muslimani, kršćani i jevreji danas - susjedstvo u doba globalizacije - dr. enes karić

7/30/2019 Muslimani, krani i jevreji danas - susjedstvo u doba globalizacije - dr. Enes Kari

1/22

MUSLIMANI, KRANI I JEVREJIDANAS SUSJEDSTVO U DOBA

GLOBALIZACIJE

Enes KARIFakultet islamskih nauka u Sarajevu

emerlina 54, 71 000 Sarajevo, BiH

E-mail: [email protected]

ABSTRACT

ovjeanstvo je razliito, a religijsko ovjeanstvo je napose raznoliko. Razliitijezici, vjere, obiaji, pogledi, miljenja i nazori sve to je potrebno uzeti u obzirkada se eli govoriti o susjedstvu danas. Zapravo, ta danas susjedstvo znai,ta znai ivjeti u susjedstvu s drugima u periodu oznaenom kao globalizacija?U ovom radu se raspravlja o zadai savremene armacije institucije susjedstvameu muslimanima, kranima i jevrejima. Autor smatra da je taj zadatak naj-vaniji danas, jer su simboli, ideje i religijska uvjerenja muslimana, krana ijevreja bili na neki nain u susjedstvu dugo vremena. Kako sauvati i spasititakvo susjedstvo?

Kljune rijei: religija, vjera, muslimani, krani, jevreji, globalizacija, susjedstvo,dijalog

MUSLIMS, CHRISTIANS AND JEWS

TODAY NEIGHBORHOOD IN THE ERA OF

GLOBALIZATION

Humankind is diverse, and religious humankind is especially so. Different lan-guages, faiths, customs, views, thoughts and opinions are all to be consideredwhen one wants to talk about neighborhood and neighbourliness today. Indeed,

what does neighborhood mean today, and what it means to live in neighborho-od with others in the period labelled as globalization? My paper discusses the

task of modern day afrmation of the neighborhood institution among Muslims,Christians and Jews. I consider that task the most important today, since sym-bols, ideas, and religious representations of Muslims, Christians and Jews havebeen somehow in a neighborhood and neighbourliness for a very long time. Howto preserve and save such a neighborhood?

Key words: religion, faith, Muslims, Christians, Jews, globalization, neighborho-

od, dialogue

13


2/22

1.0 Uvod

Savremenim zapadnim drutvima predstoji zadaa ponovnog raskrivanjavrijednosti susjedstva meu razliitim vjernicima i razliitim religijama u doba

koje nazivaju globalizacijom. Ljudi je na zemaljskoj kugli sve vie, pa i susjed-

stva bi trebalo biti vie. A ta je, u najkraem, susjedstvo? Prema naem mi-ljenju, susjedstvo znai sljedee: ivi dostojanstveno i pusti da i drugi ividostojanstveno!

Za ovjeanstvo je veoma vano susjedstvo meu svim religijama, naposemeu judaizmom, kranstvom i islamom, a za dananji Zapad je od presudnevanosti da se pomiri s islamom, da islam prihvati kao ponosnog batinika mo-

noteistike tradicije ovjeanstva, kao velikog susjeda judaizmu i kranstvu. Ikao njihovog velikog sagovornika.

itaocima ovog eseja elimo odmah skrenuti panju na to da mi jako dobropoznajemo mnogo toga to su Evropa i Zapad napisali o muslimanima, kao i odrugima, u potonja tri stoljea. Nije nam nepoznata misao Immanuela Kanta ouniverzalnom gostoprimstvu (universal hospitality),1 znamo za njegov zahtjevda se gostoprimstvo smjesti u podruje prava (in the eld of rights).2 Tako-er, rado se sjeamo tvrdnje Johanna Wolfganga von Goethea o tolerancijiili trpljenju i podnoenju drugoga i drugaijega. On kae: Tolerancija trebabiti samo prijelazni stav. Tolerancija mora voditi prihvaanju. Samo podnoenje(toleriranje) je jedan od naina vrijeanja (Tolenanz sollte eigentlich nur einevorubergehende Gesinnun sein: sie muss zur Anerkennung fuhren. Dulden heisst

beleidigen).3 Dobrodola su i nastojanja Jacquesa Derridae da savremenu Evro-pu prilagodi za druge, da Evropa bude Evropa nade (A Europe of Hope),itd.4 Takoer, skupili smo dovoljno hrabrosti da do kraja proitamo i knjigu Su-

sjedi (Neighbors) Jana T. Grossa.5 A od Grossove knjige jei se koa svakomnormalnom ovjeku. Spomenute i stotine drugih, ovdje nespomenutih, autoradobro je znati, dobro je zajedno s njima promiljati pitanje susjedstva danas,zatim znaenja granica danas, kao i mnogih pitanja: ko je drugi, zato

1 See: Immanuel Kant, To Perpetual Peace and Other Essays, Haceke Publicaons, Indiana-polis, 1983.

2 Meyda Yeenolu, Islam, Migrancy, and Hospitality in Europe, Palgrave Macmillan, NewYork, 2012., str. 9.

3 Johann Wolfgang von Goethe, Maximen und Reexionen, Nr. 121. (edited by von Max Hec-ker. Weimar: Goethe-Gesellscha, 1907.)

4 See: Jacques Derrida, A Europe of Hope, objav. u magazine Epoche 10, no. 2 (Spring),407-412.

5 Jan T. Gross, Neighbors, The Destrucon of the Jewish Community in Jedwabne, Poland,

Princeton University Press, Princeton, 2001.

Enes KARI

14


3/22

ima drugi, ko je stranac, ta je danas kosmopolitizam, ta je otvore-nost za drugoga, ko je na susjed danas itd.

Ali, u ovom eseju ni sebe ni itaoce neemo zamarati akademskim raspra-vama, iako su one, naravno, korisne. Naa je elja da se ovdje posvetimo isklju-ivo temi susjedstva meu vjernicima danas, napose susjedstvu meu jevrejima,kranima i muslimanima na Zapadu, onom Zapadu koji sebi voli tepati da jesekularna strana svijeta.

Stoga, pitanjima koja neposredno slijede, elimo razbuditi panju, kakosvoju tako i onih koji e, moda, ovaj esej proitati do kraja.

A ta neposredna pitanja glase: Jesmo li pesimisti ako kaemo da dananjisvijet, kao i ne tako davn vrijeme koje je ovjeanstvo ivjelo tokom XIX i XX

stoljea, napose doba koje traje u netom protekla tri desetljea, obiljeavaepoha sve vee krize susjedstva, naroito izmeu Zapada i islama? Da li smou pravu ako ustvrdimo da je u porastu kriza odnosa i sporazumijevanja meureligijama?6 Da li, doista, onaj religijski drugi i drugaiji postaje stranac na mno-gim stranama svijeta?7 Takoer, do koje mjere govorimo istinu ako ustvrdimoda na mnogim stranama svijeta od glasake veine izabrani dravni reiminamjerno i sistemski podrivaju odnose prema ovjeku druge vjere, prema ljudimarazliitih (religijskih) svjetonazora? Napokon, tu je i sljedee pitanje: Da li

komunikacijske tehnologije danas mogu ohrabriti i olakati mnogolika sporazu-

mijevanja meu religijama? Ili smo danas daleko vie u epohi sve snanije umre-enih komunikacijskih tehnologija u slubi atavizma i s ciljem irenja mrnje meureligijama, a naroito irenja mrnje prema islamu?8 Veoma vano pitanje je iovo: Ko je bio tolerantniji i otvoreniji prema drugim vjerama i religijama davniarhajski ljudi i primordijalne jevrejske, kranske i muslimanske zajednice, ili mi,dananji moderni i savremeni ljudi? Takoer, da li bez osnova irimo pesimizamako kaemo da je dananja ekonomska kriza zapravo u osnovi moralna kriza? Da

li ova moralna kriza, pod krinkom ekonomskog sloma cijelih drava, denitivnoosujeuje sve nae nade koje smo poetkom treeg kranskog milenija polagali ubolje ovjeanstvo nakon propasti komunizma i socijalizma? K tome, da li su ratovidanas doista u porastu? Ako jesu, koji centri moi ih podstiu i da li je danasna djelu podstrekavanje vjerskih ratova?9 Da li je injenica da se umnaa-njem ratova danas umnaa i multiplicira onaj drugi kao meta, kao strana koju

6 O ovome je, ali u kontekstu odnosa Zapada i islama, pisao opirno Akbar S. Ahmed, IslamUnder Siege, Polity Press, Cambridge/Oxford, 2004.

7 Enes Kari, Who is the 'Other' today?, Occasional Papers, series No. 3, July 2011, TheCordoba Foundaon, London, 2011., str.9-14.

8 Uoljive primjere medijskog ocrnjivanja islama moemo proita u djelu Edwarda Saida,Covering islam, How the Media and the Experts Determine How We See the Rest of The

World, Vintage, London, 1997.

