mpz_zakon_zastita_zraka_33-03_0_0

ZAKON

O ZATITI ZRAKA

I OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

Ovim zakonom ureuju se tehniki uvjeti mjere za spreavanje ili smanjivanje emisija u zrak prouzrokovanih ljudskim aktivnostima koje se moraju potovati u procesu proizvodnje, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH), planiranje zatite kvaliteta zraka, posebni izvori emisija, katastar emisija, kvalitet zraka, nadzor i kazne za prekraje za pravna i fizika lica.

Mjere iz stava 1. ovog lana preduzimaju se uz primjenu naela: - integrisanog pristupa zatiti okolia, ukljuujui zrak, vodu i tlo kao i obvezu smanjenja emisija na najmanju moguu mjeru uz korienje najboljih raspoloivih tehnologija; - zagaiva plaa, kojim se osigurava da trokove smanjenja zagaivanja zraka snose operatori izvora emisija zagaujuih materija; - usaglaenosti zatite na radu sa pravilima zatite okolia; - poboljanja kvaliteta zraka i izvan teritorija Federacije BiH.

Nadleni federalni i kantonalni organi duni su osigurati uee javnosti u pripremi dokumenata prostornog ureenja i drugih planova koja utie na kvalitet zraka, kao i u pripremi politike kvaliteta zraka i akcionih planova o zraku, u odreivanju lokacija, postupcima izdavanja dozvola i inspekcijama izvora emisija.

II - POJMOVI I DEFINICIJE

lan 2.

U smislu ovog zakona sljedei izrazi imaju znaenje:

"emisija" - znai isputanje supstanci iz bilo kojeg izvora u zrak;

"izvor" - znai bilo koje porijeklo isputanja supstanci u zrak, ukljuujui stacionarne izvore iz industrije i domainstava, kao i pokretne izvore kao to su motorna vozila i takaste i difuzne izvore "zrak" - znai spoljni zrak u atmosferi ne ukljuujui radne prostorije "kvalitet zraka" - znai koncentraciju zagaujuih supstanci u zraku u toku odreenog

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com

perioda; "zagaujua materija" - znai bilo koja supstancua koju ovjek direktno ili indirektno unosi u zrak i koja vjerovatno moe imati tetan uticaj na ljudsko zdravlje i/ili na okoli u cjelini, ukljuujui i neprijatne mirise; "neprijatan miris" - znai svojstvo odoranata za koje se ljudskim ulom mirisa opaa da izaziva negativan fizioloki uticaj; "zagaivanje zraka" - znai direktno ili indirektno unoenje supstanci u zrak od ovjeka to rezultira takvim tetnim uticajima koji ugroavaju ljudsko zdravlje, nanose tetu ivotnim resursima i ekosistemima, materijalnim dobrima; "postrojenje" - znai bilo koji objekat koji se koristi za industrijske ili javne komunalne svrhe koji moe da izazove zagaivanje zraka; "postrojenje sa sagorjevanjem" - znai bilo koju tehniku napravu u kojoj goriva oksidiziraju kako bi se koristila toplota koja se na taj nain produkuje; ovaj zakon se primjenjuje samo na pogone sa sagorijevanjem koja su namjenjena za produkovanje energije sa izuzetkom onih pogona koji direktno koriste produkte sagorijevanja u procesima proizvodnje; "postrojenje za spaljivanje otpada" - znai bilo koju stacionarnu ili pokretnu tehniku jedinicu namjenjenu termalnoj obradi otpada sa ili bez povrata toplote od sagorijevanja koja se produkuju; ovo ukljuuje spaljivanje putem oksidacije otpada kao i putem ostalih prosesa kao to su procesi pirolize, gasifikacije ili plazme kada se supstance koje nastaju kao rezultat tretiranja naknadno spaljuju; "operator" - znai bilo koje fiziko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontrolira postrojenje. odnosno u sluajevima utvrenim zakonom lice na koje je preneseno javno ovlatenje; "velika nesrea/udes" - znai pojavu velike emisije, poara ili eksplozije koje nastaju zbog nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojenja i predstavljaju veliku opasnost po zdravlje ljudi ili okoli posredno ili neposredno unutar ili izvan postrojenja ukljuujui jednu ili vie opasnih supstanci; "znaajna promjena" - znai promjenu u radu postrojenja koja moe imati tetne uticaje na ljude ili okoli, bilo da su ti uticaji neposredni ili odloeni; "granina vrijednost kvaliteta zraka" - znai nivo odreen na osnovu naunog znanja ciljem izbjegavanja, spreavanja ili smanjivanja tetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okoli u cjelini; ovaj nivo se mora dostii u odreenom periodu i kasnije ne smije biti prekoraen; "granina vrijednost emisije" - znai koncentraciju i/ili koliinu zagaujuih supstanci u emisijama iz nekog izvora u toku odreenog perioda koje ne smiju biti prekoraene; " ciljana vrijednost" - znai nivo odreen sa ciljem izbjegavanja vie dugotrajnih tetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okoli u cjelini; ovaj nivo se mora dostii u odreenom periodu gdje je to mogue; "prag uzbune" - znai nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje prilikom kratkog izlaganja i na kojem e biti preduzeti direktni koraci; "prag upozorenja" - znai nivo iznad koga postoji rizik po ljudsko zdravlje usljed kratkog izlaganja za izuzetno osjetljive dijelove stanovnitva i o kome je potrebno dati najnovije informacije


lan 3.

