motivacija učenika u nastavi
TRANSCRIPT
Motivacija učenika u nastavi
Koraljka Cvrk Sajko, prof. Stručni suradnik - psiholog
OŠ Retkovec, Zagreb
Tri su glavna pitanja:
Što je motivacija?
Kako motivirati druge i sebe na veće zalaganje?
Kako organizirati nastavu da se omogući zadovoljavanje temeljnih ljudskih potreba?
Što je motivacija?Skup unutarnjih faktora i procesa koji usmjeravaju čovjekovo ponašanje na
neku aktivnost prema određenom cilju, određujući mu intenzitet i trajanje.
Ti unutarnji procesi mogu biti različite potrebe, porivi, težnje, želje = MOTIVI
...traganje za nečim što nam nedostaje, potrebno nam je, ili za nečim što želimo održati, odnosno težnja da se zadovolje
potrebe (prirodne ili stečene)
Definicije, ukratko:
MOTIVACIJA = procesi koji pokreću aktivnosti da bi se
postigao neki cilj
MOTIV = unutrašnji činitelj koji pokreće i usmjerava ljudske aktivnosti
MOTIVATOR = realni objekt ili pojava koji pokreću proces
motivacije
Elementi motivacije:
SMJER: Što nastojim?
INTENZITET: Koliko jako se trudim?
TRAJANJE: Koliko dugo ustrajem u tome?
Kako mjerimo motivaciju?
INDIREKTNO:
Projektivnim psihološkim mjernim instrumentima
Opažanjem ponašanja: zalaganje ustrajnost odabir zadataka rezulati koji se postižu mentalno stanje zadovoljstva/nezadovoljstva
Kako saznati što motivira pojedinca?
O specifičnim potrebama i željama pojedinog djeteta možemo zaključivati promatrajući njegovo ponašanje i stabilne osobine te upoznajući životne okolnosti u kojima odrasta
O ciljevima osobe možemo više saznati promatrajući što postiže svojim ponašanjem
Motivacijski ciklus
MOTIVMOTIVnezadovoljena nezadovoljena
potrebapotreba
PONAŠANJEPONAŠANJEUSMJERENO USMJERENO
CILJUCILJU
CILJCILJzadovoljenazadovoljena
potrebapotreba
ŽELJE
FRUSTRACIJA
prepreke
Što je motivacija za učenje?
OPĆA: težnja za usvajanjem znanja i vještina u različitim situacijama učenja
SPECIFIČNA: težnja za usvajanjem znanja i vještina u određenom području
Želimo ih "pokrenuti" na aktivno učenje i sudjelovanje
KAKO?KAKO?
Što učitelj treba znati da bi uspješno motivirao učenika za nastavu? teorijska i praktična znanja o motivaciji kao
fenomenu i motivacijskim procesima upoznati učenika
da bismo saznali što ga motivira primjenjivati prikladne motivatore
zadaci, ciljevi, nagrade, socijalni odnosi... biti primjeren model ponašanja učenicima efikasno davati povratne informacije pratiti efekte motiviranja
i zamjenjivati nedjelotvorne djelotvornima
Teorije motivacije SADRŽAJNE: objašnjavaju ŠTO čovjeka
motivira
Maslow: Teorija hijerarhije potreba Alderfer: ERG (hrv. EPR) teorija potreba Hertzberg: Dvofaktorska teorija Atkinson, McClelland: Motiv za postignućem Korman: Teorija konzistentnosti (samopoštovanja)
PROCESNE: objašnjavaju KAKO dolazi do odluke u motivacijskom procesu (ciklusu)
Locke i Latham: Teorija postavljanja ciljeva Adams: Teorija pravednosti Skiner: Teorija potkrepljenja
A. H. Maslow (1970): Teorija hijerarhije potreba Obilježje je ljudi da uvijek nečem teže,
svaki pojedinac ima neke osobne životne ciljeve čije postizanje djeluje kao nagrada i izaziva osjećaj zadovoljstva
Međutim, to stanje je kratkotrajno, ubrzo novi ciljevi zamjenjuju ostvarene, i to prema hijerarhiji motiva ili potreba: tek kada su zadovoljene najprioritetnije potrebe (na nižim razinama hijerarhije), u svijesti pojedinca se javljaju potrebe iz više razine
Maslow: Hijerarhija potreba
FIZIOLOŠKE POTREBE
SIGURNOST
SOCIJALNEPOTREBE
SAMOPOŠTOVANJE
SAMOAKTUALIZACIJA
Potrebe i načini zadovoljenja: FIZIOLOŠKE
POTREBE
SIGURNOST
SOCIJALNE POTREBE
obitelj, rekreacijske aktivnosti, ugodni radni uvjeti (obrok, odmori, toplina, osvjetljenje), dovoljno slobodnog vremena
dobra školska klima, minimalizacija rizika, povjerenje, stav učitelja
