najmodernija ulo hladnjaČa za skladiŠtenje voĆa i … · broj 118 svibanj 2018. besplatni...

Broj 118 svibanj 2018. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-4

POLJOPRIVREDA

NAJMODERNIJA ULO HLADNJAČA ZA SKLADIŠTENJE VOĆA I POVRĆA

ŽURNE SLUŽBE

Godišnja vježba civilne zaštite

Predstavljene mjere poticanja gospodarstva i poljoprivrede

PODUZETNIŠTVO

Str. 5-6

Str. 16-17

Besplatni udžbenici za sve osnovnoškolce

ŠKOLSTVO Str. 9

32 Ž KŽ K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

Poštovani čitatelji,

lijepi proljetni dani ubrzali su aktivnosti u Zagrebač-koj županiji. Oživjela su polja, vinogradi, voćnjaci..., ali i poduzetnici. Otvorena je novosagrađena ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće, vrijedna 27 milijuna kuna. Otvoren je i novosagrađeni poslovni prostor tvrtke Iverpan u Donjoj Zelini, vrijedan 30 milijuna kuna. Obje investicije sufinancirane su iz europskih fondova. Potpisani su ugovori kojima Županija svim osnovnoškolcima sa svoga područja osigurava besplatne udžbenike (osnovni paket). Za ovu je namjenu u proračunu osigurano 12 milijuna kuna. Održan je tradicionalni Susret gospodarstve-nika Zagrebačke županije. Naglašeno je da je Zagrebačka županija prema nizu gospodarskih pokazatelja u samom vrhu uspješnosti. Po rastu BDP-a na drugom je mjestu u RH. Zagrebačka županija uputila je javni poziv gra-dovima i općinama sa svoga područja za dodjelu 10,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava za sufinanciranje gradnje i održavanje komunalne infrastrukture u 2018. godini. Isto tako, raspisan je javni natječaj vrijedan 5 milijuna kuna za dodjelu bespovratnih potpora za poticanje poduzetništva u 2018. godini. Proslavljen je Dan Europe, a svoje dane obilježile su općine Krašić i Stupnik te grad Sveta Nedelja. Vatrogasna zajednica županije i Stožer civilne zaštite organizirali su godišnju terensko-pokaznu vježbu, ove godine s temom spašavanja u slučaju poplave većih razmjera. Održano je potrošačko ocjenjivanje jagoda, izložba cvijeća u Zaprešiću, izložba vina u Svetom Ivanu Zelini, izložba bučinog ulja u Varaždinu i izložba inovacija u Ivanić-Gradu. Obitelj Šember s vinorodne Plešivice otvorila je novi podrum za proizvodnju pjenušaca, u koji je uloženo preko 2 milijuna kuna. Sufinanciranje je išlo iz tzv. Vinske omotnice. U Vrbovcu je održan 2. sajam poljoprivrede, maloga gospodarstva i obrta „Otvorene dveri Vrbovec“. Održano je i nekoliko kulturno-umjetničkih smotri i susreta. Poštovani čitatelji, puno raznih događanja, informacija i novosti pripremili smo vam i u ovom broju Kronike.Lijepo vas pozdravlja vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

JESTE LI ZNALI?Napad na Kraljevinu

Jugoslaviju u Drugom svjetskom ratu počinje 6.

travnja 1941. bombardiranjem i uništavanjem željezničkog

kolodvora u Dugom Selu, sat vremena prije bombardiranja

Beograda

RIJEČ UREDNIKA

Treća faza razvoja Distributivnog centra, najavljeno je, bit će gradnja pogona za preradu voća i povrća i komora za duboko smrzavanje

U RADNOJ ZONI RAKITOVEC OTVORENA PRVA ULO HLADNJAČA U RH KOJA NIJE U VLASNIŠTVU TRGOVACA VEĆ U SUVLASNIŠTVU POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA

Svijetli primjer ulaganja u hrvatsku poljoprivredu

Otvorenjem ULO hladnjače, s 23 komore ukupnoga kapaciteta 3000 tona, po-čelo je novo razdoblje u poslovanju Distributivnog centra za voće i povr-

će. Prva je to ULO hladnjača u nas koja nije u vlasništvu trgovaca, već u suvlasništvu po-ljoprivrednih proizvođača, članova Poljopri-vredne zadruge „Zagrebački voćnjaci“, prve proizvođačke organizacije u sektoru voćar-stva u RH. U njezinu gradnju i opremanje, kao druge faze razvoja Distributivnog cen-tra, uloženo je 27 milijuna kuna, od čega je 90 posto bespovratnih sredstava osigurano iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ru-ralni razvoj.

- Ovo je svijetli primjer ulaganja u hrvatsku poljoprivredu, u projekt koji 'stoji na čvrstim nogama'. Najveću korist od njega imat ćemo mi, poljoprivredni proizvođači! On će nam omogućiti da podižemo nove voćnjake, a mi garantiramo da će hladnjača maksimalno biti popunjena hrvatskim voćem. Također, s neskrivenom radošću možemo reći da će, nedavno potpisanim ugovorom, više od 50 posto naše proizvodnje, koja će ovdje biti skladištena, završiti na njemačkom tržištu - prigodom otvorenja hladnjače rekao je Mario Di Giusti, upravitelj PZ „Zagrebački voćnjaci“, dodajući da će odsad članovi ove zadruge, ali i svi oni koji će koristiti usluge Distributivnog centra, svoje proizvode plasi-rati na tržište u trenutku kada će im to najvi-še odgovarati. Di Giusti također naglašava da osim ULO hladnjače, s trenutno najmoderni-jom svjetskom tehnologijom, Distributiv-ni centar posjeduje i opremu za sortiranje, kalibriranje i pakiranje prema strogom ISF standardu.

Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o., tije-kom otvorenja je rekao da je grad-nja ULO hladnjače realizirana kao zajednički, regionalni projekt u kojemu je Distributivni centar bio nositelj, a korisnici su voćari udruženi u proizvođačku orga-nizaciju „Zagrebački voćnjaci“ i voćari s područja Međimurske županije okupljeni u PZ „Međi-murski voćnjaci“.

- Distributivni centar sada do-maćim proizvođačima omogućuje kvalitetno skladištenje i plasman voća i povrća tijekom cijele godine, kao i pakiranje i distribuciju prema najstrožim zahtjevima tržišta. Može-mo biti ponosni što je ovako značajan objekt sagrađen. Siguran sam da će svojim radom opravdati uložena sredstva - rekao je Bu-njevac, dodavši da ohrabruje što će već ove godine osjetno više voća biti plasirano na europsko tržište.

- S dosadašnje dvije faze razvoja Dis-tributivnog centra zadovoljili smo po-trebe proizvođača, osim onih koji pro-izvode bobičasto voće. Stoga je treća faza razvoja Centra prerada voća i po-vrća, s pripadajućim komorama za du-boko smrzavanje. Sve daljnje aktivnosti planiramo 'naslanjajući' se na tržište Europske unije - kaže Bunjevac.

Za svečanosti otvorenja posebno ra-dostan bio je župan Stjepan Kožić, re-kavši da je Županija kroz dvije faze ra-zvoja Distributivnog centra pripomogla proizvođačima voća i povrća da više ne

❛Otvorenjem hladnjače stvore-ni su uvjeti da se voće i povrće prodaje tijekom cijele godine, a ne samo kada sazrije i kada mu je cijena najniža - naglasio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

❱ U gradnju i opremanje hlad-njače, kao druge faze razvoja Distributivnog centra, uloženo je 27 milijuna kuna, od čega je 90 posto bespovratnih sredsta-va osigurano iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj

❱ Uz ULO hladnjaču, s trenutno najmoderni-jom svjetskom tehnologijom, Distri-butivni centar posje-duje i opremu za sortiranje, kalibrira-nje i pakiranje voća i povrća prema ISF standardu

budu „izloženi trgovcima i prekupci-ma“.

- Ovaj će objekt značajno pri-donijeti razvoju poljoprivredne proizvodnje. On je stvorio uvjete da se roba prodaje tijekom cijele

godine, a ne samo kada ona sazri-je i kada joj je cijena najniža. Bilo je

onih koji su razmišljali o napuštanju proizvodnje, no ovakvim pristupom stvorili smo im uvjete da mogu solidno zarađivati i da više ne ovise o prekupcima - rekao je župan, izrazivši nadu da će Centar ubuduće okupljati ne samo proizvođače iz Zagrebač-ke županije, nego puno šire. Samo ako se udruže, rekao je, mogu postići više.

- Želja je da on postane regio-

nalni centar - naglasio je župan, dodavši da vjeruje da treća faza (pogon za preradu voća i povrća)

nije neostvariv cilj. Svečanosti je, uz ostale, prisustvovao i mi-

nistar poljoprivrede Tomislav Tolušić, iza-slanik predsjednika Vlade RH.

- Ovo je pravi način kako omogućiti efi-kasniji i konkurentniji plasman proizvoda naših poljoprivrednika, kako se lokalna i regionalna samouprava mogu uključiti u

poticanje poljoprivredne proizvod-nje. Nije sve u poticajima, u tome da nekome date 5000 ili 10.000 kuna, ovdje ste poljoprivrednicima dali alat, mehanizam kojim će sami upravljati svojom sudbinom, kojim mogu biti pozitivniji u poslovanju i kvalitetno i dobro živjeti od svoga rada - rekao je ministar.

Distributivni centar za voće i povr-će d.o.o. osnovan je 2008. godine. Nje-govi su vlasnici Zagrebačka županija s udjelom od 79,99%, Grad Velika Go-rica s udjelom od 15,60% i PZ „Zagre-bački voćnjaci“ s udjelom od 4,41%.

HLADNJAČA IMA 23 KOMORE

UKUPNOG KAPACITETA 3000 TONA

nastavak na str. 4

54 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. POLJOPRIVREDA GOSPODARSTVO

Monika BakonjiULO hladnjača je velika prednost za voćare. Mi koji se bavimo proizvodnjom povrća i koji smo i dosad radili s Distributivnim centrom, očekuje-mo još bolju suradnju. Na nama je da se udru-žimo i zadovoljimo norme trgovačkih centara kako bi na tržištu bili jači i konkurentniji.

Za gradonačelnika Velike Gorice i sabor-skoga zastupnika Dražena Barišića novosa-građena ULO hladnjača daje dodanu vrijed-nost poljoprivrednim proizvođačima.

- Sada trebamo biti pametni, 'uvezati' proizvođače, povezati na taj način hrvatske poljoprivredne krajeve, i omogućiti im da dobro prodaju svoju robu ne samo na do-maćem, nego i europskom tržištu - rekao je Barišić.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, koji je također prisustvovao otvorenju hladnjače, rekao je da između Grada i Žu-panije nema granica.

- Uvijek smo zajedno u projektima gdje to treba. Ovo što je ovdje sagrađeno sada treba i napuniti, dakle naši poticaji poljo-privredi trebaju biti izdašniji da hladnjača uvijek bude puna, a voće i povrće na trži-štu dostupno kada mu cijena bude najpo-voljnija - rekao je Bandić.

❱ Vlasnici Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o. su Zagrebačka županija s udje-lom od 79,99%, Grad Velika Gorica s udjelom od 15,60% i PZ 'Zagrebački voćnjaci' s udjelom od 4,41%

REKLI SU…

Ivan KuzmecZa nas, i velike i male proizvođače, ovaj Centar znači sve! Više ne moramo juriti i moliti nekoga na nam uzme robu, i to po bagatelnim cijenama. Na nama je sada samo proizvoditi kvalitetnu robu. Ova ULO hladnjača nije samo za danas i samo za nas. Ona je budućnost…

Mario Di GiustiOsnivanjem zadruge 2004., nas tridesetak voćara imalo je proizvodnju, ali ne i kapital za ovakav objekt. No, sinergijom zajedništva uspjeli smo ga sagraditi. Sada smo postali 'krojači svoje sudbine'. U njemu ćemo skladištiti svoju robu, ali i dalje saditi nove voćnjake.

NA SUSRETU GOSPODARSTVENIKA PREDSTAVLJENE MJERE POTICANJA GOSPODARSTVA I POLJOPRIVREDE

Poduzetnicima, poljoprivrednicima, udrugama, gradovima i općinama više od 87,5 milijuna kuna bespovratnih potpora

Početkom ove godine Zagrebačka županija je prema indeksu razvijenosti svrstana u IV., najrazvijeniju skupinu

❛ Prema podacima FINA-e za 2016., Zagrebačka županija je i dalje jedna od gospodarski najjačih županija u RH - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Hrvatska se ipak kreće, i to je dobro, no ostaje pitanje putne brzine - ovako je, na tradicionalnom susre-

tu gospodarstvenika Zagrebačke županije, provedbu Nacionalnog plana reformi komentirao Mla-den Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomske znanosti na zagre-bačkome Pravnom fakultetu. Ti-jekom izlaganja „Hrvatska 2018. - Kako dalje“, Vedriš je rekao da je Hrvatska na planu održivosti javnih financija uspjela dosta na-praviti, što pokazuje uravnoteže-ni proračun, ali pitanje je je li to dovoljno.

- Kako bi se ojačala konkuren-tnost gospodarstva, poslovno okruženje mora biti bolje, u turizmu ne koristimo potencijal koji postoji u prehrambenoj in-dustriji i agraru, a povezivanje obra-zovanja s tržištem rada evergeen je tema hrvatskih re-formi. Svijet u kojemu živimo mijenja se, pa se tako mora mijenjati i Hrvat-ska - rekao je Vedriš, dodajući da je reforme, dobrim dijelom, pred-ložila sama Vlada RH i da sada treba biti ozbiljan i ostvariti ih.

- Putna brzina kojom se pokre-ću reforme mora se ubrzati. Da biste ostali na istome mjestu, ne možete stajati, naprotiv morate se kretati. S obzirom na poziciju Hrvatske unutar Europske unije po razini BDP-a i zaposlenosti, vidi se da se moramo ubrzano kretati - rekao je Vedriš.

Uvodno, o stanju gospodarstva na području županije i mjerama za njegov brži rast govorio je žu-pan Stjepan Kožić. Naglasio je da će Županija ove godine iz prora-čuna izdvojiti više od 87,5 miliju-na kuna bespovratnih sredstava namijenjenih poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednici-ma, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, udrugama ci-

stu. S dobiti je u 2016. poslovalo 72,8 posto županijskih poduzet-nika. Vrijednost izvoza, u odnosu na 2015., povećana je za 11 posto, što izuzetno veseli i pokazuje da naši poduzetnici mogu konkuri-rati najboljim tvrtkama iz Europe. Nadalje, analiza HGK pokazuje da se Zagrebačka županija nalazi na drugom mjestu s ostvarenim po-rastom nominalnog BDP-a za 2,4 posto u 2015. u odnosu na pret-kriznu 2008. godinu - rekao je župan. Još jednom je podsjetio da je Zagrebačka županija u razdo-blju od 2011. do 2016. zabilježila najveći rast zaposlenosti od svih županija u RH, za 10,33 posto. Kada se govori o nezaposleno-sti, na dan 31. ožujka ove godine nezaposleno je bilo 7668 osoba. Župan je posebno istaknuo i Regi-onalnu razvojnu agenciju koja se, rekao je, pokazala kao učinkoviti servis poduzetnicima, gradovima i općinama.

NEZAPOSLENOST U ŽUPANIJI NAJNIŽA

JE U ZADNJIH 25 GODINA. NA DAN 31. OŽUJKA 2018.

NEZAPOSLENO JE BILO 7668 OSOBA.

vilnoga društva, gradovima i op-ćinama. Iznio je niz konkretnih podataka i brojki o stanju gospo-darstva u županiji.

- Prema podacima FINA-e za 2016. i dalje smo jedna od gospo-darski najjačih županija. Prema broju poduzetnika smo četvrta, a prema broju zaposlenih treća županija u RH, iza Grada Zagreba. Prema ostvarenim prihodima po-duzetnika na drugom smo mje- nastavak na str. 6

7Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018.6 Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. GOSPODARSTVO

- Tijekom proteklih nekoliko godina kroz Agenciju je iz EU fondova povučeno 350 milijuna kuna za projekte ukupne vri-jednosti veće od 700 milijuna kuna - rekao je župan, dodavši da Zagrebačka županija u ovom trenutku, bilo u fazi prijave, pro-vedbe ili odobrenja, ima gotovo sto milijuna kuna vrijedne pro-jekte.

