davatelja na primatelja usluge, što se u engleskom naziva Reverse Charge Mechanism.

► ako primaju usluge od poreznih obveznika iz druge države članice ili iz trećih zemalja na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze, prema kojem su obvezne platiti PDV kao primatelji usluga.

Kako se obavlja registracija za potrebe PDV-a?

• podnošenjem zahtjeva za izdavanjem PDV ID broja PU na propisanom obrascu, 15 dana prije obavljanja transakcija.

• PU donosi rješenje o dodjeli PDV ID broja

HR+ OIB, upis u VIES sustav (baza podataka o registraciji p. obveznika kojima je dodijeljen PDV ID broj)

Datum dodjele PDV ID broja može biti samo onaj dan kada se izdaje rješenje o dodjeli broja.

PDV ID broj važi od datuma dojele i ta se informacija prenosi u VIES sustav, zato je potrebna posebna pažnja pri dodjeli i ukidanju PDV ID broja.

Registracija nerezidenata

P. obveznici iz druge DČ EU, isto imaju obvezu registrirati se za potrebe PDV u RH ako obavljaju:

• Isporuke dobara i usluga na području RH,

• Stjecanje dobara u tuzemstvu

• Premještanje vlastitih dobara iz druge DČ u tuzemstvo

Porezni obveznici kojima je dodijeljen PDV identifikaciji broj, smatraju se mjesečnim obveznicima, što znači da su obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu radi čega se prijave PDV-a podnose mjesečno.

- Elektroničko podnošenje obrazaca - ePorezna

Stjecanje dobara iz EU i obveza obračuna PDV-a

Pri stjecanju dobara iz druge države članice EU, razlikujemo dva slučaja:

1) Ako je škola upisana u registar obveznika PDV-a (dobrovoljno ili po sili zakona radi obavljanja oporezive gospodarske djelatnosti), a nabavlja dobra iz druge države članice EU za koju nabavu je plaćena naknada, obvezna je obračunati PDV na stjecanje dobara, a što je predmet oporezivanja prema čl. 4.st.1.t.2. Zakona o PDV-u.

PDV se obračunava na način da se u prijavi PDV-a, iskazuje obveza za PDV za razdoblje oporezivanja prema datumu fakture, uz istovremeno iskazivanje prava na pretporez u istom obračunskom razdoblju po utvrđenom postotku „pro rate“, koji ovisi o tome za koju svrhu je obavljeno stjecanje – za oporezivu ili za oslobođenu djelatnost.

2) Ako škola nije upisana u registar obveznika PDV-a

a stječe dobra iz druge države članice EU, obveznik je plaćanja PDV-a samo u slučaju stjecanja dobara gdje vrijednost nabave prelazi prag stjecanja koji je propisan u svoti od 77.000,00 kn.

PDV se obračunava na način da se u prijavi PDV-a, iskazuje samo obveza za PDV za razdoblje oporezivanja prema datumu fakture, ali bez prava na pretporez.

Što ako je škola imala stjecanje a nije podnijela zahtjev za dodjelu PDV ID broja?

• Za stjecanje dobara iz EU škole moraju imati PDV ID broj, da bi kao stjecatelji mogli preuzeti poreznu obvezu za stjecanje dobara u RH iz drugih država članica EU.

• Ako škola nije podnijela zahtjev PU za dodjelu PDV ID broja, a imala je stjecanje, tada će dobavljač iz države članice EU, kupcu koji nema PDV identifikacijski broj obračunati PDV svoje države za kojeg je to oporeziva isporuka.

• Međutim, budući je škola imala stjecanje dobara unutar EU, isto je ne oslobađa od obveze obračuna PDV-a po sistemu prijenosa porezne obveze.

Vrijednost praga stjecanja dobara iz drugih država članica

• čl. 5.st.2. Zakona o PDV-u, - propisan je u iznosu od 77.000,00 kn, a predstavlja ukupnu vrijednost nabavljenih dobara od poreznih obveznika iz država članica Europske unije.

Prag stjecanja utvrđuje se za:

- pravne osobe koji nisu porezi obveznici (ministarstva, komore, gradovi, općine),

- male porezne obveznike koji su ostvarili isporuke u vrijednosti do 300.000,00 kn, te

- porezne obveznike koji obavljaju oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza (bolnice, škole i sl).

Do navedenog praga, na stjecanje dobara iz EU plaća se PDV države članice dobavljača

što znači da se PDV uplaćuje u proračun druge države članice.

MEĐUTIM, prelaskom praga stjecanja, pravne osobe koje nisu porezni obveznici, mali porezni obveznici i porezni obveznici koji obavljaju oslobođene isporuke, dužni su zatražiti PDV identifikacijski broj.

