1. Uvod

Elektrine instalacijese izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilitima itd. Postoje sljedee vrste instalacija: Elektroenergetske, Gromobranske, Telekomunikacijske Signalne Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potroaa elektrinom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog djelovanja atmosferskog elektrinog pranjenja. Elektrina instalacija graevinskog objekta sastoji se od izoliranih vodia struje i pomonih ureaja. Glavne komponenta elektrinih instalacija su: Kuni prikljuak Glavni i pomoni razvodni ormari sa razvodnim ploama Napojni vodovi Instalacije u stanovima, kuama Razvodni ormari

2. Vrste izvedbe elektrinih instalacija

Svaka elektrina instalacija niskog napona sastoji se naelno od kunog prikljuka, razvodnih ureaja sa brojilom i zatitnim ureajima, vodova i prikljunih naprava. Prema izboru i vrsti instalacijskog materijalu i nainu njegovog postavljanja mogu se elektrine instalacije niskog napona podijeliti na nekoliko vrsta koje su se u toku vremena pokazale praktine i ekonomine; Goli vodovi Instalacija pod bukom Instalacija u buci Instalacija nad bukom Vodovi na noseoj konstrukciji, betonskim kanalima i sl. Vodovi na nosivom uetu Vodovi u podnim kanalima Kanalni razvodnik2.1 Goli vodovi

Goli vodovi su goli vodii uvreni na izolacijskim nosaima i postavljeni su na propisanom razmaku jedan od drugog i na propisanoj udaljenou od poda ili zemlje. Upotrebljavaju se samo izuzetno i to kao goli vodovi za nadzemnu NN mreu, u prostorijama s atmosferom koja nagriza izolaciju, u akumulatorskim prostorijama, kao kontaktni vodii (za trolejbuse, tramvaje i sl.). Na sljedeoj slici prikazane su sigurnosne visine i udaljenosti koje se moraju ostvariti kod NN golih nadzemnih vodova.

Slika 1 - Minimalni razmaci kod NN vodova2.2 Instalacija pod bukom (malterom)

Prvo je potrebno uraditi zidarske radove tj. potrebno je obiljeiti (tesarskom olovkom) mjesto MO, mjesto za SR, obiljeiti trasu vodova i mjesta za razvodne i montane kutije. Poslije toga se posebnim alatom za opu upotrebu, prije malterisanja, u zidu izdube otvori za razvodne ormare, rupe za smjetaj razvodnih i montanih kutija i kanali za smjetaj instalacijskih vodova (ili instalacijskih cijevi, a u njih se naknadno uvlae vodovi). Na sljedeoj slici prikazan je nain runog dubljenja rupe za razvodne kutije a osim runog proboja danas se koriste elektrine builice. irina i dubina rupe ovise od dimenzije kutije. Dubina rupe se prilagoava debljini sloja maltera i gornja ivica (poklopac) treba da se poravna sa povrinama maltera. Potrebno je iskustvo da se to odredi na zidu koji jo nije pokriven malterom i kutija se postavlja tako da viri iz zida onoliko kolika e biti debljina budueg sloja maltera.

