napoleon hil misli i postani bogat

7/27/2019 Napoleon Hil Misli i postani bogat

1/252

Napoleon Hill


2/252

Knjiga PROMILJANJEM DO BOGATSTVA,utemeljena na autorovom proslavljenom djelu ZAKONUSPJEHA, predstavlja proienu mudrost istaknutih

ljudi koji su ostvarili velika postignua i velikobogatstvo.

Nadahnue za ovu knjigu autor je ponaao uarobnoj formuli uspjeha Andrewa Carnegiea Carnegie

je njezinu djelotvornost dokazao bogatstvimakoja su

stekli mladi ljudi kojima je otkrio svoju tajnu.

U ovoj ete knjizi pronai tu tajnu kao i tajne ostalih velikih ljudOtkrit ete ne samo TO INITI ve i

KAKOTO INITI. Usvojite li iprimijenitejednostavnetehnike, ovladat ete tajnom istinskog i trajnog uspjeha.

TADA ETE OD IVOTA DOBITI SVE TO POELITE.


3/252

PREDGOVOR

IZDAVAA

Misli i postani bogat jedna je od najutjecajnijih knjiga svih

vremena koja pokazuje put do osobnog postignua - financijske

neovisnosti i duhovnog bogatstva koje nije mogue izmjeriti

novcem.Knjiga poput ove jo nikada nije objavljena. Nadahnuo ju je

Andrew Carnegie, koji je prije mnogo godina formulu vlastitog

uspjeha otkrio autoru Napoleonu Hillu. Carnegie ne samo da je

sam postao multimilijuna, ve je milijunaima uinio mnoge

kojima je otkrio svoju tajnu. Izvor svojeg bogatstva Napoleonu

Hillu otkrilo je jo 500 imunih ljudi i on je svoj ivot posvetio

nastojanju da njihovu poruku prenese onima koji su spremni

svoje zamisli i organizirane planove uloiti u stvaranje vlastitogbogatstva.

Tisue ljudi primijenile su uvenu filozofiju ove knjige u

cilju oplemenjivanja vlastitog ivota. Sadri tajne koje su danas

jednako bezvremene i primjenjive kao to su bile i kada je

objavljeno prvo izdanje ove knjige. U ovom izdanju filozofije i

formule uspjeha dostupne su svima onima koji arko ele

zaraditi i doivjeti duhovno zadovoljstvo, koje proizlazi izuspjeha.

Misli i postani bogat je, prije svega, praktini prirunik. U

njemu ete pronai aroliju samo-usmjeravanja, organiziranog

planiranja, autosugestije, umnog povezivanja, zapanjujue

uinkovit sustav samoanalize, razraene planove za prodaju

vaih usluga te mnotvo ostalih korisnih savjeta velikih ljudi

koji su dokazali svoju vrijednost.

4


4/252

Bogatstvo koje vam je na dohvat ruke nije uvijek mogue

izmjeriti novcem.

Veliko bogatstvo predstavljaju trajna prijateljstva, skladni

obiteljski odnosi, suosjeajnost i razumijevanje meuposlovnim suradnicima te unutranji sklad koji donosi duevni

mir izmjeriv samo duhovnim vrijednostima.

Filozofija knjige Misli i postani bogat pripremit e vas za

postizanje i uivanje u tim viim vrijednostima koje su oduvijek

bile uskraene svimakoji za njih nisu bili spremni.

Kada zaponete primjenjivati filozofiju ove knjige, budite

spremni na ivotne promjene koje ne samo da e vam olakati

potekoe i napetosti, ve e vas i pripremiti za obilno

gomilanje materijalnog bogatstva.

Izdava

5


5/252

SADRAJ

RIJE A U T O R A 12

1. poglavlje: MISLI SU S T V A R N E 18ovjek koji je "domislio" svoj put u partnerstvo s

Thomasom A. Edisonom

Izumitelj i "skitnica" ... Mogunost pod krinkom ... Tristope od zlata ... "Nikada neu odustati zato to ljudi kau ne"

... Pouka iz upornosti za pedeset centa ... Neobina mo djeteta

... Potrebna vam je samo jedna dobra zamisao ... "Neizvedivi"

Ford V-8 motor ... Zbog ega ste sami gospodar svoje sudbine

... naela koja mijenjaju vau sudbinu

2. poglavlje: UDNJA 32Polazna toka svakog postignua

ovjek koji je spalio mostove ... Poriv koji vodi dobogatstva ... est naina za pretvaranje udnji u zlato ...

Moete li se zamisliti kao milijuna? ... Mo velikih snova ...Kako lansirati snove ... udnja nadmudruje Majku Prirodu ..."Sluajnost" koja je promijenila jedan ivot ... Sa est centa

osvojio je nov i svijet ... Dar sluha ... Misao koja ini uda .. .udotvorna "mentalna kemija"

6


6/252

3. poglavlje: VJERA 50Vizualizacija i vjera u ostvarenje udnje

Kako razviti vjeru ... Nitko nije "osuen" na nesreu ...

Vjera je stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom ...arolija autosugestije ... Formula samopouzdanja ... Katastrofa

negativnog razmiljanja ... Kakav genij spava u vaem mozgu?... Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo ... Bogatstvo

zapoinje milju

4. poglavlje: AUTOSUGESTIJA 68

Metoda utjecanja na podsvjesni umPromatrajte i osjeajte novac u svojim rukama ... Kako

ojaati mo usredotoenja ... est koraka za poticanje

podsvijesti ... Tajna mentalne moi

5. poglavlje: STRUNO ZNANJE 76Osobna iskustva ili opaanja

"Neznalica" koji je stekao bogatstvo ... Sposobni ste steisve znanje koje vam je potrebno ... Isplati se znati kupiti znanje... Pouka iz ureda za naplatu ... Put prema strunom znanju ...

Jednostavna zamisao koja se isplatila ... Iskuani plan zapronalaenje savrenog posla .. . Ne morate poeti na dnu .. .Neka vae nezadovoljstvo radi za vas ... Suradnici vam mogubiti neprocjenjivo vrijedni ... Okoristite se svojim zamislimaputem strunog znanja

6. poglavlje: MATA 90Misaona radionica

Dva vida mate ... Vjebajte svoju matu ... Zakonitostikoje vode bogatstvu ... Kako praktino koristiti matu ...Zaarani ajnik ... to bih uinio kada bih imao milijun dolara... Kako zamisli pretvoriti u gotovinu

7


7/252

7. poglavlje: ORGANIZIRANOPLANIRANJE 102

Pretvaranje udnje u djelovanje

Ako va prvi plan propadne - osmislite drugi ... Planiranjeprodaje osobnih usluga ... Veina voa zapoinje u ulozi

sljedbenika ... Glavne znaajke vodstva ... Deset glavnihuzroka neuspjeha vodstva ... Nekoliko plodnih podruja nakojima e biti potrebno "Novo vodstvo" ... Kada se i kakokandidirati za odreeni poloaj .. . Podaci koje je potrebnoobuhvatiti ivotopisom ... Kako dobiti upravo ono radnomjesto koje elite ... Novi nain pruanja usluga ... Kakav jeva " KKD" rezultat? ... Kapitalna vrijednost vaih usluga ...