- Kada tome dodamo i strateš-ke projekte, poput 883 milijuna kuna vrijednog projekta vodo-opskrbe istoka županije i 800

milijuna kuna vrijednog projekta širokopojasnog pristupa inter-netu, ova brojka je i mnogo veća. Također, moram naglasiti i ulogu Županije kao investitora. S jedne strane stvaramo radna mjesta na projektima gradnje škola, dvora-na i cesta, a s druge strane podi-žemo kvalitetu života naših sta-novnika i dajemo 'vjetar u leđa' poduzetnicima i poljoprivred-nicima. Konkretan primjer za to je ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće. Izuzetno bitan projekt kako za našu župa-

niju, tako i za državu, jer radi se o prvoj hladnjači u RH koja nije u vlasništvu trgovaca i koja će po-ljoprivrednicima omogućiti bolji plasman proizvoda tijekom cijele godine - rekao je župan.

- Konkretne brojke koje sam iznio pokazuju pozitivne gospo-darske trendove u županiji. Za to su najzaslužniji gospodarstve-nici. Oni svojim radom stvaraju dodatne vrijednosti, zapošljava-ju ljude, omogućuju rast BDP-a, pune proračune i na taj način osi-guravaju da Zagrebačka županija ne bude samo područje u kojemu je dobro raditi, već i poželjno ži-vjeti - rekao je župan.

U ime predsjednika Vlade, pri-sutne gospodarstvenike pozdra-vio je Velimir Žunac, državni taj-nik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Rekao je da je jako važna simbioza Ministar-stva, nadležnoga za dodjelu EU sredstava, i gospodarstvenika.

- Uspješna suradnja i sve bolje razumijevanje pravila dovelo je do značajnijega povećanja povla-čenja europskoga novca - rekao je Žunac.

Program i mjere za poticanje razvoja gospodarstva u Zagre-bačkoj županiji i Program po-ticanja razvoja poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, lovstva i ruralnog prostora u 2018. pred-stavili su pročelnici za gospodar-stvo Damir Fašaić i poljoprivredu Josip Kraljičković.

PROGRAMI I MJERE ZA POTICANJE RAZVOJA GOSPODARSTVA Sveukupno planirana sredstva:

12.300.000 kunaMJERE ZA PODUZETNIKE1. BESPOVRATNE POTPORE I

SUBVENCIJE PODUZETNICIMA* potpore za početak poslovanja* potpore za povećanje konkuren-

tnosti - neproizvodne djelatnosti* potpore za povećanje konkuren-

tnosti - proizvodne djelatnosti* potpore za pojedinačne nastupe

poduzetnika na sajmovima* potpore za organizaciju sajmova * potpore udruženjima obrtnika i

poduzetničkim potpornim institu-cijama

2. KREDITNE LINIJE - subvencija kamata

MJERE ZA GRADOVE I OPĆINE3. TURISTIČKE MANIFESTACIJE4. PODUZETNIČKA I TURISTIČKA

INFRASTRUKTURA5. ENERGETIKA - obnovljivi izvori

energije i energetska učinkovitost................................................................

PROGRAM POTICANJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA, RIBARSTVA, LOVSTVA I RURALNOG PROSTORA Sveukupno planirana sredstva:

13.825.000 kunaMJERE1. POTICANJA RAZVOJA

POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA* Planirana sredstva 6.23 milijuna

kuna 2. POTICANJA RAZVOJA LOVSTVA* Planirana sredstva 1,08 milijuna

kuna 3. POTICANJA RAZVOJA RIBARSTVA* Planirana sredstva 330.000 kuna

4. POTICANJA RAZVOJA RURALNOG PROSTORA

* Planirana sredstva 6,18 milijuna kuna

❛Hrvatska se ipak kreće, i to je dobro, no ostaje pitanje putne brzine - ustvrdio je prof. dr. sc. Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomske znanosti na zagrebačkome Pravnom fakultetu

❱ Od 2011. do 2016. na području Zagrebačke županije došlo je do najvećeg rasta zaposle-nosti od svih županija u RH. Zaposlenost je porasla za 10,33 posto.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

BEZ PREDSTAVNIKA ŽUPANIJE POTPISAN UGOVOR O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA ZA PROJEKT RVS 'ZAGREB-ISTOK'

POLITIČKI INTERESI ISPRED INTERESA 105.000 STANOVNIKA ISTOČNOGA

DIJELA ŽUPANIJEProjekt RVS ‘Zagreb-istok’ inicirala je i

pokrenula Zagrebačka županija i u njega dosad uložila preko 50 milijuna kuna

❱ Kako bi se projekt mogao sufinancirati europ-skim novcem, Županija se odrekla stopostotnoga poslovnog udjela u Vodoopskrbi i odvodnji Zagrebačke županije d.o.o. i prenijela ga na gradove i općine s istoka županije

Nakon deset godina pri-preme, sastanaka, do-govora, uvjeravanja, obećanja nadležnih mini-

starstava…, napokon kreće grad-nja Regionalnoga vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije „Za-greb-istok“. Ugovori o sufinan-ciranju i dodjeli bespovratnoga europskog novca za ovaj strateš-ki projekt potpisani su sredinom svibnja u Ivanić-Gradu. Ukupna vrijednost projekta je 883,8 mili-juna kuna, od čega 483,9 milijuna (ili 68,44% prihvatljivih troškova) otpada na bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda EU. Pre-ostali dio - 223,1 milijun kuna, osigurat će se iz nacionalnih izvo-ra, od čega će 89,2 milijuna (ili 40%) osigurati Ministar-stvo zaštite oko-liša i energetike, a ostatak Hrvatske vode i Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., koja je i no-sitelj investicije.

S ciljem osiguranja kvalitetne opskrbe pitkom vodom 105.000 stanovnika, projekt RVS „Zagreb-istok“ inicirala je i pokrenula Za-grebačka županija. Jedan od prvih poteza bio je formiranje trgovač-kog društva Vodoopskrba i odvod-nja Zagrebačke županije d.o.o., u stopostotnom vlasništvu Zagre-bačke županije.

Nebrojeno sastanaka na lokal-noj i nacionalnoj razini koje je ti-jekom proteklih godina iniciralo vodstvo Županije i osobno župan Stjepan Kožić te kvalitetno pri-premljena dokumentacija, koju je većim dijelom financirala Župani-ja, u konačnici je rezultiralo po-vlačenjem europskoga novca, bez

dogodilo, ugovor o sufinanciranju i dodjeli bespovratnih europskih sredstava potpisan je bez pred-stavnika Zagrebačke županije!? Naime, nitko iz Zagrebačke župa-nije na njegovo potpisivanje nije bio pozvan! Potpisali su ga mini-star zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije d.o.o. Tomi-slav Masten. Župan Kožić uputio je tada otvoreno pismo ministru Tomislavu Ćoriću i direktoru Hr-vatskih voda Zoranu Đurokoviću. U njemu, uz ostalo, navodi:

„Zagrebačku županiju koja je za ovu investiciju do sada izdvojila preko 50 milijuna kuna vlastitih sredstava, koja je prva i jedina u RH ujedinila sva trgovačka druš-tva koja na tom području obavlja-ju uslugu javne vodoopskrbe i od-vodnje i spojila ih u jedno, koja je stvorila sve pretpostavke kako bi se projekt vrijedan preko 880 milijuna kuna mogao prijaviti na europske fondove, niste pozvali na potpisi-vanje ugovora. S dubokim uvaža-vanjem svih potpisnika, izražavam nezadovoljstvo vašim podcjenjivač-kim stavom prema 105.000 žitelja istočnog dijela Zagrebačke župa-nije kojima ovaj kapitalni projekt treba omogućiti svakodnevnu i nesmetanu opskrbu pitkom vodom. Nažalost, dopustili ste da politič-ke prepirke i interesi budu iznad javnog interesa. Činjenica da su se prvo obavještavali mediji, pa netom prije početka potpisivanja grado-vi i općine, a Zagrebačku županiju čije se ime nalazi u nazivu projekta u potpunosti se zaobišlo, govori o tome da su u pitanju politički inte-resi i to HDZ-a, s obzirom da su svi supotpisnici Ugovora pripadnici ove političke stranke“.

kojega se projekt ne bi mogao rea-

lizirati. Kada nije bilo

moguće da nositelj in-vesticije bude trgovačko

društvo u vlasništvu regionalne samouprave (Županije; op.a.), jer tako propisuje Zakon o vodama (na upite vodstva Županije nekoli-ko je puta obećano da će se članak 202. ovoga Zakona promijeniti, ali nije!; op.a.), nije preostalo ništa drugo nego okupiti sva komunal-na društva s istoka županije koja se bave vodoopskrbom i odvod-njom i objediniti ih u jedno. To je Zagrebačka županija, kao prva i

zasad jedina u RH, i učinila. Pri-tom se odrekla stopostotnoga poslovnog udjela u Vodoopskrbi i odvodnji Zagrebačke županije d.o.o., u čije je poslovanje i pri-premu dokumentacije za projekt RVS „Zagreb-istok“ dotad uložila preko 50 milijuna kuna vlastitih sredstava. Vlasnički udio Župani-je prenijet je na gradove i općine koji su osnovali novo trgovačko društvo istoga imena (Vodoopskr-ba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o.), jer samo se tako moglo do europskoga novca. Nakon toga je samo trebalo predati aplikaciju za europska sredstva i čekati poziti-van ishod. A kada se to napokon i

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA

JE 883,8 MILIJUNA KUNA, OD ČEGA 483,9 MILIJUNA

OTPADA NA BESPOVRATNA SREDSTVA IZ KOHEZIJSKOG

FONDA EU

98 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. BESPOVRATNE POTORE

Županija je uputila javni poziv gradovima i općinama za dodjelu bespovratnih 10,3

milijuna kuna za gradnju i odr-žavanje objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture. Poziv je otvoren do iskorištenja sredsta-va, a najkasnije do 30. studenoga ove godine. Prihvatljive aktivno-sti su izrada projektno-tehničke dokumentacije, građenje i adap-tacija i/ili sanacija komunalnih objekata.

Zagrebačka županija će sudje-

lovati u sufinanciranju prijavlje-nog programa/projekta s najviše do milijun kuna.

Cilj je Županije poticati dugo-

ročno održivi i terito-rijalno uravnoteženi razvoj prometne infrastrukture, vo-doopskrbe i zbri-njavanja otpadnih voda te razvoj cje-lovitog sustava gos-podarenja otpadom na njezinu području, po-sebno u dijelu koji se odnosi na infrastrukturu i kvalitetu života. Prijavljeni programi/projekti moraju biti usklađeni s Razvoj-

nom strategijom Zagre-bačke županije, kao i

razvojnim progra-mima i planovima jedinica lokalne samouprave u po-dručju komunalne

infrastrukture.Tekst javnog pozi-

va, upute za prijavitelje i prijavni obrasci nalaze se na

mrežnoj stranici Županije (www.zagrebacka-zupanija.hr) pod ru-brikom Javni pozivi.

Kroz pet mjera Županija potencijalnim korisnicima želi olakšati prijavu programa na strukturne fondove

Predstavnicima gradova i opći-na te ustanova i trgovačkih društava kojima je Županija

osnivač ili većinski vlasnik pred-stavljen je „Program pripreme i provedbe projekata koji će se financirati iz fondova i programa EU u 2018. godini“. Za proved-bu ovoga programa Županija je, kroz pet mjera, predvidjela 3,1 milijun kuna. Uskoro će biti ras-pisani javni pozivi za četiri mje-re - „Tehnička pomoć za prijavu projekata na EU natječaje“, „Izra-da projektne dokumentacije za projekte koji će se financirati iz fondova i programa EU“, „Izrada strategija i provedba projeka-ta razvoja pametnih gradova“ i „Provedba projekata financira-nih iz fondova i programa EU“.

- Nastavljamo s mjerama koje smo provodili i proteklih godi-na. Od osnutka Odjela do danas

JAVNI POZIV GRADOVIMA I OPĆINAMA ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA

ZA GRADNJU I ODRŽAVANJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 10,3 MILIJUNA KUNA

PRIPREMA I PROVEDBA PROJEKATA FINANCIRANIH IZ FONDOVA I PROGRAMA EUROPSKE UNIJE

Kroz javne pozive bit će dodijeljeno 3,1 milijun kunačelnik za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju. Dodao je da će se od Županijske skup-štine, kroz rebalans proračuna, zatražiti povećanje sredstava jer sada planirana, prema informa-cijama s terena, neće biti dostat-na za sve projekte.

Prisutne je uvodno, u ime Žu-panije, pozdravila zamjenica žu-pana Nadica Žužak.

- Zagrebačka županija u ovom trenutku u pripremi ima pro-jekte ukupne vrijednosti gotovo 50 milijuna kuna. Kada se tome

dodaju i projekti jedinica lokalne sa-mouprave, sigurna sam da se radi o tro-struko većem iznosu. Mjerama koje danas predstavljamo poten-cijalnim korisnicima želimo olakšati prija-vu njihovih programa na strukturne fondo-ve. Vjerujem da će ove mjere biti od iznimne koristi gradovima i

općinama, jer njihovi proračunu i nisu baš izdašni, pa im svaka pomoć dobro dođe, a svima za-jedno nam je cilj povući što više sredstava iz EU fondova - rekla je zamjenica Žužak.

financirali smo 286 projekata ukupne vrijednosti veće od 11 milijuna kuna. Samo prošle go-dine 101 projekt u iznosu od 4,3 milijuna kuna. Činjenica je da bi-lježimo povećani interes jedinica

lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju pravo na su-financiranje vlastitih projekata - rekao je Velimir Kokot, pro-

ŽUPANIJA ĆE U SUFINANCIRANJU

PRIJAVLJENOG PROGRAMA/PROJEKTA SUDJELOVATI

S NAJVIŠE DO MILIJUN KUNA

❱ Prihvatljive aktivno-sti su izrada projek-tno-tehničke doku-mentacije, građenje i adaptacija i/ili sanacija komunalnih objekata

❛Vjerujem da će ove mjere biti od iznimne koristi gradovima i općinama. Zajednički nam je cilj povući što više sredstava iz EU fondova - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak

PITANJA

ŠKOLSTVO

POTPISANI UGOVORI S GRADOVIMA I OPĆINAMA I OSNOVNIM ŠKOLAMA KOJIMA JE ŽUPANIJA OSNIVAČ

Besplatni udžbenici za sve đake! Županija je za nabavu osnovnog kompleta udžbenika osigurala 12 milijuna kuna, odnosno 470 kuna po učeniku

❛Ovo je i doprinos demografskoj obnovi, jer ako na razne načine osiguramo pomoć obiteljima, one će ostati na prostoru županije - izjavio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Prvoga dana nastave u škol-skoj 2018./2019. sve osnovnoškolce Zagrebač-ke županije, njih 25.523,

dočekat će na školskim klupama besplatni udžbenici. Županija je za nabavu osnovnog kompleta udžbenika osigurala 12 milijuna kuna, odnosno 470 kuna po uče-niku. Potpisanim sporazumom s gradovima, općinama i školama kojima je Županija osnivač, jav-nu nabavu za kupnju udžbenika provest će škole, a ukoliko iznos koji je osigurala Županija ne bi bio dostatan, dodatna sredstva osigurat će gradovi i općine. Ta-kođer, gradovi i općine, ukoliko imaju planirana sredstva u svo-jim proračunima, mogu izdvojiti i dodatne iznose za nabavu na-stavnih pomagala.

- Iznos koji smo izdvo-jili za nabavu udžbe-nika najviši je u RH, ne računajući Grad Zagreb. Mislim da je ovo i doprinos demografskoj ob-novi, jer ako na razne načine osi-guramo pomoć obi-teljima, one će ostati na prostoru županije - pri-godom potpisivanja ugovora rekao je župan Stjepan Kožić, podsjetivši na značajna ulaga-nja Županije u obrazovanje. Samo ove godine u kapitalnu gradnju ulaže se preko 50 mi-lijuna kuna.