9 Kod ovog pitanja imamo u vidu Erica S. Margolisa, War at the Top of the World, The Clash

for Mastery of Asia, Key Porter Books, Toronto, 1999.

Logos

15


4/22

treba degradirati ili iskorijeniti?10 Da li su nedavne presude Meunarodnogsuda pravde za genocide, poinjene u Bosni i Hercegovini i Ruandi, same posebi najvei znak sve veeg ruenja bilo kakvih mogunosti susjedstva meureligijama, meu kulturama i civilizacijama? K tome, jesmo li se toliko preplaili

ovog modernog svijeta u kojem ivimo, pa u stranim asovima pesimizmapomiljamo da obitavamo usred vremena u kojem cure posljednji dani, kako ihnerado najavljuje Slavoj iek u svome nedavnom djelu Living in the End Times?

I sasvim na kraju ovih Uvodnih napomena: Da li je ovo nae doba nesamo trudno, ve je poelo i poraati, razliite lane, ali mone i rado itane,proroke sukoba civilizacija,11 sukoba kultura?12 Da li ovi teoretiari koji danasgovore o bilo kakvim sukobima, zapravo u samom startu sumnjaju u mogunostsusjedstva s drugim i drugaijim danas?

2.0 Nekoliko rijei o susjedstvu u uenjimatradicionalnih religija (islama, kranstva i judaizma)

Danas, kad se nadaleko uje medijska dreka o judeo-kranskoj civilizacijii kad se prezreno odbacuje i sama pomisao da islam i muslimani budu onajravnopravni, trei, lan te civilizacije (judeo-kransko-muslimanska civilizacija),muslimani osjeaju da su zakinuti u izgradnji koncepcija susjedstva u savremenomdobu, iako su znali u prolosti ta je visoka kultura susjedstva. To znaju i danas.

Ja, autor ove rasprave, ne volim govoriti o zlatnom dobu bilo koje religi-je, kulture ili civilizacije. Svjestan sam da je sintagma zlatno doba svojevrsnazamka i veoma zavodljiva. Svjestan sam i toga da zlatno doba esto moeznaiti puku konstrukciju, ili projiciranje naih lijepih elja, nastalih iz teke sa-danjosti u kojoj ivimo, u davnu i daleku prolost, prema kojoj smo zapali u neki

oblik romantine ljubavi.13

Dakle, kada god govorimo o zlatnom dobu bilokoje kulture i civilizacije, potrebno je imati mnoge rezerve.

10 See: Norman Cigar, The Role of Serbian Orientalists in Juscaon og Genocide AgainstMuslims of The Balkans, Instut za istraivanje zloina prov ovjenos i meunarodnogprava, Sarajevo, 2000.

11 Kada sam 1993. godine, u jednom podrumu u opkoljenom Sarajevu, prevodio na bosanski

jezik lanak Samuela Hunngtona, The Clash of Civilizaon (koji je objavljen u asopisu Fo-reign Aairs, Summer, 1993), nisam ni sluo da e se o tome lanku govori s toliko panjegotovo dva desetljea.

12 Po proricanju sukoba od Samuela Hunngtona mnogo se ne razlikuje ni Bernard Lewis.Usporedi: Bernard Lewis, Cultures in Conict, Chrisans, Muslims and Jews in the Age ofDiscovery, Oxford University Press, New York and Oxford, 1995.

13 Naravno, ima odlinih djela o zlatnom dobu pojedinih epoha ovjeanstva. Vidi, napri-mjer: Maria Rosa Menocal, The Ornament of the World, How Muslims, Jews and ChrisansCreated a Culture of Tolerance in Medieval Spain, Lile, Brown and Company, Boston, New

York and London, 2002.

Enes KARI

16


5/22

Ali, uza sve rezerve, pa i one koje nastaju iz romantinog ophoenja sprolou, ipak je potrebno govoriti o postojanju neke vrste sklada i susjedstvaizmeu muslimana, krana i jevreja u mnogim dugim periodima mira u prolo-sti. Taj sklad, tu harmoniju, priznaju veliki historiari u svojim djelima. Naprimjer,

muslimanima nenaklonjeni Bernard Lewis ipak priznaje: Islamska civilizacija,za razliku [od njoj prethodnih civilizacija], bila je prva civilizacija koja se moenazvati univerzalnom, u smislu da je obuhvatila narode mnogih razliitih rasai kultura, na tri razliita kontinenta. Islamska civilizacija je bila evropska, jerje dugo cvala u paniji i junoj Italiji, na ruskim stepama i na Balkanskom po-luostrvu. Islamska civilizacija je sama po sebi bila i azijska, a takoer i afri-ka. Ukljuivala je ljude koji su bijeli, crni, smei i uti. (Islamic civilization, incontrast [of previous civilizations], was the rst that can be called universal, inthe sense that it comprised people of many different races and cultures, onthree different continents. It was European, having ourished for a long time inSpain and southern Italy, on the Russian steppes, and in the Balkan Peninsula. Itwas self-evidently Asian and also African. It included people who were white,black, brown, and yellow.)14 S druge strane, Marshall G. S. Hodgson tvrdi dasu korijeni islamikatske civilizacije uveliko isti kao i korijeni zapadne civilizaci-je: urbana trgovaka tradicija drevnog Plodnog polumjeseca, jevrejski vjerski

izazov, klasina grka lozofska i znanstvena kultura. Stoga za Zapadnjake(i za sve one koji barem dijelom sudjeluju u zapadnom nasljeu), islamikatskisvijet sainjava posestrimsku civilizaciju... (...the roots of Islamicate civilizationare largely the same as those of Occidental civilization: the urban commercialtradition of the ancient Fertile Crescent, the Hebrew religious challenge, theclassical Greek philosophical and scientic culture. Hence, for Westerners (andfor all who at least partly share now in the Occidental heritage), the Islamicateforms a sister civilization...).15

Naravno, mogli bismo navesti jo ovakvih miljenja od relevantnih zapadnihautora, koji potvruju visoku kulturu muslimanskih koncepata susjedstva i udo-mljavanja razliitih naroda i vjera unutar svoje duhovne orbite.

injenica je da su muslimani, tokom glavnine svoje povijesti, pokazali daznaju biti itekako dobri i moralni susjedi. S tim nasljeem susjedstva mi, dananjimuslimani na Zapadu, moemo biti ponosni.

To je susjedstvo bilo prepoznatljivo na mnogim stranama svijeta izmeu ove

tri vjere (judaizma, kranstva i islama), barem se o tom susjedstvu moe govo-

riti s obzirom na neke historijski priznate epohe. Naprimjer, stoljeima je tzv.islamska panija bila domovina veoma skladnog susjedstva muslimana, jevreja

14 Bernard Lewis, Cultures in Conict, str. 10.

15 Marshall G. S. Hodgson, The Venture of Islam, volume I, The University of Chicago Press,

Chicago and London, 1974, str. 97.

Logos

17


6/22

i krana.16 To se moe kazati i za dolinu Nila u onome to je danas ila kucavicaEgipta, zatim to vrijedi za duge periode povijesti za Siriju, Palestinu, dananjiIrak, Libanon, potom Anadoliju, podruje Balkana itd.

Sljedbenici Knjige (jevreji i krani) bili su inkorporirani u velike musliman-ske halifate. Nisu bili izopeni iz njih, kao to su muslimani danas izopeni izZapada, iz tzv. judeo-kranske civilizacije, gdje se muslimanima u doglednovrijeme ne namjerava dodijeliti priznanje treeg lana te civilizacije.

U ovom pogledu nas muslimane zabrinjava utnja tradicionalnih jevreja ikrana danas. A upravo bi dananji tradicionalni jevreji i krani trebalo dadignu svoj glas za priznanje islama i za inauguriranje judeo-kransko-musli-mamske civilizacije, kao jednog budueg susjedstva mira, priznanja, toleranci-

je i suivota. Jer, naime, judeo-kransko-muslimanska civilizacija udahnula bipozitivan duh u ovaj sekularni projekat globalizacije i uinila bi ga humanijim.