Trideset i jedan najvaniji uzrok neuspjeha ... Znate li koliko

vrijedite? ... Procijenite samoga sebe ... Samoanaliza za

procjenu vlastite osobnosti ... Gdje i kako pronai mogunostza stjecanje bogatstva ... udo koje je omoguilo te prednosti

... Kapital - kamen temeljac naeg ivota ... Vae mogunostiza bogaenje

8. poglavlje: OD LU KA 142Prevladavanje sklonosti oklijevanju

Savjeti za donoenje odluka ... Odluka o slobodi ili smrti ...Pedeset i estorica koji su riskirali smrt vjeanjem ... Osnivanjestrune skupine . .. Odluka koja je izmijenila tijek povijesti .. .

Najvanija zapisana odluka u povijesti ... Odredite to elite i u

pravilu ete to i dobiti

8


8/252

9. poglavlje: USTRAJNOST 154Dosljedno nastojanje prijeko potrebno za buenje vjereKunja vae ustrajnosti ... Posjedujete li "svijest o novcu" ili

"svijest o siromatvu" ... Kako se "oteti" mentalnoj inerciji ...Prebrodite svoje neuspjehe ... Ustrajnost je mogue razviti ...

Procijenite svoju ustrajnost ... Strah od kritike ... Prilike prema

narudbi ... Kako razviti ustrajnost ... Kako prevladati

potekoe

10. poglavlje: MO STRUNE SKUPINE. . . 168

Pokretaka silaStjecanje moi putem strune skupine ... Kako poveati

svoju misaonu mo ... Mo pozitivnih emocija

1 1. poglavlje: T A J N A T R A N SM U T A C IJ ES EK S U A L N E ENERGIJE 176

Odnos postignua i visoko razvijene seksualne prirode ...

Deset stimulansa uma ... "Genij" se razvija putem estogosjetila ... Odakle dolaze "predosjeaji" ... Razvijanje

kreativne sposobnosti ... Kako je izumitelj doao do zamisli ...

Metode kojima se koriste genijalci dostupne su i vama ...

Pokretaka sila seksa ... Zato malo ljudi ostvaruje uspjeh prije

etrdesete godine ... Najjai od svih stimulansa uma ...

Spremite osobnog magnetizma ... Pogrena vjerovanja o

tetnosti seksa za ovjekovu osobnost ... Plodne godine nakon

etrdesete ... Crpite iz svojeg spremita emocionalne energije... Onaj koji iskreno voli nikada ne moe sve izgubiti ...Razlozi zbog kojih vas supruga moe ojaati ili slomiti ...Beskorisnost bogatstva bez ene

9


9/252

12. poglavlje: PODSVJESNI UM 198Posrednik

Kako svoju podsvijest potaknuti na kreativno djelovanje ...

Neka vae pozitivne emocije rade za vas ... Tajna djelotvorne

molitve

13. poglavlje: M O Z A K 206Odailja i prijamnik misli

Najvee su sile neopipljive ... Dramatina pria o mozgu ...

Kako zdruiti umove u timskom radu

14. poglavlje: ESTO OSJETILO 214Vrata hrama mudrosti

uda estog osjetila ... Neka veliki ljudi oblikuju va ivot

... Izgraivanje karaktera pomou autosugestije ... Zapanjujua

mo mate ... Crpiti iz izvora nadahnua ... Mona sila koja se

sporo razvija

15. poglavlje: EST SABLASTI STPvAHA. . . 222est osnovnih strahova ... Strah od siromatva ...

Najdestruktivni]i strah ... Simptomi straha od siromatva ...

Mo novca ... Strah od kritike ... Simptomi straha od kritike ...

Strah od bolesti ... Simptomi straha od bolesti ... Strah od

gubitka ljubavi ... Simptomi straha od gubitka ljubavi ... Strah

od starosti ... Simptomi straha od starosti ... Strah od smrti ...Simptomi straha od smrti ... Starake brige ... Razorna mo

destruktivnog razmiljanja ... Vraja radionica ... Kako se

zatititi od negativnih utjecaja ... Pitanja za samoanalizu ...

Jedino nad ime imate potpuno nadzor ... Pedeset i pet uvenih

izgovora starog " K A D B I "

10


10/252

RIJE AUTORA

U svakom poglavlju ove knjige spomenuta je tajna

bogaenja koja je posluila mnogim iznimno bogatim ljudima.Te sam ljude pomno analizirao tijekom mnogih godina.

Prije vie od pola stoljea, u tu me je tajnu uputio AndrewCarnegie. Taj mudri, dobroudni stari kot nehajno ju je ubacio

u moj um dok sam jo bio djeak. Zatim se opustio u svojemnaslonjau s iskrom radosti u oima i promatrao me kako biustanovio dali sam dovoljno pametan da potpuno shvatim ono

to mi je rekao.

Kada je opazio da sam shvatio, upitao me je da li bih bio

voljan provesti dvadeset ili vie godina pripremajui se zaotkrivanje te tajne svijetu, mukarcima i enama koji bi bez nje

mogli cijeli ivot proivjeti u nezadovoljstvu. Odgovorio sampotvrdno i uz njegovu pomo odrao svoje obeanje.

Nakon to su je iskuale tisue ljudi gotovo svih zanimanja,tajnu sam iznio u ovoj knjizi. Gospodin Carnegie elio je daarobna formula, koja mu je donijela golemo bogatstvo, bude

dostupna ljudima koji nemaju vremena sami otkrivati kako se

zarauje novac i nadao se da u je ja iskuati te dokazati

njezinu uinkovitost temeljem iskustva mukaraca i ena sasvih podruja djelatnosti. Smatrao je d da je tu formulu potrebno

pouavati u svim kolama i na sveuilit ima te je izjavio da bi,primjereno pouavana, do te mjere izmijenila cjelokupan

obrazovni sustav da bi vrijeme provedeno u koli moglo biti

svedeno na manje od polovicu.

U poglavlju o vjeri proitat ete zapanjujuu priu okorporaciji United States Steel koju je utemeljio i podignuo

12


11/252

jedan od mladih ljudi pomou kojih je gospodin Carnegiedokazao da njegova formula djeluje svima onima koji su za nju

spremni. Jedna jedina primjena te tajne donijela je Charlesu M.Schwabu golemo bogatstvo u novcu i mogunostima. Ta je

primjena formule, okvirno govorei, vrijedila esto milijunadolara.

Te injenice - poznate gotovo svima koji su poznavaligospodina Carnegia - pruaju vam prilino jasan uvid u korist

koju moete ostvariti itanjem ove knjige, pod uvjetom daznate

Sto elite.Tajna je otkrivena tisuama mukaraca i ena koji su je

dobro iskoristili, ba kao to je gospodin Carnegie i oekivao.Neki su ostvarili veliko bogatstvo. Ostali su je uspjeno

upotrijebili za stvaranje sklada u svojim domovima. Jedan ju jeduhovnik toliko uinkovito upotrijebio da mu donosi prihod

koji godinje premauje 75 000 dolara.Arthur Nash, kroja iz Cincinnatija svoj je posao na rubu

propasti upotrijebio kao pokusnog kunia na kojemu je iskuaoformulu. Posao je oivio i donio bogatstvo svojim vlasnicima.

