nada klaić rana povijest hrvata

8/16/2019 Nada Klaić Rana Povijest Hrvata

http://slidepdf.com/reader/full/nada-klaic-rana-povijest-hrvata 1/8

Nada Klaić: Rana povijest Hrvata

Političko pravni proces nastajanja feudalnih odnosa

- javna vlast u Hr. se pojavljuje u 7.st.- dobrovoljni dar prethodio obvezatnom porezu- javna podavanja – zavisan položaj seljaka – feudalna podložnost u pol. smislu- kralj sa zemljom morao podjeljivati i kraljevska prava – iura regalia – gubio vlast nad

darovanim i otuđenim posjedom – kraljevska vlast prelazila u ruke vazala velikaša- 11. st. vrlo slaba kraljevska vlast kraljevski !inovni"i nasljeđivali povjerene !asti- #vonimir nije imao ni kraljevske zemlje ujak $treza ubirao tribut od %ija&a do

'osora- novi vlastelin oslobođen kontrole vrhovne vlasti mogao je pove&avati podavanja ili

oduzimati prava svojim podložni"ima

- ve&ina selja!kih op&ina došla u podložan položaj pol. putem- $lavonija – koloniza"ijsko podru!je

Franački prodor prema istoku i njegove posljedice. Pojava novih suparnika na adranu

-7(). pala slobodna država karantinskih $lovena"a

-$loven"i tada privu!en u krug zapadne feudalne krš&anske vjere i kulture

- *arantin"i još uvijek imali doma&e knezove i unutrašnja samostalnost do ustanka +judevita,osavskog

-ostale slovenske zemlje pod frana!kom vlaš&u

- *arantin"i – odnos s %avarskom posebna podavanja "rkvi u $alzburgu pokrštavanje na!elu *arantanije pokrajinski biskup 'odest

-*arlov sukob s biz. strom – 7. g.

-frana!kom napredovanju prema istoku smetali su /vari

-701. *arlo ratuje protiv /vara zbog njihovih napada na taliju – tzv. sveti rat2. /vari poraženi vrlo brzo *arlova vojska prodrla do avarsko hringa u ,anoniji – pripajanje jednogdijela ,osavine "arstvu

-703. avarski tudun se predaje i prima krš&anstvo. 700. odustaju od te vjere ponovni ratHrvati savezni"i

-nakon poraza /vara frana!ka vlast se pomi!e prema istoku 4 grani"a ide od utoka 5abe do'oha!a i 6ruške gore

-posebna organiza"ija maraka i markgrofovija na jugu i istoku trebala je da štiti otad dostaotvorene grani"e "arstva i prema istoku

-na jugu furlanska a na $ isto!na marka

-furlanskom markgrofu pripadao nadzor nad !itavim podru!jem ornje ,anonije i*arantanije nad kojima je zapovijedao prefekt avarske marke



-ono što nije bilo uklju!eno ostavljeno je /varima i $lavenima i njihovim kaganima iknezovima

-po!. 0. st. doba intenzivne koloniza"ije alpskih $lavena u 8onju ,anoniju

-potreba za zemljom osnovni poti"aj koji je slovenske seljake tjerao u dotadašnje nomadske predjele

-ikonoborstvo uzrokovalo postepeni raskid između *onstantinopola i 5ima

-"arigradska patrijaršija proširila na balkanske zemlje i 9 ta ali je "arska kontrola nad papomoslabila

-rezultat ikonoborstva – 5im potisnut s gr!. a %izant s lat. #apada

-1:. ahenskim mirom *arlo pripojio stru +iburniju 8alma"iju izuzevši primorske gradovekoje je prepustio bizantskom "aru u znak prijateljstva

-dalm. Hrvati živjeli u : historijske provin"ije4 8alma"iji i +iburniji

-okupljanje malih poglavi"a oko nekoliko pouzdanih kraljeva – frana!ko sredstvo zauređivanje isto!nog kaosa – stvaranje kneževina na 9adranu

-prvih desetlje&a 0.st. 9adran na udaru arapskih gusara

-nove sile na jadranskoj obali4 $laveni s isto!nih obala i sa središnjeg 9adrana

Franačka !stra u italskom kraljevstvu "#$$.%&'(.)