Radi dostavljenog PDV identifikacijskog broja, dobavljač iz druge države članice, neće na obavljenu isporuku dobara zaračunati PDV svoje države članice, već stjecatelji, trebaju obračunati i platiti hrvatski PDV na stjecanje dobara, koji se uplaćuje u državni proračun RH.

Što znači odustati od praga stjecanja?

• pravne osobe koje nisu porezni obveznici, mali porezni obveznici i porezni obveznici koji obavljaju oslobođene isporuke, mogu odustati od praga stjecanja, na način da prije prvog stjecanja dobara iz druge države članice podnesu PU pisanu izjavu da odustaju od praga stjecanja i time se obvezuju na rok od dvije kalendarske godine.

• U tom slučaju trebaju već od prvog stjecanja dobara, obračunati i platiti hrvatski PDV na stečena dobra, na koja im neće biti obračunan PDV druge države članice.

Ako nabava dobara prelazi prag stjecanja ili se od praga stjecanja odustaje

tada je stjecanje oporezivo u RH.

• Ali, u slučaju ako nabava ne prelazi prag stjecanja, tada su isporuke dobara oporezive u državi porijekla odnosno u državi iz koje kreće prijevoz ili otprema.

Porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, ne utvrđuju prag stjecanja, već imaju obvezu od prvog stjecanja dobara od poreznog obveznika iz druge države članice EU, obračunati hrvatski PDV na stjecanje.

Primjer stjecanja dobara iz EU glazbene škole koja je upisan u registar obveznika PDV-a

• Glazbena škola Ferdo Livadić iz Samobora koja je upisana u registar

obveznika PDV-a, nabavlja 4.3. 2019. godine, glazbeni instrument iz Austrije po cijeni od 12.000 EURA.

• Od PU zatražila je PDV identifikacijski broj, 15 dana prije obavljenog stjecanja te ga dostavila svom dobavljaču iz Austrije.

• Za dobavljača iz Austrije, dostavljeni PDV identifikaciji broj znači da se radi o isporuci dobara u drugu državu članicu EU, koja je oslobođena PDV-a, dok glazbena škola kao stjecatelj ima obvezu obračunati hrvatski PDV na stjecanje dobara iz EU.

• Međutim, osim obveze za PDV, glazbena škola za navedeno stjecanje ima pravo i na odbitak pretporeza po utvrđenoj pro rati od 15%, jer se glazbeni instrument osim za nastavu glazbenog, koristi i za komercijalne potrebe. Prema čl. 62. st.2. Zakona te 138. Pravilnika, u slučaju obavljanja oporezivih i oslobođenih isporuka unutar poduzetničke djelatnosti, pravo na odbitak pretporeza utvrđuje se na temelju pro rate.

Izračun PDV-a kojeg treba platiti na stjecanje

• srednji tečaj HNB na datum fakture, a koji za EUR na dan 4.3.2019. iznosi 7,425 kn

• Obveza za PDV po navedenom stjecanju iznosi: 1.200 EURA x 7,425 kn = 8.910,00 kn x 25% = 2.227,50 kn, a upisuje se u PDV obrazac za ožujak pod II. Oporezive transakcije ukupno, redak 7. stjecanje dobara unutar EU po stopi od 25%.

• Glazbena škola ima istovremeno pravo i na odbitak pretporeza po utvrđenoj pro rati od 15%, što iznosi 334,12 kn (2.227,50 kn x 15% = 334,12 kn), a što se u PDV obrascu iskazuje pod III. Obračunati pretporez ukupno, redak 7. pretporez od stjecanja dobara unutar EU po stopi od 25%.

• Obvezu po PDV obrascu za ožujak 2019. godine koja je utvrđena u svoti od 1.893,38 kn, (2.227,50 – 334,12 = 1.893,38 kn), treba platiti do kraja travnja 2019. godine.

• Osim dostave elektroničkim putem PDV obrasca za ožujak 2019., do 20. travnja 2019. godine, treba dostaviti i prijavu za stjecanje dobara i usluga iz drugih država članica EU ili obrazac PDV-S, u kojem se iskazuje kod države isporučitelja, PDV identifikacijski broj isporučitelja te vrijednost stečenih dobara u kunama.

Stjecanja dobara iz EU do praga stjecanja

• Visokoškolska ustanova Magistra vite iz Zagreba, koja nije

upisana u registar obveznika PDV-a, nabavlja računala iz Njemačke u vrijednosti od 40.000,00 kn. Budući navedenom nabavkom visokoškolska ustanova nije prešla prag stjecanja od 77.000,00 kn po osnovi nabave računala unutar EU, ne treba joj PDV identifikacijski broj, kojeg nije ni dostavila isporučitelju iz Njemačke.