K tome, time bi krani i jevreji vratili muslimanima neku vrstu duga. Kad sukrani posrijedi, oni treba da znaju da muslimani nisu promoviranjem islam-skog istoka unitili kranski istok. Takoer, nije nepoznato da su jevreji pros-perirali u muslimanskim halifatima, za vrijeme kojih su gotovo svu svoju teologijurazvili u svojim kulturnim sreditima. Naprimjer, tradicija Kabale nastala je u

velikim periodima mira jevreja, krana i muslimana. Filozof Majmonides jesvoja djela napisao u jednoj takvoj epohi itd. O ovome preporuujemo da seitaju potena djela Adama Meza.17

Pa i kad su muslimani bili osvajai, znali su za instituciju susjedstva. SeyyedHossein Nasr pie: panija i Anadolija promijenile su gospodare, islam i kr-anstvo, nekako u isto vrijeme. U paniji su svi muslimani bili ubijeni, prisilnoprevjereni ili protjerani, i do danas tamo muslimani nisu preostali, dok je sje-dite pravoslavne crkve jo uvijek smjeteno u Turskoj. (Spain and Anatolia

changed hands between Islam and Christianity about the same time. In Spainall the Muslims were killed, forcibly converted or driven off and no Muslimsremain there today, whereas the seat of the Orthodox Church is still located inTurkey.18)

Slavni historiar Halil Inalcik, dugogodinji profesor Univerziteta u Chicagu,u nekoliko svojih knjiga tvrdi da je, nakon raspada Osmanske imperije, nastalovie od dvadeset drava, mnoge s veinskim kranskim stanovnitvom. Svi ti

kranski narodi ne samo da su preivjeli pod Osmanskom imperijom, ve su

16 O ovome vidje dokumenrano djelo Thomasa F. Glicka, Islamic and Chrisan Spain in theEarly Middle Ages, Brill, Leiden, Boston, 2005.

17 Vidi: Adam Mez, The renaissance of Islam,Islamic Book Service, Lahore, 1987.

18 Seyyed Hossein Nasr, Ideals and Realies of Islam, The Islamic Texts Society, Cambridge,

2001., str. 19.

Enes KARI

18


7/22

sauvali i svoju vjeru i svoj jezik, kao i svoju tradiciju.19 Oito je da takvo tone bi moglo biti da Osmanska imperija nije znala za tradicionalne obrascesusjedstva. Znamo, naravno, da millet sistem nije bio savren, ali je, sam po sebi,predstavljao izglednu ansu da se opstane, preivi i da se ne izgube ni svoja

vjera niti tradicija.Danas je o ovim davnim epohama, u kojima su se muslimani, krani i jevreji

priznavali kao susjedi, potrebno govoriti. Posebno bi o tome trebalo govoritina Zapadu, nakon uasa dva svjetska rata tokom XX stoljea, kada je u Evropijevrejsko stanovnitvo gotovo nestalo, ili kad je od 1992. do 1999. godine mu-slimansko stanovnitvo Balkana bilo na ivici svoga opstanka.20

Naravno, nemogue je vratiti prolost, kao to je nemogue vratiti izmueno

mlijeko natrag u vime. Ali, itekako je vano podsjeati dananja pokoljenjana prola susretanja (past encounters) izmeu muslimana, krana i jevre-ja.21 S tim u vezi, i mnogi muslimanski autori govore o susretu islama s drugimreligijama.22

Davno susjedstvo islama, kranstva i judaizma, a praktino susjedstvo mu-slimana, krana i jevreja, temeljilo se na nekoliko naela. Prvo se temeljlo naivom povjerenju u Boga, kao Stvoritelja svih ljudi. Naravno, muslimani, krani

i jevreji dogmatski se meuse nisu priznavali, ali jesu priznavali Boga kao svo-

ga Stvoritelja. Drugo, priznavali su instituciju susjedstva. Zahvaljujui susjedstvuopstajali su u milionima, a u dvadesetom stoljeu su ubijani u milionima, bilo natlu Evrope (jevreji), ili u antikolonijalnim ratovima (muslimani Alira, naprimjer).

Susjedstvo izmeu muslimana, krana i jevreja danas podrazumijeva nekuvrstu priznanja. Minimum priznanja. Recimo, priznanja da je na susjed ovjekkao i mi, da je i on istoga ljudskoga porijekla kao i mi, da ga je stvorio jediniStvoritelj kao i nas, i tako dalje. I nai susjedi nevjernici, agnostici i dr, zasluuju

nae priznanje, jer mi ih darivamo mirom, a i oni nas treba da darivaju mirom.Slavni rektor islamskog univerziteta Al-Azhar Mahmud Shaltut je domislio sinta-gmu bratstvo po ovjetvu (al-ukhuwwah f l-insniyyah): on tvrdi da su musli-mani i nemuslimani braa, a jedini uvjet toga bratstva je uzajamno i meusobnopridravanje mira i mirni suivot.23

19 Vidi: Ekmeleddin Ihsanoglu (ed.), History of the Ooman State and Civilizaon, vol. I, fo-reworded by Halil Inalcik, IRCICA, Istanbul, 2001.

20 Podsjeamo ovdje da je Granada pala 1492. godine, a da je Sarajevo bilo opkoljeno vepoetkom 1992. godine, dakle tano pet stona godina dijeli ta dva dogaaja.

21 Naprimjer, Jack Goody u svojoj knjizi Islam in Europe, govori o prolim susrema (PastEncounters) izmeu muslimana, krana i jevreja. Usp. Jack Goody, Islam in Europe, PolityPress and Blackwell Publishing Ltd., Cambridge (UK), 2008.

22 Vidi opsenu studiju Islam and the Encounter of Religions u: Seyyed Hossein Nasr, SuEssays, ABC Internaonal Group, INC., Chicago, 1999., str.. 123-151.

23 Vidi ire u: Kate Zabiri, Mahmud Shaltut and Islamic Modernism, Oxford University Press, Oxford, 1993.

Logos

19


8/22

Jack Goody smatra da muslimani imaju mnogo toga ponuditi (they havehad a lot to offer) Evropi i Zapadu. On tvrdi sljedee: Nakon to su bili uvelikoodbijeni [iz Evrope], poslije mnogo stoljea muslimani su se vratili masovno nataj kontinent, ne vie kao osvajai ve kao useljenici. U oba svojstva oni su imali

mnogo toga da ponude. Prije su djelovali kao podsticaj za intelektualni i nauniivot, na samu renesansu. Sada muslimani daju sve vei dio radne snage kojuEvropa treba da bi obnovila svoje stanovnitvo u opadanju. Ni u prolosti, a niu sadanjosti islam se ne moe konstruirati kao Drugi. ak i u Aziji muslimansketradicije su bliske kranskim i jevrejskim tradicijama. Muslimani su uveliko dioevropske scene. (After having been largely repulsed, after many centuriesMuslims have returned in mass no longer as invaders but as immigrants. In bothcapacities, they have had a lot to offer. Formerly they acted as a spur to theintellectual and scientic life, to the Renaisance itself. Now they provide anincreasing part of the labour force that Europe needs to replenish its dimishingpopulation. Both in the past and in the present Islam cannot be construed simplyas the Other. Even i Asia, Muslim traditions are close to Christian and Jewishtraditions. Muslims are very much part of the European scene).24

3.0 Susjedstvo u carstvu ideologija i maina inastanak ljudskog, odvie ljudskog svijeta (human,all too human world)

Pa ipak, danas je susjedstvo meu religijama u krizi. Kao to je u krizi isusjedstvo izmeu ovjeka i prirode. Svjetski ratovi, Prvi (1914-1918) i Drugi(1939-1945) gotovo su se i vremenski podudarili s gerilskim svjetskim ratom kojidanas ovjeanstvo vodi protiv prirode i ivotne sredine. Nadam se da e se

ekolozi sloiti s ovom konstatacijom.Ta kriza susjedstva dugo traje. Po naem miljenju, ta kriza ima svoje dublje

uzroke. O tome bi se danas trebalo raspravljati, ukoliko elimo obnoviti anseza armaciju ne samo meureligijskog sporazumijevanja u dananjem svijetu,ve i armaciju drugih vrsta sporazumijevanja.

Kad se danas govori o susjedstvu (neighbourhood) i o dobrom susjedstvu(neighbourliness) izmeu muslimana, krana i jevreja, te pozitivnoj saradnji svih

sekularnih izdanaka iz te tri religije, potrebno je podsjetiti na to da je tokompotonja tri stoljea cijelo ovjeanstvo podvrgnuto velikim duhovnim promjena-ma.25

24 Jack Goody, Islam in Europe, Polity Press, Cambridge, 2004, str. 160.

25 O ovome ire u: Seyyed Hossein Nasr, Knowledge and the Sacred, Suhail Academy, Lahore, 1988.

Enes KARI

20


9/22

To znai da nijedan govor o susjedstvu danas ne samo da ne moe, ve ine smije zanemarivati novu tradiciju i vidljive rezultate tamnih strana Novo-vjekovlja, kao i posljedice trijumfa kvantitativne znanosti i njenih mnogolikihprimjena.