Ri*anski sa+or i učvr,ćenje slavenske općine

-;(. 5ižanski pla"it – predstavljanje frana!ke vlasti kao nove iako nastavlja tradi"iju%izanta

-prevladavaju ugl. veliki posjedi – za frana!ke vladare koji su upravljali italskimkraljevstvom se postavlja pitanje koliko &e od zemalja i prava ste!enih 7. zadržati za sebetj. za svoje !inovnike a koliko &e prepustiti pristašama u stri

-*arlo zadržao vojni!ku organiza"iju – novom zapovjedniku stre vojvodi vanu povjerenoda strane povede u rat protiv /vara

-predstavni"i gradova i kaštela tuže vojvodu vana da je uklonio tribune a postavio satnike –

bili su to ili 6ran"i ili njihovi pouzdani"i koji su preuzeli zapovjedništvo nad vojni!ko-administrativnim jedini"ama

-ta vojni!ka organiza"ija provedena na teritoriju kaštela ali ne i na podru!ju gradova

-"ivitas zadržava svog !inovnika – on se sada naziva jude< ali gubi veliki dio svog kotara

-,ula !uva prvenstvo među gradovima iako je središte frana!kog zapovjedništva pomaknutuu *opar

-patri"ijat u gradovima biz. stre nije mogao zadržati pol. vlast ali ga *arlo nije mogaoukloniti



-oduzimanje posjeda koje patri"ijat ima u gradskom kotaru upu&uje na to da su provedene itemeljitije promjene u vlasništvu nad zemljom

-predstavni"i gradova i kaštela se nazivaju na saboru na 5ižani – homines "apitanei – to jeizraz koji se upotrebljava za kraljevske vazale u frana!koj +ombardiji

-razvijeno gospodarstvo u =ovigradu – vojvoda van uživa državne posjede. za sebe zadržava porez doduše za svoju službu – to mu je vjerojatno *arlo prepustio

-sudar dvaju pol. sistema – biz. i frana!kog – sukob anti!kih istarskih komuna i frana!kogfeudalizma

- ako pritužbe strana ;(. odgovaraju stvarnom stanju – onda je vojvoda van priorganiza"iji svog pridvornog gospodarstva štedio $lavene i sav teret preba"ivao na gradskostanovništvo

-biz. vlast nije poznavala osobne službe podložnika nego je dužnosti svodila na nov!ana

podavanja vojvoda van je ubirao podavanja u naturi i tla"i>nije bio kriv za to?

-sprežnu tlaku >konje? koje su strani morali podavati iziskivale su ratne prilike

-pla&ali desetinom od ova"a

- vojvoda van se najviše oborio na veliki posjed građana i patri"ijata – svjesno pokušavaouništiti veliki posjed oduzimaju&i u doba kad je zemlja osnovna ekonomska podloga životavlasni"ima zemlje ljude koji su se našli u tom velikom posjedu – van je oduzeo stranimaliberos homines2 i libertos2 i advenas hostes2 ostavio im je samo serve – ljudi koji su narazli!ite na!ine došli u zavisan položaj prema vlastelinu

-liberi homines mali posjedni"i predavali bi se zbog prevelikog poreznog terata pod zaštitu"rkvene i svjetovne vlastele

-poreznim sistemom najviše pogođen mali posjed – 6ran"i žele malim posjedni"ima vratitislobodu tako da razbijaju veliki posjed i zaštitu veleposjednika – van oduzimaoveleposjedni"ima oslobođene serve koji su također radili na zemlji – zabranio istarskimveleposjedni"ima svaku vlast nad kolonistima koje su naselili na svojoj zemlji

-vojvoda van ostavljao stranima samo serve – neslobodne seljake i poslugu s kojom sumorali i&i u rat

-tužbe op&ina protiv biskupa jer su pomo&u frana!ke vlasti došli do nekih prava-javnim dobrom raspolagao samo vladar istarske op&ine izgubile svoje pašnjake šume i

pravo ribarenja na slobodnom moru – sve što !lanovi op&ine uživaju zajedni!ki

-vojvoda van na 5ižanskom pla"itu pokazao se vrlo susretljivim – odrekao se novihzahtjeva slavensku koloniza"iju ograni!uje na podru!je koje ne zanima istarske gradove ikaštele

- u stri feudalni odnosi nastali gospodarskim>stvaranjem vlastelinstva? i pol. putem> prijelazom javnih ili kraljevskih prava na njegove !inovnike?