• Isporučitelj dobara iz Njemačke koji nema PDV identifikacijski broj od svog kupca, mora zaračunati njemački PDV na isporuku računala, a u tom slučaju visokoškolska ustanova kao kupac u drugoj državi članici, nema obvezu obračuna PDV-a na stjecanje, te ne podnosi obrasce PDV i PDV-S.

ako bi Visokoškolska ustanova, u tekućoj ili prethodnoj kalendarskoj godini imala nabavu iz drugih DČ EU u vrijednosti koja prelazi prag stjecanja od 77.000,00 kn, tada bi se prije onog stjecanja dobara čijom će ukupnom vrijednosti premašiti navedeni iznos, trebala: - registrirati za potrebe PDV-a (neovisno što nije

upisana u registar obveznika PDV-a), te zatražiti PDV ID broj, temeljem kojeg se određuje kao stjecatelj koji preuzima poreznu obvezu za stjecanje dobara u RH.

- Radi dostavljenog PDV ID broja, dobavljač iz Njemačke neće zaračunati PDV svoje države, već će Visokoškolska ustanova, obračunati i platiti hrvatski PDV na stečena dobra.

Obveza obračuna PDV-a na primljene usluge iz EU

• Školske i predškolske ustanove kao proračunski korisnici, neovisno jesu li upisane u registar obveznika PDV-a ili se smatraju malim poreznim obveznicima, postaju porezni obveznici koji trebaju obračunati PDV kada primaju usluge za koje je propisan prijenos porezne obveze ili reverse charge mehanizam.

• čl. 75.st.1. točka 6. Zakona o PDV-u, PDV mora plaćati svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz čl. 17.st.1. Zakona, ako te usluge obavlja porezni obveznik (uključivo i mali porezni obveznik) koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.

• čl. 133.st.3. Pravilnika, - porezni obveznik koji prema čl. 75.st.1.točki 6. te čl. 75.st.2. i 3. Zakona treba platiti PDV na primljene isporuke, ima pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a za te isporuke.

Za usluge za koje je propisano mjesto oporezivanja prema sjedištu primatelja usluge

• škole kao primatelji usluge od inozemnog poreznog obveznika koji prenosi poreznu obvezu, postaju obveznici plaćanja PDV-a na primjene usluge.

- Obveza PDV-a na usluge stranog poreznog obveznika, iskazuje se u PDV obrascu, a istovremeno i pravo na pretporez ako je škola upisana u registar obveznika PDV-a i ako se radi o usluzi za koju postoji pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, ili se pretporez može razmjerno odbiti prema utvrđenoj pro rati, ako se usluga koristi i za oslobođenu i za oporezivu djelatnost.

OBRAČUN PDV-A NA ISPLATU HONORARA FIZIČKIM OSOBAMA IZ INOZEMSTVA

OPĆE NAČELO O OPOREZIVANJU USLUGA

Ako su usluge obavljene drugom poreznom obvezniku:

• B2B usluge (bussiness to bussiness) – mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto sjedišta primatelja usluge, a što se odnosi i na male porezne obveznike.

• Ako su usluge obavljene osobi koja nije porezni obveznik:

B2C usluge (bussiness to consumers) – mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto u kojem porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište, što znači da se usluge oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika koji je obavio uslugu.

Opće načelo o oporezivanju usluga

• odnosi se na primljene usluge koje su hrvatskim poreznim obveznicima koji su upisani u registar obveznika PDV-a i obveznicima koji su registrirani za potrebe PDV-a, obavili porezni obveznici iz drugih država članica EU te iz trećih zemalja, kao i na usluge koje su hrvatski porezni obveznici obavili primateljima u drugim državama članicama EU te trećim zemljama.

• IZNIMNO, izuzeci od osnovnog načela određivanja mjesta obavljanja usluga (usluge vezane uz nekretninu, koje se oporezuju gdje se nekretnina nalazi, usluge pristupa kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstvenim, obrazovnim, zabavnim i sličnim događanjima, koje se oporezuju tamo gdje se događanja stvarno i odvijaju, i dr. ).