Sve od kraja XVII stoljea tradicionalne svjetove islama, kranstva i juda-

izma potiskuju i stavljaju na marginu mnogovrsni sekularni izmi i scijentizmi. Tisu izmi, naroito tokom XIX i XX stoljea, za svoje poklie i programe, kao iza svoju polaznu platformu, uzeli mnoge revolucije, nacionalizme, socijalizme,humanizme, komunizme, faizme it. Svijet XVIII, XIX i XX stoljea postao jesvijet ulaska ljudskih masa u povijest i te mase je trebalo zabavljati i animiratiideologijama. Tako je dolo do stuboknih promjena koje su se veoma negativno

reektirale na tradicionalne obrasce susjedstva meu religijama.U kritici i samokritici dananjih drutvenih nauka postoji opa saglasnost

da su od kraja XVII stoljea naovamo tradicionalne religije (islam, kranstvo ijudaizam), kao i moralni sistemi tih religija, manje ili vie, u odstupanju, u uzmi-canju, ponegdje u potpunom rasulu i nestanku. Nisu rijetki autori koji ovo savre-meno doba nazivaju dobom nevjerstva (the Age of Disbelief).26

Svijet koji se nazvao Zapadom je od XVII stoljea naovamo iskusio mnoge

trijumfalistike ideologije i kvantitativne nauke, kao objanjenja univerzuma iovjeka. Svaka ideologija je veliala svoga ovjeka, bilo na raun Boga ili naraun drugih ljudi, drugih kultura i civilizacija. I naune teorije koje su se javileod XVII stoljea tumaile su svijet unutar mnogobrojnih, meu sobom konkuren-tnih, izama. ta je evolucionizam, ako ne velianje ovjeka na raun drugih ivihorganizama?! ta je biologizam, ako ne velianje jednih ljudskih rasa na raundrugih ljudskih rasa, ili jednih ivih bia na raun drugih ivih bia?! Sve je toveoma negativno utjecalo na tradicionalne obrasce ivljenja susjedstva.

Te naune teorije Novovjekovlja bile su, a jesu i danas, dosljedna praktinaprimjena tamnih strana novovjekovnih ideologija i trijumfalnog novovjekovnogduhovnog raspoloenja Zapada. K tome, te naune teorije u svojoj primijenjenojformi ugrozile su susjedstvo ovjeka i ivotinja (evolucionizam), kao i susjedstvoovjeka i ovjeka (biologizam).

Ali, glavni izraz praktine primjene naunih teorija Novovjekovlja jestnadolazak doba u kojem se javilo mnotvo maina.

I prije je ovjeanstvo znalo za neku vrstu naprava i strojeva, ali samo suu Novovjekovlju izumljene maine da ovjeku dadnu stranu mo nad drugimljudima i nad Prirodom. Novovjekovne maine su sve vie prisni susjedi da-nanjeg ovjeka i ovjeanstva. Maine su proizvedene kao najvidljiviji aspektsaveznitva ideologija i naunih teorija Novoga vijeka. Tako je dolo do vrstog

26 Usporedi o ovome: Huston Smith, Why Religion Maers, The Fate of the Human Spirit in an

Age of Disbelief, HarperSanFrancisco, New York, 2001.

Logos

21


10/22

trijumvirata ideologije, nauke i maine, dolo je do krize susjedstva meu reli-gijama, a potom i do velike ekoloke krize.27 S ekolokom krizom dolo je sadado ugroavanja susjedstva izmeu ovjeka i prirodne sredine (ali o tome ovomprilikom nee biti rijei).

ta se to desilo nakon samoga kraja XVII stoljea kada i nastaje ovajljudski, odvie ljudski svijet? ta se to zbilo s onim tradicionalnim susjedstvommuslimana, krana i jevreja, ta je od tog susjedstva preostalo u doba ovogvelikog trijumvirata ideologije, nauke i maine?

S trijumfom ideologije, nauke i maine dolo je do slabljenja, marginalizi-ranja ili potpunog zanemarivanja tradicionalnih religijskih i moralnih sistemaislama, kranstva i judaizma. Obodreni i poletni ovjek Novovjekovlja nije vie

gradio temelje susjedstva s drugim na osnovu vjere i svijesti da postoji Bog, nitina temelju od Boga objavljenih naela.

Da budemo jasniji, za runu i rigidnu stranu Novovjekovlja, za rigidne ideo-logije Novovjekovlja, one o kojima veoma kritiki govore Theodor Adorno i MaxHorkheimer,28 na susjed nije vie Boije stvorenje, niti smo vie mi Boija stvorenja.

Na susjed je, kao uostalom i mi, posljedica slijepog rada evolucije. Dvasvjetska rata tokom XX stoljea su, naravno, veoma kompleksna i uasna pojava

koja se ne moe jednoznano protumaiti, ali je posve sigurno da u ideologija-ma i Prvog i Drugog svjetskog rata poiva daleki odjek trijumfalnih pogleda iz

Novovjekovlja, te glavnih naunih teorija: evolucionizma i biologizma.

Nikada susjedstvo meu ljudima i religijama nije razoreno u tako velikojmjeri kao tokom svjetskih ratova u XX stoljeu. Jo jednom ponavljamo, nakonDrugog svjetskog rata jevreja je gotovo nestalo na tlu Evrope, stradali su u mi-lionima. Tradicionalno susjedstvo izmeu jevreja i krana, koje je stoljeima iz-graivano u Evropi, gotovo da je bilo nestalo. Kako kae Graham E. Fuller, aki dananji kompleksni palestinski problem, nakon svega, ima svoje korijene neu islamu, ve u zapadnom progonu i klanju evropskih jevreja. (...the complexPalestinian problem which, after all, had its roots not in Islam, but in Westernpersecution and butchery of European Jews.29)

Takoer, u posljedice Drugog svjetskog rata moe se ubrojiti i stradanjemuslimana na Balkanu od 1990. godine naovamo. To stradanje umnogomepodsjea na stradanje jevreja u Evropi tokom Drugog svjetskog rata. Svjetski

ratovi su ostavili uasne posljedice po susjedstvo i na Bliskom i Srednjem isto-

27 Usporedi: Seyyed Hossein Nasr, Man and Nature, the Spiritual Crisis in Modern Man, ABCInternaonal Group, INC., Chicago, 1997.

28 Theodor W. Adorno, Max Horkheimer, Dialecc of Enlightment, Stanford Univeristy Press,2002.

29 Graham E. Fuller,A World Without Islam, Lile, Brown and Company, New York, Boston,

London, 2010., str. 5.

Enes KARI

22


11/22

ku. Kad se mi danas u ovom tekstu koristimo rijeima krani, jevreji,muslimani, ne mislimo samo na te tri (tradicionalne) vrste vjernika, ve i nanjihove sekularne izdanke. Ali, ti njihovi sekularni izdanci nisu postali sasvimhladni prema svojim tradicijama. Oni jo uvijek emaniraju, na neki nain, kultu-

ralna, tradicijska i civilizacijska znaenja i zraenja, koja se izvode iz judaizma,kranstva i islama.

Odatle, imajui u vidu slabljenje tradicionalnih obrazaca susjedstva nakonDrugog svjetskog rata, treba otvoreno pitati: Ko je drugi danas, u prezirnomznaenju rijei drugi? Kad se danas u Evropi i na Zapadu govori o drugom,najee se podrazumijeva da ga se ne eli imati za svoga susjeda.

Mnogo gdje je taj drugi shvaen u prezirnom znaenju te rijei. Odgovori

zato je to tako, naravno, mogu biti veoma razliiti. U Izraelu oni drugi sumuslimani i krani. U zemljama Bliskog istoka s muslimanskom veinom, kranii jevreji su oni drugi, iako u pogledu krana Liban i Egipat mogu esto bitipozitivna iznimka. Kad je posrijedi dananja Evropa, jevreji i muslimani su tudanas drugi. Pa i podruje Balkana u cjelini, ve vie decenija, samo po sebigovori o reduciranju muslimana na status onih prezrenih drugih. Ponekada jeto reduciranje na status prezrenog drugog bilo veoma krvavo.30

U interesu teme ovog naeg eseja bit e korisno navesti samo neka raz-

matranja zato se muslimani, na veoma irokim planovima, sve od kraja XVIIIstoljea, osjeaju kao oni koji su drugi. I zato ih se oblikovalo i sprav-ljalo kao one prezrene druge.

Ve odavno je iznimno veliki broj djela koja govore o muslimanima u takvojpoziciji. Norman Daniel u svome veoma potenom djelu Islam and the West(Islam i Zapad), govori o the making of an image (stvaranju jednog imida)o muslimanima.31 S druge strane, Bernard Lewis je autor knjige pod istim naslo-

vom Islam and the West, ali sa ciljevima razliitim od ciljeva Normana Daniela.Naime, Bernard Lewis se trudi da islam prikae, uglavnom, kao silu koja ne eliimati veze sa svjetovima oko sebe.32 U tom kontekstu, Bernard Lewis u svojimanalizama pokazuje da su muslimani oni drugi zahvaljujui i samima sebi.

30 Prisjemo se presude Meunarodnog suda pravde iz 2007. godine, koja glasi da je provbosanskih muslimana poinjen genocid.