Svi subjekti ije aktivnosti imaju uticaja na zrak duni su da meusobno sarauju po pitanjima kvaliteta zraka.

Zabranjeno je prouzrokovanje znaajnog zagaivanja zraka ili nanoenje tete okoliu putem emisija.

III - PLANIRANJE

lan 4.

Radi postizanja ciljeva ovog zakona Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo) i kantonalna ministarstva nadlena za poslove okolia (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) duni su koordinirati i uskladiti planove koji se tiu kvaliteta zraka.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Parlament Federacije) donosi Federalnu strategiju zatite zraka na period od najmanje deset godina kao dio Federalne strategije zatite okolia koja ima za cilj poboljanje kvaliteta zraka.

Izvjetaj o provoenju Strategije iz stava 2. ovog lana svake dvije godine priprema Federalno ministarstvo i podnosi Vladi Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na razmatranje, usvajanje i dostavljanje Parlamentu Federacije.

Izvjetaj sadri: a) podatke o kvalitetu zraka, njegovom razvoju i tendencijama, posebno kada su u pitanju zagaujue materije za koje je granina vrijednost utvrena u provedbenim propisima koji proizilaze iz ovog zakona; b) podatke o razvoju i tendencijama emisija zagaujuih materija koje su navedene u katastru emisija; i c) mjere za poboljanje kvaliteta zraka koje se preduzimaju u skladu sa ovim zakonom i rezultate preduzetih mjera.

Kantonalna zakonodana tijela donose kantonalne planove zatite kvaliteta zraka na period od najmanje pet godina kao dio kantonalnih planova zatite okolia i koja ima za cilj poboljanje kvaliteta zraka.

Kantonalni planovi zatite kvaliteta zraka moraju biti usaglaeni sa Federalnom strategijom zatite kvaliteta zraka.

lan 5.


Kod izrade dokumenata prostornog ureenja i drugih planova mora se voditi rauna o zatiti kvaliteta zraka. Nijedan plan ne moe biti donesen ukoliko nije usklaen sa utvrenom Federalnom strategijom zatite okolia i Federalnom strategijom zatite kvalitetu zraka.

Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva, svako iz svoje nadlenosti, izrauju listu podruja na kojima se ne moe locirati nijedan nov takasti izvor emisija, to se posebno odnosi na pogone i postrojenja, postrojenja sa sagorijevanjem i postrojenja za spaljivanje otpada.

U podrujima iz stava 2. ovog lanka se ne moe vriti ni znaajnije proirenje postojeih djelatnosti. Kod izrade dokumenata prostornog ureenja i drugih planova, pri odreivanju lokacija za nove takaste izvore emisija zagaujuih materija na koje se odnosi lan 7. stav 1. ovog zakona, duna panja se posveuje zatiti ventilacionih hodnika i kvalitetu zraka nekog gusto ili stalno naseljenog podruja.

Lokacija, veliina i karakteristike ventilacionih hodnika odreuju se meteorolokom studijom.

lan 6.

Svaki izvor emisija mora da ispunjava slijedee uvjete: - da su emisije zagaujuih materija u zrak, kao i emisije neprijatnih mirisa, smanjenje na najmanju moguu mjeru uz upotrebu najboljih raspoloivih tehnologija u fazama planiranja, projektovanja, otvaranja postrojenja i njegovog rada i - da granine vrijednosti emisija ne smiju biti prekoraene;

Federalni ministar prostornog ureenja i okolia (u daljem tekstu: federalni ministar) propisat e granine vrijednosti emisija.

lan 7.

Emisije u zrak koje potiu iz izvora emisija za koje postoji obaveza procjene uticaja na okoli i pribavljanja okolinske dozvole reguliraju se okolinskom dozvolom.

Za izvore emisija za koje je potrebna okolinska dozvola podnosilac zahtjeva izrauje studiju o zraku u kojoj opisuje oekivane emisije u zrak i njihov uticaj na okoli. .

Nadleno ministarstvo nee zahtijevati izradu studije o zraku od podnosioca zahtjeva kome se za izvor emisije izdaje okolinska dozvola, na osnovu Studije o uticaju na okoli, pod uvjetom da su tom studijom obraena pitanja iz lana 10. ovog zakona.