- Vlastitim sredstvima fi-nanciramo dogradnju i re-konstrukciju OŠ Bistra, su-djelujemo u energetskoj obnovi OŠ Dubrava, do kraja godine počet će i energetska obnova OŠ Braće Radić u Kloštru Ivaniću. Sufinanciramo gradnju sportske dvorane u Posavskim Bregima, značajna sredstva osigurali smo i za dogradnju OŠ Kupljenovo, a sudjelujemo i u obnovi Područne škole u Gornjem Desincu - pobro-jao je župan. Zahvalio je inicijato-rima ideje da se svim učenicima osiguraju besplatni udžbenici, rekavši da će najzadovoljniji biti roditelji koji za njihovu kupnju više neće morati izdvajati novac

iz kućnoga budžeta. Javnu nabavu za kupnju

udžbenika učenicima koji po-laze osmogodišnje škole koji-ma su osnivači gradovi Velika Gorica, Samobor, Zaprešić i Vrbovec provest će Zagrebač-ka županija. I u ovom sluča-ju gradovi će moći osigurati sredstva za nabavu dodatnih nastavnih pomagala.

JAVNU NABAVU ZA KUPNJU UDŽBENIKA

PROVEST ĆE ŠKOLE. ŽUPANIJA ĆE IM OSIGURANA

SREDSTVA DOSTAVITI NAJKASNIJE DO 15.

SRPNJA.

ÎOvo je itekako dobrodošla mjera za sve nas u ruralnim krajevima, posebno u manjim općinama. Naša je Županija pravi primjer vođenja brige o ruralnom prostoru, ne samo kada je u pitanju obrazovanje. Zahvala župa-nu i vijećnicima koji su, podizanjem ruku, osigurali sredstva za nabavu udžbenika - izjavio je načelnik Krašića Josip Petković Fajnik.Jure Mišković, ravnatelj OŠ "Stjepan Radić" u Božjakovini rekao je da potez Županije učenicima i njihovim roditeljima znači puno. - S jedne strane podižemo pedagoški standard učenika, a s druge strane to je veliko financijsko olakšanje za roditelje koji moraju pripremiti dijete za početak školske godine. Za škole koje će provoditi javni natječaj ovo je ‘slatka briga’. Voljeli bismo da takvih briga imamo što više - rekao je Miško-vić, dodavši da raduje što je Županija prepoznala u koga treba ulagati. - To su djeca koja će nam sve uloženo vratiti kroz budućnost - rekao je.

Ulaganje u mlade

1110 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. ŠKOLSTVO ŠKOLSTVO

U Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica održano je predstavljanje rezultata

projekta „Primjena suvreme-nih tehnologija zavarivanja u radu s učenicima srednjih strukovnih škola“. Provedbu projekta, ukupne vrijednosti oko 300.000 kuna, omo-gućili su Zagrebačka županija i Ministar-stvo znanosti i ob-razovanja.

- Opremljena su dva radna prostora za zavarivanje, s po-trebnom opremom za zaštitu na radu. Škola je na ovaj način dobila modernu tehnologiju kojom sami na-stavnici, a onda i učenici stječu nova znanja i upoznaju nove tehnologije zavarivanja - rekao je Krunoslav Pilko, koordina-tor projekta.

Nositelj projekta je Elek-trotehničko društvo Zagreb, a partneri tvrtka Končar - Metal-ne konstrukcije i Srednja stru-kovna škola Velika Gorica.

- Projekt namjeravamo širiti. Ambicija je nabaviti virtualni simulator zavarivanja. Tako-

đer, Srednja strukovna škola Velika Gorica

sada je i tehnički i tehnološki osposo-bljena da postane županijski centar izvrsnosti za zava-

rivanje - dodao je Pilko.

U sklopu projekta izra-đen je i priručnik „Zavarivanja na siguran način“ za potrebe nastavnog programa srednjih strukovnih škola.

Tijekom predstavljanja pro-jekta, kojemu je u ime Župa-nije prisustvovala pročelnica

za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac, nekoliko je puta ponovljeno da je zavarivač defici-tarno zanimanje, na tržištu rada dobro plaćeno.

O javnom pozivu Ministarstva obrazovanja za imenovanje regionalnih centara kom-

petentnosti u strukovnom obra-zovanju, upućenom osnivačima srednjih škola, razgovaralo se na sastanku župana Stjepana Kožića i njegovih suradnika s pomoćnikom ministrice obrazovanja Vladom Pr-skalom. U prvoj fazi regionalni cen-tri kompetentnosti imenovat će se u sektoru turizma i ugostiteljstva,

Novac će se utrošiti u nabavu novoga semafora i razglasa, popravak oštećene i zamjenu dotrajale sportske opreme

MINISTARSTVO OBRAZOVANJA PREDSTAVILO JAVNI POZIV ZA IMENOVANJE REGIONALNIH CENTARA KOMPETENTNOSTI

ŽUPAN SA SURADNICIMA OBIŠAO SPORTSKU DVORANU VELIKOGORIČKIH SREDNJIH ŠKOLA

Mijenja se zastarjeli sustav strukovnog obrazovanja

Osigurana sredstva za opremanje školske sportske dvorane u Velikoj Gorici Županija će sa 180.000 kuna

financirati nabavu neop-hodne opreme kako bi se u sportskoj dvorani veli-

kogoričkih srednjih škola, a koju koriste i sportski klubovi grada Velike Gorice, mogla održavati i međunarodna natjecanja. Prije svega uložit će se u nabavu novo-ga semafora i razglasa, kao i po-pravak oštećene i zamjenu dotra-jale sportske opreme. Obećao je to župan Stjepan Kožić prilikom obilaska dvorane i sastanka s predstavnicima Grada, Zajednice športskih udruga Velike Gorice i velikogoričke Srednje strukovne škole.

- Kada su u pitanju djeca politički odnosi nas ne smiju razjedinjavati.

Centri kompetentnosti se temelje na maksimalnom povezivanju škola s potrebama gospodarstva, odnosno tržišta rada

dvorane. - Projekt je vrije-

dan 28,7 milijuna kuna, što su izuzet-

no visoka sredstva. Čim bude raspisan

natječaj za dodjelu sredstava prijavit ćemo se.

Očekujemo bespovratnih 50 posto, a ostalo će morati osigurati Župa-nija - pojasnio je župan, još jednom podsjetivši i na županijskih 5,1 milijun kuna uloženih u gradnju sportske dvorane u Novom Čiču.

Predstavnici velikogoričke Za-jednice sportskih udruga zahvalili su županu na postignutom dogo-voru, istaknuvši da se opremanjem dvorane ne gledaju samo interesi sportaša, koji je koriste, nego i dje-ce koja u njoj održavaju nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Za-mjenik gradonačelnika Velike Gori-ce Krešimir Ačkar je rekao da se u dvoranu ulaže na dobrobit i učeni-ka i sportaša.

- Svaki infrastrukturni napredak na području grada je dobrodošao. Kao Grad uvijek ćemo sudjelovati u važnim projektima - rekao je Ačkar.

Provedbu projekta, ukupne vrijednosti oko 300.000 kuna, omogućili su Zagrebačka županija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja

SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA VELIKA GORICA

Suvremene tehnologije zavarivanja

Pomoćnik ministrice je pojasnio da, pored sred-stava kroz spomenuti jav-ni poziv, strukovne škole mogu dobiti i sredstva za opremanje učionica i kabi-neta.

Sastanku su prisustvova-li ravnatelji srednjih škola u kojima se provode pro-grami strukovnog obrazo-

vanja, predstavnici HGK - Komore Zagreb i Obrtničke komore Zagreb, a pomoćnik ministrice je potom obišao sve strukovne škole kojima je osnivač Županija kako bi se na licu mjesta upoznao ispunjavaju li potrebne uvjete za prijavu na javni poziv Ministarstva.

❛Na raspolaganju nam je 130 milijuna eura koje moramo iskoristiti do 19. ožujka 2019. godine. Ako ga ne potrošimo, ode novac! - kaže pomoćnik ministrice obrazovanja Vlado Prskalo

ENERGETSKA OBNOVA ZGRADE

VELIKOGORIČKIH SREDNJIH ŠKOLA I SPORTSKE DVORANE

KOŠTAT ĆE 28,7 MILIJUNA KUNA

ZAVARIVAČ JE DEFICITARNO ZANIMANJE, NA

TRŽIŠTU RADA DOBRO PLAĆENO

❛Postoji još jedan troškovnik na iznos od oko 3 milijuna kuna (zamjena parketa, teleskopske tri-bine, novi koševi, sanacija svlačionica…), pa ćemo i za njega, kroz iduće proračune, pokušati naći rješenje - rekao je župan Stjepan Kožić

Stoga je neophodno, rečeno je ti-jekom sastanka, što prije na otvo-reni javni poziv prijaviti kvalitet-ne programe.

Župan Kožić je rekao da interes

❱ Opremljena su dva radna prostora za zavariva-nje, s potrebnom opremom za zaštitu na radu

Mladima moramo osigurati ade-kvatne uvjete za bavljenje sportom i stoga, bez okolišanja, Županija će osigurati traženi iznos! - rekao je župan, dodavši da će se kod izrade proračuna za iduće godine razgo-varati i o ostalim ulaganjima u ovu dvoranu, građenu prije 32-je godi-ne.

- Postoji još jedan troškovnik na iznos od oko 3 milijuna kuna (za-mjena parketa, teleskopske tribine, novi koševi, sanacija svlačionica…, op.a.), pa ćemo i za njega, kroz iduće proračune, pokušati naći rješenje - dodao je. Istaknuo je i nedavno izrađeni projekt energet-ske obnove zgrade velikogoričkih srednjih škola (Opće gimnazije, Ekonomske, Strukovne) i sportske

strojarstva, elektrotehnike, infor-macijske i komunikacijske tehno-logije, poljoprivrede i zdravstva.

- Na raspolaganju nam je 130 milijuna eura koje moramo isko-ristiti do 19. ožujka 2019. godine. Ako ga ne potrošimo, ode novac! Tko želi promijeniti strukovno ob-razovanje, sada je prilika - rekao je Prskalo, dodavši da Hrvatska ima zastarjeli sustav strukovnog obra-zovanja.

- Želimo ga učiniti konkuren-tnim, a strukovne škole učiniti pri-vlačnima djeci - rekao je i dodao da se centri kompetentnosti temelje na maksimalnom povezivanju ško-la s potrebama gospodarstva, od-nosno tržišta rada.

- Centri su mjesto atraktivnoga strukovnog obrazovanja i izvrsnih nastavnika, sa značajnim uključi-vanjem gospodarstva u rad škola - dodao je Prskalo.

Očekuje se da će prvi ugovori o dodjeli sredstava za uspostavu re-gionalnih centara kompetentnosti biti potpisani u rujnu ove godine.

svakoj županiji, pa tako i Zagrebač-koj, mora biti uspostava ovakvih centara, tim više što se za tu na-mjenu mogu dobiti značajna bes-povratna sredstva.

- Itekako smo zainteresirani pri-javiti što više kvalitetnih programa - rekao je župan.

13Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018.12 Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. EUROPSKI FONDOVI

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Novi pogon Iverpana s robotiziranim skladištem

Tvrtka Iverpan, koja se 25 godi-na bavi proizvodnjom ploča-stih elemenata za namještaj,

otvorila je u Donjoj Zelini novi proizvodni pogon. S osam strojeva za raskrajanje iverice i lijepljenje rubnih traka te robotiziranim ver-tikalnim skladištem, u njegovu je gradnju i opremanje uloženo 28,96 milijuna kuna. Povrat sredstava, kroz EU fondove, iznosi 10,7 mili-juna kuna.

- Put je, tijekom prote-klih 25 godina, bio težak i naporan, ali isplatio se. Pokazali smo da i kod nas možemo ugraditi i koristiti naj-moderniju tehnologiju kako bi ona bila u službi čovjeka. Na tome poseb-no zahvaljujem Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke žu-panije (RRA) koja nas je uspješno provela kroz labirinte europskih fondova i administracije - kaže Vla-dimir Findri, vlasnik Iverpana.

Novi proizvodni pogon prostire se na oko 3000 četvornih metara i osnova je daljnjeg širenja tvrtke.

- Do sada smo bili fokusirani na sjeverozapadnu Hrvatsku. Sada je došlo vrijeme da iskoračimo i šire, za početak unutar Hrvatske, a potencijalno i u zemlje regije. Bez ovoga pogona, to ne bi bilo mogu-će - kaže Mladen Jambrović, član Uprave Iverpana. Pojašnjava da Iverpan priprema robu za stolare, male obrtnike, ali i veće tvrtke, koji pločaste elemente pretvaraju u na-mještaj.

- Četrdesetak posto naših par-tnera radi na području EU (Nje-mačke, Austrije, Francuske, Švicar-ske), tako da posredno radimo i za izvoz - kaže Jambrović. I on hvali Regionalnu razvojnu agenciju koja

Posebno mi je drago što je konzul-tant u ovome projektu bila naša Regionalna razvojna agencija, koja je očito uspješno odradila još jedan posao - za obilaska pogona rekao je župan, dodavši da raduje što je u pogon ugrađena trenutno najmodernija tehnologija.

Novim pogonom Iverpan je u potpunosti objedinio sve poslovne procese, a robotiziranim skladi-štem eliminirane su bespotrebne manipulacije materijalom i znatno je skraćeno vrijeme obrade kom-ponenti za namještaj.

Iverpan za stolare, male obrtnike, ali i veće tvrtke priprema pločaste elemente za izradu namještaja

je od početka bila uključena u reali-zaciju projekta.

- Suradnja s timom Razvojne agencije bila je ugodna, nadam se ne i zadnja - kaže.

Novi pogon zaposlio je i nove radnike. Sa 122, prije njegova otvo-renja, broj zaposlenih povećan je na

165. Posebno to raduje župana Stje-pana Kožića.

- Ovo je konkretan primjer kako se europskim sredstvima mogu otvoriti nova radna mjesta. Ovaj po-gon je i dokaz da male sredine mogu iznjedriti nešto što i puno većima i razvijenijima može biti primjer.

EUROPSKI FONDOVI

NOVI PROIZVODNI

POGON PROSTIRE SE NA OKO 3000 ČETVORNIH

METARA I OSNOVA JE DALJNJEG ŠIRENJA

TVRTKE

❛Posebno zahvaljujem Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije koja nas je uspješno provela kroz labirinte europskih fondova i admini-stracije - kaže Vladimir Findri, vlasnik Iverpana

165 ZAPOSLENIH

7,5 HEKTARA PLOČA

ISPILE MJESEČNO

145 KILOMETARA RUBNE TRAKE

ZALIJEPE MJESEČNO

EUinfo

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavi-la je natječaje za provedbu operacije 4.2.1. „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ - objekti malog kapaciteta za preradu mlije-ka i „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ - objekti za proizvodnju ulja. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po svakom natječaju (mini mljekare i uljare) iznosi 75 milijuna kuna.

Prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća, odnosno fizičke i pravne osobe registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda, uključu-jući i početnike, fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu, pod uvjetom da najkasnije u trenutku podnošenja konačnog zahtjeva za isplatu budu registrirane za preradu poljopri-vrednih proizvoda, te proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima koji uređuju rad proizvo-đačkih organizacija, pod uvjetom da su najkasnije u tre-nutku podnošenja konačnog zahtjeva za isplatu registri-rane za preradu poljoprivrednih proizvoda.

Popis prihvatljivih aktivnosti za mljekare i uljare može-

te pronaći na mrežnoj stranici www.euinfo.hr.Vrijednost potpore po pojedinom projektu za uljare iznosi od 15.000

do 400.000 eura, a vrijednost potpore po projektu za mini mljekare je od 15.000 do milijun eura. Intenzitet potpore po pojedinom projektu je 50% od ukupnih prihvatljivih troškova. Isti korisnik i njegova povezana i/ili par-tnerska poduzeća mogu podnijeti jedan zahtjev za potporu unutar nave-denih natječaja.