timski rad, suradničko učenje, mogućnosti socijalne interakcije
Potrebe i načini zadovoljenja: SAMOPOŠTOVANJE
SAMOAKTUALIZACIJA
javno priznanje, pozitivno potkrjepljenje (pohvalom, ocjenom), davanje važnih zaduženja (npr. projekti)
mogućnost potvrđivanja kreativnosti i sposobnosti, motiviranje postignućem, rad na visoko zahtjevnim, izazovnim zadacima, participiranje u postavljanju ciljeva i odlučivanju, profesionalno usmjeravanje
Hijerarhija potreba i zadovoljstvo
Što su potrebe pojedinca više u toj hijerarhiji, veća je i razina njegova psihološkog zdravlja
Osobe koje zadovoljavaju potrebe na dvije najviše razine, potrebe samopoštovanja i samoaktualizacije, najmotiviranije su i najproduktivnije u radu
Alderfer (1972): ERG teorija (EPR)
EEgzistencijalne potrebe Potrebe pripadnosti (Relatedness)
suradnja, prijateljstvo Potrebe rasta i razvoja na svim
razinama (Growth) kreativnost, razvoj potencijala
Zadovoljenje jedne traži zadovoljenje drugih potreba, nisu u hijerarhijskom odnosu - moguće je "preskakanje", ali i istovremeno djelovanje više potreba
Nemogućnost zadovoljenja viših potreba vodi intenzivnijem zadovoljavanju nižih potreba
Hertzberg (1959): Dvofaktorska teorija radne motivacije Motivatori i demotivatori su uzajamno nezavisni
MOTIVATORI vezani za sadržaj posla i njihovo prisustvo dovodi do
zadovoljstva razvoj, izazov, poticaj, samostalnost, odgovornost,
raznolikost, zanimljivost, postignuće i uspjeh
DEMOTIVATORI vezani za okolinske uvjete i njihovo odsustvo dovodi
do nezadovoljstva nagrade, sigurnost, raspored, materijalni uvjeti,
odnosi u razredu, školska klima
I još neke osobine i crte ličnosti
važne za motivaciju: Motiv za postignućem Samopoštovanje Pesimizam Depesivnost Naučena bespomoćnost
Murray (1938): Motiv za postignućem McClelland (1969): tendencija pojedinca da
se natječe sa standardima uspješnosti koje smatra vrijednim i društveno značajnim
To je individualna predispozicija da se teži uspjehu, nastojanje da se što brže i bolje postigne nešto što je teško (objašnjenje: marljivost naučena u obitelji nagrađivanjem postignuća)
Atkinson (1978): Model za predviđanje ponašanja:AKTIVNOST OSOBE = RAZINA MOP-a
x OČEKIVANJA (vjera u uspjeh) x PRIVLAČNOST CILJA
Uz tendenciju za postizanje uspjeha prisutan je i strah od neuspjeha
Neke karakteristike osoba s visokim motivom za postignuće: Imaju snažnu želju za uspjehom - ustraju i
kontinuirano rade, više "gledaju" u budućnost Preferiraju zadatke u kojima su osobno
odgovorni za uspjeh u rješavanju problema (znaju biti nezadovoljni u timskom radu)
Vole blago i mirno okruženje na koje mogu utjecati
Potrebna im je točna i kontinuirana povratna informacija o napretku u onom što rade
Postavljaju si ciljeve koji su izazovni ali realistični (osobe s niskim MOP-om biraju ili izrazito lagane ili izrazito teške zadatke - izbjegavanje neuspjeha)
Implikacije za nastavu:
Osigurajte djeci s visokim motivom za postignuće najbolje uvjete i imat ćete najbolje učenike
Osigurajte svakom djetetu tijekom školovanja mogućnost da doživi određenu dozu uspjeha u svim fazama učenja
Potičite i usmjeravajte učenike na definiranje i postavljanje standarda uspješnosti
Samopoštovanje
= procjena vlastite vrijednosti
W. James (1890): Samopoštovanje = USPJEH / OČEKIVANJE
Korman (1976): Teorija konzistentnosti ljudi djeluju u skladu s razinom vlastitog
samopoštovanja (samoispunjavajuće proročanstvo)
Učenik visokog samopoštovanja:
Uporniji je, samopouzdaniji, nezavisniji, kreativniji, fleksibilniji, imaginativniji
Prihvaća odgovornost za svoj uspjeh, vjeruje da je sam odgovoran za svoju budućnost
Ima stabilne ciljeve i jasne ideje o budućem zanimanju
Općenito je značajno više usmjeren na obrazovne ciljeve
