najljepši muzeji svijeta

32

Upload: naklada-uliks

Post on 12-Mar-2016

270 views

Category:

Documents


8 download

DESCRIPTION

SADRŽAJ: Svjetski muzeji su svevremenske metafore ljudske žeđi za znanjem. Cilj im je osvjetliti područja u kojima kultura i znanje mogu postati moćni i demokratski instrumenti obogaćivanja zajednice i pojedinca: to su teme knjige NAJLJEPŠI MUZEJI SVIJETA – izuzetnog vodiča koji nam pokazuje što se stoljećima radi u cijelom svijetu, s namjerom kreiranja pristupa znanju i divljenju najljepšim kulturološkim krea-cijama čovječanstva. Bogati izbor muzeja u ovoj knjizi uključuje najvažnije svjetske muzeje kako na Zapadu tako i na Istoku, koji posjeduju zbirke najraznovrsnijih djela. Uključeni su poznati muzeji kao oltari i muzeji kasnog 18. st. kao Dvorane čuda. Također su obuhvaćeni i arheološki muzeji – čuvari vrijednog sjećanja i znanja drevnih civilizacija – umjetnički muzeji, i specijalizirani muzeji arhitekture, etnografije i antropologije, nastali da sačuvaju za buduće generacije nestale ili ugrožene civilizacije i kulture.

TRANSCRIPT

Page 1: Najljepši muzeji svijeta
Page 2: Najljepši muzeji svijeta
Page 3: Najljepši muzeji svijeta

MUZEJISVIJETAREMEK-DJELA ARHITEKTURE

Page 4: Najljepši muzeji svijeta
Page 5: Najljepši muzeji svijeta
Page 6: Najljepši muzeji svijeta
Page 7: Najljepši muzeji svijeta
Page 8: Najljepši muzeji svijeta
Page 9: Najljepši muzeji svijeta
Page 10: Najljepši muzeji svijeta
Page 11: Najljepši muzeji svijeta