31 Usp. Norman Daniel, Islam and the West, The Making of an Image, One World, Oxford,1997.

32 Usp. Bernard Lewis, Islam and the West, Oxford University Press, New York and Oxford,

1993.

Logos

23


12/22

Mnotvo je djela napisanih na nain suoavanja i sueljavanja jedne dana-nje geopolitike strane svijeta, tojest Zapada,33 s jedne, i islama s druge strane.Druga strana, ona islamska, to je danas onaj drugi.34

Naime, u djelima u kojima se opisuje dananji Zapad u suoenju s neimdrugim, Zapad je sve; on je nadcivilizacija, on je Demijurg, on je sekularizam,on je blagostanje, on je sam vrh svega ljudskog! U svim ovakvim sueljavanjimaZapada i islama, islamu se pririe status zamoreta koje izgubljenomekee i bunca nekakve svete rijei.35 Takoer, u takvoj vrsti knjiga islamu seodrie pravo na susjedstvo sve dok ga se ne klonira po svome obrascu. Pri-mjer mnogih lanaka i knjiga pisanih po naelu umjerenog islama (moderateislam) govori dovoljno o kakvoj se vrsti kloniranja islama radi.36 Ovi projekti

zgotovljavanja islama po elji monih izazivaju posebnu zebnju u srcima tra-dicionalnih muslimanskih intelektualaca. Tokom potonjih petnaest ili dvadeset

godina vidjeli smo kako se zgotovljava tzv. umjereni islam (moderate islam),ba kao to se zgotovljava brza hrana (fast food).

Pregled glavnih primjera takve literature o islamu nudi opise islama kaodrugog, te, u neku ruku, nudi nacrt jedne povijesti u kojoj je islam posta(ja)o drugi. Kad god se navede naslov Islam i Zapad tad islam moe znaitisve. U Bernarda Lewisa egipatski felasi su islam, moderna republika Turskaje islam, iranska revolucija je islam, nekadanji arapski socijalistiki i basistikireimi su islam, miris evapia je islam itd. Pri tome se projicira navodna anti-

zapadna agenda svih tih islama, s jasnim ciljem da se na kraju dobije islam kaoblok, kao onaj opasni i nepoeljni drugi, kao islam koji ne zna za susjedstvo.Mnotvo je aspekata ponuenih u takvoj vrsti literature, gdje se na islam gle-da kao na drugog, gdje se islam angaira i spravlja kao drugi. Kad jeposrijedi podruje Balkana, veoma je instruktivna knjiga koju je napisala Maria

Todorova, Imagining the Balkans (Imaginarni/izmiljeni Balkan).37

Upravo je Maria Todorova vispreno primijetila jedan magistralni pravaczapadnoga miljenja o islamu, u kojem se islam liava susjedstva. Protagoni-sti takvoga miljenja dugo su izbacivali islam iz kulturno-civilizacijske orbitesavremenog svijeta. Ta je intelektualna operacija posebno vidljiva u liavanju

33 Usp. Robert Van de Weyer, Islam and the West, A New Polical and Religious Order postSeptember 11, John Hunt Publishing, Hampshire, 2001.

34 Usp. takoer: Amin Saikal, Islam and the West, Conict or Cooperaon?, Palgrave Macmi-llan, New York, 2003.

35 Usp. Dan Diner, Lost in the Sacred, Why the Muslim World Stood Sll, Princeton UniversityPress, Princeton, 2009.

36 Usp. M. A. Muqtadar Khan (ed.), Debang Moderate Islam, The Geopolics of Islam and theWest, The University of Utah Press, Salt Lake City, 2007.

37 Usp. Maria Todorova, Imagining the Balkans, Oxford University Press, New York and Oxford,

1997.

Enes KARI

24


13/22

islama onog treeg mjesta u sintagmi judeo-kransko-muslimanska civilizacija.Islam ne ele imati kao susjeda. Ipak, Maria Todorova se nada da e uskorodoi vremena kad e se govoriti o judeo-kransko-muslimanskim korijenimaevropske kulture. Ona kae da su prola vremena kad su ak i ruski libera-

li uvjerljivo potkrepljivali rusku pretenziju na evropejstvo, suprotstavljajuiRusiju barbarima Turcima. Novijoj generaciji to je ve neprihvatljivo, jer onamora da pokae da je prevazila kranske predrasude i da je, trudei se daprevlada nasljee antisemitizma, korijenima zapadne kulture dodala novi atri-but: judeo-kranska. ovjek se pita koliko li e vremena jo proi prije negoto ponemo da govorimo o judeo-kransko-muslimanskoj tradiciji i korijenimaevropske kulture. (Gone are the days when even Russian liberals convincin-gly bolstered Russias claim to Europenness by contrasting it to the barbarousTurk. This is already unacceptable for the new generation, which has to show ithas overcome Christian prejudice and which, in a move to overcome the legacyof anti-Semitism, has added and internalized the new atribute to the roots ofWestern culture: Judeo-Christian. One wonders how long it will take before webegin speaking about the Judeo-Christian-Muslim tradition and roots of Euro-pean culture.38)

Imaju li islam i muslimani ansu da u Evropi i na Zapadu zaimadnu status

susjeda i atmosferu susjedstva danas? Kad se hoe dati odgovor na ovo pitanje,potrebno je imati u vidu sljedee: sve od propasti komunizma (1990.) i padaBerlinskog zida, desno orijentirane politike opcije u Evropi, u svojim nastupimai politikim i ideolokim konstruktima i projektima, uzimaju u negativni fokusmuslimanske imigrante na domaem, te islamski svijet na globalnom planu. Utom kontekstu su detektirirane brojne izravne posljedice djelovanja desnoorijentiranih politika u zemljama Evropske Unije. A kad su posrijedi muslimanskiimigranti i radnici u EU, te su posljedice vidljive, meu ostalim, i na sljedeimplanovima: A) Visoka razina antimuslimanskih predrasuda, B) Diskriminacija poosnovama zapoljavanja, C) Prezren status muslimana u kontekstu medijskogtretmana, D) Pojave zlostavljanja, nasilja, E) Osujeivanje formiranja musli-manske elite koja bi evropskim pravnim sredstvima branila prava muslimana,F) Osujeivanje graanske integracije za muslimane u EU, G) Marginaliziranjemuslimana na planu obrazovanja, umjetnosti, nauke, politike...39

38 Maria Todorova, Imagining the Balkans, str.. 152-153.

39 ire o ovome u: Abdullah Faliq (ed.), Islamophobia and An-Muslim Hatred: Causes andRemedies, Arches Quarterly, volume 4, edion 7, published by The Cordoba Foundaon,

2010.

Logos

25


14/22

4.0 ta je susjedstvo meu vjernicima i religijama udobu globalizacije?

Ovdje prevalentno govorimo o susjedstvu vjernika, o susjedstvu meu reli-gijama, judaizmom, kranstvom i islamom, prije i danas. Ali, pokuajmo prvokazati makar nekoliko rijei o tome ta to jeste susjedstvo meu razliitim vjer-nicima. Naim dananjim prijateljima na Zapadu mogu biti od koristi ovi mojipasai koji slijede.

U najirem smislu, susjedstvo je prijateljska atmosfera susretanja, koja na-stanjuje prostor izmeu dvije ili vie ljudskih dobrota i plemenitosti. Stoga sesusjedstvo i raskriva prevalentno iz ljudske dobrote i saosjeanja. Ono nije neto

nauno (scientic), nalik nekoj naunoj injenici, koja ima datum svog otkri-a. Susjedstvo se, stoga, ne moe denirati na nain deniranja neke hemijske

formule. Ono nije objekat ili koncept, koji je negdje u institutskim kabinetimazgotovljen i potom predmetnut pred nas. Susjedstvo je, prije svega, darivanjedrugih ljudi i stvorenja duhovnim spokojstvom i zikom sigurnou, da u njimaborave, stanuju. Susjedstvo prije obuhvata nas, a ne mi njega. Susjedstvo jeduhovni, psiholoki i ziki prostor, nastao iz itavog spektra moralnih odnosameu ljudima. Izmeu nas i naeg susjeda nalazi se moralna institucija susjed-

stva. Mi se kao susjedi uzajamno darivamo susjedstvom. Susjedstvo je tu, kao toje zrak tu, ili tlo pod nogama. Susjedstvo obitava u pobonoj slobodi osobneodluke da se s drugim ljudima ivi u miru. Prema tome: susjedstvo nije diktat za-kona, nalik diktatu zakona modernih parlamenata. U instituciji susjedstva nemajae i slabije strane. Susjedi daruju instituciju susjedstva svojom dobrotom itako je oplemenjuju. Stoga susjedstvo nije prevalentno racionalni projekat, kaoto je, npr., izgradnja hidrocentrale! Susjedstvo je duhovna institucija, koja samu

sebe utemeljuje, pod uvjetom da toj instituciji moralni ljudi prue ansu. Susjed-

stvo ne vodi i ne moderira niko od sudionika u njemu. K tome, susjedstvo jeposljedica moralne uljudnosti, moralnog odgoja. Na odgoj i na moral branei tite druge od nas. Nadalje, susjedstvo je nalik slobodnom i dostojanstvenomrazgovoru. Dostojanstveni razgovor vodi sam sebe. Ako bilo koji sagovornikpone dominirati u razgovoru, tada razgovor prerasta u neto nalik policij-skom isljeivanju. Susjedstvo, naravno, moe biti prisno, ali ono nije rodbinstvo.Naime, na susjed nije nuno i na roak. Susjedstvo nije ni materijalna korist ili

biznis, jer istinsko susjedstvo ne poveava niije bankovne raune. Ali, istinskosusjedstvo pridonosi mnogim prosperitetima, pa i onom materijalnom.