Danas jo uvijek cvjeta, iako je gospodin Nash preminuo. Taj jepokus bio toliko jedinstven da su mu asopisi i novine posvetili

pozitivan publicitet vrijedan vie od milijun dolara.

Tajna je prenesena i Stuartu Austinu Wieru iz Dallasa uTeksasu. On je za nju bio spreman - toliko spreman da je

odustao od svojeg zanimanja i poeo studirati pravo. Je liuspio? I tu ete priu proitati.

Radei kao direktor marketinga sveuilita LaSalle, dok je ta

ustanova bila tek neto vie od imena, imao sam ast vidjetikako J. G. Chapline primjenjuje formulu toliko uinkovito da je

LaSalle nainio jednom od najboljih kola u zemlji.

Tajna o kojoj govorim u ovoj je knjizi spomenuta najmanje

stotinu puta. Nije izravno iznesena jer djeluje mnogo bolje akoje tek otkrivena i na vidiku onih koji su spremni i koji je trae.

Zbog toga ju je gospodin Carnegie i meni dobacio tek usput, neotkrivajui njezino ime.

13


12/252

Ako ste je spremni primijeniti, u svakom ete je poglavlju

prepoznati barem jednom. Volio bih da vam mogu rei kako

ete znati da ste spremni, no time bih vam uskratio mnoge

dobrobiti koje ete ostvariti ako sami doete do tog otkria.Ako ste ikada bili obeshrabreni, ako ste bili suoeni spotekoama koje su od vas zahtijevale veliku rtvu, ako ste

pokuali i doivjeli neuspjeh, ako ste ikada bili sputani boleu

ili tjelesnim ogranienjem, pria o tome kako je moj sin otkrio i

upotrijebio formulu gospodina Carnegia vjerojatno e biti oaza

u Pustinji izgubljenih nada koju ste traili.

Tu je tajnu tijekom prvog svjetskog rata u velikim

razmjerima koristio predsjednik Woodrow Wilson. Paljivoomotana u obuku koja je prethodila odlasku na bojite, ta je

tajna prenesena svakom pojedinom vojniku. Predsjednik

Wilson mi je rekao da je to bio vaan imbenik u prikupljanju

sredstava potrebnih za ratovanje.

Ono to ovu tajnu ini osobitom jest injenica da su ljudi

koji je otkriju i primijene doslovce prisiljeni postizati uspjeh.

Sumnjate li , prouite imena onih koji su je primijenili, gdje godda se spominju; sami se uvjerite u njihov uspjeh i bit ete

uvjereni.

Nita se ne moe ostvariti bez ulaganja!

Tajna o kojoj govorim ima svoju cijenu, iako je ta cijena

mnogo manja od njezine stvarne vrijednosti. Oni koji je ne

trae, ne mogu je dobiti ni po kojoj cijeni. Nije ju mogue

darovati ili kupiti za novac jer dolazi u dva dijela. Oni koji su

za nju spremni, ve posjeduju jedan njezin dio.Ova tajna jednako dobro slui svima koji su za nju spremni.

Obrazovanje tu ne igra nikakvu ulogu. Mnogo prije no to sam

roen, ta je tajna pronala svoj put do Thomasa A. Edisona koji

ju je iskoristio toliko inteligentno da je postao vodei svjetski

izumitelj iako se kolovao samo tri mjeseca.

Tajna je prenesena i Edwinu C. Barnesu, poslovnom

suradniku gospodina Edisona. On ju je upotrijebio toliko

14


13/252

uinkovito da je, iako je godinje zaraivao samo 12.000dolara, stekao veliko bogatstvo te se ve kao mlad ovjek

povukao iz poslovnih krugova. Njegovu priu pronai ete na

poetku prvog poglavlja. Ta bi vas pria trebala uvjeriti dabogatstvo nije izvan vaeg dosega, da moete biti ono to elitebiti, da novac, ugled, priznanja i sreu mogu doivjeti svi oni

koji su spremni i odluni ostvariti te blagoslove.

Kako to znam? Odgovor biste trebali dobiti prije no to

proitate ovu knjigu. Moda ete ga pronai ve u prvompoglavlju,a moda i na zadnjoj stranici.

Obavljajui dvadesetogodinje istraivanje, koje sam

zapoeo na zahtjev gospodina Carnegia, analizirao sam stotinepoznatih ljudi od kojih su mnogi priznali da su svoje golemo

bogatstvo stekli uz pomo Carnegiejeve tajne; meu njima su:

HENRY FORD

WILLIAM WRIGLEY JR.

JOHN WANAMAKER

JAMES J. HILLGEORGE S. PARKER

E.M. STATLER

HENRY DOHERTY

GEORGE EASTMAN

CHARLES M. SCHWAB

THEODORE ROOSEVELT

JOHN W. DAVIS

ELBERT HUBBARD

WILBUR WRIGHT

WILLIAM JENNINGS

B R Y A N

Dr. DAVID STARR

HARRIS F. WILLIAMS

dr. FRANK GUNSAULUS

DANIEL WILLARD

KING GILLETTERALPH A. WEEKS

sudac DANIEL T. WRIGHT

JOHN D. ROCKEFELLER

THOMAS A. EDISON

FRANK A. VANDERLIP

F.W. WOOLWORTH

pukovnik ROBERT A.

D O L L A R

EDWARD FILENE

EDWIN C. BARNES

ARTHUR NASH

CLARENCE DARROW

15


14/252

JORDAN

J. ODGEN ARMOUR W ILLI AM HOW ARD TAFT

ARTHUR BRISBANE JULIUS ROSENWALD

LUTHER BURBANK STUART AUSTIN WIEREDW ARD W. BOK dr. FRANK CRAN E

FRANK A. MUNSEY GEORGE M. AL EX AN DE R

ELBERT H. GARY J.G. CHAPLINE

Dr. ALEX AN DE R senator JENNINGS

G R A H A M B E L L RANDOL PH

JOHN H. PATTERSON

Ova imena predstavljaju tek mali broj poznatih Amerikanaca

ija su postignua, financijska i ostala, dokazala da oni kojirazumiju i primjenjuju Carnegiejevu tajnu stiu na vrh. Nikada

nisam upoznao ovjeka motiviranog na primjenu tajne koji nije

ostvario zapaen uspjeh u svojem podruju djelatnosti. Nisam

upoznao osobu koja se istaknula ili se na bilo koji nain

obogatila ne poznajui tu tajnu. Iz te dvije injenice izvlaim

zakljuak da je ta tajna, kao dio znanja nunog zasamoodreenje, vanija od bilo ega to ovjek prima putemonoga to popularno nazivamo "obrazovanjem".

to je zapravo obrazovanje? U ovoj ete knjizi pronai

detaljan odgovor.

