Načela prava EUNačela europskog upravnog prava

Struktura Europske unije Do 1.12.2009. – “tri stupa”1. Europska zajednica2. Zajednička vanjska i sigurnosna

politika3. Policijska i sudska suradnja u

kaznenim stvarima

Na temelju Lisabonskog ugovora:- nestaju tri stupa- približavanje prvog i trećeg stupa- drugi stup ostaje izdvojen

Načela prava EUNačela su se

razvila u okviru Europske zajednice (1. stup)

Načelo: ograničenih

ovlasti supsidijarnosti proporcionalnos

ti lojalnosti Uniji zabrane

diskriminacije samostalnosti

prava Unije

Načelo: jedinstvenog

važenja i primjene prava Unije

izravne primjene prava Unije

izravnog učinka prava Unije

nadređenosti (prvenstva) prava Unije

odgovornosti država članica za štetu

Načelo lojalnosti Uniji Države članice moraju poduzimati

sve prikladne mjere, opće ili posebne, kako bi osigurale ostvarivanje obveza koje proizlaze iz Ugovora ili akata institucija Unije

Države članice moraju potpomagati ostvarivanje zadaća Unije i suzdržavati se od svih mjera koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva Unije

Članak 4. st. 3. Ugovora o EU – načelo lojalne suradnje

Načelo zabrane diskriminacije

Zabranjena je diskriminacija na temelju državljanstva u primjeni odredaba osnivačkih ugovora

Načelo jednakog postupanja – prema državljanima svih država članica mora se u svakoj državi članici postupati kao i prema domaćim državljanima, osim ako osnivačkim ugovorima nije što drugo predviđeno

Načelo vrijedi i za institucije i tijela Unije!

Načelo samostalnosti prava Unije

Pravo Unije je autonomni pravni poredak neovisan od pravnih poredaka država članica

U korist pravnog poretka Unije države članice ograničile su svoj suverenitet u određenim područjima

Subjekti pravnog poretka Unije nisu samo države članice nego i njihovi državljani

Načelo jedinstvenog važenja i primjene prava

Unije Pravo Unije mora jedinstveno

vrijediti i primjenjivati se na isti način na cijelom području Unije tj. na području svih država članica

To je osnovni preduvjet za djelotvorno funkcioniranje zajedničkog tržišta

Načelo izravne primjene prava Unije

Određeni pravni akti Unije (ne svi!) vrijede izravno, neposredno u pravnim poredcima država članica od trenutka stupanja na snagu bez posebne provedbe (implementacije) ili recepcije u nacionalne poretke država članica

Uredbe – “europski zakoni”

Načelo izravnog učinka 1963. predmet Van Gend en Loos Neovisno o zakonodavstvu država

članica, pravo Zajednice ne samo da nameće obveze pojedincima nego mu je namjera podijeliti im prava

Ta prava nastaju ne samo kada su izričito dodijeljena Ugovorom već i temeljem obveza koje Ugovor na jasno definiran način nameće pojedincima, državama članicama i institucijama Zajednice

Načelo izravnog učinka 1. procesna funkcija načela izravnog

učinka –Obveza i ovlast nacionalnih tijela da

izravno primjenjuju norme prava Unije

2. sa stajališta pojedinca koji traži zaštitu svojeg subjektivnog prava – izravni učinak norme europskog prava znači da ona izravno može stvarati prava na koja se pojedinci mogu pozivati pred nacionalnim tijelima

Koje uvjete norma mora zadovoljiti da bi imala

izravan učinak1. Mora biti jasna, potpuna i određena

(može se utvrditi tko je nositelj prava, tko je nositelj obveze i što je sadržaj prava odnosno obveze)

2. Mora biti bezuvjetna (njena primjena ne ovisi o naknadnoj regulatornoj djelatnosti tijela Zajednice ili država članica)

Načelo nadređenosti (prvenstva) prava Unije

Načelo više pravne snage prava Unije

Predmet Costa v. ENELPravo koje proizlazi iz Ugovora ne

može biti nadjačano (derogirano) odredbom domaćeg prava

Exceptio ilegalitatis Predmet SimmenthalU slučaju da postoji nacionalna norma

koja je suprotna normi prava Unije, nacionalna tijela dužna su ne primijeniti nacionalnu normu nego primijeniti normu prava Unije

Posljedice priznavanja izravnog učinka i

nadređenosti europskog prava

Povećanje djelotvornosti prava Djelotvornost je uvjet za ostvarivanje

ciljeva Unije

Načelo odgovornosti država članica za štetu

Svaka država članica dužna je fizičkim i pravnim osobama nadoknaditi štetu nastalu zbog neizvršavanja svojih obveza iz osnivačkih ugovora

Izravan učinak europskog prava

Izravan učinak A) u vertikalnim odnosima – između

pojedinca i države B) u horizontalnim odnosima –

između pojedinaca

Izravan učinak i u vertikalnim i u horizontalnim odnosima mogu imati norme:

Osnivačkih ugovora Međunarodnih ugovora Uredbe Odluke

Razlike uredaba i direktiva

Uredbe- U potpunosti zamjenjuju norme

država članica u području koje reguliraju

- Ne smiju se prenositi u nacionalno pravo

- Primjenjuju se izravno od trenutka stupanja na snagu

Direktive- Državama ostavljaju odabir kako

postići zadani cilj- Moraju biti prenesene u nacionalno

pravo – u određenom roku (tzv. implementacijski rok) koji je zadan u samoj direktivi

Izravan učinak direktiva Direktive mogu imati izravan učinak

u vertikalnim odnosima između države i pojedinca u kojima je država nositelj obveze a pojedinac nositelj prava

Predmet Van Duyn

Razlozi za izravan učinak:

1. Obvezujuća priroda direktiva

2. Učinkovitost mjere je veća ako se na nju mogu pozvati pojedinci

3. Načelo estoppel – država se ne smije okoristiti time što nije prenijela direktivu u nacionalno pravo

Izravan učinak direktiva Direktive nemaju mogućnost

horizontalnog izravnog učinka (u odnosima između pojedinaca)

Izravni učinak ne postoji ni u obrnutoj vertikalnoj situaciji kada je tuženi pojedinac a tužitelj država (načelo estoppel)

Kritika nepriznavanja horizontalnog izravnog

učinka direktiva Manja djelotvornost prava Neujednačenost prava Unije

(pojedinci u različitim državama u različitom položaju ovisno o tome je li neka država implementirala direktivu u roku ili nije)

Pojedinci unutar iste države imaju različiti pravni status ovisno o tome je li druga strana pravnog odnosa država ili pojedinac

Posredni ili interpretativni učinak

Obveza tumačiti nacionalno pravo u skladu s odredbama prava Unije

Nacionalni sud mora pokušati tumačenjem nacionalnog propisa približiti nacionalno pravo što je više moguće rezultatu koji bi bio postignut da konkretna norma prava Unije ima izravan učinak

Predmet Von Colson

Ustav RH PRAVO EUROPSKE UNIJEČlanak 145.Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne

stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.

Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.

Hrvatski sudovi štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije.

Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.

Literatura korištena u pripremi prezentacije

Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir, 2008., 97-105.

Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša, Osnove prava Europske unije, 2010., str. 7-9, 47-75.

Hartley, Trevor C., Temelji prava Europske zajednice, 2004., str. 197-224, 227-229.

Ustav RH, pročišćeni tekst, NN 85/2010