Premda susjedstvo nema nita protiv pravila kunog reda, ono je dalekovie od toga.

Susjedstvo je moralno obiljeje susjeda, a susjed je tu kao neko ko je posi-jan na Zemlji, tu gdje smo posijani i mi, njegovi susjedi. Susjed je usred naeblizine, usred iste ulice, posred zajednikog grada, zaviaja i zemlje. Nadalje,

susjedstvo je moralna odgovornost. Susjed je tu da se susretnemo, da razmije-

Enes KARI

26


15/22

nimo pozdrave, da se rukujemo, razgovaramo, da nekada i objedujemo skupa,razmijenimo nazore o svijetu i ivotu. Razgovorom s nama na susjed nenasilnimstopama zalazi u nae vrijeme, stupa u na jezik, zakorauje u nae duhovnoraspoloenje, stupa u na prostor. Isto inimo i mi s njegovim vremenom, je-

zikom, duhovnim raspoloenjem, njegovim prostorom. Ali, to sudjelovanje uprostoru i duhu susjedstva ne znai zaposjedanje. Naprotiv, susjedstvo je sudje-lovanje bez oduzimanja, bez liavanja, kao to milijarde riba sudjeluju u jednomokeanu, ali je nemogue da okean ijedna riba prisvoji za sebe. K tome, to-kom godina, meu susjedima dolazi do normalnih susreta, saodreenih krugomgraninih situacija ovjeka, kako bi kazao Karl Jaspers. Susjedi se raduju,svetkuju svoje razliite vjerske blagdane, estitaju ih jedni drugima. Susjedi bi-vaju bolesni i umiru, ispraaju jedni druge na Onaj svijet itd. Susjedi meu so-bom sauestvuju u ljudskoj sudbini, u tihom protoku vremena, u tihoj smjeni danai noi. Susjedstvo se tako javlja kao jedna duhovna i bezinteresna institucija, nijediktirana nikakvim pragmatskim zakonom, osim elementarnim moralom, takodragocjenim, koji nas odgaja da potujemo ljudski integritet drugoga. Ukratko,susjedstvo znai: ivi dostojanstveno, i pusti da i drugi ivi dostojanstveno!

Dananji nadmeni Zapad treba da zna da je susjedstvo, nastalo u tradici-onalnim svjetovima pobonih jevreja, krana i muslimana, znailo visoko res-

pektiranje ljudskih razlika i vjerovanja. Susjedova kua pokraj nae kue nijerazgraena avlija u koju se moe stupiti bezobrazno i bezobzirno, kad jekome volja. Susjedstvo je susjedstvo mnogih obzira, uvaavanja i respektiranja.Susjedova kerka je i naa kerka. Ona nam je na mjestu naeg djeteta. Njenobraz je i obraz nae kerke. K tome, susjedstvo ne znai niveliranje i zatira-nje zasebnih identiteta. Naprotiv, tradicionalna susjedstva su izgradila visokopotovanje prema drukijem pogledu u dubine nebeskog plavetnila, prema ra-znolikim vidovima intime ovjeka druge vjere, drugog ili drukijeg svjetonazora.

Susjedstvo znai i to da nemamo pravo pitati svoga susjeda ba svako pita-nje. Susjedstvo znai i to da potujemo pravo svoga susjeda na njegov intimnidoivljaj vjere. Takoer, susjedstvo znai i to da na susjed nije na objekatkoji bi trebalo prosvjeivati, kulturno uzdizati, uiniti ga sebi slinim,klonirati ga prema naem modelu.

Ne smijemo nastojati da svoga susjeda vidimo kao providnu staklenu -guru, kao golu osobu, i bez omotaa njegovih vjerovanja, tradicije, samo

njemu svojstvene religije. Eto zato susjedstvo treba da bude i susjedstvo nesamo dostojanstvenog razgovora, ve i susjedstvo dostojanstvene utnje. ta-vie, susjedstvo je esto susret dviju ili vie utnji. Jer, naime, svoga susjeda mipotujemo i u njegovom pravu da on za nas ostane umnogome prijatna tajna.Ne smijemo nasilno kopati po dubinama susjedove duhovnosti, intime, njegovihsuoenosti s tajnom ivota i smrti.

Logos

27


16/22

Susjedstvo meu razliitim ljudima i vjerama je tekovina visokih i pobonihkultura i prevalentno gradskoga ivota. Susjedstvo, kakvo smo naprijed opisali,meu jevrejima, kranima i muslimanima nastajalo je tek u blagodati velikihgradova i univerzalno protumaenih ovih triju monoteistikih religija. K tome,

susjedstvo razliitih vjernika i svjetonazora je moralna i visoko hvaljena etikainstitucija drevnih vjerskih tradicija diljem svijeta.

K tome, susjedstvo je jedan od najblagodarnijih izdanaka Tradicije kojaistinski zasluuje da se nazove Tradicijom.

A ta drugo Tradicija jeste ako ne onaj veliki korpus iz ovjekove vjerske,moralne, knjievne, lozofske, arhitektonske... duhovnosti to nas ve vjekovimaoslovljava svojom veliinom iz prolosti! Znaenje Tradicije ne smije se kolokvi-

jalno shvatati; nju ne smijemo brkati sa obiajem, uvrijeenim ponaanjem,naslijeenim obrascima miljenja, i tome slino ( confused with custom, habit,inherited patterns of thought, and the like.)40 Jasnije kazano, za tradicijuse moe smatrati da ukljuuje principe koji vezuju ovjeka za Nebo, te time zareligiju... (tradition can be considered to include the principles which bind manto Heaven, and therefore religion...).41

Takoer se moe kazati da je susjedstvo meu najvanijim institucijama

koje su nam stigle iz Tradicije drevnih multikulturalnih i multilateralnih drutava.Kao duhovna i moralna institucija, susjedstvo je bilo mnogo prisnije s ljudima odinstitucije drave. Naime, susjedstvo je pozvano da moralom i nenasiljem uvadostojanstvo razliitih ljudi, dostojanstvo Drugoga i Drugaijega. Susjedstvo an-gaira drugoga tako to ga otvara prema nama i nas prema njemu. Takoer,susjedstvo, kao moralna institucija, tokom povijesti je sauvalo daleko vei brojljudskih ivota negoli su to uinile drave. U klasinom arapskom jeziku mnogoje poslovica o susjedstvu i susjedu, naprimjer: Al-jru thumma d-dr (Prvo zai-

madni susjeda, tek potom kuu!) Jruka al-qarb wa l akhka l-bad(Bolji ti jebliski susjed negoli daleki brat). Itd.42

Eto zato smo na samom poetku kazali da je u ovom dananjem svijetu,gdje ima najvei broj ljudskih dua od kako je svijeta i vijeka, s drugima najbo-lje sudjelovati kroz istinsko, tradicionalno susjedstvo.

40 Vidi: What Is Tradion? u: Seyyed Hossein Nasr, Knowledge and the Sacred, Suhail Aca-demy, Lahore, 1988., str.. 67.

41 Ibid., str.. 68.

42 Vidi: Kamal Khalaili, Mujamu Kunzi l-amthli wa l-ikami l-arabiyyah, Maktabah Lubnn,

Bejrut, 1998., str. 16.

Enes KARI

28


17/22

5.0 Bog izvor susjedstva vjernika i religija

A kad je posrijedi Tradicija Susjedstva, s obzirom na razliite religije irazliite vjernike, imamo u vidu sljedee planove kojima se mi na Zapadu treba

da uimo jo od malih nogu:Prvo, kad god vjernici kontempliraju o susjedstvu, treba uvijek da se sje-

aju injenice koju promovira svaka tradicionalna religija: naime, da ima Bog.Susjedstvo jevreja, krana i muslimana u velikim halifatima bilo je zasnovanona svijesti o Bogu, stvoritelju svih nas. Bog, Stvoritelj nas svih,ba time to nas jestvorio, On nas inom stvaranja stavlja u ravnopravni status stvorenja. Stvoriteljje jedan, a stvorenja ima na milijarde. Prema tome, stvorenja, primarno prekoBoga, ostvaruju ugodnu atmosferu susjedstva, jer Bog je Sveobuhvatni.43 Nemarazloga da ne vjerujemo da se i Bog raduje plemenitom susjedstvu meu Svo

-

jim stvorenjima. Institucijom susjedstva mi prizivamo i Boga da svjedoi naemsusjedstvu, da i On bude Susjed svih nas.