11

UVOD 12

MUZEJ KIASMA, HELSINKI 26

BRITANSKI MUZEJ, LONDON 32

MUZEJ VIKTORIJE I ALBERTA, LONDON 40

NACIONALNA GALERIJA, LONDON 48

TATE MODERN, LONDON 56A

PRIRODOSLOVNI MUZEJ, LONDON 62

RIJKSMUSEUM, AMSTERDAM 66

MUZEJ PERGAMON, BERLIN 70

ŽIDOVSKI MUZEJ, BERLIN 74

MUZEJ VITRA DESIGN, WEIL AM RHEIN 78

MUZEJ MERCEDES-BENZ, STUTTGART 82

MUZEJ POVIJESTI UMJETNOSTI, BEČ 88

LOUVRE, PARIZ 92

CENTAR POMPIDOU, PARIZ 102

MUZEJ GUIMET, PARIZ 108

MUZEJ D'ORSAY, PARIZ 112

MUZEJ DU QUAI BRANLY, PARIZ 120

MUZEJ CAREE D'ART, NIMES 128

MUZEJ LES ABATTOIRS, TOULOUSE 132

OCEANOGRAFSKI MUZEJ, MONTE CARLO 136

MUZEJ GUGGENHEIM, BILBAO 142

MUZEJ PRADO, MADRID 150

MUZEJ NACIONALNO SREDIŠTE UMJETNOSTI KRALJICE SOFIJE, MADRID 154

GRAD ZNANOSTI I UMJETNOSTI, VALENCIA 158

MART, ROVERETO 166

GALERIJA UFFIZI, FIRENZE 172

VATIKANSKI MUZEJI, VATIKAN 180

NACIONALNI ARHEOLOŠKI MUZEJ, ATENA 190

PUŠKINOV MUZEJ LIJEPIH UMJETNOSTI, MOSKVA 194

HERMITAGE, ST. PETERSBURG 200

EGIPATSKI MUZEJ, KAIRO 214

MUZEJ YAD VASHEM, JERUZALEM 218

TOKIJSKI NACIONALNI MUZEJ, TOKIO 226

AGNSW NOVE AZIJSKE GALERIJE, SYDNEY 230

NACIONALNA GALERIJA VIKTORIJE, MELBOURNE 236

NACIONALNA GALERIJA KANADE, OTTAWA 240

MUZEJ LIJEPE UMJETNOSTI, BOSTON 248

MUZEJ METROPOLITAN, NEW YORK 254

MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI, NEW YORK 260

MUZEJ SOLOMON R. GUGGENHEIM, NEW YORK 268

INSTITUT SMITHSONIAN, WASHINGTON D.C. 274

DVORANA SLAVNIH I MUZEJ ROCK AND ROLLA, CLEVELAND 280

MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI, SAN FRANCISCO 284

NACIONALNI ANTROPOLOŠKI MUZEJ, MEXICO CITY 294

KAZALO 300

SADŽAJ

TEKST

Giulia Carmin

PROJEKTNI UREDNIK

Valeria Manferto De Fabianis

UREDNIK SURADNIK

Laura Accomazzo

GRAFIČKO OBLIKOVANJE

Paola Piacco

GRAFIČKI IZGLED

Stefania Costanzo

© 2007 White Star s.p.a.Via Candido Sassone, 22/24 - 13100 Vercelli, Italywww.whitestar.it

TRANSLATION: SARAH POINTING

All rights reserved. This book, or any portion thereof, may not be reproduced in any form without written permission of the publisher. White Star Publishers®

is a registered trademark property of White Star s.p.a.

ISBN 978-88-544-0280-5Reprints:1 2 3 4 5 6 11 10 09 08 07

Printed in China

1 Nacrt za Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu, djelo Maria Botta, 1995. g.

2 – 3 Piramide u Louvreu, djelo I. M. Pei, 1988. g.

4 – 5 Stakleni krov Velikog predvorja Britanskogmuzeja, djelo Normana Fostera, 2000. g.

Page 12: Najljepši muzeji svijeta
Page 13: Najljepši muzeji svijeta

13

Povijest svjetskih muzeja je neizmjerno očarava-

juća tema. Nakon što su se dugo smatrali pra-

šnjavim spremištima sjećanja na prošlost, danas

predstavljaju najučinkovitiju i najneosporavaniju metaforu

društva, prošlog i sadašnjeg, čije promjene i mnoga njegova

lica dokumentiraju. Muzeji su, ustvari, vrlo dinamična i živahna

mjesta, koja su sposobna stalno se mijenjati i držati korak s

vremenom.

Upravo kada se činilo da se približava kraj jedne stare insti-

tucije koja se teško borila ostati suvremena, muzeji su odgo-

vorili na krizu i izazov tako što su ojačali, procvjetali i razvili se

do neviđenih dimenzija. Veliki je broj gradova u čitavom svije-

tu osnovao nove muzeje započevši krajem dvadesetog stolje-

ća, a vodile su ih različite vizije i ideje. U tome im je pomogla

muzejska arhitektura koja se razvila i stvorila nove načine obli-

kovanja ovih mjesta sjećanja i kolektivnog identiteta i na taj

način naglasila njihovu važnost.

Ova knjiga predstavlja izbor muzeja iz cijeloga svijeta, pre-

pričavajući povijest zbirki kao i građevina u kojima su smješte-

ni na zadivljujućim fotografijama koje pokazuju njihove pre-

krasne karakteristike. Na taj način prati čitatelja na putu kroz

vrijeme gdje otkriva značajne ljude koji su sudjelovali u razvo-

ju muzeja koji se odvijao dugo vremensko razdoblje. Ove pre-

krasne i iznenađujuće priče ne omogućuju nam samo da pra-

timo živote i talente careva, papa, privatnih kolekcionara,

znanstvenika i običnih ljudi koji su slijedili svoj san o njihovom

osnivanju, nego i da otkrijemo povijest čovječanstva očima

ljudi koji su ih željeli zaštititi od zuba vremena, proučavati ih i

ostaviti ih za buduće generacije.