Zahtjev za potporu korisnik podnosi u dva dijela u elektroničkom obliku putem AGRONET-a, a ispisanu Potvrdu o podnošenju zahtjeva za potporu korisnik u izvorniku dostavlja preporučenom pošiljkom ili neposredno u

Agenciju za plaćanja. Za korisnike s područja Zagrebačke županije adresa je: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Podružnica u Zagrebačkoj županiji, Ozaljska 10, 10000 Zagreb.

Prvi dio zahtjeva za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 23. srpnja do 21. rujna 2018., a drugi dio zahtjeva za potporu podnosi se u roku od osam mjeseci od dana sklapanja ugovora o financiranju.

OBJAVLJENI NATJEČAJI ZA MINI MLJEKARE I ULJARE

ʠ Intenzitet potpore po pojedinom projektu je 50% od ukupnih prihvatljivih troškova

www.euinfo.hr

Regionalnoj razvojnoj agenciji odobreno je 2,88 milijuna kuna za provedbu dvaju projekata - 'Pametno i aktivno do sigurne budućnosti' i 'Nova prilika'

U sklopu programa „Lokalne inicijative za poticanje za-pošljavanja - faza III“, koji

se financira sredstvima Europ-skog socijalnog fonda, Regional-noj razvojnoj agenciji Zagrebač-ke županije odobreno je 2,88 milijuna kuna za provedbu dvaju projekata - „Pametno i aktivno do sigurne budućnosti“ i „Nova prilika“. Ugovore o dodjeli bespo-vratnih sredstava direktoru RRA Zlatku Herčeku uručio je mini-star rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Kroz projekt „Nova prilika“ značajan dio odobrenih sred-

LOKALNE INICIJATIVE ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA - FAZA III

Bespovratna sredstva za samozapošljavanje

rada. Projektom će RRA osnažiti i vlastite kapacitete za potporu razvoju poduzetništva.

Projektom „Pametno i aktivno do sigurne budućnosti“ dopri-nijet će se povećanju zapošlji-vosti ranjivih skupina kroz pri-premu i provedbu inovativnih lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja na inkluzivnom tržištu rada. Jedan od rezultata ovoga projekta bit će osnivanje klubova za zapošljavanje. Meto-dologiju njihova rada kreirat će predstavnici obrtništva, regio-nalne samouprave i nadležnih institucija za obrazovanje, a bit će osnovani u Zaprešiću, Samo-boru, Vrbovcu i Svetom Ivanu Zelini. Klubovi za zapošljavanje pružat će personaliziranu uslu-gu u razvoju vještina i kompe-tencija za poboljšanje mogućno-sti zapošljavanja.

stava bit će usmjeren otvaranju novih radnih mjesta kroz samo-zapošljavanje dugo-trajno nezaposlenih i nezaposlenih osoba starijih od 50 godina. Također, osmislit će se i

provesti inovativni model analize lokalnog tržišta rada Zagrebačke župa-nije, kako bi se utvrdio nesrazmjer ponude i potražnje te identifi-

cirale jasne potrebe za intervencijama na tržištu

NOVAC JE OSIGURAN

IZ EUROPSKOGA SOCIJALNOG

FONDA

1514 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. 1514

U proračunu Zagrebačke županije za 2018. planirana su sredstva za projekt „Bespovratne potpore za poduzetnike“:■ 500.000 kuna za početak poslovanja

poduzetnika■ 3,3 milijuna kuna za povećanje konku-

rentnosti kroz ulaganje u proizvodne djelatnosti

■1,2 milijuna kuna za povećanje konku-rentnosti kroz ulaganje u neproizvodne djelatnosti

PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJIPrijavu mogu podnijeti trgovačka društva, ustanove i obrti: ► za mjeru subvencije za početak po-

slovanja poduzetnika: mikro subjekti maloga gospodarstva u vlasništvu fizič-kih osoba

► za mjeru kapitalne pomoći za pove-ćanje konkurentnosti kroz ulaganje u proizvodne djelatnosti i kapitalne po-moći za povećanje konkurentnosti kroz ulaganje u neproizvodne djelatnosti: mikro i mali subjekti maloga gospodar-stva definirani Zakonom o poticanju razvoja maloga gospodarstva i obrti - srednji subjekti maloga gospodarstva definirani Zakonom o poticanju razvoja maloga gospodarstva, koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

● koji su prema odluci o Nacionalnoj kla-sifikaciji djelatnosti NKD 2007 registri-rani za:

Područje C: Prerađivačka industrijaRazred E 38.11 Skupljanje neopasnog otpadaPodručje F: GrađevinarstvoPodručje G: Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i moto-cikalaPodručje I: djelatnosti pružanja smje-štaja te pripreme i usluživanja hrane, izuzev skupine 56.3. Djelatnost pri-preme i usluživanja pićaPodručje J: Informacije i komuni-kacijePodručje M: Stručne, znanstvene i tehničke djelatnostiPodručje N: Administrativne i po-moćne uslužne djelatnosti, izuzev skupine 77.1 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) motornih vozila i skupine 77.4. Davanje u zakup (le-asing) prava na uporabu intelektu-alnog vlasništva i sličnih proizvoda, osim radova koji su zaštićeni autor-skim pravimaPodručje P: Obrazovanje

Područje Q: Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbiPodručje R: Umjetnost, zaba-va i rekreacija, izuzev odjeljka 92 Djelatnosti kockanja i klađenjaPodručje S: Ostale uslužne djelat-nosti, izuzev odjeljka 94 Djelatnosti članskih organizacija

●koji imaju sjedište na području Zagrebačke županije i koji prijavlju-ju projekt koji se realizira na području Zagrebačke županije

● koji su pozitivno poslovali u prethodnoj godini (ovaj uvjet ne odnosi se na podu-zetnike početnike koji predaju prijavu za subvenciju za početak poslovanja)

● koji imaju prosječno najmanje jednog zaposlenog u prethodnoj poslovnoj go-dini (broj zaposlenih krajem razdoblja), izuzev obrta i poduzetnika početnika koji ne moraju imati zaposlene

●koji imaju podmirene obveze poreza, prireza i doprinosa na i iz plaće

●koji imaju podmirene obaveze prema zaposlenicima

●koji su u skladu s odredbama o pot-porama male vrijednosti (Uredba Komisije EU br. 1407/2013 od 18. pro-sinca 2013. o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske uni-je na de minimis potpore)

●koji imaju u cijelosti opravdane i na-mjenski iskorištene dodijeljene potpo-re male vrijednosti, ako su ih dobili

● čiji pojedinačni vlasnici i partnerski i povezani subjekti s podnositeljem pri-jave (s udjelom vlasništva jednakim ili većim od 25%) imaju u cijelosti oprav-dane i namjenski iskorištene dodije-

ljene potpore male vrijednosti, ako su ih dobili

●čiji pojedinačni vlasnici i partnerski i povezani subjekti s podnositeljem pri-jave (s udjelom vlasništva jednakim ili većim od 25%) imaju podmirene obveze poreza, prireza i doprinosa na i iz plaće evidentirane pri nadležnoj Poreznoj upravi

● koji imaju podmirene obveze prema Zagrebačkoj županiji i čiji pojedinačni vlasnici i partnerski i povezani subjekti s podnositeljem prijave imaju podmire-ne obveze prema Zagrebačkoj županiji

PRIHVATLJIVI PROJEKTIPrijave se podnose za sufinanciranje pro-jekata koji će se provoditi tijekom 2018. godine. Prihvatljivi projekti za financiran-je su projekti koji kumulativno ispunjava-ju sljedeće uvjete: ■ projekt provodi subjekt maloga gos-

podarstva s ciljem unapređenja svoga poslovanja

■ projekt se odnosi na jednu od prihvatlji-vih djelatnosti

■ projekt se realizira na području Zagrebačke županije

■ iznos prihvatljivih troškova projekta ne smije biti niži od minimalnog iznosa ukupno prihvatljivih troškova projekta navedenoga u odredbama za pojedinu vrstu potpore

■ projekt se ne sufinancira drugim potpo-rama koje dodjeljuje Zagrebačka župa-nija i ostali davatelji državnih potpora

NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI I TROŠKOVI■ porez na dodanu vrijednost (osim za

gospodarske subjekte koji nisu u susta-

vu PDV-a) te sve ostale zakonom reguli-rane pristojbe

■osnivački kapital■ kupovina vlasničkih udjela■ troškovi osnivanja, odnosno registracije■ najam opreme i vozila, uključujući na-

bavu opreme i vozila putem operativ-nog leasinga

■nabava vozila (izuzev radnih stroje-va poput bagera, viličara i slično koji se smatraju opremom i prihvatljivi su troškovi)

■ popravak opreme■ carinske i uvozne pristojbe ili bilo koje

druge naknade (bankovne naknade, te-čajne razlike i sl.)

■ troškovi prijevoza strojeva i opreme■ troškovi kupovine poslovnog prostora

ili zemljišta■ troškovi izgradnje i dogradnje poslov-

nog prostora■ troškovi uređenja poslovnog prostora

za prodaju i iznajmljivanje■ troškovi uređenja smještajnih kapacite-

ta (sobe za najam)■ troškovi osoblja■ troškovi putovanja, seminara, zakupa

izložbenog prostora■ troškovi oglašavanja, izuzev internet-

skog oglašavanja■ potrošni materijal, sitni inventar, naba-

va sirovina/repromaterijala■ poljoprivredna mehanizacija i ostali

troškovi u vezi s poljoprivrednom dje-latnosti

■ troškovi u vezi s djelatnosti pripreme i usluživanja pića

■ poslovni časopisi i imenici, tiskane i elektronske verzije

■ energetska suglasnost i ostale sugla-snosti komunalnih poduzeća

■ troškovi opreme, usluga i radova koje isporučuju ili obavljaju partnerski i povezani subjekti s podnositeljem pri-jave, te subjekti u vlasništvu članova obitelji podnositelja prijave

VRSTE POTPORA► Subvencije za početak poslovanja

poduzetnika

Korisnici: mikro subjekti maloga gos-podarstva koji na dan objave natječaja nisu registrirani dulje od dvije godine i nalaze se u vlasništvu fizičke osobe koja do dana objave natječaja nije bila većin-ski vlasnik subjekta koji se prijavljuje i drugih pravnih subjekata kumulativno dulje od dvije godineNamjena: nabava (kupnja ili izrada) strojeva, alata i opreme; nabava infor-matičke opreme i poslovnog softvera; unutarnje uređenje poslovnog prostora (unutarnji građevinski radovi, instalacij-ski i radovi unutarnjeg uređenja te ma-terijal za unutarnje uređenje); nabava uredskog i radnog namještaja; promoci-ja i marketinške aktivnosti (izrada inter-netske stranice i web shopa, internetsko oglašavanje, promotivni materijali)Minimalni iznos ukupno prihvatljivih troškova projekta: 10.000 kunaIntenzitet i iznos potpora može iznosi-ti do 75% prihvatljivih troškova, najviše 15.000 kuna.

► Kapitalne pomoći za povećanje konkurentnosti kroz ulaganje u proi-zvodne djelatnosti

Korisnici: mikro i mali subjekti maloga gospodarstva te srednji subjekti ma-loga gospodarstva koji su registrira-ni isključivo kao obrti i koji prijavljuju projekt koji se odnosi na proizvodnu djelatnost (područje C - prerađivačka in-dustrija, prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti)Namjena: nabava (kupnja ili izrada) strojeva i opreme za obavljanje registri-rane proizvodne djelatnosti; preure-đenje i nadogradnja strojeva i opreme za obavljanje registrirane proizvodne djelatnosti Kapitalna pomoć za povećanje konku-rentnosti kroz ulaganje u proizvodne djelatnosti dodjeljuje se prema sljede-ćim kategorijama:

A) za mikro subjekte maloga gospo-darstva B) za male subjekte maloga gospo-

darstva i srednje subjekte koji su re-gistrirani isključivo kao obrti

Minimalni iznos ukupno prihvatljivih troškova projekta: * za mikro subjekte pod A) 75.000

kuna * za male subjekte maloga gospo-

darstva i srednje subjekte koji su registrirani isključivo kao obrti pod B) 150.000 kuna

Iznos potpore određuje se prema uku-pno prihvatljivim troškovima projekta:Za subjekte pod A) - ukoliko je vrijednost ulaganja (uku-

pno prihvatljivih troškova projekta) 75.000 - 250.000 kuna, potpora izno-si do 40%, odnosno maksimalno do 75.000 kuna

- ukoliko je vrijednost ulaganja (uku-pno prihvatljivih troškova projekta) veća od 250.000 kuna, potpora iznosi maksimalno 100.000 kuna

Za subjekte pod B) - ukoliko je vrijednost ulaganja (uku-

pno prihvatljivih troškova projek-ta) 150.000 - 250.000 kuna, potpora iznosi do 40%, odnosno maksimalno 75.000 kuna

- ukoliko je vrijednost ulaganja (uku-pno prihvatljivih troškova projekta) veća od 250.000 kuna, potpora iznosi maksimalno 100.000 kuna

► Kapitalne pomoći za povećanje konkurentnosti kroz ulaganje u ne-proizvodne djelatnosti

Korisnici: mikro i mali subjekti maloga gospodarstva te srednji subjekti ma-loga gospodarstva koji su registrirani isključivo kao obrti i koji prijavljuju pro-jekt koji se odnosi na prihvatljivu djelat-nost, osim na područje C - prerađivačka industrija, prema nacionalnoj klasifika-

ciji djelatnostiNamjena: nabava (kupnja ili izrada) strojeva, alata i opreme za obavljanje neproizvodne djelatnosti; nabava infor-matičke opreme i poslovnog softvera; unutarnje uređenje poslovnog prostora (unutarnji građevinski radovi, instalacij-ski i radovi unutarnjeg uređenja te mate-rijal za unutarnje uređenje); promocija i marketinške aktivnosti (izrada inter-netske stranice i web shopa, internetsko oglašavanje, promotivni materijali)Minimalni iznos ukupno prihvatljivih troškova projekta: 30.000 kunaIznos potpore određuje se prema uku-pno prihvatljivim troškovima projekta: - ukoliko je vrijednost ulaganja (uku-

pno prihvatljivih troškova projekta) 30.000 - 75.000 kuna, potpora izno-si 40%, odnosno maksimalno do 30.000 kuna

- ukoliko je vrijednost ulaganja (ukupno prihvatljivih troškova projekta) veća od 75.000 kuna, potpora iznosi 40%, odnosno maksimalno do 40.000 kuna

MJESTO DOSTAVE, NAČIN DOSTAVE I ROK ZA DOSTAVU PRIJAVEPrijave za dodjelu potpore dostavljaju se Upravnom odjelu za gospodarstvo na obrascu prijave uz potrebnu doku-mentaciju. Upute za prijavitelje i obrasci prijave za pojedinu vrstu potpore mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospo-darstvo Zagrebačke županije, soba 25, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb, ili se preuzimaju na službenim mrežnim stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr pod Natječaji, Upravni odjel za gospodarstvo. Prijave se mogu dostaviti putem pošte pre-poručeno na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodarst-vo, Ulica grada Vukovara 72/V., p.p. 974, 10001 Zagreb ili osobnom dostavom u pisarnicu Zagrebačke županije, Ulica grada Vukovara 72/VI., Zagreb. Prijave se dostavljaju do 26. lipnja 2018. godine.

INFORMACIJEInformacije, odgovori na sva pitanja, upute za prijavitelje i potrebni obras-ci mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke župani-je, soba 25, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb, telefon 01/6009-457, telefax 6009-488, elektronska pošta: [email protected] ili [email protected].

Dodjela potpora za poticanje razvoja poduzetništva GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

1716 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. FINANCIJE

POREZNI SAVJETNIK

Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka koji umanjuje osnovicu za izračun poreza na dohodak. Osobni odbitak iznosi 3.800 kuna za poreznog obveznika, a može se dodatno uveća-vati primjenom odgovarajućeg koefi-cijenta za uzdržavane članove obitelji. Od 1. siječnja 2018. znatno je sužen popis osoba koje mogu biti uzdržavani članovi obitelji.

1. Tko su uzdržavani članovi uže obi-telji od 1. siječnja 2018. godine?

Uzdržavanim članom uže obitelji sma-traju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zapo-slenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom propisu.