Dok budete itali, tajna o kojoj govorim iskoit e sa

stranica i jasno vam se otkriti ako ste za nju spremni! Kada se

pojavi, prepoznat ete je. Bez obzira na to otkrijete li je uprvom ili zadnjem poglavlju, kada se pojavi, zastanite na

trenutak i odloite naoale jer e taj trenutak predstavljati

najvaniju prekretnicu vaega ivota.

itajui ovu knjigu imajte na umu da su posrijedi injenice, ane izmiljotine te da je njezina svrha prenijeti veliku univerzalnu

16


15/252

istinu pomou koje svi mogu otkriti to im je initi i kako to

initi! Spremni uenici primit e i poticaje koji su im potrebni dabi zapoeli .

Prije no to prijeete na prvo poglavlje, kao posljednju rijepripremeponudit u vam sugestiju koja bi mogla posluiti kao

klju prepoznavanja Carnegiejeve tajne. Ona glasi: svako

postignue, svako steeno bogatstvo ima svoje korijene u jednoj

zamisli! Ako ste spremni za tajnu, ve posjedujete jednu

njezinu polovicu; zbog toga ete spremno prepoznati i drugu

polovicu onog trenutka kada dopre u va um.

Napoleon Hi l l

17


16/252

1.MISLI SU STVARNEOVJEK KOJI JE "DOMISLIO" SVOJ

PUT DO PARTNERSTVA S

THOMASOM A. EDISONOM

Uistinu, "misli su stvarne" te osobito mone kada ih sepomijea s odreenom svrhom, ustra jnou i goruom eljom zanjihovim pretvaranjem u bogatstvo ili ostale materijalne

predmete.

Prije nekoliko godina Edwin C. Barnes otkrio je istinitosttvrdnje da se ovjek moe obogatiti pomou vlastitih misli. Dotog otkria nije doao samo jednim promiljanjem. Do njega je

dolazio postupno, a sve je zapoelo goruom eljom da postane

poslovnim suradnikom velikog Edisona.

Jedna od glavnih znaajki Barnesove elje bila je njezinaodreenost. elio je raditi s Edisonom, a ne za njega. Paljivo

pro uite nain na koji je ostvario svoju elju i stei e te dubljiuvid u naela koja vode do bogatstva.

Kada se ta elja, pobuda ili misao, po prvi puta pojavila unjegovu umu, nije bio u poloaju poduzeti neto po pitanju

njezina ostvarenja. Na putu su mu stajale dvije prepreke. Nije

poznavao gospodina Edisona i nije imao dovoljno novca da

plati eljezniku kartu do Orangea u New Jerseyu.

18


17/252

Te bi potekoe bile sasvim dovoljne da se veina ljudi

obeshrabri u pokuaju ostvarenja te elje. No, njegova elja nije

bila obina elja!

Izumitelj i "skitnica"

Pojavio se u laboratoriju gospodina Edisona i izjavio da je

doao sklopiti posao s izumiteljem. Govorei o svojem prvomsusretu s Barnesom, gospodin Edison je rekao:

"Stajao je predamnom ostavljajui dojam obinog skitnice,

no, neto u izrazu njegova lica govorilo je da je odluan dobiti

ono po to je doao. Iz svojeg dugogodinjeg iskustva s ljudimanauio sam da ovjek koji neto eli toliko snano da jespreman riskirati cijelu budunost za jedan okret kola sree,nedvojbeno pobjeuje. Pruio sam mu mogunost koju je traio

jer sam vidio da je odluio ustrajati sve dok ne uspije. Dogaaji

koji su uslijedili potvrdili su da nisam pogrijeio."

Izgled tog mladog ovjeka nedvojbeno nije bio razlog

njegova uspjeha jer mu taj imbenik nije iao u prilog. Kljunaje bila njegova misao.

Barnes nije uao u partnerstvo s Edisonom nakon prvog

razgovora. Dobio je priliku raditi u njegovu uredu za vrlosimbolinu plau.

Mjeseci su prolazili. Na pojavnom planu nije se dogaalonita to bi Barnesa dovelo blie eljenom cilju koji je u svojem

umu ustanovio kao svoju najvaniju svrhu.No, u Barnesovu seumu dogaalo neto vano. Neprestano je pojaavao svoju eljuda postane Edisonov poslovni suradnik.

Psiholozi su bili u pravu kada su rekli da "ovjek ostvarujesvoj cilj tek kada je uistinu spreman za njega". Barnes je bio

spreman za poslovnu suradnju s Edisonom; tovie, odluio je

ostati spreman sve dok ne ostvari ono emu tei.

Nije sam sebi rekao: "Pa dobro, kakve koristi od toga?

19


18/252

Mislim da u se predomisliti i okuati se u prodaji", nego

"Doao sam ovamo da bih sklopio posao s Edisonom i ostvarit

u to makar tome morao posvetiti ostatak svojeg ivota". On je

mislio ozbiljno!Kolike bi ivotne prie bile drugaije kada bi

ljudi odredili svoj cilj i ostali mu vjerni dovoljno dugo da ga

pretvore u posvemanju opsesiju!

Mladi Barnes to tada moda nije znao, no, njegova

nepokolebljiva odlunost, njegova ustrajnost u jednoj jedinoj

elji sruila je sve prepreke i donijela mu mogunost kojoj jeteio.

Mogunost pod krinkom

Mogunost se pojavila u drugaijem obliku i iz drugaijeg

smjera nego to je Barnes oekivao. To je jedan od trikova

mogunosti. Ona ima naviku prikrasti se kroz stranja vrata te

esto dolazi u obliku nevolje ili privremenog poraza. To je

vjerojatno razlog to je mnogi ne prepoznaju.

Gospodin Edison u to je vrijeme upravo usavrio noviuredski ureaj tada poznat kao Edisonov stroj za diktate.

Njegovi prodavai nisu bili osobito oduevljeni tim izumom.

Nisu vjerovali da ga je mogue prodati bez velikog napora.

Barnes je prepoznao svoju mogunost. Prikrala se tiho,

preruena u udan stroj koji nije zanimao nikoga osim njegovog

izumitelja i Barnesa.

Barnes je znao da je sposoban prodati Edisonov stroj zadiktate. Upoznao je Edisona sa svojim prijedlogom i odmah

dobio priliku. Uspio je prodati stroj. Zapravo, prodao ga je tako

uspjeno da mu je Edison ponudio ugovor za distribuciju i

prodaju irom zemlje. Barnes se obogatio tim poslom, no

postigao je i neto mnogo vanije. Dokazao je da ovjek

promiljanjem uistinu moe ostvariti bogatstvo.

20


19/252

Ne mogu znati koliko je Barnesova prvotna elja vrijedila u

novcu. Moda mu je donijela dva ili tri milijuna dolara, no taj

iznos, koliki god da jest, postaje beznaajan ako se usporedi s

bogatstvom koje je stekao u obliku spoznaje da nematerijalni

poticaj misli moe biti pretvoren u materijalna dobraprimjenom poznatih naela.