- suradnja između frana!kog kralja i "rkvenih dostojanstvenika



-optužbe protiv biskupa na 5ižanskom pla"itu – optužbe na vladarski privilegij a ne nazloupotrebu prava

-sam kralj oslobodio biskupe dužnosti javnih podavanja i ukona!ivanja njegovih poslanika

-predstavni"i strana se tuže da biskupi ne&e davati dužnu polovi"u javnih podavanja – onakokako su davali u doba biz. vlasti – i da ne&e primati "arske poslanike u svoje pala!e

-ostatak tužbi – na biskupsku samovolju – biskupi nametnuli teža"ima koji su obrađivalinjihove vinograde težu obavezu na taj na!in što su !etvrtinu zamijenili tre&inom

-"rkveni dostojanstveni"i nisu dopuštali da dođe do zastare prema kojoj težak stje!e pravovje!nog zakupa

-biskupi su prekidali teža!ki odnos prije roka zastare tj. prije @; godina

-6ortunat odlu!io zastupati interese istarskog stanovništva protiv vlastitih sufragana – strani

za nagradu odredili besplatnu ispašu njegove stoke u op&inskim pašnja"ima-van oduzeo šume travnjake orani"e na istarsku zemlju postavio $lavene

-vojvoda smatrao ni!iju zemlju državnom i ona ako je bila sastavni dio gradskih kotara –frana!ka politika – bonum publi"um2 – sve ono što nije obrađeno ili što nije u neposrednojvlasti i iskorištavanju stanovništva

-stra kao i ,anonija – pograni!na kolonija koju je trebalo ja!e povezati s "arstvom

-u frana!koj stri bio uveden pridvorni sistem u gospodarstvu – neslobodno stanovništvo serve koji naseljavaju i obrađuju vlastelinovu zemlju a njemu predaju sav prihod sa zemlje

-$laveni bili slobodni kolonisti pla&ali državi najamninu kao i drugi slobodni ljudi

-vojvoda van pristao ukloniti $lavene samo ako !ine štetu stanovništvu

-formalno stra podijeljena na gradske op&ine i kaštele iako se pojavljuje slavenska op&ina –to su manja kaštela2 i sela nad kojima su prema tvrdnjama istarskih predstavnika straniizgubili vlast u korist vana

-!akavsko-štokavski govor u tom dijelu stre

-Aminj – starohrvatsko groblje

-stra bila podvrgnuta onom !lanu *arlovi&a koji je vladao u taliji – Berdunskim ugovoromto postaje +otar 1. (@. g. a )). +udovik :.

-zbog navala 'ađara uspostavljen je !itav niz pograni!nih provin"ija - 0):. stra spojena sfurlanskom veronskom i kranjskom markom i priklju!ena %avarskoj

- u :. desetlje&u 0.st. stra – autonomna pokrajina priklju!ena furlanskoj marki

-akvilejska metropolija – najja!a feudalna snaga srednjovjekovne stre

Pokr,tenje Hrvata i stvaranje hrvatske kne*evine

-naše znanje o pokrštenju zasniva se na *onstantinu ,orfirogenetu i arhiđakonu Comi i Aitijesv. Drsa



-*.,. – :0. poglavlje – za vrijeme %azilija

-@1. poglavlje – ,orga – %orna

-@;.- Hrvati se pokrstiše za ,orina njihova arhonta

-Coma /rhiđakon – 1. splitski nadbiskup van još kao papinski poslanik prošavši krajevima8alma"ije i Hrvatske podu!avao krš&ane spasonosnim opomenama kad je postao nadbiskup

po!eo je podu!avati narod uspostavljati "rkve po 8alma"iji i Hrvatskoj postavljao je biskupe osnivao župe i privla!io priproste narode krš&anstvu – nije datirano

-Coma povezuje : pro"esa4 reorganiza"iju "rkve u 8alma"iji i pokrštenje ota

-Historia $alonitana maior - van 5avenjanin – u doba pape vana (.