2. Što obuhvaća pojam „bračni drug“?

Sukladno Obiteljskom zakonu, pojam „bračni drug“ uključuje i pojam izva-nbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner.

3. Koje osobe su obuhvaćene poj-mom „djeca“?

U svrhu potrebe Zakona o porezu na dohodak, pojam „djeca“ obuhvaća i pojmove djeca koju roditelji, posvoji-telji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon za-vršetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja. Iz navedenoga proizlazi da je brisan uvjet prijave djece HZZ-u nakon završetka redovitog školovanja do prvog zapošljavanja, te da se uzdr-žavanom djecom neće smatrati i djeca koju uzdržavaju poočimi i pomajke.

4. Mogu li uzdržavani članovi uže obitelji biti osobe koje imaju

prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu? Da, ako supružnik, djeca i drugi uzdržavani članovi uže obitelji radnika/umirovljenika imaju prebivalište ili uo-bičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodav-nih inozemnih tijela koje ne smiju biti starije od šest mjeseci. Potvrde moraju sadržavati sljedeće:osobne podatke o bračnom drugu, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva; podatke o dohotku i drugim primicima uzdržavanih osoba na osnovi kojih se može procijeniti mogu li se smatrati uzdržavanim članovima; rješenja o invalidnosti članova uže obitelji.

5. Koje osobe ne mogu biti uzdrža-vani članovi?

Uzdržavani članovi od 1. siječnja 2018. ne mogu biti: roditelji bračnog i izvanbračnog druga (životnog, odnosno neformalnog životnog partnera); preci i potomci u izravnoj liniji (bake i djedovi, unuci i praunuci);maćeha/očuh koje uzdržava puno-ljetno pastorče; bivši bračni drugovi, odnosno životni i neformalni životni partneri za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje.

6. Mogu li osobe koje su uzdržavani članovi ostvarivati primitke?

Da, prema kriteriju ostvarenog primit-ka, uzdržavanim članovima uže obitelji i djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici na koje se ne plaća porez na dohodak te drugi primici koji nisu dohodak ne prelaze 15.000 kuna godišnje.

7. Koji primici se uključuju u iznos od 15.000 kuna?

U iznos od 15.000 kuna uključuju se: oporezivi primici (svi izvori dohotka, npr. plaća, kapital, drugi dohodak, itd.); primici na koje se ne plaća porez na dohodak (članak 9. Zakona o porezu na dohodak - naknade plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti isplaćene na teret sredstava obveznih osiguranja, nagrade učenicima na praksi, stipen-dije, primici učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga i dr.); drugi primici koji nisu dohodak po članku 8. Zakona o porezu na dohodak (npr. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja, državne nagrade, dar za zdravstvene potrebe i dr.).

8. Koji primici se ne ubrajaju u iznos od 15.000 kuna?

U iznos od 15.000 kuna ne ubrajaju se primici po posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatak za djecu, potpora za novorođenče/opre-mu novorođenog djeteta, obiteljske mirovine koje primaju djeca nakon smrti roditelja, primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službe-nog putovanja, darovanja za zdravstve-ne potrebe od pravnih i fizičkih osoba te novčane potpore prema propisima o

rodiljnim i roditeljskim potporama.

9. Trebaju li osobe koje su uzdrža-vani članovi biti navedene u po-

reznoj kartici poreznog obveznika?Da, kategorije osoba podobnih za korištenje osobnog odbitka trebaju biti unesene u poreznu karticu poreznog obveznika.

10. Što je porezna kartica?Porezna kartica (Obrazac

PK) je obrazac koji sadrži podatke o osobnom odbitku (neoporezivom dijelu dohotka), pripadnosti općini/gradu i ostale bitne podatke radnika, umirovljenika odnosno fizičke osobe koja ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, a na temelju kojih poslodavac, odnosno isplatitelj primitka obračunava predujam poreza na dohodak pri isplati plaće, mirovine ili primitka od nesamostalnog rada.

11. Tko izdaje poreznu karticu?Poreznu karticu izdaje na

zahtjev radnika besplatno nadležna ispostava Porezne uprave. Radnik koji želi koristiti osobni odbitak pri utvrđi-vanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada predaje svoju poreznu karticu poslodavcu.

12. Treba li porezni obveznik do-laziti u Poreznu upravu radi

promjene podataka na poreznoj kar-tici?Ne, Porezna uprava na zahtjev po-slodavca i uz suglasnost radnika ima mogućnost dostaviti poreznu karticu elektroničkim putem po službenoj duž-nosti. Radnik, umirovljenik i/ili fizička osoba mogu promjenu koja je vezana za uzdržavane članove, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta, a koja bi utjecala na osobni odbitak, prijaviti Poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana nastanka promjene putem poslodavca ili izravno putem sustava e-građani ili iznimno putem nadležne ispostave Porezne uprave te dostaviti vjerodostojne isprave. Poslodavci koji koriste sustav ePorezna moći će tim putem dostavljati Poreznoj upravi ažurirane porezne kartice svojih zaposlenika, uz neophodnu suglasnost zaposlenika. Takva suglasnost se ne treba dostavljati Poreznoj upravi, već ju poslodavac mora čuvati u svojoj dokumentaciji. Navedena mogućnost zaposlenike oslobađa od odlaska u Poreznu upravu.

Osobni odbitak za uzdržavane članove obitelji

DOGAĐAJI

Cjelodnevnu terensku, po-tom i pokaznu vježbu „Sava - Ivanić-Grad 2018“ odradile su operativne

snage civilne zaštite Zagrebačke županije. Osnovni segment vjež-be bio je uvježbavanje postupaka i mogućih intervencija u slučaju poplave. Gradili su se zečji nasi-pi, uvježbavale tehničke inter-vencije u nabujaloj rijeci, spaša-vali ljudi i stoka iz poplavljenog područja, tragalo se za ne-

VATROGASNA ZAJEDNICA I STOŽER CIVILNE ZAŠTITE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ORGANIZIRALI VJEŽBU ‘SAVA - IVANIĆ-GRAD 2018’

Uvježbavanje postupaka i mogućih intervencija u slučaju poplave

Društvo Crvenoga križa - tim istok, Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Samobor, Hrvatska udruga za obuku po-tražnih pasa, Državna uprava za zaštitu i spašavanje…

- Bitno je uočiti svaki, pa i naj-manji propust prilikom vježbe kako se on ne bi dogodio na slje-dećoj ili, na daj Bože, u realnoj si-tuaciji. S obzirom da su snage ci-

vilne zaštite pokazale dobru pripremljenost, možemo biti sigurni da i u stvarnoj situaciji možemo adekvatno odreagirati - ispričao je Hrvoje Frankić, za-mjenik župana i na-čelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije. Vježbu je pratio i župan Stje-

pan Kožić. - Ovakve su

vježbe izuzetno bitne, prije svega kako bi se pro-vjerilo na koji na-

čin operativne sna-ge izvršavaju svoje

zadaće i kako funkcioni-ra njihova međusobna koordina-cija - rekao je župan te dodao da ako želimo spremne snage, mora biti što više vježbi i edukacija.

- Ali mora biti i opreme. Stoga se Županija trudi iz proraču-na izdvojiti što više sredstava za njezinu nabavu. Tako smo početkom godine s predstavni-cima operativnih snaga potpi-sali ugovore ukupne vrijedno-sti oko 3,8 milijuna kuna. Bez opreme nema ni sigurnosti niti odrađivanja postavljenih zada-ća - rekao je župan.

❱ Gradili su se zečji nasipi, uvježbavale tehničke intervencije u nabujaloj rijeci, spašavali ljudi i stoka iz poplavljenog područja, tragalo se za nestalim osobama, gasio se požar objekta i otvorenog prostora…

❛Bitno je uočiti svaki, pa i najmanji propust prili-kom vježbe kako se on ne bi dogodio na sljede-ćoj ili, na daj Bože, u realnoj situaciji - ispričao je Hrvoje Frankić, zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije

Poseban naglasak stavljen je na stožerno upravljanje i zapovijedanje te međusobnu koordinaciju operativnih snaga civilne zaštite

ZA SNAGE CIVILNE ZAŠTITE

ŽUPANIJA U OVOJ GODINI IZDVAJA 3,8

MILIJUNA KUNA

stalim osobama, gasio se požar objekta i otvorenog prostora…, a poseban naglasak stavljen je na stožerno upravljanje i zapo-vijedanje te međusobnu koordi-naciju operativnih snaga civilne zaštite.

- Bila je ovo zahtjevna vježba kojom smo simulirali ono što se može dogoditi u slučaju veće po-plave. Htjeli smo vidjeti gdje su propusti kako bi se ubuduće oni ispravili - komentirao je Josip Novosel, zapovjednik Vatroga-sne zajednice Zagrebačke župa-nije, koja je, uz županijski Stožer civilne zaštite, bila organizator vježbe. U njoj su, uz vatrogasce iz Ivanić-Grada, Kloštra Ivanića i Križa, sudjelovali i vatrogasci iz Rugvice, Svetog Ivana Zeline, Jastrebarskoga i Stupnika, Po-licija, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, županijsko

1918 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. GRADOVI I OPĆINE

STRATEGIJOM RAZVOJA DO 2022. UTVRĐEN RAZVOJNI PUT SVETE NEDELJE S JASNO MJERLJIVIM CILJEVIMA

Dario Zurovec: Uvijek se može bolje, no ponosan sam na smjer razvoja grada

Težit će se potpunoj pokrivenosti grada vodovodnom mrežom, podizanju razine priključenosti na kanalizaciju i smanjenju količine miješanoga komunalnog otpada

Svečanom sjednicom Gradsko-ga vijeća, za koje su, uz osta-lo, uručena javna priznanja Grada i potpisana povelja o

prijateljstvu i suradnji s makedon-skim Gostivarom, Sveta Nedelja je proslavila svoj dan. Gradonačelnik Dario Zurovec dao je presjek uči-njenoga u proteklih godinu dana, od kada je na čelu grada, rekavši da se uvijek može bolje, no da je ponosan na ostvarene planirane aktivnosti i smjer razvoja grada.

- Građani su nas izabrali radi promjena i na tome aktivno radi-mo - rekao je. Istaknuo je da će u daljnjem planiranju aktivnosti od velike pomoći biti nedavno usvoje-na Strategija razvoja Svete Nedelje do 2022. godine.

- Riječ je o prvoj izrađenoj stra-tegiji našega grada, na što sam iznimno ponosan. Time prvi puta gradska uprava stoji pred građani-ma s jasno mjerljivim ciljevima te će se na kraju razdoblja moći vi-djeti što je realizirano, a što, even-

lifikacija. Težit će se, nastavio je, i potpunoj pokrivenosti grada vodo-vodnom mrežom, podizanju razi-ne priključenosti na kanalizaciju i smanjenju količine miješanoga ko-munalnog otpada. Tijekom govora Zurovec je nekoliko puta na pru-ženoj pomoći zahvalio Zagrebač-koj županiji, u čije je ime svečanoj sjednici prisustvovao zamjenik žu-pana Hrvoje Frankić. Zamjenik je rekao da se Županija ponosi kada u nekoj sredini, bilo logistički, bilo financijski, pomogne realizaciju određenih projekata.

- Na prvome mjestu treba nam biti gospodarstvo, a s demograf-skog aspekta, zalog u sigurnu budućnost ulaganje je u mlade. Županija je sufinancirala gradnju škole i dvorane u kojoj se nalazimo, a okvirno možemo početi i razgo-vore o hodogramu aktivnosti oko gradnje škole i dvorane u Strmcu - rekao je Frankić, podsjetivši da su nedavno odobrena bespovratna sredstva za energetsku obnovu OŠ Sveta Nedelja i PŠ Kerestinec.

va te osiguranja po-trebne poduzetničke

infrastrukture. Što se tiče budućih investi-

tora, kreirat ćemo mjere kojima ćemo privlačiti one

čije je poslovanje orijentirano na istraživanje i razvoj, a samim time i na inovacije - ispričao je gradona-čelnik, dodavši da se, u suradnji s poduzetnicima, planira unaprije-diti sustav stipendiranja i prekva-

USKORO KREĆE ENERGETSKA

OBNOVA OŠ SVETA NEDELJA I PŠ KERESTINEC

SVETA NEDELJA

tualno, nije. Strategija daje smjer u kojemu se grad kreće, kao i alat ko-jim se može provjeriti jesmo li na pravom putu prema cilju - rekao je Zurovec, dodavši da su Strategijom obuhvaćena četiri strateška pod-ručja.

- Vodit ćemo brigu o postojećim poduzetnicima, ali i aktivno raditi na privlačenju novih investitora. Za postojeće poduzetnike kreirat ćemo niz mjera, poput pomoći oko prijava projekata za EU fondove, organiziranja poslovnih sajmo-

Nagrada za životno djelo uručena je Branku Radoševiću,

dok su godišnje nagrade primili Udruga 'Kragulj', Judo

klubu 'Sakura' i Twirling-mažoret klub Sveta Nedelja

GRADOVI I OĆINE

KRAŠIĆ PROSLAVIO 25. GODIŠNJICU OSNUTKA OPĆINE I 120. OBLJETNICU ROĐENJA BLAŽENOGA ALOJZIJA STEPINCA

Demografska politika iznimno je važna za opstanak ruralnih krajeva

Sve je uzaludno i bezvrijedno ako nema djece i mladih obitelji - poručeno je

Krašić je proslavio 120. obljet-nicu rođenja blaženoga Aloj-zija Stepinca, ujedno i Dan općine, osnovane prije 25

godina. - Ponosni smo na našega zaštit-

nika, s ponosom ističemo da je on iz naše Doline kardinala. Nikada ne smijemo odustati braniti istinu o njegovu liku i djelu, ne smijemo dozvoliti da ono što je on radio za svoj narod bude zaboravljeno - nakon polaganja vijenaca ispred blaženikova spomenika rekao je načelnik Krašića Josip Petković Fajnik.

Za svečane sjednice Općinskoga vijeća Petković Fajnik je govorio o projektima, posebno infrastruk-turnim, realiziranima tijekom pro-tekle godine dana.

- Općina pridonosi bržem i kvalitetnijem napretku, razvoju i očuvanju ruralnih područja koliko je to u njezinoj financijskoj mo-

ravnomjerno razvijenu, ravnomjerno naseljenu, to se neće dogoditi bez značajne pomoći drža-ve, dapače ostat će nam predivni krajevi bez ljudi i života - rekao je župan. Naglasio je da nema zna-čajnijih projekata u lo-kalnim sredinama koje

ne pomaže Zagrebačka županija. Istaknuo je primjer Regionalno-ga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“ čija realizaci-ja, nakon višegodiš-

njih priprema, uskoro počinje.

- Da je državna vertikala bila kooperativnija, ovaj je sustav već mogao biti sagrađen - rekao je župan, koji je po završetku sjed-nice vatrogascima Krašića uručio ključeve novonabavljene vatroga-sne cisterne.

- Dosadašnja cisterna je bila stara. Bilo je krajnje vrijeme, i zbog sigurnosti vatrogasaca i zbog kvalitetne dobave vode, nabaviti novu, kvalitetniju - rekao je Ivi-ca Brebrić, tajnik DVD-a Krašić i predsjednik VZ Općine.

gućnosti. Nažalost, naša su sela iz dana u dan sve napuštenija. Nekada je selo bilo izvor života, bilo je bogato i živo, a danas je postalo siromašno, propada, nestaje… Jedini način da se to promije-ni je omogućiti lokalnim zajednicama više finan-cijskih sredstava, više fi-nancijske samostalnosti. Konačno se treba provesti stvarna decentralizacija! Nema toga tko može i tko hoće bolje voditi brigu o svim potrebama lokalne zajed-nice od same te zajednice organi-

PO ZAVRŠETKU

SVEČANE SJEDNICE, VATROGASCIMA KRAŠIĆA

URUČENI SU KLJUČEVI NOVONABAVLJENE

CISTERNE

zirane kroz lokalnu samoupravu - rekao je Petković Fajnik, dodavši da je za op-stanak ruralnih kra-jeva iznimno važna i demografska politika.