Barnes je doslovce domislio svoj put u partnerstvo s

Edisonom! Domislio je bogatstvo. Na poetku nije imao nita

osim jasne spoznaje o tome to eli te odlunosti da ostane

vjeran toj elji sve dok je ne ostvari.

Tri stope od zlata

Jedan od najeih uzroka neuspjeha jest navika odustajanja

nakon privremenog poraza. Svaki je ovjek u odreenom

trenutku svojeg ivota poinio tu pogreku.

U vrijeme mahnite potrage za zlatom, ujak R.U. Darbyja

zarazio se zlatnom groznicom i poao na zapad kopati i bogatiti

se. On nije uo da seiz uma ovjeka moe iskopati vie zlata noto je ikada iskopano iz zemlje. Kolcima je oznaio svoje

zemljite, uhvatio pijuk i lopatu i bacio se na posao.

Nakon tjedana mukotrpnog rada nagraen je otkriem

blistave rude. Za iskopavanje rude bili su mu potrebni strojevi.

Bez podizanja buke zatrpao je nalazite i vratio se kui u

Williamsburg u Marylandu te svojim roacima i nekim

susjedima ispriao da je naiao na zlato. Zajedno su prikupilinovac za potrebne strojeve i dali ih dopremiti. Ujak i Darby

vratili su se na nalazite.

Prvi vagon zlatne rude iskopan je i odvezen u talionicu.

Rezultati su pokazali da je posrijedi jedno od najbogatijih

nalazita u Coloradu! Jo nekoliko vagona rude omoguit e im

da se rijee dugova. A tada je na redu gomilanje velike zarade.

Dok su zduno buili, njihove su nade dosezale najvie

21


20/252

vrhunce! A tada se neto dogodilo. Zlatna je ila nestala! Stiglisu na kraj duge i up prepun zlata vie nije bio tamo. Nastavili

su buiti, oajniki nastojei ponovno naii na ilu - aliuzaludno.

Na posljetku su odluili odustati.

Strojeve su prodali na otpadu za stotinu dolara i vlakom se

vratili kui. Radnik na otpadu pozvao je rudarskog inenjera dapogleda nalazite i naini neke proraune. Inenjer je ustvrdioda je projekt propao jer vlasnici nisu znali za presjeene ile.

Njegovi su prorauni pokazali da se ila nalazisamo tri stopeod mjesta na kojemu su Darbyjevi prestali buiti! Tamo je i

pronaena!Radnik s otpada zaradio je milijune dolara na zlatnoj rudi jer

je bio dovoljno mudar da je potraio savjet strunjaka prije no

to odustane.

Nikadaneuodustatizatotoljudikau "Ne"

Dugo potom gospodin Darby je mnogostruko nadoknadiosvoj gubitak otkriem da elja moe biti pretvorena u zlato. Dotog je otkria doao nakon to je uao u posao prodaje ivotnogosiguranja.

Upamtivi kako je izgubio veliko bogatstvo jer je odustao tristope od zlata, Darby se okoristio tim iskustvom u odabranom

poslu jednostavno takoto je sam sebi govorio: "Odustao samtri stope od zlata, no, nikada neu odustati zato to ljudi kau

'ne' kada im ponudim ivotno osiguranje".Darby je postao jedan od malobrojnih koji godinje prodaju

osiguranja u vrijednosti koja premauje milijun dolara. Tu jeustrajnost stekao zahvaljujui pouci koju je izvukao kada jeodustao od potrage za zlatom.

Svaki e se ovjek, prije no to ostvari uspjeh, nedvojbenosusresti s mnogim privremenim porazima i ponekimneuspjesima. Kada se ovjek osjeti poraenim, najlake i

22


21/252

najloginije je odustati. Veina ljudi uinit e upravo to.

Vie od pet stotina najuspjenijih ljudi ove zemlje isprialomi je kako su najvei uspjeh ostvarili kada su preli jo samo

jedan korak dalje od poraza. Neuspjeh je lukavi aljivac sgoruim smislom za ironiju. Obaranje ovjeka nadomakuspjehu vjerojatno mu predstavlja veliki uitak.

Pouka iz upornosti za pedeset centa

Nedugo nakon to je gospodin Darby primio diplomu

"Sveuilita ivotnih udaraca" te se odluio okoristiti svojim

rudarskim iskustvom, imao je sreu svjedoiti dogaaju koji gaje uvjerio da "Ne" ne znai uvijek ne.

Jednog je poslijepodneva pomagao ujaku pri mljevenju ita

u starom mlinu. Ujak je vodio veliku farmu na kojoj su ivjelimnogi afro-ameriki farmeri s kojima je dijelio dobit. Vrata suse neujno otvorila i u mlin je ula mala afro-amerikadjevojica, ki jednoga od farmera, te stala pokraj vrata. Ujak jepodignuo pogled, opazio djevojicuigrubo joj se obratio: "to

eli?"

Djevojica je smjerno odgovorila: "Mama je rekla da jojpoaljete njezinih pedeset centa".

"Ne dolazi u obzir", odvratio je ujak, "bjei kui."

"Da, gospodine", rekla je djevojica.Ali se nije pomaknula.

Ujak je nastavio sa svojim poslom kojim je bio tolikozaokupljen da nije primijetio da djevojica jo uvijek stoji

tamo.Kada je podignuo pogled i opazio je, zagrmio je: "Rekaosam ti da poe kui! Idi ili u te ja dohvatiti".

Djevojica je rekla: "Da, gospodine",ali se nije pomaknula

fmjesta.

Ujak je odloio vreu ita koju je upravo namjeravao usipatiu mlin, uzeo tap i krenuo prema djevojici s izrazom lica koji

je najavljivao nevolju.

Darby je ostao bez daha. Bio je uvjeren da e svjedoiti

23


22/252

nasilju. Znao je da je ujak nagle naravi.

Kada se ujak pribliio djevojici, ona je brzo zakorailakorak naprijed, pogledala ga ravno u oi i svojim piskutavim

glasiem iz petnih ila vrisnula: "Mojoj mami treba tih pedesetcenta!"

Ujak je zastao, promatrao je nekoliko minuta, a zatim polakoodloio tap na pod, zavukao ruku u dep, izvadio iz njega pola

dolara i pruio ih djevojici.

Djevojica je uzela novac i poela polako uzmicati prema

vratima, ne skidajui pogled s ovjeka kojega je upravo

pobijedila.Kada je otila, ujak je sjeo na krinju i kroz prozor

zurio u prazno due od deset minuta. U udu je razmiljao oporazu koji je upravo pretrpio.

I gospodin Darby se prepustio mislima. Po prvi puta u ivotu

vidio je kako dijete odluno svladava odraslog ovjeka. Kako

joj je to polo za rukom? Zbog ega je ujakova estina

splasnula i zbog ega se je pretvorio u krotko janje? Kakvu je to

udnu mo upotrijebilo to dijete da bi ovladalo situacijom? U

Darbyjevu su se umu pojavila jo mnoga pitanja, no, odgovor je

pronaao tek godinama kasnije, kada mi je ispriao tu priu.