Obavezu naeg susjedstva s drugaijim vjernicima (kao i drugaijim ne-vjernicima) mi izvodimo i iz injenice da sva stvorenja imaju Jednog, JedinogaStvoritelja. Dragoga Boga. tovanje Boga (worship of God) znai, prije svega,ljubav prema Bogu. Kao tovanje Boga, ljubav ima dva predmeta Boga i su-

sjeda (as worship of God, love has two objects God and neigbor).44

Drugo, sudjelovanje u susjedstvu podrazumijeva elementarno meusobnoljudsko priznanje. Ono znai priznanje drugoga i drugaijega u tome da i drugijeste ovjek, da i drugi ima i uiva pravo na ivot, slobodu, imetak, ast/do-stojanstvo, vjeru/uvjerenje i porod/potomstvo. Muslimani mogu biti ponosni tosu klasini rezimei islamske doktrine upravo insistirali na ovih est univerzalnihprava, koja su muslimani duni garantirati, kako sebi, tako i svojim susjedima:jevrejima, kranima, sabejcima, ljudima drugih vjera i svjetonazora.

Tree, iako je tolerancija iznimno vana, samo susjedstvo nadilazi institucijutolerancije, nadmaa je i nadvisuje institucijom prihvatanja drugoga u potova-nju njegova prava na njegove duhovne zaviaje, koji su razliiti od naih.

etvrto, susjedstvo meu religijama jeste dostojanstveni boravak i, za-pravo, stanovanje i obitavanje u meusobnom tovanju ljudskog integriteta.Meusobno tovanje temelji se na Zlatnom pravilu (the Golden Rule): Ne inidrugome ono to ne bi uinio sebi! (Do not do to others what you would not

have done to you).45

43 U Kuranu je Bog opisan kao Al-Muh (Sveobuhvatni). Usp. Qurn, LXI, 54.

44 Vidi: Miroslav Volf,Allah, a Chrisan Response, HarperCollins Publishers, New York, 2011.

45 Vidi: Karen Armstrong, The Great Transformaon, the Beginning of our Religious Tradions,

Alfred A. Knopf, New York/Toronto, 2006., str.. xiv.

Logos

29


18/22

Peto, na nae susjedstvo nemaju pravo samo ljudi, ve i minerali, biljke, i-votinje. Zrak, voda i zemlja takoer su nai susjedi. Pa i nebesa su nai susjedi,jer njihov zvjezdani svod nas podsjea na moralni zakon u nama, kako bi to udrukijem kontekstu rekao Immanuel Kant.

esto, meusobno tovanje znai istovremeno i priznavanje prava duhovnimi zikim razlikama da slobodno postoje. Iz toga slijedi da je susjedstvo, prijesvega, susjedstvo razlika, mirno sudjelovanje razlika, mirno proimanje razlika.Razlike se u Kuranu proslavljaju kao znak Boije stvaralake moi. I od Boijihznakova je ... razliitost vaih jezika i vaih boja! (And among His Signs is...the difference of your languages and your colours).46

Velika je tekovina istinskog susjedstva kad ljudi imaju zakonsko pravo na

razliku, kad imaju jednako pravo na svoje razlike. Ali je jo bolje kad su ljudimoralno svjesni i odgovorni da potuju drugog u njegovim razlikama. K tome,ljudi jesu razliiti, ali dok se priznaje da jesu razliiti, treba, takoer, prokla-mirati i to da su jednaci. Evo kako Fazlur Rahman objanjava zato Kuran na-glaava jednakost ljudi. Razlog to Kuran istie sutinsku jednakost ljudi je tajto je vrsta te nemoralne/pakosne superiornosti, koju neki lanovi ljudske vrsteine drugima, bez premca meu svim ivotinjama. To je mjesto gdje se ljudskirazum javlja u svojim najizopaenijim formama. Takoer je tano da udaljenostizmeu ljudskih mogunosti i njihove stvarne realizacije pokazuje jednu razinukoju vjerovatno nijedna druga vrsta ivih bia ne dostie: iskljuujui prirodnenedostatke, teko je nai bilo koju razliku, naprimjer, izmeu jednog primjerkauholae i drugog primjerka uholae. Ali, to se vie penjemo skalom evolucije,razlike izmeu mogunosti i njihovih ostvarenja proporcionalno rastu... (Thereason the Qurn emphasizes essential human equality is that the kind of vicio-us superiority which certain members of this species assert over others is unique

among all animals. This is where human reason appears in its most pervertedforms. It is also true that the distance between human potentialities and theiractual realization displays a range exemplied by probably no other speciesof living being: barring natural defects, there is hardly any difference, forexample, between one specimen of earwig and another. But as we ascendthe scale of evolution, the distances between potentialities and their actualitiesproportionately increases...47

Sedmo, jo jednom podsjeamo: susjedstvo u prvom redu nije stvar obiaja,

lokalnih nazora, dravnih zakona, nego morala. Susjedstvo je utemeljeno prijesvega u moralu, susjedstvo je moralna dunost, neupitni moralni in, moralniobzir, moralno kretanje i djelovanje. Susjedstvo je po tome nalik stidu. Stidjeti

46 Qurn, The Romans, XXX:22.

47 Fazlur Rahman, Major Themes of the Qurn, Bibliotheca Islamica, Minneapolis, 1994., str..

45.

Enes KARI

30


19/22

se moe samo moralna osoba. Susjedovati s drugim moe samo moralna osoba.Moralne, a ne neke druge norme, prevalentno daju duhovni tonalitet susjed-stvu. Da su lanovi parlamenta Hitlerove nacistike Njemake bili rukovoenimoralom, nikada se ne bi izglasali rasistiki zakoni koji su tako fatalno bili

protiv jevreja itd. Tako su jevreji i nearijevci bili prvo izopeni iz susjedstva,a poslije i iz zakona, pa potom i iz ivota. Zato mi insistiramo na moralnimnormama? Zato to su moralne norme te koje bi najveoj veini ovjeanstvatrebalo da budu stalne. One proizlaze iz Boanskog autoriteta. Deset biblijskihi deset kuranskih zapovijedi jesu sve odreda prevalentno moralne zapovijedi.Za razliku od morala, zakoni su, pak, esto posljedica politikog i vlastodra-kog koristoljublja. Jedne stranke u parlamentu zakone izglasaju, druge strankeu tom istom parlamentu ih ukinu. Ali, moral se ne moe ukinuti, ba kao to se niBoga ne moe ukinuti.

Osmo, susjedstvo je prije blagodatna posljedica odgoja (moral tuition), patek onda obrazovanja (education).48 Eto zato religije abrahamske Tradicije (ju-daizam, kranstvo i islam), pa i sve tradicionalne religije uope, insistiranjemna moralu daju istovremeno ansu i susjedstvu. (Naalost, u savremenim kola-ma dananjice djeca diljem svijeta ue kvantitativne predmete kao to su zika,hemija i slino. A kudikamo bi bilo bolje da uz te predmete ue i premete kao

to su: moralno susjedstvo, skromnost, stid, odvaan govor, utnja, ljudska duaitd. U islamskim tekijama i kranskim samostanima u srednjem vijeku uenici suse uili stidu, utnji, skromnosti, kontemplaciji i sl. Da su takvi predmeti ostali ukolama, nikada ne bi bile izumljene atomske, hidrogenske i neutronske bombe.Te bombe liavaju milione ivih bia elementarnog susjedstva!)

Deveto, susjedstvo nije samo susjedstvo razliitih ljudi, religija i svjetona-zora, ve i razliitih vjerskih znakova, simbola i bogomolja: sinagoga, crkava,

damija, pagoda... U bazenu Sredozemlja (koji je prevalentno obiljeen kultu-

rom i tradicijom islama) itekako je vidljiva tradicija susjedstva ne samo razliitihvjernika, ve i susjedstva razliitih svetih zdanja, svetilita, bogomolja. Panora-me sredozemnih gradova s minaretima i crkvenim tornjevima (Kairo, Aleksan-drija, Damask, Bagdad, Bejrut, Rabat, Istanbul...) posljedica su dugotrajnogislamskog i muslimanskog njegovanja instutucije susjedstva. Muslimani na takvutradiciju Sredozemlja mogu biti ponosni. (Ironija je da je Sarajevo, glavni gradBosne i Hercegovine, sa svojim viestoljetnim damijama, crkvama i sinagogama

bilo totalno opkoljeni grad 1992-1995. godine, to je, naalost, zao predznakza budunost institucije susjedstva u XXI stoljeu.)