- Ona mora biti glavni po-kretač, usmjerivač svih ostalih po-litika. Sve nam je uzaludno i bez-vrijedno ako nema djece i mladih obitelji - dodao je načelnik.

Prisutnima su se tijekom sjed-nice obratili gradonačelnik prija-teljskoga Slunja Jure Katić, grado-načelnik Zagreba Milan Bandić i župan Stjepan Kožić.

- I ja apeliram na Vladu RH da svoje mjere usmjeri prema oni-ma kojima je pomoć najpotreb-nija. Ako želimo imati Hrvatsku

2120 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. DOGAĐAJI

U JASTREBARSKOM ODRŽANA SREDIŠNJA ŽUPANIJSKA SVEČANOST U PRIGODI DANA EUROPE

'Ponosan na kulturnu baštinu' Zagrebačka županija aktivan je sudionik u procesima pripreme, prijave i provedbe projekata koji se financiraju europskim novcem

❛Hrvatska je oduvijek pripadala Europi i europski put, unatoč nekim razmišljanjima da je to pogrešan put, i dalje treba slijediti - poručio je saborski zastupnik Mihael Zmajlović

Dan Europe, 9. svibnja, Za-grebačka županija obilje-žila je središnjom sveča-nošću u Jastrebarskom.

Pod sloganom „Ponosan na kul-turnu baštinu“, nakon uvodnoga dijela održanoga u prostorijama Glazbene škole Jastrebarsko, koja se energetski obnavlja europskim novcem, bogat kulturno-zabav-ni program održan je u perivoju dvorca Erdödy i u zgradi nekadaš-nje žitnice, kroz projekt „Probuđe-na kulturna baština“ također ure-đenima europskim novcem.

- Biti dijelom Europske unije nije samo mogućnost korištenja

određenih pogodnosti i sredstava, što je najčešće razmišljanje, već i davanje, kako bi EU bila raznolika. Upravo kulturno bogatstvo pred-stavlja veličinu i snagu Europske unije. Jaska je ponosan kraj kul-turne baštine i mnogih znamenitih ljudi koji su kroz povijest gradili ovaj grad, ali i Hrvatsku, kako bi-smo danas doista mogli biti po-nosni dionici europskoga društva - rekao je gradonačelnik Jastrebar-skoga Zvonimir Novosel.

Proslavi Dana Europe prisu-stvovala je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Rekla je da se u Hrvatskoj, pet go-dina nakon njezina ulaska u Uniju, čuju tonovi skep-ticizma.

- Jesmo li ulaskom u EU izgubili svoj identitet?! Ap-solutno ne! Europska unija je unija vrijednosti, unija koja promiče različitosti i stoga je najljepši slogan

koji je mogla izabrati „Zajedništvo u različitosti“ - rekla je B. Borzan.

Saborski zastupnik i vijećnik u Skupštini Zagrebačke županije Mi-hael Zmajlović također je rekao da je Europa ujedinjena u različitosti-ma i stoga je, naglasio je, očuvanje kulturne baštine izuzetno važno.

- Bitno je da svaka zemlja EU zadrži svoj vlastiti identitet, a to je moguće jedino tako da se očuva kulturna baština. Stoga europski novac usmjeren za tu namjenu treba iskoristiti na pametan

način - rekao je Zmajlović, dodavši da je Hrvatska oduvijek pripadala Europi i da europski put, unatoč nekim razmišljanjima da je to po-grešan put, i dalje treba slijediti.

U ime Županije prisutne je po-zdravila zamjenica župana Nadica Žužak.

- Ova manifestacija je prilika da se osvrnemo na uspješno prove-dene europske projekte. Zagre-bačka županija je aktivan sudionik u procesima pripreme, prijave i

provedbe projekata koji se financiraju europskim sredstvima. Ovoga trenut-ka u provedbi imamo pro-jekte vrijedne 25 milijuna kuna, projekti vrijedni 17,5 milijuna kuna čekaju odobrenje, a projekti vri-jedni gotovo 50 milijuna kuna spremni su za prija-vu za europska sredstva. Kada tome dodamo pro-jekte gradova i općina te županijskih tvrtki, kao i

ÎU sklopu proslave Dana Europe organiziran je nastup kulturno-umjetničkih društava, održana je prezentacija narodnih nošnji s prostora županije i promenadna šetnja povijesnih osoba iz javnoga života, predstavljena je „Cvetkovačka iža“ i nekadašnji način života u njoj, s posjetiteljima perivoja družili su se Vitezovi zelingradski, a program je završio koncertom Mije Dimšić.

Zabavni program

tvrtki koje posluju u gradovima i općinama, dolazimo do puno veće i značajnije brojke - rekla je zamje-nica Žužak, spomenuvši i projekte Regionalne razvojne agencije.

- Za potrebe obrtnika, poduzet-nika, poljoprivrednika…, Regio-nalna razvojna agencija prijavila je projekte vrijedne 700 milijuna kuna, od čega je povrat sredstava iznosio 350 milijuna - rekla je za-mjenica.

VIJESTI

Inicijativom Lene Đapić, pred-stavnice makedonske nacio-nalne manjine u Zagrebačkoj

županiji, predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan primio je višeg savjetnika premijera Re-

publike Makedonije za multikul-turalna pitanja Rubina Zemona te predsjednicu i dopredsjednicu Hrvatsko-makedonskog druš-tva Juditu Rey Hudeček i Branku Kvestić-Batinica.

- Različitosti donose benefi-te. Svakome tko živi u Hrvatskoj treba biti ugodno - rekao je pred-sjednik Skupštine.

Zemon je zahvalio Županiji na svemu što čini za nacionalne manjine, posebno očuvanje na-cionalnog identiteta Makedona-ca koji žive na njezinu prostoru. Rekao je da je hrvatski model za-štite prava nacionalnih manjina

jedan od najboljih u Europi te je pozvao predsjednika Skupštine da na čelu izaslanstva Županije posjeti Makedoniju. Lena Đapić je izrazila zadovoljstvo surad-njom sa Zagrebačkom župani-jom, posebno s predsjednikom Skupštine.

- Naši odnosi pridonose grad-nji prijateljstva, što se posebno osjeti kod mladih - rekla je.

Konstituiran je novi saziv Savjeta za zdravlje Zagre-bačke županije. Zaključ-

kom Županijske skupštine, u Savjet su imenovani Većeslav Bergman (predsjednik), Go-ran Maričić, Stjepan Zagorac, Zvjezdana Dobrinčić, Katarina Dugina, Ines Balint, Ivo Gavrić, Marijana Mihaljević, Linda Ro-ssini Gajšak, Brankica Grgurić, Tajana Amšel Zelenika, Đurđa Dehin, Nikolina Perko, Sunčana Žuteković i Alen Andrić.

- Mi smo savjetodavno tije-lo, nemamo mogućnosti do-nošenja nikakvih odluka koje

su vezane uz funkcioniranje Županije, tu smo da svojim sa-vjetodavnim prijedlozima po-mognemo županu i njegovoj službi kako poboljšati sustav zdravstva u županiji - za kon-stituirajuće sjednice rekao je predsjednik Savjeta Veće-slav Bergman.

Uz prihvaćanje Po-slovnika o radu, članovi Savjeta razgovarali su o primjeni novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti s po-sljedicama na zdravstvene ustanove u vlasništvu Žu-panije.

PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE PRIMIO SAVJETNIKA PREMIJERA MAKEDONIJE ZA MULTIKULTURALNA

Očuvanje nacionalnog identiteta Makedonaca

KONSTITUIRAN NOVI SAZIV SAVJETA ZA ZDRAVLJE

Kako poboljšati sustav zdravstva

❛Različitosti donose benefite. Svakome tko živi u Hrvatskoj treba biti ugodno - poručio je predsjednik Skupštine Damir Mikuljan

2322 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. GRADOVI I OPĆINE VIJESTI

Zavodu za hitnu medicinu Za-grebačke županije odobrena su bespovratna sredstva za

specijalističko usavršavanje dva doktora medicine. U ukupnom iznosu od oko 2,3 milijuna kuna sredstva su osigu-rana kroz program „Specijalističko usa-vršavanje doktora medicine“. Ravnate-lju Zavoda Davori-nu Gajniku ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava uručio je mi-nistar zdravstva Milan Kujun-džić.

Ugovori su uručeni predstav-nicima 21 zdravstvene ustanove (domova zdravlja i zavoda za hit-nu medicinu) s područja RH. Mi-nistar je ovom prigodom izrazio nadu da će, zahvaljujući mjerama

stručnoga usavršavanja liječnika, djeca ostajati u Hrvatskoj, a sta-riji biti sigurni da će, bez obzira u kojem dijelu Hrvatske žive, imati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

U ime Županije, svečano-sti uručivanja ugovo-

ra predstavnicima zdravstvenih usta-nova prisustvovala je zamjenica župana Nadica Žužak.

Ukupno je odobre-no 76 specijalizacija

sufinanciranih iz Europ-skoga socijalnog fonda. Riječ

je o drugom krugu potpisivanja ugovora za specijalističko usa-vršavanje. U prvom krugu, u ve-ljači ove godine, Domu zdravlja Zagrebačke županije odobreno je 13,8 milijuna kuna za specijaliza-ciju 17 liječnika.

Naselje Lonjica (Grad Vrbovec) proslavilo je 400. obljetnicu naseljavanja. Nakon što su

Osmanlije protjerane s prostora vrbovečkog i rakovečkog vlastelin-stva, počela je 1618. nova koloni-zacija ovoga prostora, a jedno od naselja koje se tada spominje je i Lonjica. Danas ovo naselje, prema popisu iz 2011., ima 1019 stanov-nika.

- Aktivni smo i složni, imamo jako puno udruga i radimo na tome da se u selu uvijek nešto događa.

Promoviramo Lonjicu na svakoj razini, sudjelujemo na brojnim manifestacijama i jedni drugima pomažemo kako bi se naše selo po-kazalo u najboljem svjetlu - ispri-čala je Štefica Fintić, predsjednica MO Lonjica.

U sklopu proslave 400. obljet-nice ovoga naselja održana je, uz ostalo, vatrogasna vježba, otkrive-na je spomen-ploča hrvatskim bra-niteljima, otvorena je etno izložba u prostoru škole, tiskana je prigod-na brošura „Lonjica 1618. - 2018.“, a sve je završilo zajedničkim dru-ženjem mještana, s kojima je bio i župan Stjepan Kožić.

- Kada u nekoj sredini vlada zajedništvo, iz toga se rodi puno dobrih stvari. I sam vanjski izgled vašega mjesta govori da se u njemu provodi niz aktivnosti - rekao je

Općina Stupnik, kao jedna od rijetkih sredina u Hrvatskoj, ima stalan rast stanovništva

NIZOM DOGAĐANJA JEDNO OD NAJVEĆIH NASELJA GRADA VRBOVCA PROSLAVILO OBLJETNICU PRVOGA PISANOG SPOMENA

SVEČANOM SJEDNICOM OPĆINSKOGA VIJEĆA PROSLAVLJEN DAN STUPNIKA I DAN ŽUPE STUPNIK-LUČKO

Četiristo godina naselja Lonjica

‘Nova osnovna škola našoj je djeci nasušna potreba’

Stupnik je proslavio svoj dan. Svečana sjednica Općinsko-ga vijeća bila je prigoda da

načelnik Bruno Perković pred-stavi ostvareno tijekom protekle godine dana i najavi projekte čija se realizacija planira. Jedan od važnijih je, u suradnji sa Zagre-bačkom županijom, gradnja nove osnovne škole.

- Ona je našoj djeci nasušna potreba. Od svoga osnutka prije 22 godine, Općina Stupnik, kao jedna od rijetkih sredina u Hrvat-skoj, ima stalan rast stanovništva. Broj upisane djece u prvi razred svake je godine sve veći - rekao je načelnik.

Damir Mikuljan, predsjednik Županijske skupštine, na Perko-vićev poziv da se napravi projekt nove škole, rekao je „Kakva bi to Županija bila kada vam ne bi po-

mogla?! Vi zavređujete pomoć."Govorio je načelnik i o ulaganji-

ma u komunalnu infrastrukturu, pohvalivši se da je Općina izradila idejni koncept odvodnje površin-skih i oborinskih voda u skladu s nacrtom Strategije prilagodbi kli-matskim promjenama u RH.

- U skladu s tim konceptom u izradi je projektna dokumenta-cija za rekonstrukciju nekoliko ulica s gradnjom nogostupa, bi-

Nakon što su Osmanlije protjerane s prostora vrbovečkog i rakovečkog vlastelinstva, počela je 1618. nova kolonizacija ovoga prostora

ciklističke staze i rješava-njem oborinske odvodnje. Istaknuo bih Ulicu Sv. Be-nedikta, županijsku cestu koja je važna poveznica između Gornjeg i Donjeg Stupnika. Po-četak njezine obnove planiran je za kraj 2019., a nakon završetka dugo očekivane rekonstrukcije Gornjostupničke ulice, državne ceste kojoj je Ulica Sv. Benedikta obilazni pravac - rekao je Perko-

izvođača radova, čiji je početak planiran za kraj ove godine - re-kao je. Posebnu zahvalu uputio je članovima DVD-a Stupnik koji su nedavno primili zlatnu pove-lju Hrvatske vatrogasne zajed-nice „Najpothvat u vatrogastvu u 2017.“. Brzim izlaskom na in-tervenciju, pomoću hidrauličkog i pneumatskog alata, spasili su život mladiću koji je ispao iz au-tomobila, a koji ga je pritom pri-kliještio. Zahvalila je Općina, do-djelom javnih priznanja, i Franji Biliću, Ani Klemenčić te Dragici Horvat i Marici Vulje.

U obraćanju članovima Općin-skoga vijeća, predsjednik Župa-nijske skupštine Damir Mikuljan rekao je da predstavničko tijelo

i izvršna vlast moraju naći zajednički jezik u mode-

riranju života svake općine, grada i župa-nije.

- Da bi rezultati bili bolji, potreban je dogovor - poručio

je. Govor je završio riječima da se „politika

BESPOVRATNA SREDSTVA ZAVODU ZA HITNU MEDICINU

Specijalističko usavršavanje doktora medicine

❛Zadnjih godinu dana napravljeno je ‘puno sitnih stvari’, a one krupne, poput vodo-voda, u selo dolaze zaslugom Županije - poručio je gradona-čelnik Vrbovca Denis Kralj

župan, dodavši da Županija pripomaže razvoju komu-nalne infrastrukture u svim sredinama, pa tako i na po-dručju grada Vrbovca.

- Jedan od značajnijih projekata, na kojemu radim desetak godina, je Regionalni vodoopskrbni sustav, vrijedan 883 milijuna kuna. Rado-vi kreću uskoro, a on će i vama u Lonjici omogućiti priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu. To je i gospodarski projekt koji će zapo-sliti veliki broj malih poduzetnika i obrtnika, a koji će, kada bude za-vršen, značajno promijeniti istočni dio županije - rekao je župan.

Gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj rekao je da je u Lonjici u za-dnjih godinu dana napravljeno „puno sitnih stvari“ te da one kru-pne, poput vodovoda, u selo dola-

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA RHKroz Program ruralnog razvoja RH, Mjeru 7 (Ulaganja u pokretanje, po-boljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastruk-turu), općinama Gradec, Kloštar Ivanić, Bistra i Dubrava odobreno je više od 22,5 milijuna kuna europskoga novca. Općina Gradec povukla je 7,4 milijuna kuna za gradnju dječjeg vrtića, Općina Kloštar Ivanić 6,7 milijuna kuna za dogradnju vrtića „Proljeće“, a Općina Bistra 4,9 milijuna kuna za dogradnju Dječjeg vrtića „Kapljica“ u Poljanici Bistranskoj. Za rekonstruk-ciju Kulturnog centra Općini Dubrava je odobreno 3,4 milijuna kuna.Kroz Program pripreme i provedbe projekata koji će se financirati iz fon-dova i programa Europske unije, Zagrebačka županija je izradu projektne dokumentacije za spomenute vrtiće sufinancirala sa 164.227 kuna.