Neobino je to to mi je tu priu ispriao upravo u mlinu u

kojem je njegov ujak doivio poraz.

Neobina modjeteta

Dok smo stajali u tom starom mlinu koji je zaudarao na

plijesan, gospodin Darby ponovio je priu o neobinoj pobjedi i

zavrio je pitanjem: "to ti misli? Kakvu je to udnu mo

upotrijebilo to dijete i njome potpuno pokorilo mojeg ujaka?"

Odgovor na njegovo pitanje nalazi se u naelima opisanim u

ovoj knjizi. Iznesen je detaljno i u potpunosti.

Otkrivene su i pojedinosti te upute koje e svakome

omoguiti razumjeti i primijeniti istu silu koju je ta djevojica

24


23/252

sasvim sluajno otkrila. Odravajte um pozornim i jasno eteopaziti tu udnu mo koja je pomogla djevojici. Opazit ete je

i u sljedeem poglavlju. Negdje u knjizi naii ete na zamisaokoja e oivjeti vau mo prijemljivosti i podariti vam, za vaedobro, tu neodoljivu mo. Svjesnost o toj moi moda eterazviti ve u prvom poglavlju ili e vam se otkriti u nekom odsljedeih. Moda e se pojaviti u obliku jedne jedine zamisli. Amoda e preuzeti oblik plana ili svrhe. Mogla bi vas potaknutida ponovno proivite neka prola iskustva poraza ili neuspjeha i

usvojite pouku pomou koje ete nadoknaditi sve to steizgubili tim porazom.

Nakon to sam gospodinu Darbyju objasnio mo koju jedjevojica nesvjesno upotrijebila, brzo je u mislima preletio

svojim tridesetogodinjim iskustvom u prodaji ivotnogosiguranja i iskreno priznao da svoj uspjeh na tom podruju

moe u velikoj mjeri zahvaliti pouci koju je nauio od togdjeteta.

Rekao je: "Svaki puta kada bi me potencijalni kupac pokuao

otpratiti bez potpisanog ugovora, vidio bih tu djevojicu kako

stoji u mlinu, velikih oiju i prkosnog pogleda i rekao sam sebi:'Moram ostvariti ovu prodaju.' Najvei broj prodaja, zakljuiosam nakon to su potencijalni kupci rekli 'NE'."

Prisjetio se i pogreke koju je poinio odustavi na samo tristopeod zlata, " A l i , " rekao je, "to je iskustvo bilo prikriveni

blagoslov. Ono me je pouilo ustrajnosti bez obzira na tokoliko je situacija teka, a to je bila pouka koju sam morao

usvojiti prije no to ostvarim uspjeh na bilo kojem podruju."Ovu priu o gospodinu Darbyju, njegovu ujaku, djevojici i

zlatnoj ili bez sumnje e proitati stotine ljudi koji elezaraivati prodajom osiguranja, a svima njima elim poruiti daDarby svoj uspjeh, odnosno godinju vrijednost prodanih

osiguranja koja premauje milijun dolara, duguje upravo tim

iskustvima.

Iskustva gospodina Darbyja uobiajena su i jednostavna, no

25


24/252

unato tome skrivala su klju njegove ivotne sudbine; zbog

toga su mu bila vana kao i sam ivot. Iz tih je ivotnih

iskustava izvukao korist jer ih je analizirao i otkrio njihovu

pouku. No, to je s ovjekom koji nema vremena niti elje

prouavati neuspjehe u potrazi za spoznajom koja bi mogla

dovesti do uspjeha? Kako e i gdje on svladati vjetinu

pretvaranja poraza u odskonu dasku prema mogunostima?

Odgovor na ta pitanja nalazi se u ovoj knjizi.

Potrebna vam je samo jedna dobra zamisao

Odgovor zahtijeva razmatranje trinaest naela. No upamtiteda odgovor na pitanja koja su vas potaknula da se zamislite nadivotom, odnosno odgovor koji je vama potreban, moete

pronai u vlastitom umu u obliku zamisli, plana ili cilja nakonto proitate ovu knjigu.

Za ostvarenje uspjeha potrebna vam je samo jedna dobrazamisao. Naela opisana u ovoj knjizi nude vam naine isredstva osmiljavanja ostvarivih zamisli.

Prije no to nastavimo s opisom tih naela, smatram da imatepravo na ovu vanu sugestiju ...Kada bogatstvo pone pritjecati, ono pritjee tako obilno da

se ovjek pita gdje se skrivalo tijekom svih tih "mravih"godina.

Ova je tvrdnja zapanjujua, tim vie ako se uzme u obziropeprihvaeno vjerovanje da bogatstvo dolazi samo onome tkodugo i mukotrpno radi.

Kada se ponete bogatiti pomou vlastitih misli, opazit ete

da bogatstvo zapoinje kao stanje uma, s tono odreenomsvrhom i s malo ili nimalo mukotrpnog rada. Vi biste, jednakokao i svi drugi, trebali biti zainteresirani za spoznaju o tomekako razviti stanje uma koje privlai bogatstvo. Dvadeset i petgodina proveo sam u istraivanju jer sam i sam elio saznati"kako ovjek postaje bogat".

im ovladate naelima i zaponete slijediti upute za njihovuprimjenu, vae e se financijsko stanje poeti poboljavati , asve to dotaknete pretvorit e se u vrijednost koja e vam

26


25/252

donositi korist. Nemogue? Nipoto!Jedna od najveih slabosti ovjeanstva jest bliskost

prosjenog ovjeka s rijeju "nemogue". On poznaje svapravila koja ne funkcioniraju. Poznato mu je sve ono to je

nemogue ostvariti. Ova je knjiga posve ena onima koji tragajuza pravilima pomou kojih su drugi ostvarili uspjehe, i koji suspremni uloiti sve na ta pravila.

Uspjeh dolazi onima koji razviju svijest o njemu.Neuspjeh dolazi onima koji svojom nezainteresiranou

doputaju razviti svijest o neuspjehu.Druga slabost koju ete pronai u mnogim ljudima jest

navika mjerenja svega i svakoga prema vlastitim dojmovima ivjerovanjima. Neki e itatelji vjerovati da se promiljanjem

nije mogue obogatiti jer su njihove misaone navike zaglibile usiromatvu, oskudici, bijedi, neuspjehu i porazu.

Ti jadni ljudi podsjeaju me na ambicioznog Kineza koji jedoao u Ameriku kolovati se na ameriki nain. Studirao je nasveuilitu u Chicagu. Jednog je dana predsjednik Harpernaiao na tog mladog Kineza, zastao da bi popriao s njim te gaupitao to smatra najuoljivijom karakteristikom Amerikanaca.

"Pa," rekao je student, "udan poloaj vaih oiju. Vae suoi prilino udno poloene!"

to mi kaemo o Kinezima?ovjek odbija vjerovati u ono to ne razumije. Naivno

vjerujemo da su naa vlastita ogranienja "univerzalna".Dakako da su oi Kineza "udne" jer nisu iste kao i nae.

