mpp zavrsni

Download Mpp Zavrsni

Post on 13-Sep-2015

260 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

hej drugari

TRANSCRIPT

23. Pojam meunarodne sudske nadlenosti24. Vrste sudske nadlenosti u MPP-u25. Opta meunarodna sudska nadlenost26. Posebna meunarodna sudska nadlenost27. Iskljuiva sudska nadlenost28. Konkurentna sudska nadlenost29. Prorogaciona sudska nadlenost30. Meunarodna litispendencija31. Parnina sposobnost stranaca, Cautio judicatum solvi i besplatna sudska pomo32. Meunarodna pravna pomo33. Dostavljanje34. Izvoenje dokaza po zamolnicama35. Priznanje i izvrenje stranih sudskih odluka (pojam)36. Sistemi priznanja i izvrenja stranih sudskih odluka37. Uslovi za priznanje i izvrenje stranih sudskih odluka po naem pravu38. Meunarodna nadlenost suda koji je donio odluku kao uslov za priznanje stranesudske odluke39. Potovanje prava odbrane kao uslov za priznanje strane sudske odluke40. Pojam i vrste spoljnotrgovinskih arbitraa (STA)41. Arbitrana klauzula i arbitrani sporazum42. Postupak pred STA43. Primjena materijalnog prava pred STA44. Uslovi za priznanje i izvrenje stranih arbitranih odluka45. Ponitaj strane arbitrane odluke46. Dravljanstvo kao odluujua injenica (taka vezivanja)47. Prebivalite kao odluujua injenica48. Uobiajeno boravite kao odluujua injenica49. Mjesto nalaenja stvari kao odluujua injenica50. Forma pravnog posla kao odluujua injenica51. Princip najtjenje povezanosti kao odluujua injnica52. Autonomija volje stranaka kao odluujua injenica53. Mjerodavno pravo za statusne odnose fizikih lica54. Mjerodavno pravo za statusne odnose pravnih lica55. Mjerodavno pravo za materijalne uslove za zakljuenje braka56. Mjerodavno pravo za formu braka57. Diplomatsko-konzularni brakovi58. Mjerodavno pravo za nevanost braka59. Mjerodavno pravo za razvod braka60. Mjerodavno pravo za dejstva braka61. Mjerodavno pravo za nasljednopravne odnose62. Mjerodavno pravo za zakonsko nasljeivanje63. Mjerodavno pravo za testamentalno nasljeivanje64. Mjerodavno pravo za formu testamenta65. Mjerodavno pravo za nepokretnosti66. Mjerodavno pravo za pokretne stvari (osnovno i alterativna reenja)67. Mjerodavno pravo za stvari u tranzitu68. Mjerodavno pravo za osnovna sredstva prevoza69. Autonomija volje kod ugovornih odnosa (pojam i znaaj)70. Granice autonomije volje stranaka71. Pitanje koneksiteta i vremena korienja autonomije volje72. Vrste autonomije volje stranaka73. Odluujue injenice za ugovorne odnose u odsustvu autonomije volje74. Uobiajeno boravite dunika karakteristine obaveze75. Mjerodavno pravo za formu ugovora76. Mjerodavno pravo za ugovor o prodaji po ZMPP77. Mjerodavno pravo za delikte 78. Mjerodavno pravo za delikte po ZMPP79. Pravila Hake konvencije o mjerodavnom pravu za drumske saobraajne nezgode80. Zakon o meunarodnom privatnom pravu Crne Gore