Studija o zraku je integralni dio dokumentacije kod izdavanja okolinske dozvole za izvore emisija. Nadleno ministarstvo nee izdati okolinsku dozvolu u sluaju da studija o zraku ukazuje na znatne tetne uticaje na ljudsko zdravlje i/ili okoli.

U postupku izdavanja okolinske dozvole za izvore emisija iz stava 2. ovog lana, prije donoenja odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole mora se pribaviti miljenje bilo koje opine koja bi mogla biti pod znaajnim uticajem tog izvora.

Opina mora dostaviti svoje miljenje sa primjedbama i sugestijama najkasnije 15 dana od dana traenja.

Nadleno ministarstvo koje izdaje okolinsku dozvolu vodi rauna o pribavljenom miljenju.

lan 8.

Za izvore emisija u zrak koji nisu obuhvaeni lanom 7. st. 2. i 3. ovog zakona, urbanistikom saglasnou, odobrenjem za graenje i odobrenjem za upotrebu utvrdit e se dozvoljene emisije u zrak.

Uz zahtjev za donoenje rjeenja iz stava 1. ovog lana podnosilac zahtjeva dostavlja: - podatke o kvalitetu i koliini osnovnih supstanci koje e se koristiti u radu, - podatke o kvalitetu i koliini supstanci koje e biti emitovane u zrak u toku normalnog rada objekta ukljuujui rasipajue emisije, - podatke o kvalitetu i koliini supstanci koje e biti emitovane u zrak iz objekta u sluaju nesrea veih razmjera i - listu preventivnih mjera ili mjera za ublaavanje posljedica koje se koriste za sprijeavanje ili ako to nije mogue za smanjivanje emisija.

U sluaju da se podaci o zraku koji su pripremljeni u ranijoj fazi postupka donoenja rjeenja iz stava 1. ovog lana smatraju nedovoljnim u kasnijim fazama, nadleni organ moe traiti od podnosioca zahtjeva da revidira i dopuni dokumentaciju.

lan 9.

Kod zapoinjanja ponovnog rada ve postojeih objekata ili promjene namjene objekata potrebno je provesti postupak i izdati novu okolinsku dozvolu u skladu sa odredbama lana 7. stav 2 ovog zakona.

lan 10.


Studiju o zraku izrauje firma koja ispunjava uvjete i kriterije utvrene u odredbi lana 59. stav 5. Zakona o zatiti okiloia.

Trokove izrade studije o zraku snoxi podnosilac zahtjeva za izdavanje dozovole..

Studija o zraku mora da bude izraena u skladu sa odobrenim metodama.

Studija o zraku obuhvata: - podatke o projektu, ukljuujui lokaciju, okruenje, infrastrukturu, prirodu aktivnosti i, gdje je to potrebno, tehnologiju koja e se koristiti; - poreenje tehnologije koja se koristi u odnosu na najbolje raspoloive tehnologije, posebno one koje se odnose na emisije u zrak; - kvalitet i koliinu supstanci koje e se koristiti za proces proizvodnje i za produkovanje energije, gdje je to potrebno; - kvalitet i koliinu supstance koje e biti emitovane u toku normalnog rada objekta ukljuujui difuzne emisije; - kvalitet i koliinu supstanci koje e biti emitovane iz objekta u sluaju nesrea veih razmjera; - opis uticaja na okoli koje imaju zagaujue materije u toku normalnog rada i u sluaju nesrea veih razmjera koji obuhvata: - skicu podruja koje je pod uticajem u okolini izvora emisije; - opis kvaliteta zraka u relevantnom podruju u sluaju da ne doe do realiziranja datog projekta; - opis dodatnog zagaenja prouzrokovanog projektom uz korienje detaljnih prorauna prenosa i informacija o lokalnim meteorolokim uvjetima gdje je to odgovarajue; - opis sveukupnog kvaliteta zraka u relevantnom podruju; - opis uticaja sveukupnog kvaliteta zraka (to jest oekivanog kvaliteta zraka nakon realiziranja projekta) na ljude, biljni i ivotinjski svijet, tlo (putem depozicije), materijalno i kulturno naslijee koji ukljuuje opis sveukupnog zagaenja zraka u odnosu na granine vrijednosti predviene povedbenim propisima; - listu preventivnih i olakavajuih mjera kojima se speava, ili ukoliko to nije mogue, smanjuje uticaj prouzrokovan emisijama datog projekta; - opis podataka koji se koriste i metoda koje su primjenjene u pripremi studije, - ne-tehniki rezime koji se priprema radi informiranja javnosti.

Netehniki rezime studije o zraku mora biti javno objavljen odmah nakon kompletiranja na nain prilagoen sredini u kojoj e objekat biti lociran ili imati uticaja na sredinu u periodu od najmanje dva mjeseca.

lan 11.