Muzeologija je zamršena vrsta sakupljanja, znanstvenog i

tehnolokog napretka, arhitektonskih promjena i inovacija,

proučavanja povijesti civilizacija prošlosti i mukotrpnog – i

gotovo paradoksalnog – zadatka historiziranja suvremenog

vremena u sadašnjosti. U pregledu koji ovdje nudim, muzeji se

čine u svoj svojoj raznolikosti i heterogenosti, različiti zbog

svoje snažne osobnosti koja naglašava različite povijesti i pute-

ve. Zajednička nit, koja ujedinjuje vrlo različita mjesta i zbirke

poput ovih prikazanih u knjizi, je želja za sakupljanjem, konzer-

viranjem, prikazivanjem i ostavljanjem nasljeđa prošlosti. Ono

se mora prevesti u užitak znanja, mora se prikazati u sadašnjo-

sti i sačuvati za budućnost. Ovaj aspekt ujedinjuje muzeje koji

su poput enciklopedija tipični za razdoblje prosvjetiteljstva s

modernijim, i često vrlo specijaliziranim primjerima.

Jesu li muzeji samo spremnici? Sigurno da nisu: priča o

osnivačima, njihovim graditeljima i zaposlenicima – i onima

koji su ih oblikovali traženjem i organiziranjem predmeta od

ekonomske i kulturne vrijednosti – omogućuju nam da istraži-

mo nevjerojatno i bogato tlo kulturne povijesti i sjećanje na

mnoge različite kulture koje su nastale i održale se u svijetu.

Kada su rođeni muzeji i kako su se razvijali kroz vrijeme?

Kako bismo ušli u trag nastanka ove institucije moramo se vra-

titi u povijest antike, kada je – kako i sam naziv govori – muzej

bio Museion, hram muza. Bio je to sveti hram u koji su smjeli

samo svećenici. Prvi proslavljeni primjer u povijesti ove klasi-

čne tradicije je poznata građevina koju je dao sagraditi

Ptolomej II. Philadelphus u Aleksandriji u 3. st. prije Krista. Bila

je to na neki način antička državna kulturna institucija u kojoj su

se čuvali razni tekstovi, rukopisi i rijetke knjige, ali i skulpture i

umjetničke i vjerske rukotvorine, a imala je političku ulogu

povezivanja novog kraljevstva s carem Aleksandrom Velikim.

Najraniji slučaj kada je riječ muzej upotrijebljena kako bi

se označila privatna zbirka umjetničkih djela bilo je u 16. st. a

odnosilo se na veličanstvenu kolekciju portreta poznatih ljudi

koju je sakupio Paolo Giovio u svojoj palači na jezeru Como.

Ustvari, Cosimo I. mu je odao počast tako što je po njemu

nazvao Galeriju Gioviana u Uffiziju.

U razdoblju kasne renesanse bile su moderne tzv. Dvorane

čuda. Termin se odnosio na privatne zbirke neobičnih pred-

meta čija je namjera bila ne katalogizirati ili klasificirati ih u

znanstvenom smislu kako bi ih se smjestilo u logičan kontekst

nego ih prikazati kao neobične izloške i raritete s jedinim

ciljem poticanja čuđenja i divljenja. U vrijeme prosvjetiteljstva

UVOD

6 – 7 Ambasadorove stube iz Muzeja Hermitage, St. Petersburg

8 – 9 Dvorana Blanche i A. L. Levinea, Muzej Metropolitan, New York, 1939.-1985.

10 Znak i logo Muzeja moderne umjetnosti, New York

11 Stube na ulazu u Muzej povijesti umjetnosti, Beč, 1891.

12 Muzej znanosti princa Felipea, Valencia, djelo Santiaga Calatrave, 2000.

Page 14: Najljepši muzeji svijeta

14

15 Nacionalna galerija, London, djelo Williama Wilkinsa, 1838.

16 Muzej Guggenheim, Bilbao, djelo Franka O. Gehryja, 1997.

18 – 19 Muzej povijesti umjetnosti, Beč, 1891.

rođena je institucija koja u sebi utjelovljuje modernu ideju

muzeja. U ovom su razdoblju mnogobrojne zbirke bile posve-

ćene određenim temama u pokušaju da se postigne enciklo-

pedijska univerzalnost koja je karakterizirala to razdoblje.