Slika 2 - Primjer runog kopanja, i kopanja builicomKanali za vodove i instalacijske cijevi takoer se kopaju runo ili builicom. irina kanala ovisi o broju cijevi, vodova koji se paralelno polau na tom dijelu trase. Kada su zavreni zidarski radovi, prvo se postavljaju monzane kutije tako to se otvori natope vodom, i na dno rupe se nanosi tanak sloj gipsa. Odmah zatim se u otvor uvlai kutija pa se laganim pomjeranjem namijeta. Na slian nain se polau instalacijske cijevi i uvruju se sa gipsom. Uvlaenje vodia u instalacijske cijevi se vri posebnim elinim uetom, na ijem se vrhu nalazi posebno oblikovana vodilica ili kugla da lake prolazi kroz cijev. Prvo se elino ue provue kroz instalacijsku cijev i ue lagano povlai za njim i vod. Postupak provlaenja vodova ponavlja se od kutije do kutije pri emu se mora paziti da se ostavlja propust iz kutija cca 15 cm, radi lakeg spajanja na stezaljke. Razvodni ormarii su kompletni tvorniki sa ugraenim osiguraima, zatitnim sklopkama, sabirnicama, transformatorom za zvonce, signalnom sijalicom itd. Na mjestu gdje je projektom predvien razvodni ormari napravljen je poseban otvor i postavljena PVC kutija. Zbog velike koliine vodia u ovom otvoru, potrebno je da oni izlaze cca 50 cm, zbog lakeg spajanja na osigurae i sabirnice pri montai. Zavrni radovi se izvode nakon zavretka malterisanja, a sastoje se od povezovanja razvodnih kutija, montiranja sklopki, prikljunica, svijetiljki itd. 2.3 Instalacija u buci (malteru)

Elektrine instalacije u buci ili PP/R instalacija upotrebljava se od 1958. godine i postajala je zbog svojih ekonomskih prednosti najei oblik elektine instalacije u stanbenim objektima. Instalacijski vod PP/R je plostnat sa razmaknutim ilama, i moe se polagati direktno na zid ili strop, bez kopanja kanala, prije malterisanja, ali u suhim prostorijama. Znai u jednom objektu ova instalacija se ne moe koristiti za sve strujne krugove i uvijek se koristi u kombinaciji sa instalacijom pod bukom. Instalacijski vodovi PP/R se privruju na zid privremeno uz pomo malih elinih eksera sa podlokom od izolacijskog materijala. Ove eksere treba zabijati samo kroz utor koji prolazi cijelom duinom voda. Razmak izmeu eksera je 20-25 cm. Nakon ovakvog proizvodnog privrivanja vodove treba definitivno uvrstit gipsom uz svaki ekser. Kada je instalacija gotova, paljivo se izvade ekseri. Spajanje vodia smije se vriti samo u razvodnim kutijama koje su snabdijevene za to potrebnim stezaljkama. Razvodne kutije su plitke, duboke 12-15 mm, a privruju se na zid s jednim ili dva vijka. Montane kutije su takoer posebne izvedbe, plitke 12-15 mm i u njih se ugrauju sklopke i prikljunice. Svaka kutija ima, montana i razvodna ima i zatitni poklopac kojim se prekriju nakon zavretka montae. Kada su zavreni svi malterski radovi, ovaj poklopac se skine i moniraju se sklopke, utinice i originalni poklopci. 2.4 Vodovi na noseoj konstrukciji, betonskim kanalima i sl.

Kod ove instalacije se za paralelno polaganje veeg broja kablova i vodova, u veim stambenim zgradama i industrijskim objektima, koriste posebni nosai koji su smjeteni uz zid ili su montirani ispod stropa ili se vodovi i kablovi polau u betonske kanale. Danas se sve vie upotrebljavaju posebne police, reetkasti nosai, kuke ili elini profili montirani na strop ili zid u koje/nakoje se polau kablovi i vodovi. Na sljedeoj slici vidimo da su uz strop vodovi poloeni u reetkaste kanale, dok na zidu izdvojeni vodovi ka troilu su poloeni u instalacijske cijevi. Izrada ove instalacije svodi se na polaganje kablova u kablovske "regale" (police) i fiksiranje kablova obujmicama. Police se rade od elinih profila ugraenih u zid, preko kojih se postavlja perforirani lim, oblika kanala, kao podloga za polaganje kablova. Kabal koji se prvi izdvaja iz zajednike trase mora biti poloen kao krajnji sa strane na kojoj se nalazi troilo koje napaja. U veim industrijskim, poslovnim i stambenim objektima projektom se predviaju podni (horizontalni) i vertikalni (zidni) betonski kanali za postavljanje instalacije. Pri polaganju kablova u betonske kanale preporuuje se da irina i dubina betonskih kanala ne bude ispod 300mm. Prilikom polaganja vie kablova zajedno treba uvijek nastojati osigurati razmak izmeu kablova bar za debljinu kabla da bi se osiguralo dobro hlaenje.