Nadleno ministarstvo mora biti obevjeteno o bilo kakvoj promjeni u projektu, planu ili radu nekog izvora emisije.


U sluaju manjih promjena, nadleno ministarstvo mora biti obavjeteno o prirodi promjene i njenim uticajima na emisiju zagaujuih materija u zrak u roku od sedam dana od nastanka promjene.

Operator izvora emisije kod namjeravane znaajne promjene duan je podnijeti zahtjev za izdavanje okolinske dozvole prije pristupanja izmjenama u sluaju da: - planirana promjena bude znaajna, ali da se izvor emisije ne odnosi na lan 7. stav 1, operator podnosi opis promjene i odgovarajuu dokumentaciju kako bi dobio odobrenje nadlenog ministarstva; - planirana promjena odnosi se na lan 7. stav 1., operator podnosi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole u skladu sa vaeim propisima.

lan 12.

Okolinska dozvola izdata u skladu sa lanom 71. Zakona o zatiti okolia i lana 7. ovog zakona sadri i: - razloge na osnovu kojih je nadleni organ utvrdio da su preduzete sve potrebne prevenzivne mjere protiv zagaivanja zraka, ukljuujui primjenu najboljih raspoloivih tehnologija, pod uvjetom da provoenje takvih mjera ne zahtijeva pretjerane trokove; - primjenljivost odreenih zabrana i ogranienja na izvor emisije koje su definirane u dokumentima prostornog ureenja; - definiranje odgovarajueg naina isputanja zagaujuih materija iz izvora emisije i definiranje ostalih uvjeta isputanja; - granine vrijednosti emisija koje dati objekat mora potovati; - izriitu obavezu da vrijeme rada objekta ne smije prekoraiti granine vrijednosti emisija i kvaliteta zraka; - odreivanje lokacija za uzimanje uzoraka, mjerenje i odreivanje postupaka koji e se koristiti kako bi se ispunile obaveze koje se tiu periodinog mjerenja, - mjere koje e se preduzeti u sluaju nesrea veih razmjera.

Federalni ministar e posebnim propisati regulirati monitoring emisija i kvalitet zraka.

Ukoliko se ne moe primijeniti ni jedna granina vrijednost emisija utvrena posebnim propisima, nadleno ministarstvo e odrediti graninu vrijednost emisije za dati izvor.

lan 13.

Operator stacionarnog izvora emisije iz lana 7. stav 1.ovog zakona jednom godinje dostavlja izvjetaj nadlenom ministarstvu.


Izvjetaj sadri podatke o emisijama iz datog izvora, o potronji energije i goriva, te ope podatke o potencijalnom uticaju na zdravlje koji mogu imati supstance koje emituje dati izvor.

Izvjetaj mora biti javno objavljen odmah nakon to je sainjen na nain prilagoen datoj sredini u kojoj e objekat biti lociran u periodu od najmanje dva mjeseca.

lan 14.

U sluaju da redovan izvjetaj operatora, promjena u propisima ili nalaz inpekcije pokae da se granine vrijednosti emisije ne mogu osigurat prema uvjetima utvrenim u okolinskoj, nadleni organ e po slubenoj dunosti ponovo razmotriti okolinsku dozvolu.

lan 15.

O prekoraenju graninih vrijednosti emisija iz izvora emisija iz lana 7. stav 4. ovog zakona operator je duan da odmah obavijesti nadleno ministarstvo.

Nadleno ministarstvo naloit e obustavu rada izvora emisije dok se ne preduzmu neophodne mjere radi usklaivanja sa standardima emisije.

Nadleno ministarstvo odreuje maksimalni dozvoljeni period za bilo koje tehniki neizbjene prekide u toku kojih koncentracije emisija u zrak prelaze predviene granine vrijednosti.

U sluaju kvara operator smanjuje ili prekida rad dok se ne steknu uvjeti za normalan rad. U tom sluaju izvor emisije ne moe ni pod kojim uvjetima rad due od 8 sati bez prekida , a ukupno godinje trajanje rada u takvim uvjetima ne moe biti due od 96 sati.

Nadleno ministarstvo kao i stanovnitvo koje ivi u okruenju izvora emisije u najkraem vremenskom roku bit e obavjeteni o nesrei veih razmjera u izvoru emisije iz lana 7 stav 1. ovog zakona.

IV - POSEBNI IZVORI EMISIJA

lan 16.

Kuni izvori emisije


Odredbe l. od 7. do 15.ovog zakona se ne primjenjuju na emisije u zrak iz kunih aktivnosti ili kunih izvora sagorjevanja ija je termalna snaga manja od 250 kW.

Gradske toplane se ne smatraju kunim izvorima.

Oprema, ureaji i ostale maine koje se koriste u domainstvima i koje predstavljaju izvore emisija podlijeu prethodnom odobravanju odreenog tipa proizvoda.