Ima veći broj dugoročnih ciljeva Postaju još produktivniji kada su
"prenagrađeni" za svoju aktivnost
Učenik s niskim samopoštovanjem:
Manje je uporan, kada pogriješi, lakše odustaje
Smatra da njegova budućnost ovisi o vanjskim okolnostima
Nema ideju o tome što bi radio kada završi školu
Ima vrlo nestabilne ciljeve Zadaje si manje od onoga što je sposoban
učiniti Kada je za svoj rad "prenagrađen", postaje
manje produktivan! - štetnost "poklanjanja" ocjena
Pesimizam, depresivnost, naučena bespomoćnost Pesimizam
"Zašto bih učila kada ću ionako dobiti lošu ocjenu?"; djeluje na stav prema učenju
Depesivnost Stanje smanjene psihofizičke aktivnosti u kom
prevladavaju osjećaji tuge, bezvoljnosti i obeshrabrenosti te otežano i usporeno mišljenje
Naučena bespomoćnost Kod opetovanih doživljaja neuspjeha osoba
počinje vjerovati da nema sposobosti niti mogućnost kontrole i potpuno odustaje od ostvarivanja ciljeva
VAŽNO UOČITI NA VRIJEME I POTRAŽITI STRUČNU POMOĆ
A ne smijemo zaboraviti niti SPOSOBNOSTI, jer:
MOTIVACIJA ZA RAD =
SPOSOBNOSTIRADNIUVJETI
MOTIVACIJAX X
Procesne teorije motivacije
Govore o procesima donošenja odluke da u nekoj situaciji nešto učinimo, sve u osnovi imaju četiri postavke (Lawler, 1976):
Ljudi imaju različite sklonosti prema različitim ciljevima
Kod odlučivanja o određenom ponašanju vrše procjenu
Kod izbora ponašanja imaju očekivanja o nagradi za odabrano ponašanje (važna je osobna procjena važnosti i privlačnosti nagrade - tada je zalaganje najveće)
Motivacija za neko ponašanje rezultat je osobnih očekivanja i sklonosti (teorija očekivanja)
Locke i Latham (1990,2000): Teorija postavljanja ciljeva
Ciljevi usmjeravaju djelatnost, mobiliziraju energiju i motiviraju pojedinca
kad su dobro postavljeni djeluju kao motivatori Istraživanja ove teorije potvrđuju utjecaj
postavljanja ciljeva na povećanje učinka
Cilj treba biti: Jasno definiran Dovoljno težak da bude izazovan ali
dostižan Svi trebaju biti uključeni u definiranje cilja Potrebno je osigurati povratnu informaciju o
razini učinka
Uspjeh se postiže kada su ciljevi SMART (engl. pametni): Specifični Mjerljivi Teški ali dostižni (Attainable) Relevantni Vremenski ograničeni (Time bound)
Hackman i Oldham: Karakteristike posla kao motivatori Pet dimenzija koje povećavaju efikasnost:
Raznovrsnost zadataka Identitet zadataka Značaj zadataka Autonomija izvršavanja Povratna informacija
Kritična psihološka stanja do kojih dovode dimenzije posla: Shvaćanje smisla i ozbiljnosti zadatka Osjećaj odgovornosti Svijest o vlastitim sposobnostima
Adams: Teorija pravednosti
Važan je sklad uloženog i dobivenog: čovjek procjenjuje svoje ulaganje i nagradu u odnosu na omjer ulaganja i nagrade koje dobivaju drugi za istu aktivnost
Nivo motivacije i zadovoljstva određen je s time u kojoj mjeri mislimo da smo tretirani pravedno u odnosu na druge
Motivacija se smanjuje kada percipiramo naše omjere lošijima od omjera drugih manje zalaganje, otezanje s učenjem,
kašnjenje s izvršavanjem obaveza, izostanci
Teorije potkrepljenja
Skinner: NAGRADA, pozitivno potkrepljenje, je sve što rezultira češćim ili bržim javljanjem željenog ponašanja - motivira na učenje i povećanje napora
Nagrade u školskoj situaciji: Osjećaj kompetentnosti (zadovoljstvo zbog
mogućnosti da se savlada zadatak) Osjećaj zadovoljstva zbog postignutog rezultata Užitak u samoj aktivnosti (unutarnja motivacija) Socijalno odobravanje, pohvala Nagradna aktivnost Materijalne nagrade
Teorije potkrepljenja
KAZNA, negativno potkrepljenje, je posljedica ponašanja koja dovodi do rjeđeg javljanja ili nestajanja tog ponašanja
U školi: prijekor, isključenje ("time-out") Ako se pravilno i umjereno primjenjuje (odn.