Slika 3 - Kablovi poloeni u betonski kanal pokriven betonskim ploama

2.5 Vodovi na nosivom uetu i podnim kanalima

Ova vrsta instalacije se koristi za postavljanje i napajanje svjetiljki u velikim industrijskim halama, parkovima, ulicama i sl. Izvodi se tako da se izmeu dva zida ili stuba nategne elino ue koje e biti nosa za vod i svjetiljke. Mogu se koristiti i samonosivi kablovi kod kojih nije potrebno prethodno montirati nosee ue. Upotrebom instalacije sa elinim uadima mogue je postaviti potreban broj svjetiljki na istoj visini, 3-5m iznad radne povrine i u velikim industrijskim halama kod kojih je nepravilan oblik tavanice i krova.

Slika 4 - Instalacija za osvijetljenje na nosivom uetu

Podne i zidne elektrine instalacije niskog i malog napona u podnim kanalima su namijenjene poslovnim zgradama i industrijskim pogonima sa puno troila manje snage. Posebno su pogodne za urede, robne kue, projektne biroe, RTV centre i sl. Kod prostorija velike povrine bez pregradnih zidova jedva da i postoji drugi nain prikljuka troila. Moderan i brz nain gradnje velikih objekata takvog tipa zahtijevao je i industrijski nain izrade elektrinih instalacija. Umjesto velikih zidarskih radova neophodnih za polaganje vodova i kablova na klasian nain (pod buku, u buku, na buku, ... ), ugrauju se u toku izgradnje objekta u podove i zidove metalni kanali. Pri kraju zavretka objekta kroz ove kanale provlae se vodovi elektrinih instalacija. U svijetu je razvijeno niz instalacijskih sustava te vrste. Na primjer sustem "TEPACKI" je razvila njemaka firma "Ackermann" a proizvodi ga i TEP Zagreb.

Osnovni element je metalni kanal standardne visine 28 mm (za zavrni sloj poda min. 60 mm) ili 38 mm. Duina podnih kanala je 2000mm. Izrauje se od elinog pocinanog lima debljine 1 ili 1,5 mm. Kanali se rade kao jednodjelni, dvodjelni ili trodjelni (rijetko 4-djelni). Pregrade mehaniki razdvoje vodove razliitih vrsta instalacija, a istovremeno slue kao mehaniko uvrenje donjeg dijela kanala i oslonac gornjem dijelu. U elektrinom pogledu pregrade imaju posebnu namjenu, jer metalni dijelovi kanala i pregrade ine zatvoreni strujni krug oko vodova jedne vrste elektrinih instalacija, a time se sprijeava njihov utjecaj na drugu instalaciju.2.6 Kanalni razvod

Ovo je moderno rjeenje razvoda instalacije u industriji (industrijske instalacije). Kanalni razvod kao nov sustem razvoenja elektrine energije u upotrebi je od 1945 godine. U industrijski najrazvijenijim dravama su uoeni nedostaci klasinih instalacija i odmah poslije drugog svjetskog rata razvile su nov sustem razvoda za velike industrijske pogone a to su bakarni vodii-sabirnice u kanalnim kutijama. Klasian razvod elektrine energije po industrijskom pogonu od glavnog razvodnog ormara do pojedinih troila pomou vodova odnosno kablova na zidu ili u betonskim kanalima u podu ima niz nedostataka, kao to su: Pri projektiranju instalacije projektant mora znati smjetaj svakog troila u prostoriji kao i njihovu snagu. Svaka promjena proizvodnog procesa iziskuje redovito i promjenu poloaja nekih ili ak svih ureaja u prostoriji, zamijenu nekih od njih novijim ili postavljanjem novih Svaka promjena u instalaciji, npr. zamjena vodova zbog poveanog optereenja i potrebe za veim presjecima, osim materijalnog troka uzrokuje smetnje ili privremeni prekid rada proizvodnje. Kod pogona sa veim brojem strujnih krugova, gubi se preglednost instalacije i sve tee je odravanje