Žeđ za sustavno katalogiziranim znanjem koju su pokaziva-

li muzeji u vrijeme prosvjetiteljstva savršeno se odrazila na

prve enciklopedije koje su tada tiskane, uključujući

Encylopédie (1751. g.) Denisa Diderota. Muzej prosvjetiteljstva

postao je najvažniji hram znanja u kojem se moraju prikazati

najvažnija djela umjetnosti i prirode. U tom su povijesnom tre-

nutku muzeji pretpostavili svoju najvažniju društvenu odgovor-

nost koja im omogućuje da i danas predstavljaju važnu ulogu

u zajednici. Štoviše, imaju važnu obrazovnu i odgojnu funkciju,

prenoseći znanje i šireći horizonte onih koji ih posjećuju.

Dvije nesravnjive ustanove u povijesti muzeja bile su proiz-

vod duha: Britanski muzej u Londonu, osnovan 1759. g., i

Louvre u Parizu, koji je otvoren za javnost 1793. g. Ove su

dvije institucije i dalje univerzalni simboli žeđi za univerzalnim

znanjem i riznice ogromnih vrijednih zbirki koje je muzej po

prvi puta otvorio za oči javnosti, neopozivo određujući svoju

društvenu ulogu u demokratskom obliku što je bilo potpuno

suprotno nekadašnjoj elitističkoj ulozi, kada je bio namijenjen

samo nekolicini odabranih.

Želju prosvjetiteljstva da predstavlja sve aspekte znanja

zamijenile su određenije zbirke i muzeji koji su svoju pažnju i

trud usmjerili raznolikosti različitih žanrova. Ovaj novi smjer

odražavao je povijesne, ekonomske i društvene promjene,

izražavajući različita politička stajališta, i uvijek su postajali

instrumenti moći, ne samo društveni nego i politički, što i

dokazuju razni muzeji koji su nastajali pod kolonijalnom vlašću.

Zadivljujuća prevrtljivost kolekcionara i pokrovitelja koji su

ljudima ponudili mjesta neusporedive vrijednosti je neraskidi-

vom vezom povezana s raznolikim transformacijama arhitektu-

re muzeja koja je doživjela snažan rast između dvadesetog i

dvadest i prvog stoljeća.

Moderno je doba bilo svjedokom transformacije hramova

starina, panteona i hodnika palača, veličanstvenih kraljevskih

rezidencija u kojima su zbirke predstavljale statusne simbole,

sobe čuda, i istinske prizore sjećanja. Međutim, muzeji otvore-

ni za javnost zahtijevaju veći prostor za ispravan užitak u djeli-

ma, postaju javna mjesta i kao takva djelom moderne industri-

je kulture i zabave.

Postmoderni muzeji našeg doba postali su kulturni magne-

ti, koji privlače ogroman broj ljudi i postaju dinamičnija mje-

sta na kojima posjetitelji ne samo da pronalaze zbirke kojima

se dive, nego sudjeluju u događajima i situacijama koji se

ondje organiziraju.

Muzeji su tako postali strojevi kulturne proizvodnje s

Centrom Pompidou u Parizu, njegovom futurističkom i inže-

njerskom strukturom vidljivih sustava, koji su dizajnirali Renzo

Piano i Richard Rogers, a otvoren je 1977. g.

No, 21. st. je i vrijeme spektakularne arhitekture, koju

predstavlja još jedna značajna građevina koja je ostavila svoj

pečat u odnosu između dizajna i arhitekture muzeja. Lučki je

grad u Baskiji u Španjolskoj, daleko od utabanih turističkih

puteva, 1997. postao međunarodnim fenomenom s usađe-

nom novom slavom i prestižom koji su nastupili nakon izgra-

dnje novog muzeja iz Zaklade Guggenheim. Naravno, radi se

o Bilbaou, i slici s kojom se ovaj grad sada poistovjećuje:

nevjerojatna skulpturalna arhitektura Franka O. Gehryja, koja

ne samo da u sebi udomljuje nego je i sama u konkurenciji

suvremene umjetnosti.