19. Vrste sudske nadlenosti u MPP-u

Prvo pitanje koje se postavlja kada zelimo ostvariti ili zastititi neko pravo iz odnosa sa elementom inostranosti jeste kojim cemo se organima (tacnije organima koje drzave) obratiti. Posto je rijec o privatnopravnim odnosima i to pravima cija se zastita ostvaruje pred sudovima i arbitrazama, pitanje cemo suziti na ove organe, odnosno nas sada interesuju samo sudovi, pitanje nadleznosti arbitraza je posebno pitanje. Pitanje medjunarodne sudske nadleznosti je svakako najznacajnije pitanje u problematici medjunarodne nadleznosti. Pravila o medjunarodnoj nadleznosti sudova postavljaju granice jednog pravosudja, odredjuju krug situacija u kojima jedno pravosudje ima pravo i duznost da postupa. Svaka drzava ima svoja pravila. Pri postavljanju ovih pravila zakonodavac vodi racuna prije svega o interesima svoje drzave i nastoji da pravilima o medjunarodnoj sudskoj nadleznosti obuhvati sve one sporove za cije je rjesenje domaca drzava zainteresovana, ali vodi racuna i o medjunarodnoj saradnji i o legitimnim interesima drugih drzava. Moguce je da zakonodavstva vise drzava dozvoljavaju nadleznost svog pravosudja u istom slucaju. U takvim slucajevima, tuzilac je u mogucnosti da bira. Vazno je istaci da se ovdje radi o kompetencijama citavog jednog pravosudja. a ne konkretnog suda. Propisima o medjunarodnoj nadleznosti propisuje se sudovi koje drzave imaju pravo i duznost da postupaju, ali se ne odredjuje konkretno nadlezan sud. Od medjunarodne sudske nadleznosti moze zavisiti ishod jednog spora, jer sudovi svih drzava polaze od svojih normi medjunarodnog prvatnog prava. Primjenjuju se domace kolizione norme od kojih zavisi koje ce pravo biti jerodavno, a od mjerodavnog prava zavisi konacan meritoran ishod. Osim toga, na ishod moze da utice i okolnost sto sud svake drzave primjenjuje domace proceduralne norme, a od pravila o izvodjenju i procjeni dokaza takodje moze zavisiti ishod spora. Da bi se ukazalo na znacaj medjunarodne sudske nadleznosti, potrebno je razgraniciti je od jedne vrste unutrasnje sudske nadleznosti, mjesne nadleznosti, i povuci odredjene paralele. Osnovna slicnost je u tome sto se u oba slucaja radi o teritorijalnom razgranicavanju kompetencija. Osnovna razlika je, pak, u tome sto pravila o medjunarodnoj nadleznosti razgranicavaju kompetencije pravosudja drzava, a pravila o mjesnoj nadleznosti odredjuju koji ce stvarno nadlezan sud biti teritorijalno nadlezan unutar iste drzave. Iz ovoga proizilazi sljedeca razlika, a to je da od medjunarodne moze zavisiti ishod spora, a od mjesne ne.- direktna i indirektnaKriterijum za ovu podjelu je procesni momenat i svrha ocjene nadleznosti.Primjena pravila o direktvnoj medjunarodnoj nadleznosti dolaze u obzir na samom pocetku postupka i rjesavaju da li je jedno pravosudje nadlezno, ima li pravo i duznost da postupa u toj stvari. Primjena pravila o indirektvoj nadleznosti dolazi u obzir u jednom znatno kasnijem momentu, nakon donosenja pravosnazne odluke, kada se postavlja pitanje dejstva te odluke u stranoj drzavi. Tada ce se primjeniti norme o indirektnoj nadleznosti te strane drzave u kojoj se trazi priznanje sudske odluke, da bi se ustanovilo da li je pravosudje koje je odluku donijelo bilo nadlezno za donosenje odluke. Sva dalja razvrstavanja su razvrstavanja direktne nadleznosti. - iskljuciva i konkurentna- opsta i posebna- zakonski odredjena i sporazumno odredjena nadleznost