Ključan faktor za određivanje mjesta obavljanja usluga

• Vrsta usluge koja se obavlja → po općem načelu ili prema izuzecima,

• Porezni status sudionika – pružatelja i primatelja usluga → jesu li upisani u registar obveznika PDV-a te registrirani za potrebe PDV-a, ili su usluge obavljene osobi koja nije porezni obveznik,

• Sjedište pružatelja i primatelja usluga

Odredbe Zakona o PDV-u koje propisuju obvezu obračuna PDV-a na primljene usluge iz EU

• čl. 75.st.1. točka 6. Zakona o PDV-u PDV mora plaćati

svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz čl. 17.st.1. Zakona, ako te usluge obavlja porezni obveznik (uključivo i mali porezni obveznik) koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.

• Između ostalih usluga, ova zakonska odredba odnosi se i na usluge koje su obavljene po osnovi ugovora o djelu ili autorskih honorara (za održana predavanja, pisana djela, objavu članaka, umjetničkih usluga) u slučaju kada ih obavljaju fizičke osobe bez registrirane djelatnosti kao slobodno zanimanje.

Obveznici obračuna PDV-a na primljene usluge iz inozemstva koje se oporezuju po osnovnom

načelu

• Porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a

• Mali porezni obveznici čija je vrijednost isporuka u prošloj i tekućoj godini manja od 300.000,00 kn

• Proračunski korisnici i neprofitne organizacija koje obavljaju isporuke od javnog interesa, a koje su prema čl. 39. Zakona o PDV-u oslobođene PDV-a a bez prava na odbitak pretporeza

• osobe koje se ne smatraju poreznim obveznikom prema čl. 6. Zakona o PDV-u (javnopravna tijela), ali su radi transakcija s EU registrirani za potrebe PDV-a, u kojem slučaju im se dodjeljuje PDV identifikacijski broj, a kojeg trebaju koristiti i za obračun PDV-a na primljene usluge iz inozemstva.

Kada se radi o uslugama za koje je propisano mjesto oporezivanja prema sjedištu primatelja usluge

• škole kao primatelji usluge od inozemnog poreznog obveznika koji prenosi poreznu obvezu, postaju obveznici plaćanja PDV-a na primjene usluge.

• Utvrđena obveza PDV-a na usluge stranog poreznog obveznika, iskazuje se u PDV obrascu, a istovremeno i pravo na pretporez ako je škola upisana u registar obveznika PDV-a, i radi se o usluzi za koju postoji pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, ili se pretporez može razmjerno odbiti prema utvrđenoj pro rati, ako se usluga koristi i za oslobođenu i za oporezivu djelatnost.

Primjer usluge koja se oporezuje prema primatelju usluge

• Škola je pretplaćena na korištenje usluge on line pristupa stručnoj literaturi,

• radi se o elektroničkim uslugama za koje je propisano da se oporezuju prema primatelju usluge.

• škola kao primatelj takve usluge obvezna je obračunati PDV i iskazati kao obvezu u PDV obrascu

• pravo na korištenje pretporeza ovisi o tome, je li se usluga on line pristupa stručnoj literaturi koristi za oslobođenu djelatnost, kada se pretporez ne može priznati ili za oporezivu djelatnost, kada škola ostvaruje pravo na pretporez.

Porezne evidencije za primljene usluge iz inozemstva

• čl. 163.st.4. Pravilnika o PDV-u,

• porezni obveznici koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, a obvezni su na usluge primljene iz inozemstva obračunati PDV, dužni su voditi posebnu evidenciju o primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice EU kao i u treće zemlje.

• Obveza obračuna PDV-a na primljene usluge iz EU, iskazuje se u obrascu PDV-a, te u prijavi za stjecanje dobara i usluga iz drugih država članica EU – na obrascu PDV-S.

• PDV i PDV-S podnose se elektronički do 20-tog u mjesecu za protekli mjesec, a porez se plaća do kraja mjeseca za protekli mjesec.

• obveza obračuna PDV-a postoji i u slučaju primanja usluga od poreznih obveznika iz trećih zemalja

ALI primatelj usluge ne mora imati PDV identifikacijski broj i ne podnosi se prijava za stjecanje na obrascu PDV-S.

Iskazivanje obveze obračuna PDV-a na primljene usluge iz EU u obrascu PDV

• kod usluga koje porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici obavi tuzemnom poreznom obvezniku, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje, istekom razdoblja oporezivanja u kojem su usluge obavljene.

• ako je usluga obavljena 12. ožujka 2019. godine, obveza obračuna PDV-a tuzemnom poreznom obvezniku nastaje za mjesec ožujak te se iskazuje u obrascu PDV-a za ožujak 2019. godine koji se elektronički podnosi Poreznoj upravi do 20. travnja 2019. godine pri čemu je utvrđenu obvezu PDV-a potrebno uplatiti do kraja travnja 2019. godine.