-oba autora se slažu da je to bilo za vrijeme ,orge tj. ,orina no "ar smatra da je to bilo za :.genera"ije nakon doseljenja a po nepoznatom pis"u Hrvati se pokrštavaju nakon oslobođenja

od frana!ke vlasti-doba ustanka +judevita ,osavskog E hrv. borba protiv 6ranaka E %ornino vrijeme E

pokrštenje

-zavjet Hrvata da ne&e ratovati u doba "ara Herakliija– neki smatraju da je to bilo za pape/gatona

- u Heraklijevo vrijeme Hrvati još pogani – opat 'artin išao u Hrvatsku po kosti mu!enikaitd.

-Bišeslavova krstioni"a – 11.st.

-natpis ode!aja – 11.st.

-natpis iz *aštel-$u&ur"a – nekad dokaz za pokrštavanje Hrvata u 7.st. – ta tvrdnjaopovrgnuta

-krštenje Hrvata nije bilo prije ;; g. – poganstvo starohrvatskih grobova iz .st.

-dalmatinska teorija o pokrštenju Hrvata oslanja se Comu /rhiđakona o 1. splitskomnadbiskupu vanu 5avenjaninu – u tom tekstu se prešu&uje postojanje ninske biskupije- nije

prihva&ena teorija

-frana!ka teorija o pokrštenju – savez između pape i *arla Belikoga uklju!ivao je i pomaganje u širenju krš&anstvu među poganskim narodima – na hrv. teritoriju kult frana!ko-akvilejskih sveta"a –prihvatljivija teorija- pokrštavanje vjerojatno po!elo odmah na po!. 0.st.

-središte "rkvenog života – =in

- u 11.st. razvijen "rkveni život obalnog pojasa možda dugo poganstvo zaba!enih planinskihkrajeva

-zahvaljuju&i krš&anstvu formirana je hrvatska kneževina

-težak položaj hrv. kneza – bio je pod vrhovništvom vladara koji je držao pola Furope bio

predstraža prema %izantu – morao se što !vrš&e povezati sa svojim zaštitnikom



17. pitanje grani"a Hrvata i 8almatina"a . "ar +udovik nije dopustio širenje biz. 8alma"ijena štetu Hrvata

knez %orna – knez dalmatinsko-liburnski kako ga nazivaju frana!ki anali - podvrgnutneposredno furlanskom markgrofu a taj je bio pod vrhovnom vlaš&u onog !lana karolinške

dinastije koji je držao italsko kraljevstvo . u ustanku +judevita ,osavskog pomaže frana!kuvojsku – +judevit uzvra&a napadom %orna uspješan

%ornin nasljednik – Bladislav

-'islav nakon njega – na obron"ima *ozjaka sagradio "rkvi"u sv. 9urja kao zadužbinu -kasnije predmet spora između ninskog i splitskog biskupa

-Bene"ija prvi put za 'islavova kneževanja pokušala prije&i na hrv. obalu – sklapanje mira

-ujedinjavanje hrv. zemalja po!inje pod okriljem frana!kog vladara

-1. hrv. knez %orna nosi titulu du< udus"anorum što zna!i da je nosila" pokreta zaujedinjavanjem one pol. jezgre kojoj nepoznati sastavlja! @;. poglavlja 8/ daje posebnomjesto – %anska Hrvatska – *rbava +ika a"ka

Poku,aj ujedinjavanja Panonskih -lavena

% uništenjem samostalnog avarskog kaganata krajem .st. nestalo je one vlasti koja jespajala $lavene u ,odunavlju u jednu "jelinu

% -avarski kaganat – klasna diferen"ija"ija% +judevitova kneževina u grani"ama 8onje ,anonije – za *arlova vladanja nastala% +judevit – du< ili re"tor ,annonia nteferioris% 6rana!ki anali – +judevit lažno optužio markgrofa *adolaha% @;. poglavlje 8/ – o ustanku protiv 6ranaka% +judevitov ustanak uspješan – obra&ao se za pomo& $loven"ima %rani!ev"ima i