20. Opta meunarodna sudska nadlenost

Opsta medjunarodna sudska nadleznost je nadleznost jednog pravosudja za sve vrste sporova i drugih postupaka. Ako postoji opsta medjunarodna sudska nadleznost, sudovi ce moci postupati bez obzira da li se radi o sporu radi naknade stete, ispunjenja ugovora, razvoda braka, isplate osigurane sume ili o necemu drugom. Oslonac za opstu medjunarodnu sudsku nadleznost je veza sa tuzenim. Pokazatelj te veze je prebivaliste, a u nekim slucajevima i boraviste.Prebivaliste tuzenog ce uvijek biti dovoljan osnov za nadleznost domaceg suda. Kada je rijec o pravnim licima relevantno je njihovo sjediste. Ako u parnici ima vise tuzenih koji imaju svojstvo materijalnih suparnicara, dovoljno je da jedan od njih ima prebivaliste u CG.Kada je rijec o fizickim licima, osim prebivalista, cesto se javlja kao baza za opstu nadleznost i boraviste tuzenog. U nekim pravima se alternativa postavlja i za pravna lica, pa pored sjelista bazu za opstu nadleznost moze predstavljati i poslovni nastan, poslovno mjesto ili neka slicna kategorija. Nase pravo predvidja alternativu u vidu boravista za fizicka lica, ali za pravna lica alternative nema. Posto je veza sa jednom teritorijom preko boravista mnogo slabija nego preko prebivalista, postavljaju se dva uslova da bi boraviste bilo osnova za opstu medjunarodnu nadleznost, a to su:1) da tuzeni nema prebivaliste (ni kod nas, ni u drugoj drzavi)2) ako tuzeni ima negdje prebivaliste, tada je potrebno da postoji neka druga veza izmedju spora i domace teritorije. U tom slucaju obe parnicne stranke moraju biti drzavljani Crne Gore.

21. Posebna meunarodna sudska nadlenost

O posebnoj nadleznosti govorimo kada se predvidja nadleznost naseg suda za raspravljanje jedne posebne kategorije odnosa. U nasem pravu postoji veliki broj pravila o posebnoj nadleznosti.Pogodnu ilustraciju principa na kojima se temelje norme ZMPP predstavljaju pravila o posebnoj nadleznosti u bracnim sporovima. CG sud ce biti nadlezan u bracnom sporu iako nisu ispunjene pretpostavke za opstu medjunarodnu sudsku nadleznost:1) ako oba bracna druga imaju nase drzavljanstvo2) ako je samo tuzilac nas drzavljanin, ali ima i prebivaliste u Cg3) bez obzira kakvog su drzavljanstva bracni drugovi, ako su imali svoje posljednje zajednicko previvaliste u Cg, i ako u vrijeme podnosenja tuzbe tuzilac ima prebivaliste ili makar boraviste u CgKao sto vidimo, u sva tri slucaja se trazi da veza bude znacajna. Postoji i slucaj kada nas sud moze biti nadlezan iako su veze spora sa nasom teritorijom od malog znacaja. Dovoljna osnova da nase pravosudje bude nadlezno je posljednje zajednicko previvaliste bracnih drugova koji su su strani drzavljani, i u vrijeme podizanja tuzbe nemaju prebivaliste u Cg. Takodje, dovoljna je osnova samo prebivaliste tuzioca, ako tuzeni pristane da sudi nas sud, a nadleznost naseg suda je dozvoljena po propisima zemlje / zemalja o cijim se drzavljanima radi. U sporovima za razvod braka dovoljno je za nadleznost naseg pravosudja samo tuzilac bude nas drzavljanin, i to bez obzira da li neko strano pravo dozvoljava nadleznost naseg suda ali sve to samo ako pravo drzave ciji bi sud inace bio nadlezan, ne poznaje uopste ustanovu razvoda braka. U takvim slucajevima princip slobode licnosti i razrjecivosti braka dobija primat, ispred medjunarodne saradnje. Kao primjer pravila o posebnoj medjunarodnoj nadleznosti navodi se jos jedan primjer. Nasi sudovi ce biti nadlezni u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za stetu, ako je steta nastala na nasoj teritoriji. U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima, nasi sudovi ce biti nadlezni ako se imovina tuzenika ili pak predmet koji se tuzbom trazi, nalazi na nasoj teritoriji.

22. Iskljuiva sudska nadlenost po ZRSZ

Iskljuciva nadleznost pravosudja jedne zemlje, kao sto sam naziv to vec kaze iskljucuje nadl