"Neizvedivi" Ford V-8 motor

Kada je Henry Ford nakanio stvoriti svoj uveni V-8 motor,

odluio je sastaviti stroj s osam cilindara u jednoj jedinici te je

svojim inenjerima naloio da naine nacrte. Nakon to su dovrilinacrte, inenjeri su se svi do jednoga sloili da je jednostavno

nemogue nainiti jedinicu sa osam cilindara u jednom komadu.

Ford je rekao: "Svejedno ga napravite".

" A l i , " nastavili su inenjeri, "to je nemogue!"

27


26/252

"Na posao," naredio je Ford, "i ne odustajte dok ne uspijete,koliko god to trajalo".

Inenjeri su se bacili na posao. Drugo im nije preostalo akosu eljeli nastaviti raditi za Forda. Nakon est mjeseci nije bilo

nikakvih rezultata. Inenjeri su iskuali svaki mogui plan da biizvrili Fordovu zapovijed, no, taj se pothvat doimaoneizvedivim; "nemoguim "!

Nakon gotovo godinu dana Ford je upitao inenjere kakonapreduju, a oni su ga ponovno izvijestili da ne pronalaze nainostvarenja njegove zamisli.

"Na posao," rekao je Ford. "elim taj stroj i imat u ga."Inenjeri su nastavili s poslom i tajna je iznenada, kao nekim

udom, otkrivena.Fordova je odlunost jo jednom odnijela pobjedu!Pria moda nije ispriana do posljednje pojedinosti, no,

sadraj i rezultat su toni . Vi koji se elite obogatitipromiljanjem u njoj otkrijte tajnu Fordovih milijuna, akomoete. Nije se potrebno osobito udubiti.

Henry Ford je bio uspjean jer je razumio i primijenio naelauspjeha. Jedno od njih je elja: ovjek mora tono znati to eli.Upamtite ovu priu i uoite reenice u kojima se otkriva tajna

njegova izvanrednog postignua. Ako ste to sposobni, akomoete tono izdvojiti naela pomou kojih se Henry Fordobogatio, sposobni ste ponoviti njegov uspjeh u gotovo bilokojem podruju koje vam odgovara.

Zbogega stesami"gospodarsvojesudbine"

Kada je Henley napisao proroanske rijei: "Ja sam

gospodar svoje sudbine, ja sam kapetan svoje due," trebao namje dati do znanja da smo sami gospodari svoje sudbine ikapetani svoje duezbog togato imamo mo upravljati svojimmislima.

Trebao nam je rei da se nai umovi magnetiziraju naimdominantnim mislima, a ti "magneti", na ovjeku nepoznatnain, privlae sile, ljude i ivotne okolnosti koje su u skladu s

prirodom naih dominantnih misl i .Trebao nam je rei da, prije no to steknemo golemo

28


27/252

bogatstvo, moramo magnetizirati svoje umove intenzivnomeljom za bogatstvom, da moramo postati "usredotoeni nanovac" sve dok nas ta elja ne potakne nastvaranje konkretnih

planova za njezino ostvarenje.

No, budui da je bio pjesnik, a ne filozof, Henry je bio posvezadovoljan izrazivi tu veliku istinu u lirskom obliku,

ostavljajui svojim sljedbenicima interpretaciju filozofskogznaenja tih redaka.

Istina se malo pomalo razotkrila pa se doima izvjesnim danaela opisana u ovoj knjizi u sebi sadre tajnu ovladavanja

svojom financijskom sudbinom.

Naelakojamijenjajuvausudbinu

Sadasmo spremni razmotriti prvo od tih naela. Zadriteotvoren um i upamtite da posrijedi nisu spoznaje samojednog

ovjeka.Ta su naela posluila mnogima. I vi ih moeteprimjeniti u vlastitu korist.

Otkrit ete da to nije nimalo teko ve, naprotiv, vrlo lako.

Prije nekoliko godina odrao sam pozdravni govor na koledu

u Salemu u Zapadnoj Virginij i. Naelo opisano u sljedeempoglavlju istaknuo sam s tolikim arom da ga je jedan od

Itldenata vrsto usvojio i uklopio ga u svoju ivotnu filozofiju.Taj je mladi postao kongresnik te vana osoba u vladi FranklinaD. Roosevelta. Napisao mi je pismo u kojemu je tako jasnoizrazio svoje miljenje o naelu iznesenom u sljedeem poglavljuda sam odluio objaviti ga kao uvod u to poglavlje.

Iz njega biste mogli naslutiti kakve vas nagrade oekuju.

Dragi moj Napoleone,

sluei kao lan Kongresa stekao sam uvid u problememukaraca i ena pa elim ponuditi sugestiju koja moe biti odkoristi tisuama estitih ljudi.

1922, godine odrali ste pozdravni govor na koledu uSalemu, a ja sam tada bio student zavrne godine. Tim ste

govorom u moj um usadili zamisao kojoj mogu zahvaliti

29


28/252

mogunost sluenja Amerikancima i kojoj u zahvaljivati zasvaki uspjeh koji ostvarim u budunosti.

Sjeam se, kao da je bilo juer, vaeg sjajnog opisa metodepomou koje je Henry Ford, s vrlo malo formalnog obrazovanja,

bez prebijenog novia i bez utjecajnih prijatelja, osvojiovrhunce. Tada sam, ak i prije no to ste dovrili govor, odluioda u na vrhu pronai i svoje mjesto bez obzira na to kakve

potekoe morao prevladati.

Tisue mladih ljudi ove e godine zavriti svoje obrazovanje,jednako kao i sljedeih godina. Svatko od njih trait e upravoonakav praktian poticaj koji sam ja dobio od vas. Zeljet e

znati kome se obratiti i to uiniti da bi krenuli putem prema

uspjehu. Vi im to moete rei jer ste tolikim ljudima pomoglirijeiti njihove probleme.

Tisue ljudi u Americi ele znati kako zamisli pretvoriti unovac, ljudi koji moraju poeti ni od ega, bez financijskih

sredstava te nadoknaditi svoje gubitke. Ako im itko u tome moepomoi, tada ste to vi.

Ako objavite knjigu, volio bih dobiti prvi primjerak kojiizae iz tiska, s vaim vlastorunim potpisom.

Uz najbolje elje, srdano,

Jennings Randolph

Trideset i pet godina nakon tog govora, 1957. godine imao

sam zadovoljstvo vratiti se na koled u Salemu i predvoditi

sveanost dodjele diploma. Tada sam primio poasni naslov

doktora knjievnosti.

Od 1922. godine promatrao sam uspon Jenningsa Randolphana poloaj direktora jedne od vodeih zrakoplovnih kompanija,

izvrsnog motivacijskog govornika i senatora Zapadne Virginije.

30


29/252

to god jeOVJEKOV UM

sposobanZAMISLITI

i

POVJEROVATI

to je sposoban iOSTVARITI.