Federalni ministar odreuje detaljna pravila odobravanja tipa proizvoda, pravila o emisiji zagaujuih materija, a posebno o spaljivanju biomasa manjeg obima.

lan 17.

Odobrenje za goriva

U kunim izvorima emisije se mogu koristiti samo goriva navedena u standardima utvrenim od strane Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine.

lan 18.

Postrojenja sa sagorjevanjem i druga industrijska postrojenja

Pitanja koja se odnose na emisiju iz postrojenja sa sagorjevanjem sa nominalnom termalnom snagom jednakom ili veom od 50 MW kao i iz postrojenja sa nominalnom termalnom snagom manjom od 50 MW ureuju se provedbenim propisom koji proizilazi iz ovog zakona.

Nadleno ministarstvo organ moe dozvoliti privremeno prekoraenje graninih vrijednosti emisija odreenih za pogone sa sagorjevanjem koji koriste domaa vrsta goriva.

Ovo prekoraenje ne moe trajati due od 6 mjeseci i ne moe biti vee od dva puta u odnosu na granine vrijednosti emisije.

Priovedbenim propisom,u skladu sa ovim zakonom, utvrdit e se granine vrijednosti emisija i zahtjevi koji se tiu monitroinga zagaujuih materija za sljedee industrijske sektore: - Proizvodnja metala a) Pogoni za peenje metalne rude ili za sinterovanje b) Pogoni za proizvodnju sirovog gvoa ili elika ukljuujui stalno livenje


- Proizvodnju cementnog klinkera u rotacionim peima - Proizvodnju celuloze iz drveta ili drugih vlaknastih materijala.

lan 19.

Postrojenja za spaljivanje otpada

Uvjeti za rad postrojenja za spaljivanje otpada uredit e se provedbenim propisom u skladu sa ovim zakonom.

lan 20.

Motorna vozila

Emisija iz motornih vozila kao nestacionarnih takastih izvora zagaenja ureuje se posebnim propisima kojim je ureena redovna godinja inspekcija motornih vozila.

Nadleni organ ne moe izvriti registraciju vozila koja prekorauju odreene granine vrijednosti emisija.

lan 21.

Sadraj sumpora u gorivu

Teka ulja kod kojih sadraj sumpora prelazi 1,00 % mase ne mogu biti koriena kao goriva za pogone sa sagorjevanjem od 01. januara 2010 godine.

Pogon sa sagorjevanjem koji koristi teka ulja kod kojih je sadraj sumpora vei od vrijednosti navedene u stavu 1. ovog lana mogu da rade samo pod uvjetima da im je izdata okolinska dozvola u skladu sa lanom 7. ovog zakona.

Dizel-goriva koja se koriste za motorna vozila i brodove ne mogu biti koriena kao goriva od: - 1. januara 2010. ukoliko je sadraj sumpora vei od 0,20% njihove mase, - 1. januara 2015. ukoliko je sadraj sumpora vei od 0,10 % njihove mase.

Ogranienja iz st. 1. do 3.ovog lana u odreenim tenim naftnim derivatima se ne primjenjuju na: - goriva namjenjena preradi prije finalnog sagorjevanja, - goriva koja e biti preraena u rafinerijskoj industriji.


Federalni ministar svojim propisom utvruje uvjete mjerenja i kontrole.

lan 22.

Goriva za vozila

Goriva za motorna vozila moraju biti u skladu sa standardima kvaliteta koje je objavio Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine.

Od 1. januara 2010. nee se vriti promet olovnog benzina.

lan 23.

Skladitenje fosilnih goriva i benzina

Odredbe ovog zakona primjenjuju se na objekte, postrojenja, vozila i brodove koji se koriste za skladitenje, utovar i prijevoz benzina od jednog skladita do drugog ili od glavnog skladita do benzinske stanice.

Objekti, postrojenja, vozila i ureaji e biti projektirani i koriteni na nain da: - preostala isparenja ostaju u kontejneru nakon istakanja benzina - prihvataju i zadravaju povratna isparenja iz prostora za skladitenje na benzinskoj stanici ili glavnom skladitu - se isparenja zadravaju u pokretnom kontejneru dok ne doe do ponovnog punjenja u glavnom skladitu.

lan 24.

Ostala isparljiva organska jedinjenja

Emisije isparljivih organskih jedinjenja utvrdit e se provedbenim propisom u skladu sa ovim zakonom.

Upotreba organskih jedinjenja u djelatnostima i pogonima mora biti svedena na najmanju moguu mjeru.

Supstance i preparati koji se usljed sadraja isparljivih organskih jedinjenja klasifikuju kao kancrenogeni, mutageni ili toksini za bioloku reprodukciju e u najveoj moguoj mjeri i u najkraem vremenskom roku biti zamjenjeni manje tetnim supstancama i preparatima.


lan 25.