da je specifična, dosljedna, intenzivna i uz mogućnost da poželjno ponašanje bude nagrađeno) može biti djelotvorna za dokidanje nepoželjnog ponašanja, ali NIJE MOTIVATOR za pojavu poželjnog
Također je upitne djelotvornosti jer učestala primjena može potaknuti bijeg iz situacije (stvaran - markiranje ili simboličan - sanjarenje) i agresiju
Situacijske okolnosti u kojima motivacija učenika osjetno pada:Prema istraživanju Havelke i Andrejevića
(1979):
Vezano uz karakteristike zadatka: kada su zadaci složeni i teški, dugotrajni i potpuno
novi, laki i poznati tijekom provjere znanja i ponavljanje gradiva
Vezano za način rada: tijekom individualnog rada, čekanja na zadatak,
praćenja rada drugog učenika, tijekom dugotrajnog izlaganja učitelja
Ovisno o trenutnim okolnostima: prilikom dolaska posjetitelja, promjene učionice,
približavanja kraja sata, pred blagdane
Razmislite o svom sadašnjem poslu ili vrsti posla koju biste željeli.
Odlučite koji je od sljedećih poslovnih činitelja za vas najvažniji.
________ Napredovanje (mogućnost promaknuća) ________ Plaća (prihod primljen za rad) ________ Ostale pogodnosti (dužina godišnjeg odmora, osiguranje, objekti za rekreaciju) ________ Raspored rada (broj radnih sati, početak radnog vremena) ________ Položaj (zemljopisno područje: srednja Hrvatska, Istra, Dalmacija, Slavonija ...) ________ Nadzornik (objektivan, utjecajan šef) ________ Povratna informacija (dobivanje brze i točne povratne inform. o radnom učinku) ________ Sigurnost (stalan posao, jamstvo za budućnost) ________ Izazov (zanimljiv i poticajan posao) ________ Radni uvjeti (udobna i čista radna okolina) ________ Suradnici (kolege koji su prijateljski raspoloženi, zanimljivi) ________ Organizacija (rad za kompaniju kojom se ponosite) ________ Odgovornost (odgovornost za izvršenje važnog posla) ________ Mogućnost usavršavanja i razvoja (u samoj organizaciji ili kroz vanjske izvore)
Praktične implikacije teorija: da bismo motivirali učenike moramo... i sami biti motivirani
Može li nemotivirana osoba biti dobar motivator?
razvijati vlastiti motivirajući stil ponašanja koristiti različite motivatore:
unaprjeđenjem socijalnih odnosa i timskog rada mijenjenjem karakteristika nastavnog procesa mijenjanjem načina nagrađivanja mijenjanjem karakteristika zadataka, učiniti ih
raznolikima, zanimljivima i primjerenima
Motiviran učenik:
Zna svrhu i cilj onoga što radi Uviđa dublji smisao, važnost i povezanost
onoga što uči sa stvarnim životom Kroz nastavu upoznaje, razvija i uči iskoristiti
svoje potencijale U razredu i školi se osjeća sigurno i prihvaćeno Savladava zadatke koji su za njega izazovni,
zanimljivi, teški ali ostvarivi (diferencirana nastava, zadaci primjereni sposobnostima učenika)
Uči u stvaralačkom ozračju Vidi trud koji učitelj ulaže u nastavu Potiče ga se na samoprocjenu i pohvaljuje za
trud
Motiviran učenik:
Aktivno se uključuje u proces donošenja odluka i ima određenu mogućnost izbora (odabir projektnih zadataka, ocjenjivanje)
Natječe se sa samim sobom Često dobiva povratnu informaciju o svom
učinku i napredovanju (ocjene, komentari) Doživljava ocjene pravednima za sve učenike i
odnos učitelja ravnopravan prema svima Osjeća da učitelj voli predmet kojem ga
podučava i da mu je stalo do uspjeha učenika Uvažavan je kao osoba, može izreći svoje
mišljenje
Učitelj koji motivira:
...sve na prethodna dva slajda + Pravedan je i nema "miljenike" Pokazuje interes i razumijevanje za učenike
poštujući njihovu osobnost Otvoren je za nove ideje Izbjegava monotoniju u nastavi Svjesno gradi emocionalnu klimu u svom
razredu Pristupa učenicima s toplinom Nije autoritativan niti plašljiv Oduševljava se svojim predmetom i želi to
oduševljenje prenijeti na učenike
LITERATURA
1. Fulgosi, A.: Psihologija ličnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1990
2. Kolesarić i sur. Uvod u psihologiju, GZH, Bjelovar, 1991
3. Lacković-Grgin, K.: Samopoimanje mladih, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1994
4. Miljković, D. i Rijavec, M.: Vodič za preživljavanje u školi, IEP, Zagreb, 2003
5. Rheinberg, Falco: Motivacija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004
6. Seligman, M.: Optimistično dijete, IEP, Zagreb, 2005
7. Vasta, R. i sur.: Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997