Kod klasinog razvoda elektrine energije postavljaju se od razvodnog ormara kablovi za svako troilo. Klasina instalacija je jo uvijek ekonomski opravdana i u upotrebi na onim mjestima gdje troila nisu blizu jedna drugome, ve su rijetko rasporeena. Pri razvoenju pomou kanalnih kutija tj. Industrijskog razvoda iz razvodnog ormara se napajaju sabirnice u kanalnim kutijama postavljene u pravcu najvee koncentracije troila a kablovi odnosno vodovi se upotrebljavaju samo od kanalne kutije do troila.

Slika 5 - Klasini i industrijski sustav razvoda

Razlikujemo vie vrsta kanalnog razvoda: Osnovni kanalni razvod (ventilacijski radvod) za struje od 800, 1350, 2000, 2500 i 3000A: Kanalni razvod za napajanje motornog pogona na struje 150, 250, 350 i 700A; Kanalni razvod za rasvjetu za struje od 16, 25, 35, i 50A; Kanalni razvod za dizalice Kuni kanalni razvod Bolniki razvod

3. Nadbukna instalacija

Rijetko se dogaa da se vodovi u industriji polau pod malter ili u malter. Jedan od naina su vodovi takve konstrukeije da se mogu postaviti na odstojne obujmice direktno na zid, odnosno buku. Izbor vodova ovisi od uslova u prostoriji (praina, vlaga, kemijski utjecaji, mehanika naprezanja) u kojoj se instalaeija postavlja. Instalacijski vod PP (ili kabal PP 00) polae se nad buku u suhim i vlanim prostorijama bez agresivnih isparavanja, u kojima nema opasnosti od mehanikog oteenja i koje nisu posebno zagrijane. U prostorijama sa teim uslovima upotrebljavaju kablovi PP 02, PP 12, PP 41 i sl. Ranije su se za ovu instalaciju u industriji upotrebljavali kablovi GO 02 (gumena izolacija, olovni plat i impregnirani oplet) i GO 12 (iste konstrukcije ali preko plata ima i elinu traku za zatitu od mehanikih oteenja). I danas jos uvijek se zadrao naziv za ovu instalaciju po tome "OG-instalacije".Za privrenje voda na zid postoji niz obujmica, koje su prikazane na sljedeoj slici.

Slika 6 - Obujmice za privrenje voda na zid Obujmice se za podlogu privruje na vie naina: Vijcima za drvo (lamperija, drveni umetak u zidu); Vijcima koji se uviju u posebne zidne uloke (tiple). Predhodno je potrebno builicom izbuiti rupe u zidu ili betonu u koje se ukucaju tiplovi; Montaa na posebne vijke koji se predhodno posebnim pitoljem upucaju u podlogu. Pri izboru metaka tj. vijaka treba biti obazriv jer razliito je punjenje zavisno od toga kakva je podloga, cigla, eljezo, beton. Pitolj je konstruiran da se moe aktivirati samo kada je prislonjen na tvrdu podlogu; Lijepljenjem na ravne podloge od betona specijalnim ljepilom; Neke obujmice predviene su za uvrivanje vodova na eljezne konstrukcije;Rastojanje izmeu obujmica na horizontalnim dijelovima trase je 25-35 cm, a na vertikalnim moe biti i neto vea (do 45 cm). Osim vodova i odstojnih obujmica za ovu instalaciju upotrebljavaju se razvodne kutije, sklopke, prikljunice i troila specijalne izrade.