Galerije ili svjetovni hramovi, nekad prilično aseptični i

neutralni u smislu prostora za prikazivanje sada su sve više

predmetom teških rasprava. Imamo nevjerojatnu arhitekturu s

privlačnim i zavodljivim oblicima koja je sama po sebi sposo-

bna privući javnost. Primjeri uključuju Guggenheim muzej u

Bilbaou djelo Franka O. Gehryja, ali i Židovski muzej u Berlinu,

djelo Daniela Libeskinda, Muzej Yad Vashem u Jeruzalemu,

djelo Moshea Safdiea, zatim Muzej Vitra Design u Weil am

Rhein, djelo Zaa Hadida, te Muzej znanosti u Valenciji, djelo

Santiaga Calatrave, Muzej du Quai Branly u Parizu, djelo

Jeana Nouvela i Muzej Mercedes-Benz u Stuttgartu djelo UN-

ovog studija. Svima se njima možete diviti uživajući u fotogra-

fijama u ovoj knjizi.

Zanimljiv aspekt ovih građevina proizlazi iz novih metoda

arhitektonskog dizajna za njihovo oblikovanje i simboličkog

sadržaja forme kako je vidljivo u radu Daniela Libeskinda

u Berlinu i Moshea Safdiea u Jeruzalemu. Oba su muzeja

posvećeni dramatičnom povijesnom događaju – holokaustu –

i predstavljaju reprezentativne primjere građevina koje

su oblikovane ne samo kao mjesta na kojima će se prikazi-

vati i čuvati povijesna sjećanja nego i kao istinski spome-

nici.

Page 15: Najljepši muzeji svijeta
Page 16: Najljepši muzeji svijeta
Page 17: Najljepši muzeji svijeta

17

20 – 21 Detalj Prirodoslovnog muzeja u Londonu, Francis Fowke i Alfred Waterhouse, 1885.

22 – 23 Muzej du Quai Branly, Pariz, Jean Nouvel, 2005.

24 – 25 Židovski muzej, Berlin, Daniel Libeskind, 2001.

Također postoje mnogobrojni jednako monumentalni i

spektakularni muzeji s potpuno drugačijim ciljevima. Arhitekti

iz UN-ovog studija dizajnirali su Muzej Mercedes-Benz u

Sttutgartu preradivši proizvođačevu trostranu zvijezdu i stva-

rajući evocirajuće prostore koji se temelje na dvostrukoj spira-

li, dok je Santiago Calatrava kreirao efektnu monumentalnu

strukturu za Muzej znanosti u Valenciji, a Jean Nouvel je dizaj-

nirao zadivljujuću novu građevinu u kojoj se nalaze antropolo-

ške i etnografske zbirke Muzeja du Quai Branly u Parizu.

S druge strane, pronalazimo arhitekturu kojom prevladava

linearna i jednostavnija filozofija, koja je osmišljena za neutral-

ne izložbene prostore. Primjeri uključuju radove mnogih svjet-

ski poznatih arhitekata, uključujući Maria Bottu, i također, ali u

manjoj mjeri, Renza Piana, Tadaa Anda, Herzoga i De Meurona

i Yoshia Taniguchija. Muzeji ovih arhitekata suvremene su

katedrale koje predstavljaju duhovnu vezu s prostorom koji

obuhvaćaju, ponekad na granici nematerijalnog.

U ovim slučajevima možemo upotrijebiti popularni opis

'bijele kocke', što označava građevinu koja je dizajnirana kao

neutralni i aseptični spremnik čiji je jedini cilj pojačati svoj

sadržaj. Još jedan primjer je široki prazan prostor Dvorane za

turbine u Tate Modernu u Londonu, gdje su švicarski arhitekti

Herzog i De Meuron primijenili projekt industrijske arheologi-

je kako bi pojačali već postojeću građevinu. Temeljna upotre-

ba prirodnog svjetla, koje ulazi u prostor karakterizira i novi

Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, djelo Yoshia

Taniguchija kao i djelo Maria Botta, kao što je MART u

Roveretu ili Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu.