SPECIJALIZACIJE SU SUFINANCIRANE

IZ EUROPSKOGA SOCIJALNOG FONDA

STUPNIK

KRAJEM GODINE KREĆE GRADNJA

SEKUNDARNE KANALIZACIJE U NASELJU

GORNJI STUPNIK

❱ U izradi je projektna dokumentacija za rekonstrukciju nekoliko ulica s gradnjom nogostupa, biciklističke staze i rješavanjem oborin-ske odvodnje

mora prestati baviti sama sobom, mora poći prema egzistencijal-nome, prema rubovima društva gdje vladaju različite nepravde i bijede“.

vić. Istaknuo je i do-bivene građevinske dozvole za gradnju sekundarne kana-lizacije u naselju Gornji Stupnik.

- U pripremi je natječaj za odabir

❛Aktivni smo i složni, imamo jako puno udruga i radimo na tome da se u selu uvijek nešto događa - kaže predsjednica MO Lonjica Štefica Fintić

ze zaslugom Županije. Pozvao je mlade da se ne srame svoga govora i domaće riječi jer to pokazuje, po-ručio je, da su „svoji na svome“.

2524 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. DOGAĐAJI DOGAĐAJI

‘Cinguli, rajnguli’

Smotra mažoretkinja

Tamburaški orkestri

Twirling-mažoret klub Sveta Nedelja bio je domaćin 17. Smotre mažoretkinja Zagrebačke županije. Uz domaćine, sudjelovale su Svetojanske mažoretki-nje, Krašićke mažoretkinje, Kloštranske mažoretkinje, Vrbovečke mažoretkinje, Mažoretkinje Sveti Ivan Zelina, Velikogo-ričke mažoretkinje, Mažoretkinje „Unity S“, Zaprešićke mažoretkinje, Turopolj-ske mažoretkinje i Klub mažoretkinja „Sesvećanke“. Pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, susret je održan u sportskoj dvorani OŠ „Vladimir Deščak“ u Novakima.

U organizaciji Tamburaškog društva „Ferdo Livadić“ i Zajednice kultur-no-umjetničkih udruga Zagrebačke županije u Samoboru je održana 7. Smotra tamburaških orkestara i sastava Zagrebačke županije. Selektor Hrvatskog sabora kulture Ivan Potočnik odlučio je da će Zagrebačku županiju na državnom susretu predstavljati KUD „Preporod“ u kategoriji folklornih orkestara i TD „Ferdo Livadić“ u kategoriji koncertnih orkestara. Uz njih na županijskoj smotri su sudjelo-vali i tamburaši KUD-a Obreška, KUD-a Čiče iz Novog Čiča i KUD-a Ščitarjevo.

U Mariji Gorici je održana 20. Smotra dječjih folklornih skupina Zagrebačke županije „Cinguli, rajnguli“. Sudjelovali su podmladci kulturno-umjetničkih društava Velika Mlaka, Januševec, Miče-vec, Klinča Sela, „Mihovil Krušlin“, Sveta Jana, Novo Čiče, „Petar Zrinski“, „Kraluš“ i „Preporod“. Organizator smotre bio je KUD „Zgubidan“.

VATROGASNA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ORGANIZIRALA NATJEČAJ ZA UČENIKE OSNOVNIH ŠKOLA IZVJEŠTAJNA SJEDNICA SKUPŠTINE VATROGASNE ZAJEDNICE ŽUPANIJE

Nagrade najboljim autorima likovnih i literarnih radova na temu vatrogastva

Opstojnost vatrogastva nije upitna!

Najbolje su odabrali stručno povjerenstvo županijske Vatrogasne zajednice i posjetitelji mrežne stranice www.vzzz.hr

VZ Zagrebačke županije među prvima u RH uspostavlja sustav upravljanja vatrogasnim intervencijama

Godišnju izvještajnu sjednicu Skupštine održala je Vatrogasna zajednica županije. Domaćin je bio DVD Šiljakovina. Govorilo se o osposobljava-

nju vatrogasaca u protekloj godini, intervencijama, dislokaciji, natjecanjima, društvenim aktivnostima, nabavi vozila i vatrogasne opreme, implementaciji sustava za upravljanje vatrogasnim intervencija-ma…

Prošle godine je bilo 2069 događaja na kojima su sudjelovale vatrogasne postrojbe. Najviše interven-cija bilježe javne vatrogasne postrojbe Velika Gori-ca i Samobor te dobrovoljna vatrogasna društva Sveta Ne-delja, Šenkovec i Sveti Ivan Zelina. Predsjednik VZ Zagre-bačke županije Stjepan Ptiček istaknuo je i dislokacije na priobalju, redovite i izvan-redne.

- I za ovu smo požarnu se-zonu pripremljeni. U slučaju potrebe imamo interventne jedinice. U njima je ukupno četrdesetak ljudi - rekao je Ptiček. Posebno je zahvalio županu na sredstvima koja Županija redo-vito izdvaja za nabavu opreme i va-trogasnih vozila.

- Bez toga ne bismo mogli odra-đivati posao - rekao je.

Župan je još jednom ponovio da su vatrogasci ponos županije, oso-be koje ne samo što brinu o zašti-ti ljudi i imovine, već su i nositelji brojnih aktivnosti u svojim sredi-nama.

- Kad vas ne bi bilo, ove bi ak-

tivnosti bile puno skromnije - poručio je. Zahvalio je vatrogascima na svemu što čine za stanovništvo županije, ali i pokazuju na natjecanjima.

- Puno radite na edukaciji mla-dih generacija, stoga op-stojnost vatrogastva nije upitna - rekao je župan, posebno pohvalivši pro-jekt Vatrogasne zajednice kojim se uspostavlja sustav upravljanja vatrogasnim intervencijama.

- Bitno je znati tko, gdje i kako u određenom trenut-ku reagira. Bez toga bi se intervencije, u operativnom smislu, puno teže odrađiva-

le - ustvrdio je župan.Sjednici je prisustvovao i pred-

sjednik HVZ-a, ujedno i saborski zastupnik Ante Sanader. Rekao je da je Vlada RH, iz EU investicij-skog i strukturnog fonda, osigu-rala 30 milijuna eura za nabavu vatrogasnih vozila. Predviđeno je da u ovoj godini svaka županija dobije po četiri vozila, koja će se potom rasporediti vatrogasnim društvima.

U VARAŽDINU ODRŽANA MEĐUNARODNA IZLOŽBA BUČINIH ULJA

Zlatna priznanja Zlatku Vulariću i Sari Andrićprojekata, s posebnim naglaskom na Distributivni centar za voće i povrće u Velikoj Gorici kako bi on postao regionalni centar za skla-dištenje i distribuciju domaćega

voća i povrća. - Ponosni smo što je upravo u

Zagrebačkoj županiji registrirana jedina udruga proizvođača bu-činog ulja u Hrvatskoj te što iva-nićgradska zadruga proizvođača bučinog ulja „Crna kap“ očekuje dobivanje statusa proizvođačke organizacije - rekao je Kraljičko-vić, pozvavši sudionike izložbe da se u listopadu predstave na tradi-cionalnoj Bučijadi u Ivanić-Gradu.

S područja Zagrebačke županije sudjelovalo je 11 proizvođača koji su, uz dva zlatna, osvojili i dva srebrna te tri brončana priznanja

Dodijeljene su nagrade naj-boljim autorima likovnih i literarnih radova na temu vatrogastva. Natje-

čaj je organizirala Vatrogasna za-jednica Zagrebačke županije, a na njega je ove godine pristiglo 295 radova učenika osnovnih škola. Najbolje su odabrali stručno po-vjerenstvo Vatrogasne zajednice (VZ) i posjetitelji mrežne stra-nice www.vzzz.hr, a nagrade su im uručili župan Stjepan Kožić, predsjednik VZ Stjepan Ptiček i zapovjednik VZ Josip Novosel.

- Želimo da mladi kroz ovaj na-tječaj shvate što vatrogastvo znači za njihovu sredinu i kako funkci-onira sustav vatrogastva. Želimo i da neki od njih sutra budu dio tog sustava - rekao je župan, dodavši da požari stal-no vrebaju, pa vatro-gasci uvijek trebaju biti spremni. Stoga im Županija, rekao je, nastoji maksimal-no pomoći, prije sve-ga nabavom neophodne opreme.

U kategoriji likovnih radova, prema ocjeni stručnog povje-renstva, najbolji su bili Teo To-dorović (4. razred, OŠ Ljube Ba-bića, PŠ Cvetković), Rea Plavić (8. razred, OŠ Stjepana Radića, Božjakovina) i, u konkurenciji djece s posebnim potrebama,

nić-Grad) i Anelly Dea Dubroja (6. razred, OŠ Dubrava). Posjetitelji mrežne stranice VZ Zagrebačke županije najviše glasova u katego-riji likovnih radova dali su Vikto-ru Crnčiću (1. razred, OŠ Ksavera Šandora Đalskog, Donja Zelina) te Bruni Šlogar i Josipu Dramcu (uče-nicima 8. razreda OŠ Pavla Belasa, Brdovec), a u kategoriji literarnih radova Dominiku Zeliću (2. razred, OŠ Ivana Benkovića, Dugo Selo) i Patriku Klančiru (7. razred, OŠ Ja-kovlje).

Uvodno, uz župana Stjepana Kožića i predsjednika Vatrogasne zajednice Stjepana Ptičeka, naju-spješnije sudionike natjecanja, u ime Državne uprave za zaštitu i spašavanje, pozdravio je zamjenik glavnoga vatrogasnog zapovjedni-ka Željko Sutlar. Rekao je da raduje što djeca prepoznaju važnost va-trogastva i što se kroz ovakve ak-tivnosti upoznaju s opasnostima od požara.

0biteljska poljoprivredna gos-podarstva Zlatka Vularića iz Donje Kupčine i Sare Andrić

iz Ivanić-Grada osvojila su zlat-no priznanje na 1. međunarodnoj izložbi bučinih ulja Alpe-Adria i 8. izložbi bučinih ulja sjeverozapadne Hrvatske. OPG Zlatka Vularića za nerafinirano bučino ulje proizve-deno tradicionalnim postupkom (uz prženje koštica), a OPG Sare Andrić za bučino ulje prešano hlad-

nim postupkom. Izložba je održana u Varaždinu, uz sudjelovanje proi-zvođača ulja iz Hrvatske, Sloveni-je, Austrije i Mađarske. S područja

Zagrebačke županije sudjelovalo je 11 proizvođača koji su, uz dva zlat-na, osvojili i dva srebrna priznanja - Marinko Šinko i Zlatko Koronc, te tri brončana - zadruga „Crna kap“, „Pa-Vita“ i OPG Šagud.

Josip Kraljičković, pročelnik Zagrebačke županije za poljo-privredu, pozvao je ovom prigo-dom predstavnike svih županija, čiji su proizvođači sudjelovali na izložbi, da se okupe oko novih

Lucija Mesec (8. razred, OŠ Dubrava, PŠ Farka-ševac), a u kategoriji li-terarnih radova Franka Hubzin (4. razred, OŠ

Stjepana Basaričeka, Iva-

❱ Ivanićgradska zadruga proizvođača bučinog ulja 'Crna kap' očekuje dobivanje statusa proizvođač-ke organizacije

❛Vatrogasci su ponos županije, osobe koje ne samo što brinu o zaštiti ljudi i imovine, već su i nositelji brojnih aktivnosti u svojim sredinama - naglasio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

OVE JE GODINE PRISTIGLO 295

RADOVA UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA

❱Mlade se želi pota-knuti da shvate što vatrogastvo znači za njihovu sredinu

VIJESTI

2726 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. MANIFESTACIJAPOLJOPRIVREDA

Obitelj Šember, kakvoćom vina jedna od najuspješni-jih na Plešivici, otvorila je

novi podrum za proizvodnju pje-nušaca. Bila je to prigoda da se, nakon četiri godine odležavanja, predstavi i novo pjenušavo vino u ponudi ove, generacijama, vinar-ske obitelji. Baza pjenušca „Pavel“ je chardonnay (90%) i plavec žuti (10%), a ime je dobio po crkvi sv. Pavla oko koje se nalaze Šembero-vi vinogradi. U gradnju podruma, sufinanciranoga kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina, tzv. „Vinsku omotnicu“, obitelj je uložila preko 2 milijuna kuna.

- Pjenušci već sada prelaze 50% naše ukupne proizvodnje. Sada proizvodimo oko 30.000 boca, planiramo se širiti do 50.000-60.000 boca godišnje, od

čega bi tridesetak posto bila mir-na vina, a ostatak pjenušci - rekao je Zdenko Šember.

Svečanosti otvorenja novoga podruma, koji se prostire na dvije etaže, uz brojne Šemberove pri-jatelje i poslovne partnere, pri-sustvovali su i zamjenica župana Nadica Žužak i pročelnik Županije za poljoprivredu Josip Kraljičko-vić.

- Županija godinama daje po-dršku vinarima. Pozdravljamo svaku ovakvu investiciju, jer si-gurno je da one doprinose konku-rentnosti vinske, a onda i turistič-ke ponude. Plešivica se etablirala kao 'hrvatska domovina pjenu-šaca', na njezinim se položajima ugajaju iznimno pogodne sorte za proizvodnju vrhunskih pjenušaca - rekla je zamjenica Žužak.

U Vrbovcu je održan 2. sajam poljoprivrede, maloga gos-podarstva i obrta „Otvore-

ne dveri Vrbovec“. Otvorio ga je predsjednik Županijske skupšti-ne Damir Mikuljan.

- Ovakve manifestacije su izu-zetno bitne, one su zapravo prvi

Među 21 kraljevinom, nagrada 'Ljerka Habuzin' za najbolje ocijenjenu pripala je OPG-u Puhelek Purek

SAJAM POLJOPRIVREDE, MALOGA GOSPODARSTVA I OBRTA 'OTVORENE DVERI VRBOVEC'

U SVETOM IVANU ZELINI ODRŽANA JUBILARNA 50. IZLOŽBA VINA KONTINENTALNE HRVATSKE

Prvi korak kojim mali proizvođači izlaze na tržište

Šampion je traminac Stjepana Đurinskog Traminac Stjepana Đurin-

skog, izborna berba pro-sušenih bobica, pobranih 2015., šampion je jubilar-

ne 50. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske, koja se od 1968. odr-žava u Svetom Ivanu Zelini. Ove godine s rekordnih 369 ocijenjenih vina. Traminac Đurinskog, osim šampionske, primio je i nagradu za najbolje ocijenjeno predikatno vino.

- Namjera je bila pro-izvesti ledeno vino, no vre-menski uvjeti to nisu dozvolili. Morao sam u berbu da sačuvam ono što je ostalo na trsu. Na kraju, ponosan sam na svoj rad - kaže Đurinski. Prvi vinograd, govori, posadio je u 55. godini života.

- Ljudi su me i ismijavali, go-vorili „ovako star pa sadiš vino-grad…“, „kaj ti se to isplati…“, no ja sam svoj put zacrtao. Imam sina i on ima sina i oni će tradiciju na-staviti. Ja sam pripremio temelje,

a oni imaju volju krenuti da-lje. To mi je najveći pod-

strek - kaže Đurinski. Među 21 kraljevi-

nom, nagrada „Ljerka Habuzin“, za najbolje ocijenjenu, pripala je

OPG-u Puhelek Purek, a vinarima Zagrebačke

županije pripale su i nagrade za najbolje ocijenjeni pjenušac izložbe - uručena je Željku Kosu za pjenušac „Anita“, berba 2014., te za najbolje bijelo mirno vino s ostatkom neprovreloga šećera u konkurenciji vinara sjeveroza-

Novac od humanitarne roštiljade namijenjen je provedbi kampanje 'Nisi sama - ideš s nama'

padne Hrvatske - uručena je Josipu Rajakoviću za traminac iz 2017. godine.

Dvodnevnu izložbu, u sklopu koje je, uz ostalo, otkrivena i bista Draguti-na Stražimira, svećenika, prosvjetitelja i organi-zatora prve izložbe vina u Zelini, dale-ke 1860., otvorio je izaslanik predsjed-nika Vlade, državni tajnik u Ministarstvu

poljoprivrede Tugo-mir Majdak. U ime Žu-panije, pokrovitelja

izložbe, prisutnima se obratio župan Stjepan

Kožić, a njezinu otvo-renju prisustvovali su i predsjednik Skupštine Damir Mikuljan i pot-predsjednica Ljubica Ambrušec.