Zatita ozonskog omotaa

Zatita ozonskog omotaa se odnosi na supstance koje oteuju ozonski omota, proizvode i opremu koja sadri te supstance.

Uvjeti i postupak ppstepenog iskljuivanja iz uoptrebe supstanci koje oteuju ozonski omota i njihove zamjene alternativnim supstancama koje imaju znaajno manji tetni uticaj na okoli i postupak za rukovanje proizvodima koji sadre ili su napravljeni od supstanci koje oteuju ozonski omota, uredit e se provedbenim propisom u skladu sa ovim zakonom.

Nadleno ministarstvo vodi evidenciju o izvozu, uvozu i potronji supstanci koje oteuju ozonski omota i podnosi izvjetaj prema meunarodnim sporazumima o zatiti okolia iz stava 1. ovog lana.

V - KATASTAR EMISIJA

lan 26.

Federalno ministarstvo objavljuje,u januaru svake godine, Izvjetaj o katastru emisija za zagaujue materije zraka za pretprolu godinu za Federaciju Bosne i Hercegovine

Kantoni, u aprilu svake godine, objavljuju katastre emisija za zagaujue materije zraka (ukljuujui emisije iz prirodnih izvora) za pretprolu godinu za teritorij svog kantona.

Meuentitetsko tijelo za okoli objedinjuje, u aprilu svake godine Izvjetaj o katastrima emisija za pretprolu godinu, na osnovu informacija dostavljenih od entitetskih ministarstava. Objedinjeni izvjetaj se dostavlja Vijeu Ministara Bosne i Hercegovine radi slanja nadlenim tijelima meunarodnih sporazuma ija je Bosna i Hercegovina lanica.

Izvjetaji moraju biti pripremljeni u skladu sa zahtjevima za davanje izvjetaja odreenih u meunarodnim sporazumima ija je Bosna i Hercegovina lanica.

Katastri emisija moraju biti pripremljeni najmanje za slijedee zagaujue materije zraka: sumpordioksid, nitrookside, ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak, nitrozookside, metan, nemetanske ugljenvodonike, benzin i vrste estice iznad deset mikrometara (PM-10).


Katastar emisija se vodi po djelatnostima.

Procjene emisija vre se po meunarodno prihvaenim metodama i smjernicama do kojih se dolo kroz praksu.

Operatori, strune institucije i nadleni kantonalni organi duni su Federalnom ministarstvu dostaviti sve podatke neophodne za procjenu emisija ili za njihovu kontrolu.

Federalno ministarstvo priprema i redovno aurira registar emisija koji obuhvata sve podatke o emisijama iz velikih takastih izvora.

Registar emisija je sastavni dio katastra emisija.

Federalno ministarstvo osigurava pristup svim informacijama o emisijama putem javnog objavljivanja.

VI - KVALITET ZRAKA

lan 27.

Granine vrijednosti kvaliteta zraka, ciljane vrijednosti i pragovi uzbune za zagaujue materije i datum njihovog stupanja na snagu utvrdit e se provedbenim propisom u skladu sa ovim zakonom.

Nadleno ministarstvo ne moe odobriti obavljanje djelatnosti koja bi prouzrokovala prekoraenje graninih vrijednosti u podruju gdje granine vrijednosti nisu prekoraene.

Kantoni mogu odrediti granine vrijednosti kvaliteta zraka nie od vrijednosti datih u provedbenom propisu iz stava 1. ovog lana zavisno od specifinosti pojedinih podruja.

lan 28.

Mjerenje kvaliteta zraka

Federalno ministarstvo osigurava redovan monitoring kvaliteta zraka od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Struna institucija ovlaena od Federalnog ministarstva i Federalnog ministarstva zdravstva uspostavlja i vri monitoring kvaliteta zraka u skladu sa provedbenim propisom.


Bazu podataka o mjerenju kvaliteta zraka vodi struna institucija iz stava 2. ovog lana.

Struna institucija iz stava 2. ovog lana priprema godinji izvjetaj o stanju kvaliteta zraka i dostavlja ga Federalnom ministarstvu i Federalnom ministarstvu zdravlja radi objavljivanja. Prekoraenje graninih vrijednosti kvaliteta zraka, pragova upozorenja, ciljanih vrijednosti i dugoroni ciljevi za zatitu zraka moraju biti dokumentovani u izvjetaju.

lan 29.

Mjere koje se primjenjuju u podrujima gdje su nivoi vii od graninih vrijednosti

Kanton u roku od dvije godine donosi Kantonalni akcioni plan zatite kvaliteta zraka u oblastima u kojima su prekoraene granine vrijednosti kvaliteta zraka jedne ili vie zagaujuih materija.

Ukoliko su prekoraene granine vrijednosti u dva ili vie kantona, Federalno ministarstvo vri koordinaciju meu kantonima.