Međutim, povijest svih a posebno posljednjih sagrađenih

muzeja je vrlo slojevita i kako bismo držali korak s vremenom

trebamo im pristupiti dinamički što se odražava na njihove kul-

turne aktivnosti i programe kao i na njihove pokušaje poveća-

nja i preuređenja prostora. Dosljedno tome, u 20. st., povijesni

muzeji prošlosti započeli su s naručivanjem proširenja koja su

dizajnirali poznati suvremeni arhitekti i tako je nastao spoj tra-

dicionalnog s modernim. Primjeri uključuju poznatu piramidu I.

M. Peia, koja je sada simbol Louvrea gotovo jednako kao i

Mona Lisa; Krilo Sainsbury, koje su dizajnirali Robert Venturi i

Denise Scott Brown za Nacionalnu galeriju u Londonu; Veliko

predvorje Britanskog muzeja djelo Normana Fostera i dodatak

za Muzej kraljice Sofije u Madridu, djelo Jeana Nouvela.

Izbor djela u ovoj knjizi predstavlja pregled vodećih svjet-

skih muzeja, koji predstavljaju različite zbirke ali i arhitekton-

ska postignuća samih muzeja. Uključuju prve institucije enci-

klopedijskog stila, muzeje koji su ispunjeni arheološkim i

antropološkim zbirkama koje pričaju o velikim civilizacijama

prošlosti, kultna sastajališta za uživanje u umjetnosti, od rene-

sanse do sada te prirodoslovne muzeje i muzeje znanosti i

tehnologije, u kojima se nalaze nevjerojatna svjedočanstva

rođenja, evolucije i napretka ne samo čovječanstva nego i bilj-

nih i životinjskih carstava.

Svjetski muzeji su oduvijek bili i ostat će metaforama žeđi

čovječanstva za znanjem i osvještavanjem svijeta oko sebe

koje je s vremenom stvorilo mjesta gdje bi kultura i znanje

mogli postati vrijedan demokratski alat za obogaćenje pojedi-

naca i čitavog društva.

Page 18: Najljepši muzeji svijeta
Page 19: Najljepši muzeji svijeta
Page 20: Najljepši muzeji svijeta
Page 21: Najljepši muzeji svijeta
Page 22: Najljepši muzeji svijeta
Page 23: Najljepši muzeji svijeta
Page 24: Najljepši muzeji svijeta
Page 25: Najljepši muzeji svijeta
Page 26: Najljepši muzeji svijeta

26

Page 27: Najljepši muzeji svijeta

27

Muzej suvremene umjetnosti Kiasma u

Helsinkiju otvoren je u svibnju 1998. g.

Njegov se stalni postav sastoji od preko

9000 djela likovne umjetnosti svih smjerova i stilova i uvijek

ga prate mnogobrojni projekti, seminari, konferencije i kaza-

lišne produkcije, i to ga istovremeno čini i galerijom i aktiv-

nim kulturnim centrom koji je anagažiran u promoviranju i

upoznavanju javnosti s umjetnošću i suvremenom kulturom.

Neobičnu zgradu u kojoj je smješten i prema kojoj je

dobio ime, dizajnirao je Amerikanac Steven Holl, jedan od

najvećih suvremenih arhitekata. Muzej kombinira veliku

pozornost na detalje kontinuiranom jedinstvenošću i fluid-

nošću prostora. Unatoč tome što je antispektakularan i

isprepleten s urbanom teksturom i okolinom u kojoj se nala-

zi na moderan a ipak vrlo radikalno prirodan način, uvijek

iznenađuje posjetitelje svojom nepredvidljivošću. Naziv

Kiasma potječe od činjenice da je arhitektonska struktura

građevine temeljena na skulpturalnim kontrastima između

dvosmislenog odnosa njegovih presijecajućih dijelova, koji

čini pravocrtni blok nadvišen i omeđen zakrivljenom, valovi-

tom strukturom. Njegova je jednostavnost odmah zamjetlji-

va u formi, materijalima i boji. Velike krivulje od cinka, titana

i bakra oblikuju krov i čitavu zgradu podsjećajući na prekra-

sno prirodno okruženje u kojem se nalazi i na blizinu Zaljeva

Töölo.