Cimo!anima za odlu!nog sukoba s %ornom na *upi priklju!ili i a!ani pridobio i*arantin"e

% podru!je ustanka bilo golemo ali +judevit nije raspolagao vojskom koja bi mogla braniti tako veliki teritorij

% :;. na saboru u /a"henu odlu!eno da na +judevita pođu @ vojske s @ strane% gradeški patrijarh 6ortunat na +judevitovoj strani šalje mu zidare da utvrde njegove

kaštele% +judevit bježi $rba i postane im podložan

% :@. +judevit ubijen – na prijevaru ga ubio %ornin ujak % nakon ustanka dolazi do promjene pol. grani"a u ,anoniji jer su %ugari za *rumova

nasljednika Gmortaga obratili pažnju s bizantske na panonsku grani"u% povod pružili Cimo!ani i %rani!ev"i koji su u vrijeme ustanka prešli na frana!ku a

kasnije na +judevitovu stranu% Gmortag je poslao vojsku koja je :7. g. zba"ila frana!ke knezove u 8onjoj ,anoniji i

postavila bugarske% "ar zba"io %alderika koga je krivio za poraz i ukinuo furlansku markgrofoviju

razdijelivši je na ( administrativne jedini"e – prekodravska ,anonija s *arantanijomdošle pod vlast bavarskog kralja +udovika =jema!kog – bug. vlast u ,anoniji

kratkotrajna-amostalna neretljanska kne*evina



% prostor između etine i =eretve% stanovni"i se nazivali 'ariani>pomor"i? /rentani>=eretljani? ,agani>pogani?% nisu pripadali ni hrvatskoj ni srpskoj jezgri% %ra! – najve&i i najbliži otok koji je pripadao =eretljanima u 1;.st.- $laveni zatekli

kristijanizirano stanovništvo od kojih su preuzeli sveta!ka imena mjesta

% glavna neretljanska središta u središtu otoka – =erežiš&e i Huma"% =eretljani koji su apsorbirali romansko stanovništvo bili su !akav"i% prodirali s istoka na otoka dakle na mjesta koja su najbliža kopnu% 'akarska – jedno od najvažnijih neretljanskih kopnenih središta% Hvar – =eretljani ,haros nazvali +ijesno – 'le!ani uzeli ime i prozvali Hvar +esina% za slavenskog naseljavanja srušen ,haros i nazvan $tarigradom% *or!ula zadržala mnogo više romanskih naselja i toponima – razvio se i poseban

dijalekt koji se razlikovao od ostalih romanskih dijalekata% 8/ – *urkra ili *rkar % 'ljet – =eretljani dolazili sa strane ,elješ"a – najstarije slavensko naselje Brhmlje&a% 'eleta – 8/ @;. poglavlje – romanski oblik imena% neretljanska država se sa!uvala do kraja [email protected].% pokušali se 3(:. preba"iti u beneventanski dukat – neuspješno% bili nezavisni do :. desetlje&a 0.st. *onstantin ,. piše da su se dalm. gradovi tek u

0.st. riješili biz. vlasti% ratarstvo i trgovina gusarstvo% sto!arstvo manje pogodno za feudaliza"iju zemljoradnja nije tako razvijena feudalni

odnosi u!vrstili se pol. putem% grani"a stoka i #apada rub s biz. "arstvom – pogodno za samostalnost% mleta!ki dužd ,etar Cradenik- Bene"ija izlazi iz svojih voda mir @0. s neretljanskim

knezom 8ružakom

% žestoki sukobi s 'le"ima i kasnije% ,etar ojnikovi& srpski arhont– proširio vlast na jedan dio ,aganije – 1;.st.% ,aganija se prema opisu iz 8/ prostire između etine i =eretve i ima @ županije4

5astoku 'okro i 8alen – 5astoka i 'okro blizu mora i imaju lađe a 8alen dalekood mora i stanovni"i žive od obrađivanja zemlje

% @3. poglavlje – naseljeni gradovi 'okro Brulja Gstrog i $lavine"a u unutrašnjostigrani!ila sa #ahumljanima i jednim dijelom s Hrvatima koji prema etini i +ivnugrani!e sa $rbijomNa granici !stoka i apada