- Ponosan sam na kvalitetu zelinskih vina koja se zadnjih godi-

na značajno podigla. Čini se da je razlog tome, prije svega, što vinari poštuju savjete stručnja-ka. Izuzetno se dobrim čini i što se vinogradarstvom bave mladi

ljudi koji su završili agronomski fakultet. To je garancija da će kva-liteta rasti i da će ova divna vina biti ne samo na našim, nego i na stolovima Europske unije - rekao je župan.

❱ U sklopu izložbe otkrivena je bista Dragutina Stražimira, svećenika, prosvjeti-telja i organizatora prve izložbe vina u Zelini, daleke 1860. godine

Gradnja podruma sufinancirana je kroz Nacionalni program pomoći sektoru vina, tzv. 'Vinsku omotnicu'

SVE VIŠE PLEŠIVIČKIH VINARA U PONUDI IMA I PJENUŠCE

Novi podrum obitelji Šember

PRVI VINOGRAD

STJEPAN ĐURINSKI JE POSADIO U 55. GODINI ŽIVOTA

OCIJENJENO JE REKORDNIH

369 VINA, NAJVIŠE GRAŠEVINE

korak kojim mali proizvođači izlaze na tržište. Neki od njih se prvi puta susreću s ovakvim na-činom prodaje i imat će povrat-nu informaciju o kvaliteti onoga što proizvode. Ovo je mjesto dobrih vibracija, razmjene isku-stva, znanja i vještina… - rekao je Mikuljan, dodavši da Župani-ja, sredstvima predviđenima u proračunu, rado pomaže ovakve manifestacije.

Cilj sajma je postati prepoznat-

ljivo mjesto koje će okupljati poljoprivrednike, gospodarstve-nike i vlasnike malih obrta, mje-

sto na kojemu će se družiti ljudi sličnih interesa, na kojemu će posjetitelji moći isprobati i kupiti autentične proizvode malih hr-vatskih proizvođača.

Sajam je imao i humanitarnu notu. Organizirana je novinarska roštiljada, a prikupljeni novac na-mijenjen je provedbi kampanje „Nisi sama - ideš s nama“, kojom se ženama oboljelima od mali-gnih bolesti osigurava besplatan prijevoz na kemoterapiju.

2928 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Dolaskom toplijih dana u prirodi se pojavljuju krpelji. Po-znato je da su krpelji prenositelji mnogih bolesti na domaće životinje. Jedna od najtežih je piroplazmoza. Piroplazmoza je bolest koju uzrokuju praživotinje iz roda Babesia, pa se ova bolest u stručnim krugovima često naziva i babezioza.Kako se pas zarazi babezijama? Babezije nemaju nikakvo-ga razvojnog stadija u prirodi, već se njihov životni ciklus odvija u tijelu krpelja kao vektora i u eritrocitima sisavaca. Posrednici u prijenosu babezioze su krpelji šikare iz porodi-ce Ixodidae.Inkubacija, odnosno vrijeme koje je potrebno za kliničko očitovanje bolesti nakon što je uzročnik ušao u tijelo psa iznosi od 3 do 6, pa sve do 28 dana. Babezi-oza pasa je jedna od češćih bolesti u sje-verozapadnom dijelu Hrvatske, a broj oboljelih iz godine u godinu raste. Bolest je češća u mlađih životinja.Po težini bolesti babezioza se u pasa dijeli na jednostavni, nekomplicirani oblik za koji je karakteristična anemi-ja različitog stupnja te na komplicirani oblik koji dovodi do oštećenja raznih organa, pa sve do njihova zatajenja. Tipični znaci nekomplicirane babezioze su promjena boje urina (od narančaste do tamno smeđe), krv u stolici, umor, be-zvoljnost, blijede ili žućkaste sluznice, visoka temperatura, gubitak apetita, povraćanje… Kod pravovremenog liječenja nekomplicirane babezioze stupanj preživljavanja je 100%. Komplikacije akutne babezioze su brojne, a najčešće su akutno zatajenje bubrega, zatajenje jetre i kardiološke promjene. Babezije mogu dugo ostati u životinji i kada ona preboli babeziozu. Obično se zadrže u slezeni, jetri, košta-noj srži i drugim organima. Odatle, kada organizam slabi,

lako dospiju u krv, pa tako dolazi do ponovne aktivaci-je bolesti. Temelj sprečavanja babezi-oze je borba protiv krpe-lja. Važno je pse redovito tretirati sredstvima protiv krpelja koji postoje u obli-ku sprejeva, ogrlica, spot on pripravaka te tableta. Iako na tržištu postoje mnogo-brojni preparati za zaštitu od krpelja, niti jedan od tih preparata nije 100% pouzdan! Nakon što je pas bio u prirodi važno ga je

pregledati. Dijelovi tijela koje preferiraju krpelji su prepone, područje pazuha, glava i prsni koš.Ako imate dvorište, redovito kosite travu i tretirajte grmoli-ko bilje (posebice čemprese) sredstvima protiv nametnika. Lavanda, metvica, ružmarin, češnjak… samo su neke od biljaka koje odbijaju krpelje, pa ih slobodno posadite.

Bolesti koje prenose krpelji

❱ Babezioza pasa je jedna od češćih bolesti u sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske, a broj oboljelih iz godine u godinu raste

LAVANDA, METVICA, RUŽMARIN, ČEŠNJAK…

SAMO SU NEKE OD BILJAKA KOJE ODBIJAJU

KRPELJE

ZAVRŠNICA ŽUPANIJSKOG OCJENJIVANJA VINA

14. IZLOŽBA CVIJEĆA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Šampion je mješavina sorata, ledena berba OPG-a Đurinski

Za povlačenje europskoga novca nužno je udružiti se

Mješavina bijelih sorata - le-dena berba 2014., OPG-a Stjepana Đurinskog,

šampionsko je vino 15. ocjenjiva-nja vina Zagrebačke županije, čija je završnica održana na obitelj-skom izletištu „4 srca“ u Hrastini (općina Marija Gorica). Isto vino ponijelo je šampionsku titulu u kategoriji bijelih mirnih vina s ostatkom šećera, dok je sauvi-gnon OPG-a Josipa Rajakovića, berba 2017., šampionom u kategoriji bijelih mirnih suhih vina, kao i u kate-goriji vina iz posljednje godine berbe. Cabernet sauvignon OPG-a Ivice Rozijana, berba 2016., šampion je ružičastih i crnih vina, pjenušac OPG-a Josipa Raja-kovića, berba 2016., pjenušavih vina, a bermet Damira Kirina iz Samobora specijalnih vina. Dvije komisije, pod predsjedanjem Ane Jeromel, ocijenile su 136 vina te dodijelile 2 velike zlatne medalje,

50 zlatnih, 63 srebrnih i 17 brončanih diploma.

Vina od sorata chardonnay i rajn-ski rizling ocjenjivao je i novinar-ski žiri. Najbolje ocijenjeni char-donnay, berba 2017., proizveo je OPG Crnić iz Zaprešića, a najbolji rajnski rizling, berba 2017., OPG Žnidarić, također iz Zaprešića.

Šarene trajnice i ljetnice, ukrasni kaktusi, karanfili… bili su dio 14. Izložbe cvijeća Zagrebač-

ke županije koja je, tradicionalno, održana u Zaprešiću. Sudjelovalo je desetak izlagača, članova Udruge „Maćuhica“. U ime Županije izložbu je otvorio pročelnik za poljoprivre-du Josip Kraljičković.

- Zagrebačka županija je uz pro-

izvođače cvijeća u svim fazama, od opremanja plastenika do na-stupa na manifestacijama, poput ove izložbe - rekao je pročelnik, pozvavši proizvođače cvijeća da se prijave na županijski natječaj za potpore u poljoprivredi kako bi bespovratnim sredstvima unapri-jedili svoju proizvodnju.

- Važno je i početi se povezivati u zadruge kako bi mogli dobiti sred-stva iz europskih fondova - dodao je Kraljičković.

Kako je izložba otvorena u sklo-pu manifestacije „Dani Jelačića“, pročelnik Kraljičković je, zajedno sa zamjenikom gradonačelnika Zaprešića Alanom Labusom, polo-žio vijenac ispred grobnice obitelji Jelačić.

Domaćin ocjenjivanja bilo je izletište '4 srca' u Hrastini

Izložba je održana u sklopu manifestacije 'Dani Jelačića'

U IZLETIŠTU 'KLJUN' U JASTREBARSKOM ODRŽANO POTROŠAČKO OCJENJIVANJE PLODOVA JAGODE

Raurica je najukusnija Kušano je i ocijenjeno 15 sorti - joly, clery, alba, miss, premy, mara des bois, albion (iz klasičnog i hidroponskog uzgoja), arosa, elkat, honeoye, dukat, markat, elsariusz, asia i raurica Zaljubljenik je u jagode. Na

njegovu je gospodarstvu u Bratini (općina Pisarovina) tridesetak sorti - od šumske

do bijele jagode. Lani je sadnice, 12 novih sorti, nabavio u Poljskoj.

- Želimo poboljšati proizvodnju, uvesti nove sorte da nam jagode ne dozrijevaju u isto vrijeme. Naši su ljudi još uvijek naučeni na dvije-tri sorte, pa nove tek trebaju upozna-ti - kaže Željko Varga, predsjednik Udruge „Jagodni prsten“.

Ova udruga, koja okuplja proi-zvođače jagoda s prostora Zagre-bačke županije, zajedno s Udru-gom uzgajatelja jagoda Grada Zagreba, organizirala je i ove godi-ne potrošačko ocjenjivanje jagoda. Među 15 sorti najukusnija je bila raurica.

- Riječ je o jagodi 'kratkog dana', jednoj od najrodnijih sorti s nešto kasnijim dozrijevanjem. Dosad je na ocjenjivanju, u pravilu, uvijek bila pri dnu. No, stvar je u vre-menskim uvjetima. Vrućine kra-

ÎČinimo sve da potrošačima skrenemo pozornost da je najbolja jagoda ona koja je njima najbliža. A Zagrepčanima je najbliža ona koja se uzgaja na rubnim dijelovima Zagreba i u Zagrebačkoj županiji - kaže Josip Kraljičković, županijski pročelnik za poljoprivredu. Dodaje da je za uzgajatelje važno i testiranje jagoda na ostatke pesticida, koje se provodi zadnje dvije godine, kako bi dodatno pojačali povjerenje kod potrošača. - Sve manje je konvencionalne proizvodnje, proizvođači sve više idu u smjeru organsko-ga uzgoja - kaže Kraljičković.

Povjerenje potrošača

dobro prihvaćena od potrošača - kaže Duralija. Dodaje da je ova godina za uzgoj jagoda bila spe-cifična.

- Imali smo dugu zimu i naglo zatopljenje. Nije došlo do velikih razlika u vremenu dozrijevanja u plastenicima i na otvorenom pro-storu - pripovijeda.

Ivica Bulf, uzgajatelj jagoda iz Obedišća (općina Križ), kaže da su hladni ožujak i iznimno topao travanj negativno utjecali na ovo-godišnji uzgoj, jer sve su jagode, slikovito pojašnjava, odjednom pocrvenile.

- Imali smo nešto lošiju godinu, nismo njome baš presretni - kaže. Na upit prepoznaju li potrošači domaću jagodu, bez razmišljanja odgovara: da!

- Domaća je jagoda mirišlja-va, po okusu daleko kvalitetnija od uvozne. Kada biste zažmirili i kušali uvoznu jagodu, a odmah nakon nje i uvoznu rajčicu, vjero-jatno ne biste razlikovali što ste pojeli - kaže Bulf, koji jagode uz-gaja dvadesetak godina.

jem travnja 'šokirale' su njezino dozrijevanje, posebno ako je bila u plasteniku, pa je rodnost bila manja, što je u konačnici utjecalo na kvalitetu ploda - kaže Boris Du-ralija, profesor na zagrebačkome Agronomskom fakultetu, voditelj ocjenjivanja.

Potrošači su ocjenjivali tri vanj-ske i šest unutarnjih karakteristika jagode - veličinu, oblik i boju, čvr-stoću, teksturu i sočnost te odnos šećera i kiselina, aromu i punoću okusa.

- Većina proizvođača ide na pro-vjereno, ne žele eksperimentirati

OCIJENJENO JE 136 VINA

na svojim površinama, pa se u njihovim jagodnjacima i dalje najviše uzgaja sor-ta clary, jednorodna sorta,

OCJENJIVALA SE VELIČINA, OBLIK I

BOJA JAGODE, ČVRSTOĆA, TEKSTURA I SOČNOST TE

ODNOS ŠEĆERA I KISELINA, AROMA I PUNOĆA

OKUSA

3130 Ž K Ž K BROJ 118, SVIBANJ 2018. BROJ 118, SVIBANJ 2018. ZANIMLJIVOSTI

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

DOGAĐAJI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XI / Broj: 118, svibanj 2018.

IMPRESSUM [email protected]; www.zacorda.hr;[email protected] Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

U Ivanić-Gradu je održana 5. Izložba inovacija „I³G“, koja je ove godine okupila

mlade inovatore iz većeg dijela Hrvatske. Izloženo je bilo se-damdesetak inovacija. U par-tnerstvu sa srednjim školama i fakultetima, dvodnevnu izlož-bu organizirao je Elektronički i računalni klub Ivanić-Grad.

- Kada smo je prije pet godi-na pokrenuli, želja je bila poka-

zati potencijal mladih našega grada, omogućiti im prostor za inovativna razmišljanja i razmjenu ideja s njihovim vršnjacima iz drugih sredina, iskusnim inovatorima i podu-zetnicima. Sada je glavni cilj izložbe okupljati istomišlje-nike koji svojim djelovanjem naše društvo mogu učiniti boljim, razvijenijim i biti nam uzor. Ovom izložbom Elektro-nički i računalni klub želi dati

U IVANIĆ-GRADU ODRŽANA 5. IZLOŽBA INOVACIJA ‘I³G’

Bolja i inovativnija Hrvatska U partnerstvu sa srednjim školama i fakultetima, dvodnevnu izložbu organizirao je Elektronički i računalni klub Ivanić-Grad

Rijeka SavaRijeka Sava izvire u sjeverozapadnoj Sloveniji. Oblikuje se spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke, a 946 kilometara nizvodno ulijeva se u Dunav. Na području Hrvatske Sava je dugač-ka 510 kilometara. Teče kroz četiri države. Od izvora prema ušću, to su Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija. Sava pritom spaja tri glavna grada - Ljubljanu, Zagreb i Beograd. Ekološki značaj rijeke Save i njenih poplavnih područja očituje se u činjenici da je oko jedna trećina njene ukupne poplavne površine (ukupno 322.875 ha) i dvije trećine njenog vodoto-ka već proglašeno zaštićenim područjem različitih kategorija. Sava je rijeka od paneuropske važnosti.

IZLOŽENO JE BILO

SEDAMDESETAK INOVACIJA

bila partner izložbe.

- Hrvatska država kroz mladost ima potencijal. Tu mladost tre-ba okupiti i usmjeriti je. Veseli što, za-jedno sa svo-jim mentorima, mladi stvaraju inovacije koje kasnije, kroz proizvodnju, mogu stvoriti k va l i te t n i j u gospodarsku

klimu. Nadam se da će u Hrvat-

skoj biti pameti i mudrosti kako bi se poticali mladi inovatori i njihovi mento-ri. Ponosan sam što upra-vo u Zagrebačkoj županiji radi jedan od najpoznatijih svjetskih inovatora Mate Ri-mac - rekao je župan.

svoj doprinos u promociji onih koji predstavljaju bo-lju i inovativniju Hrvatsku - za njezina otvorenja re-kao je Josip Kožar, tajnik Kluba.

Radove mladih inova-tora razgledao je i župan Stjepan Kožić. Županija je

najmodernija ulo hladnjaČa za skladiŠtenje voĆa i … · broj 118 svibanj 2018. besplatni...

Documents