Slika 7 - Instalacija na buci (lijevo) i svijetiljka za instalaciju na buci (desno)

Kada se izvode instalacije nad bukom u industrijskim prostorijama u prainom i vlagom, treba naroito paziti na mjesta gdje vod ulazi u razvodne kutije, sklopke ili u troila i aparate. Na tim mjestima se koriste elastine uvodnice od gume ili kablovske uvodnice u gumenom britvom Pg (Pg je njemaki naziv za specijalni navoj Penzer-gewinde).

Materijal za instalacije nad bukom (na zidu) u industriji je robusne i nepromoive izvedbe, a prema zahtjevima mehanike zatite odabire se plastini ili metalni. Ako je potrebno mogu se upotrijebiti instalacijske cijevi ili kablovski kanali za dodatnu zatitu vodova.

Slika 8 - Primjer instalacije na zidu za instalacijskim cijevima (lijevo) i primjer instalacije na zidu sa kablovskim kanalima (desno)

4. Shema i opis postavljanja nadbukne instalacije garae

Slika 9 - Elektrina shema dvije povezane garae

Na ovoj shemi je prikazan raspored elektro instalacije u garai. Za ovu elektroinstalaciju potreban nam je sljedei materijal: etiri elektrine utinice za nadbukno postavljanje Tri preklopne sklopke za nadbukno postavljanje etri svijetiljke za instalaciju na buci Elektrini vodii promjera 3x1,5 mm duljine 25 metara Elektrini vodii promjera 3x2,5 mm duljine 30 metara Dvije razvodne kutije za nadbuknu instalaciju Osigurai Obujmice, spajalice i ostali potroni materijal

Za izvoenje ovih radova potreban nam je sljedei alat: Elektrina builica Tiple Ispitiva Izolir traka Specijalni skalper za elektrine vodie SpajalicePri ovoj instalaciji, kad smo ve odredili raspored poloaja utinica, preklopni sklopki, svijetiljki, pristupamo postavljanu elektrine instalacije. Prvo to radimo je postavljanje obujmica za vodie, do poloaja utinica, i svjetiljki, preklopnih sklopki i razvodnih kutija. Nakon to smo postavili obujmice, na njih polaemo vodie, te zatim pristupamo postavljanju razvodnih kutija, sklopli, svjetiljki i utinica. Kad smo postavili sve potrebne instalacije, prema shemi, prvo sredivamo razvodne kutije, i postavljanje osiguraa u sluaju strujnog udara ili kratkog spoja. Spajanje se izvodi pomou spajalica, ili izloiranjem izolir trakom. Na kraju, postavljamo sklopke, svjetiljke i utinice.

5. Zakljuak

U ovome radu smo opisali nadbuknu instalaciju garae, proces instalacije, postavljanje elektinih vodia, troila i zatitnih osiguraa. Nadbukna instalacija je instalacija nakon zavretka svih malerskih radova. Ova instalacija se primjenjuje najee u velikim proizvodnim salama, sa vie elektrinih stojeva, jer je pogodna za premjetanje vodova, ukoliko doe do promjene rasporeda strojeva. U prvom dijelu maturskog rada, opisali smo openito elektrine instalacije, kao i instalacije pod bukom, instalacije u buci, instalacije na nosivim uadima i druge.

Literatura

http://www.majstorbeograd.com/elektricne-instalacije.html http://sr.wikipedia.org/wiki/ Milo Mikovi Elektrine instalacije i osvijetljenje

Sadraj

1.Uvod12.Vrste izvedbe elektrinih instalacija22.1Goli vodovi22.2Instalacija pod bukom (malterom)32.3Instalacija u buci (malteru)42.4Vodovi na noseoj konstrukciji, betonskim kanalima i sl.52.5Vodovi na nosivom uetu i podnim kanalima62.6Kanalni razvod73.Nadbukna instalacija94.Shema i opis postavljanja nadbukne instalacije garae125.Zakljuak14Literatura15

16 | Stranica