• Uz obrazac PDV, do 20-tog u mjesecu za prethodni mjesec, obvezno se dostavlja i prijava za stjecanje na obrascu PDV–S. Obrazac PDV-S dostavlja se samo za ono razdoblje oporezivanja u kojem su primljene usluge s prijenosom porezne obveze, koje je obavio porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici.

Iskazivanje u PDV obrascu - obveze

Iskazivanje u PDV obrascu – pravo na pretporez

Porezna osnovica

• za obračun PDV-a na primljene usluge od poreznih obveznika iz inozemstva, je

► naknada za primljenu uslugu, odnosno bruto iznos naknade.

U slučaju ugovora za koji je propisana obveza obračuna doprinosa i poreza na dohodak po odbitku, od bruto naknade se zatim obračunavaju doprinosi i porez na dohodak.

Primjer: obračun PDV-a na autorski honorar poreznog obveznika sa sjedištem u inozemstvu

• Škola nije upisana u registar obveznika PDV-a, sklopila je ugovor o autorskom honoraru s profesorom iz druge države članice EU da 4.3.2019. održi predavanje koje nije u okviru redovne nastave i koje nije utvrđeno nastavnim programom, već je za potrebe oporezive djelatnosti škole.

• ugovoren je bruto honorar u svoti od 1.000 Eura.

• Budući se radi o predavanju koje nije utvrđeno nastavnim programom, škola na primjenu uslugu iz EU ima obvezu obračunati i platiti PDV, po stopi od 25%.

• Ali, održano predavanje profesora je za potrebe oporezive djelatnosti škole, radi čega u istom obračunskom razdoblju postoji i razmjerno pravo na odbitak pretporeza prema utvrđenoj pro-rati od 12%.

Primjer: predavanje u okviru redovne nastave

• Održano je predavanje profesora iz druge države članice EU, u okviru redovne nastave, koja je utvrđena nastavnim planovima i programom, verificiranim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

• Radi se o primljenoj usluzi iz EU koja je oslobođena PDV-a prema čl. 39.st.1.točka j) Zakona o PDV-u,

radi čega škola ne bi imala obvezu obračuna PDV-a na primljenu uslugu.

Obračun poreza i doprinosa na autorski honorar poreznog obveznika sa sjedištem u

inozemstvu • Svi nerezidenti koji u RH ostvaruju primitak po osnovi drugog

dohotka (autorskog honorara i ugovora o djelu), moraju imati OIB, a radi obračuna doprinosa te poreza na drugi dohodak. Zahtjev za dodjelu OIB-a nerezidentu podnosi isplatitelj drugog dohotka koji je u ovom slučaju opunomoćenik nerezidenta.

• Obračun poreza na dohodak na primitke nerezidenata, ovisi o tome je li RH s državom rezidentnosti poreznog obveznika sklopila:

Međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji su po pravnoj snazi iznad tuzemnog zakonodavstva.

►Ako je RH sklopila Međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom rezidentnosti primatelja drugog dohotka, • tada je isplatitelj obvezan primijeniti odredbe tog

ugovora, uz posjedovanje dokaza o rezidentnosti primatelja.

►Ako RH nema u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom s državom rezidentnosti primatelja drugog dohotka,

●tada se primjenjuju samo odredbe tuzemnih poreznih propisa, što znači da je isplatitelj obvezan obračunati predujam poreza na dohodak prema hrvatskim propisima.

Međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju

Kako isplatitelj ne bi obračunao doprinose na autorski honorar, nerezident je obvezan pribaviti sljedeće potvrde:

• Potvrda A1 (o socijalnom osiguranju za države članice EU-a i Island, Norvešku, Lihtenštajn i Švicarsku),

• Potvrda o socijalnom osiguranju osobe (iz države s kojom RH primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju).

Nerezidenti navedene potvrde moraju izvaditi u svojim državama, u nadležnim institucijama za njihovo izdavanje, pri čemu na dan isplate primitka potvrda ne smije biti starija od šest mjeseci.

ZAKLJUČNO • kada je školi kao proračunskom korisniku obavljena usluga

koja se oporezuje po općem načelu, stranog autora ili neke druge osobe koje usluge obavljaju prema sklopljenom ugovoru o djelu,

• škola je obvezna na bruto naknadu koju isplaćuje autoru obračunati PDV.

• Ovisno o primjeni Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, na autorske ugovore ili ugovore o djelu nerezidenata postoji i obveza obračuna poreza na dohodak po odbitku na ostvareni drugi dohodak, te obveza obračuna doprinosa, ako nerezident nije pribavio potvrde da u državi čiji je rezidenti ima uređen status u obveznom osiguranju.

HVALA NA POZORNOSTI

.