48 Usporedi: Enes Kari, Moral Tuion and Educaon, in: Educaon in the Light of Tradion,

edited by Jane Casewit, World Wisdom, Bloomington, 2011., str.. 35-38.

Logos

31


20/22

6.0 Zakljuak

Danas je muslimanima koji ive na Zapadu itekako teko predstaviti duhov-ne resurse islama, jer ih velika veina pripada klasi izbjeglica, radnika, eko-

nomski slabijih slojeva. Muslimanska elita na Zapadu jo uvijek je u nastajanju itreba da se autentino armira.

Nadalje, muslimanima na Zapadu je teko promovirati tradicionalno susjed-stvo meu religijama usljed svakodnevne zapadne medijske agresije protivislama. Uprkos svemu, potrebno je umiriti histeriju stvorenu od medija o opa-snosti islamskog vala koji razara sekularni bastion Zapada... (...to calm thehysteria created by the media about the danger of an Islamic wave destroying

the secular bastion of the West...49

)Takoer, tradicionalne muslimane u oaj baca i dugotrajno politiko koa-liranje sekularnih izdanaka judaizma i kranstva. To koaliranje marginaliziraislam, poniava ga, pretvara islam u drugoga, dalekoga, nesavremenog, stra-nog, izvanvremenog, egzotinog.

Sa strane muslimana javljaju se otpori takvim projektima, pa i pobune iturbulentni ustanci protiv izopavanja iz danas vladajueg svjetovnog projektajudeo-kranske civilizacije. Taj projekt je i neka vrsta svjetovnog spasenja.Upravo je iz njega islam danas izopen.

To je jedna strana problema dostojanstvene potrage za susjedstvom danas.

Druga strana je vedrija, optimistinija. Islam ima jo mnogo toga pokazatisvijetu iz svojih duhovnih riznica.

Duhovnom univerzumu Kurana ovjeanstvo se uvijek odazivalo, zato jer jeislam Kurana jedna inkluzivna vjera.

Muslimani, zagledani u Kuran, uvijek pozivaju jevreje i krane zajednikojduhovnoj gozbi, jer na Bog i va Bog jedan je! (Our God and Your Godis One.50)

Prisjetimo se: glavnina vjerske i biblijske tradicije judaizma i kranstva veje davno sadrana u velikoj islamskoj sintezi. Judaizam i kranstvo i sami su uizvjesnom smislu sadrani u islamu, budui da je islam krajnja potvrda abra-hamske tradicije, iji su judaizam i kranstvo dva ranija oitovanja. (Judaismand Christianity themselves are in a sense contained in Islam inasmuch as the

latter is the nal afrmation of the Abrahamic tradition of which Judaism andChristianity are the two earlier manifestations.51)

Evo, ukratko, naeg koncepta susjedstva za savremeni svijet:

49 Seyyed Hossein Nasr, Ideals and Realies od Islam, str.. 33.

50 Qurn, XXIX, 46.

51 Seyyed Hossein Nasr, Islam and the Encounter of religions, in: Su Essays, str.. 134.

Enes KARI

32


21/22

Moramo se naviknuti da vidimo vie zapada i vie istoka istovremeno nasvim stranama svijeta. Moramo promovirati takvu dijaloku svijest zarad boljihbuduih vremena. Jer, islamski Istok ne znai negiranje kranskog Istoka nitijudaistikog Istoka, niti bi trebalo da sintagma kranski Zapad oznaava ne-

giranje islamskog Zapada, judaistikog Zapada. Religije koje su univerzalne ikoje imaju univerzalna pozvanja moraju se suprotstaviti projektima i pogledimao ekskluzivistikim religijskim prostorima, da ne kaemo cijelim kontinentima,kao ekskluzivistikim religijskim stranama svijeta. (We have to get used to seemore than one West and more than one East on all sides of our globe. We haveto promote such an awareness in dialogue for the sake of our better future. Be-cause Islamic East means the negation neither of the Christian East nor of JudaicEast, nor should the phrase Christian West imply the negation of an IslamicWest, Judaic West. The religions that are universal and have a universal messa-ge should oppose a project seeks to reserve any regions of the world, let alonea whole continent, as the exclusive homeland of just one religion.52)

LITERATURA:

1. Akbar S. Ahmed, Islam Under Siege, Polity Press, Cambridge/Oxford, 2004.

2. Adorno, Theodor W., Max Horkheimer, Dialectic of Enlightment, Stanford Uni-

veristy Press, 2002.

3. Amstrong, Karen, The Great Transformation, the Beginning of our Religious Tra-ditions, Alfred A. Knopf, New York/Toronto, 2006.

4. Cigar, Norman, The Role of Serbian Orientalists in Justication og GenocideAgainst Muslims of The Balkans, Institut za istraivanje zloina protiv ovjenostii meunarodnog prava, Sarajevo, 2000.

5. Daniel, Norman, Islam and the West, The Making of an Image, One World,Oxford, 1997.

6. Diner, Dan, Lost in the Sacred, Why the Muslim World Stood Still, PrincetonUniversity Press, Princeton, 2009.

7. Derrida, Jacques, A Europe of Hope, Journal Epoche 10, no. 2 (Spring), 407-412.

8. Fuller, Graham E., A World Without Islam, Little, Brown and Company, NewYork, Boston, London, 2010.

9. Goethe, Johann Wolfgang von, Maximen und Reexionen, (edited by von MaxHecker. Weimar: Goethe-Gesellschaft, 1907.)

10. Goody, Jack, Islam in Europe, Polity Press, Cambridge, 2004.

11. Gross, Jan T., Neighbors, The Destruction of the Jewish Community in Jedwabne,Poland, Princeton University Press, Princeton, 2001.

52 Enes Kari, Essays on (behalf of) Bosnia, al-Kalam, Sarajevo, 1999., str.. 86.

Logos

33


22/22

12. Hodgson, Marshall G. S., The Venture of Islam, volume I, The University of Chi-cago Press, Chicago and London, 1974.

13. Ihsanoglu, Ekmeleddin (ed.), History of the Ottoman State and Civilization, vol.I, foreworded by Halil Inalcik, IRCICA, Istanbul, 2001.

14. Kant, Immanuel, To Perpetual Peace and Other Essays, Hacekett Publications,Indianapolis, 1983.

15. Kari, Enes, Moral Tuition and Education, in: Education in the Light of Tradition,edited by Jane Casewit, World Wisdom, Bloomington, 2011.

16. Khalaili, Kamal, Mujamu Kunzi l-amthli wa l-ikami l-arabiyyah, MaktabahLubnn, Bejrut, 1998.

17. Lewis, Bernard, Islam and the West, Oxford University Press, New York and

Oxford, 1993.18. Lewis, Bernard, Cultures in Conict, Christians, Muslims and Jews in the Age of

Discovery, Oxford University Press, New York and Oxford, 1995.

19. Meyda, Yeenolu, Islam, Migrancy, and Hospitality in Europe, Palgrave Macmi-llan, New York, 2012.

20. Margolisa, Eric S., War at the Top of the World, The Clash for Mastery of Asia,Key Porter Books, Toronto, 1999.

21. Mez, Adam, The renaissance of Islam,Islamic Book Service, Lahore, 1987.

22. Nasr, Seyyed Hossein, Ideals and Realities of Islam, The Islamic Texts Society,Cambridge, 2001.

23. Nasr, Seyyed Hossein, Knowledge and the Sacred, Suhail Academy, Lahore,1988.

24. Nasr, Seyyed Hossein, Man and Nature, the Spiritual Crisis in Modern Man, ABCInternational Group, INC., Chicago, 1997.

25. Rahman, Fazlur, Major Themes of the Qurn, Bibliotheca Islamica, Minneapolis,

1994.26. Saikal, Amin, Islam and the West, Conict or Cooperation?, Palgrave Macmi-

llan, New York, 2003.

27. Smith, Huston, Why Religion Matters, The Fate of the Human Spirit in an Age ofDisbelief, HarperSanFrancisco, New York, 2001.

28. Todorova, Maria, Imagining the Balkans, Oxford University Press, New York andOxford, 1997.

29. Van de Weyer, Robert, Islam and the West, A New Political and Religious Orderpost September 11, John Hunt Publishing, Hampshire, 2001.

30. Volf, Miroslav, Allah, a Christian Response, HarperCollins Publishers, New York,2011.

31. Zabiri, Kate, Mahmud Shaltut and Islamic Modernism, Oxford University Press,Oxford, 1993.

Enes KARI

muslimani, kršćani i jevreji danas - susjedstvo u doba globalizacije - dr. enes karić

Documents