%+udovik ubrzao raspadanje frana!ke države diobom "arstva 17.g. postavljanjem+otara za nasljednika na "arskom prijestolju i kraljem u taliji – utje"alo na pol.razvitak Hrvatske jer je ona otad do #deslava priznavala vrhovnu vlast italskogakralja-@0. ,etar Cradenik pošao na $klaviniju ratnom mornari"om kako bi je osvojio –'islav sklapao primirje +otarovim posredovanjem-=eretljani neprijateljski raspoloženi – +otar primoran s duždem sklopiti savez (;.

protiv naroda $lavena-hrv. narodna dinastija – miroljubiva – srednjovjekovni pis"i to povezuju sazakletvom papi >*.,orfirogenet – zakletva 1. put prilikom pokrštenja :. put zavrijeme Crpimira?-8omagoj se najmanje dao sputavati fran. suverenitetom – ipak ide u rat protiv /rapa

-Crpimir (3.g. navalio na narod rka i na njihova patri"ija – poveo rat protiv $plitaili Crogira koji su najviše spre!avali izlaz na more – otts"halk nas obavještava o



tome – sklanjao se na Crpimirovu dvoru – znao da &e Crpimir pobijediti jer su konji prije sukoba bili veseli – pristaša i pobornik nauke o predestina"iji-*. ,orfirogenet – rat između Crpimira i bug. kneza %orisa – *.,. piše da je pot!injen"aru 5omeja ali nije priznavao vlast arhonta %ug. – jedini %ugar koji je poveo rat

protiv Hrvata je 'ihajlo %oris – završilo mirom

-bug. prodor u panonski bazen @:. – otimaju 6ran"ima $lavoniju i $rijem-%oris poveo rat protiv Crpimira – bojište $ %osna-Crpimirova darovni"a – 1. svjedo!anstvo o tome kakav je naslov za sebeupotrebljavao hrv. knez – ,ro du"e Crepimero-otts"halk Crpimira naziva re</snutak ninske +iskupije

- vjerojatno nastala sredinom 0.st. – govori o snazi Crpimirove Hr - za vrijeme =ikole .I- jurisdik"ija dalm. "rkava potvrđena tek 0:). $abor - 'un"imirova isprava iz 0:. g.i pismo pape vana . – ninski biskup /ldefreda morao

imati nekoliko prethodnika – pristaše ranog postanka ninske nadbiskupije- protivni"i te tvrdnje pozivali na podatak o desetini u Crpimirovoj darovni"i koji pretpostavlja jurisdik"iju dalm. "rkve nad Hrv.

- ninsku biskupiju mogao osnovati fran. vladar ili hrv. knez – *arlovi&i sami imenovali biskupe

- prijekor pape +ava 3. 0:.g. o iskorištavanju pogodne prilike za osnivanje ninske biskupije – Crpimirovo vrijemeI

- =in nije imao !vrstu osnovu – ruševine stare ilirske i rimske /enone- još u 1;.st. parohije ili dije"eze dalm. biskupa ograni!ene gradskim kotarom

nekadašnjim agerom dakle gradski teritorij je ujedno i biskupija- nakon osnivanja ninske biskupije jagma – otimanje teritorija pape

- ninska biskupija podvrgnuta akvilejskoj patrijarhiji sve do Ceodozija- ako je darovao "rkvu sv. 9urja na ,utalju kod $t darovao ju je svome prelatu- Crpimirova darovni"a ):. – u današnjoj formi nije autenti!na ali darivanje "rkvi"e

sv. 9urja to!no – falsifi"irani dio o posjedima u 'osoru i u +ažanima za koje tobožnjisplitski nadbiskup tvrdi da ih je kupio

- ne može se utvrditi postojanje splitskog nadbiskupa pije 70. – tada se papa van .obra&a zadarskom osorskom i ostalim biskupa i salonitanskom arhiprezbiteru s

pozivom da pošalju u 5im kandidata za nadibskupa- Coma /rhiđakon zna samo za : splitska prelata – 9ustina i 'arina – on ih smatra

nadbiskupima

nada klaić rana povijest hrvata

Documents