Planovi iz stava 1. ovog lana, mogu predvidjeti mjere kontrole, obustavljanja aktivnosti, ukljuujui motorni saobraaj, ukoliko doprinose prekoraenju graninih vrijednosti. Kantoni mogu zabraniti korienje odreenih drumova za neke vrste vozila ukoliko se zagaivanje zraka koje je prouzrokovano drumskim saobraajem ne moe rijeiti na drugi nain..

Plan iz stava 1. ovog lana dostavlja se Federalnom ministarstvu i ostalim kantonalnim ministarstvima u ijoj je nadlenosti provoenje mjera iz Kantonalnog akcionog plana zatite kvaliteta zraka.

Plan mora biti dostupan javnosti radi davanja primjedaba prije donoenja.

Plan, pored ostalog, sadri: - lokaciju podruja pretjerane zagaenosti (regioni, gradovi) i stanica za mjerenje; - ope informacije o vrsti podruja (grad, industrijska ili ruralna oblast); - procjenu zagaenog podruja (km2) i broja stanovnika izloenog zagaivanju; - potrebne klimatske podatke; - relevantne topografske podatke; - informacije o vrsti ciljeva koji zahtjevaju zatitu u datom podruju; - prirodu i procjenu zagaivanja kao to su koncentacije uoene u prethodnim godinama, tehnike koje se koriste za procjenu; - porjeklo zagaivanja kao to je lista osnovnih izvora emisije odgovornih za zagaivanje (mapa), ukupna koliina emisija iz ovih izvora (tona godinje), informacije o zagaivanju koje dolazi iz drugih podruja; - analizu situacije kao to je detaljan opis onih faktora koji su prouzrokovali prekoraenje


(prijenos, ukljuujui prekogranini prijenos, oblik), detaljan opis moguih mjerenja za poboljanje kvaliteta zraka; - detaljan opis mjera ili projekata koje treba usvojiti radi smanjenja zagaivanja; - procjenu planiranog poboljanja kvaliteta zraka i vremena koje je potrebno da bi se postigli ovi ciljevi; - neophodne budetske zahtjeve (sredstva, osoblje, informacije, i sl.) koje iziskuju planirano poboljanje kvaliteta zraka.

lan 30.

Situacije izuzetnog zagaivanja (SMOG)

Kanton donosi Interventni plan kada postoji rizik prekoraenja praga upozorenja navodei mjere radi smanjenja rizika od prekoraenja i ogranienje trajanja takvih pojava.

Planovima se mogu predvidjeti mjere kontrole, obustava aktivnosti, ukljuujui motorni saobraaj, koje doprinose prekoraenju pragova upozorenja.

U sluaju da problem zagaenja zraka koje je prouzrokovano drumskim saobraajem ne moe biti rjeen na drugi nain, kanton moe zabraniti korienje odreenih drumova za odreene vrste vozila.

U sluaju da su pragovi uzbune utvreni u provedbenim propisima prekoraeni, kantoni preduzimaju neophodne korake kako bi javnost bila obavijetena (npr. putem radija, televizije, tampe ili na nain uobiajen u datoj sredini).

lan 31.

Razmjena informacija

Institucije i organi nadleni za procjenu kvaliteta zraka, u skladu sa lanom 28. ovog zakona dostavljaju Federalnom mnistarstvu neophodne informacije za izvjetaj, a Federalno ministarstvo ih dostavlja meuentitetskom tijelu nadlenom za zatitu okolia.

lan 32.

Informisanje javnosti


Struna institucija iz lana 28. ovog zakona osigurava da se aurirane informacije o koncentracijama zagaujuih materija u zraku redovno dostavljaju javnosti i odgovarajuim organizacijama kao to su; organizacije za zatitu okolia, organizacije potroaa, organizacije koje predstavljaju osetljive grupacije stanovnitva i ostalim relevantnim organima koji se bave zatitom zdravlja.

Informiranje se vri putem radija, televizije, tampe, displeja ili elektronskim putem.

Informacije iz stava 1. ovog lana obuhvataju podatke o prekoraenju koncentracija utvrenih graninih vrijednosti i pragovima uzbune u toku perioda za koji se daje srednja vrijednost kao i procjenu u vezi sa graninim vrijednostima i pragovima uzbune i odgovarajue informacije koje se tiu uticaja na zdravlje.

Informirmacije koje se dostavljaju javnosti i organizacijama moraju biti jasne, razumljive i dostupne.

VII - NADZOR

lan 33.

Nadzor nad provoenjem odredba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vri Federalno ministarstvo.

Poslove inspekcijskog nadzora vre federalni i kantonalni inspektori u ovisnosti od toga koji organ je izdao okolinsku dozvolu.

Inspektor po slubenoj dunosti vri inspekcijski nadzor kako bi se provjerilo da li su emisije u skladu sa odgovarajuim graninim vrijednostima emisije i sa drugim uvjetima iz okolinske dozvole koja je izdata za dati izvor emisije.