Treperavi bijeli zidovi prate fluidne zakrivljene linije i

forme, i tvore 25 blago nakošenih galerija, od kojih je svaka

drugačija. Međutim, različitost je uvijek povezana s određe-

nom funkcijom prikazivanja raznovrsnih rezultata eksperi-

mentiranja suvremene umjetnosti. Slijed zidova predstavlja

beskrajnu seriju stalno izmjenjivih perspektiva i pogleda,

uvlačeći posjetitelja u trajni osjećaj novih otkrića arhitekture

i djela koja se ondje nalaze. Odnos između prirodne svjetlo-

sti i osvjetljenja unutrašnjosti igra vrlo važnu ulogu: svaka je

galerija osvijetljena drugačije, od umjetnog neonskog

osvjetljenja i namjerno poluosvjetljenih dijelova do vrlo sna-

žno osvjetljenih galerija s ocakljenim otvorima koji hvataju

horizontalnu prirodnu svjetlost sjeverne zemljopisne širine.

Muzej KiasmaHELSINKI, FINSKA

26 – 27 Muzej suvremeneumjetnosti Kiasma od 1993. g.sastavni je dio krajolika Helsinkija isavršeno je integriran u njegovraspored i urbanističkugeometriju. Osjetljiva krivuljagrađevine čini se da obavija gradi njegovu kulturu, čineći kulturnuvezu s okolnim građevinama(posebno sa zgradom finskogparlamenta).

26 dolje i 27 gore Kiasma sesastoji od dva međusobnoispresijecana dijela: pravokutnogbloka koji je paralelan s cestom (na fotografiji lijevo) i zakrivljenogdijela s raznim presijecima, sjednim prilično uskim dijelom (na fotografiji desno) i drugimprilično širokim, koji podsjeća natunel, koji se vidi u pozadini nalijevo. Ova asimetrična struktura se djelomično odražava i uunutrašnjosti građevine.

EU

RO

PA

Page 28: Najljepši muzeji svijeta

28

EU

RO

PA

Muzej Kiasma

28 Posjetitelji muzeja doživljavajukontinuirano izmjenjivanjeperspektiva što vodi do dinamičnekvalitete pojedinih izložaka i samogkoncepta muzeja. Steven Holl naovaj način izražava odbijanjeuspostavljenih vrijednosti nudećialternativna rješenja.

29 Iznenađujuće perspektiveunutar Kiasme rezultat suprecizne pažnje arhitekta naproučavanju strukturalnihdeformacija kako bi stvorionestatičke dojmove. Cilj je uvućiposjetitelja u arhitekturu i sadržajgrađevine naglašavajući fizičkidoživljaj tog istog prostora.

Page 29: Najljepši muzeji svijeta
Page 30: Najljepši muzeji svijeta

30

Page 31: Najljepši muzeji svijeta

31

Muzej Kiasma

EU

RO

PA

30 – 31 i 31 Zbog asimetričnostistrukture i presijecanja, izrazitatunelska krivulja južnog dijelakompleksa odzvanja u nekolikorazličitih prostorija. Sve ovekarakteristike čine galerijeprilagodljivim za različite oblike suvremene umjetnosti i istovremeno oslobađajuposjetitelja okova strogogmuzejskog stila. Hollova jegrađevina osvojila i javnost ikritičare, čak i svojim imenom

(koji je toliko smislen da jeupotrebljen za označavanjeprojekta u fazi natječaja).Označava osnovni prijelaz, uovom slučaju između dva dijelazgrade i između grada i samegrađevine, izazivajući njihovedublje veze i na taj načinsmještajući muzej u urbano tkivo i, osjećajno, u sam duhgrada.

Page 32: Najljepši muzeji svijeta