Inpsektor uzimanjem uzoraka provjerava da li je sadraj sumpora u gorivima koja se koriste u skladu sa lanom 21. ovog zakona. Uzimanje uzoraka zapoinje u roku od est mjeseci od dana kada odgovarajua maksimalna granica sadraja sumpora u gorivu stupi na snagu.

Operator izvora emisije duan je inspektoru omoguiti nesmetan inspekcioni nadzor uz obezbjeivanje pristupa izvoru, podacima i dokumentima o izvoru, uz prisustvo predstavnika operatora izvora emisije u inspekciji.

Inspektor u vrenju inspekcionog nadzora sainjava zapisnik o nalazima inspekcije koji sadri: - datum, trajanje, mjesto i predmet inspekcije, - ime, funkciju i izjavu predstavnika operatora,


- naziv operatora izvora emisije, - tehnike podatke o izvoru emisije, - tanu lokaciju uzimanja uzorka, - opis uzimanja uzorka, metode mjerenja i opreme koja je koriena, - datum i trajanje uzimanja uzoraka, broj uzetih uzoraka, poetak i zavretak mjerenja, - povredu propisa utvrenu u toku mjerenja - potencijalne razloge za nemogunost provoenja inspekcije.

Inspektor dostavlja operatoru izvora emisije zapisnik o inspekcionom nadzoru u roku od mjesec dana od izvrene inspekcije.

lan 34.

Ukoliko inspektor utvrdi da nije postupljeno u skladu sa odredbama ovog zakona ili uvjetima iz dozvole, donosi rjeenje kojim nalae operatoru izvora emisije: - preduzimanje odgovarajuih mjera kako bi se u najkraem roku otklonile utvene nepravilnosti; - preduzimanje mjera koje su potrebne za ispunjavanje uvjeta ukljuujui i izmjenu ili modifikaciju tehnologije koju koristi; - da plati novanu kaznu u sluaju neprekidnog krenja odredaba iz ovog zakona ili uvjeta iz dozvola; - obustavu aktivnosti koje prouzrokuju neposrednu opasnost po ljudsko zdravlje ili okoli dok se osigura otklanjanje navedenih opasnosti i - neprekidno plaanje novanih kazni u sluaju ponavljanja krenja odredaba iz ovog zakona i uvjeta iz dozvola.

VIII - KAZNENE ODREDBE

lan 35.

Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj svako pravno lice koje: - zapone rad bez pribavljena okolinske dozvole iz lana 7. ovog zakona ili suprotno uvjetima okolinske dozvole; - ponovno otpone rad u postojeem objektu ili promijeni namjenu bez pribavljene okolinske dozvole (lan 9. ovog zakona); - vri namjerne znaajne promjene u projektu, planu ili radu izvora emisije bez pribavljene okolinske dozvole (lan 11. ovog zakona). - ako postupi suprotno odredbama lana 15. ovog zakona. Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraje iz stava 1.ovog lana odgovorno lice u pravnom licu.


lan 36.

Novanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM kaznit e se za prekraj svako fiziko lice koje: - ne podnese godinji izvjetaj u skladu sa lanom 3. ovog zakona i - ne obavijesti nadleni organ o prekoraenju graninih vrijednosti emisija (lan 15. ovog zakona).

IX - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 37.

Postojei objekti koji su u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona ve bili puteni u pogon i koji su dobili potrebne dozvole ili pokrenuli postupak izdavanja dozvola, duni su uskladiti svoje aktivnosti sa odredbama ovog zakona i provedbenim propisima do 2008. godine.

Postojei objekti su duni pripremiti planove prilagoavanja za postepeno poboljanje karakteristika svojih emisija kako bi se ispunili uvjeti iz ovog zakona.

Planovi prilagoavanja se dostavljaju nadlenim organima radi odobravanja ne kasnije od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 38.

Propis iz lana 4. ovog zakona donijet e Parlament Federacije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Propisi iz l. 6, 10, 12, 16, 18. st.1 i 2. i 4., 19, 21, 24, 25 i 27. donijet e federalni ministar u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 39.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da vae odredbe posebnih zakona koji reguliraju pitanja zatite zraka.


Postojei provedbeni propisi koji reguliraju pitanje zatite zraka iz stava 1. ostaju na snazi do donoenja propisa iz lana 38. ovog zakona.

Periodina revizija provedbenih propisa koji proistiu oz ovog zakona vrit e se najmanje svakih pet godina, u skladu sa tehnikim razvojem u odreivanju graninih vrijednosti, metoda mjerenja, i sl., posebno u skladu sa promjenama u najboljim raspoloivim tehnikama.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajui Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati, s. r.

Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimvi, s. r.


mpz_zakon_zastita_zraka_33-03_0_0

Documents