31


30/252

2.UDNJA

POLAZNA TOKA SVAKOG

POSTIGNUA

Prvi korak prema bogatstvu

Kada je Edwin Barnes prije vie od pedeset godina u

Orangeu siao s teretnog vlaka, moda je bio nalik skitnici, no,

njegove su misli bile kraljevske!Dok je koraao putem od eljeznike pruge do ureda

Thomasa A. Edisona, njegov je um mahnito radio. Zamiljao je

kakostoji pred Edisonom.uo je kako ga trai mogunost da

ostvari svoju ivotnu opsesiju, goruu udnju da postane

poslovni suradnik velikog izumitelja.

Barnesova udnja nije bila nada! To nije bila elja). Bila je

to snana, gorua udnja jaa od bilo ega drugoga. Bila jejasno odreena.

Nekoliko godina poslije, Edwin C. Barnes ponovno je stajao

pred Edisonom, u istom uredu u kojem ga je i upoznao. No, sada

je njegova elja bila pretvorena u stvarnost. Bio je Edisonov

suradnik.Najvei san njegova ivota pretoio se u stvarnost.

32


31/252

Barnes je uspio zato to je tono odredio svoj cilj, a zatim u

njega uloio svu svoju energiju, svu svoju snagu, sav svoj trud i

sve ostalo ime je raspolagao.

ovjekkojijespaliomostove

Prolo je pet godina prije nego to se pojavila mogunost

koju je oekivao. Svi, osim njega samoga, smatrali su ga jo

jednim zupcem Edisonovog poslovnog kotaa, no, on je u

svojem umu od prvog dana, svakog trenutka bio Edisonov

partner.

Njegova pria izvanredno doarava mo jasno odreene

udnje. Barnes je ostvario svoj cilj jer je vie od bilo ega elio

luli poslovni suradnik gospodina Edisona. Stvorio je plan

pomoukojega e ostvariti taj cilj. No, za sobom je spalio sve

mostove. Odravao je svoju udnju sve dok nije postala

dominantnaopsesija njegovog ivota, a na posljetku i stvarnost.

Odlazei u Orange, Barnes nije sam sebi rekao: "Pokuat u

nagovoriti Edisona da mi prui nekakav posao." On je rekao:

Posjetit u Edisona i dat u mu do znanja da sam doao

sklopiti posao s njim."

Nije rekao: "Drat u oi otvorenima za druge mogunosti u

sluaju da kod Edisona ne uspijem ostvariti ono to elim."

Rekao je: "Samojednona ovom svijetu elim ostvariti, a to je

poslovna suradnja s Edisonom. Spalit u sve mostove za sobom

i cijelusvoju budunost uloiti u svoju sposobnost da dobijemono to elim."

Barnes si nije ostavio nijedan izlaz za sluaj nude. Morao jeuspjeti ili umrijeti!

Ito je bila Barnesova pria o uspjehu!

33


32/252

Poriv koji vodi do bogatstva i

Prije mnogo vremena jedan je veliki ratnik bio suoen sasituacijom koja ga je prisilila da donese odluku kljunu zauspjeh na bojnom polju. Svoje je jedinice trebao poslati u bitku

protiv monog neprijatelja koji je brojano nadmaivao njegovuvojsku. Ukrcao je svoje vojnike na brodove, doplovio doneprijateljske zemlje, iskrcao vojnike, istovario opremu te izdao

zapovijed da se brodovi zapale. Obraajui se svojim vojnicimaprije prve bitke, rekao je: "Vidite kako nae brodove guta

plamen. To znai da s ovih obala moemo otii ivi samo kao

pobjednici! Nemamo izbora - pobijedit emo ili umrijeti!"I pobijedili su.

ovjek koji eli ostvariti bilo koji pothvat, mora bitispreman spaliti svoje brodove i unititi svaku mogunost

povlaenja. Samo tako moe biti siguran da e odrati stanjeuma nuno za uspjeh i poznato kao gorua udnja za pobjedom.

Jutro nakon velikog poara u Chicagu, skupina trgovacastajala je na ulici State i promatrala zgarite na mjestu na

kojemu su se nalazile njihove prodavaonice. Odrali susastanak kako bi odluili hoe li pokuati obnoviti Chicago iliga napustiti te iznova zapoeti u nekom drugom kutku zemljekoji obeaje vie. Svi osim jednoga sloili su se u odluci danapuste Chicago.

Trgovac koji je odluio ostati i ponovno graditi, uperio je

prstom u ostatke svoje prodavaonice i rekao: "Gospodo, unato

svim poarima, upravo na ovom mjestu izgradit u najveurobnu kuu na svijetu."

Bilo je to prije gotovo jednog stoljea. Robna je kuasagraena. Tamo je jo i danas te predstavlja spomenik stanju

uma poznatom kao gorua udnja. Marshallu Fieldu najlake bibilo uiniti ono to su uinili ostali trgovci. Kada su dola tekavremena, kada se budunost doimala sumornom, oni su

podignuli sidro i poli tamo gdje se ivot inio lakim.

34


33/252

Dobro upamtite ovu razliku izmeu Marshalla Fielda iostalih trgovaca jer je to ista ona razlika koja uspjene ljude

izdvaja od neusp jenih.

Svako ljudsko bie koje razumije svrhu novca, osjea eljuzanjime.elja nee donijeti bogatstvo. Bogatstvo donosi

udnjaza obiljem koja se pretvara u opsesiju, zatim konkretno

planiranje naina i sredstava te podupiranje planova ustrajnou

kojane priznaje neuspjeh.

est naina za pretvaranje udnji u zlato

Metoda pomou koje je udnju za bogatstvom mogue

pretvoriti u financijski uspjeh, sastoji se od est konkretnih,praktinih koraka:

PR VI K O R A K : u svojem umu odredite toan iznos novcakoji elite. Nije dovoljno rei: "elim mnogo novca". Popitanju iznosa budite odreeni. (Za tu odreenost postoji

psiholoki razlog koji u objasniti u sl jedeem poglavlju.)

DRUGI K O R A K : tono odredite to namjeravate dati zanovac koji elite. (U stvarnosti nita nije mogue dobiti bezodreenog ulaganja, odnosno odricanja.)

TREI K O R A K : odredite toan datum do kojeganamjeravateposjedovati novac koji elite.

ET VR TI K O R A K : sastavite konkretan plan za ostvarenjesvojegcilja i ponitedjelovatismjesta, bez obzira na tojeste l i

spremni ili niste.

PETI K O R A K : sastavite jasnu, saetu izjavu o iznosu kojielite stei, odredite krajnji rok za ostvarenje tog cilja, navedite

to namjeravate dati zauzvrat te podrobno opiite plan pomou

kojega namjeravate zaraditi navedeni iznos.

35


34/252

ESTI KORAK: itajte svoju izjavu na glas dva putadnevno, naveer neposredno prije spavanja te ujutro nakon

buenja. Dok itate - zamiljajte, osjeajte i vjerujte da ve

posjedujete taj novac.

Iznimno je vano slijediti upute opisane u sklopu ovih estkoraka. Moda ete rei da ne moete zamisliti kako

posjedujete novac prije no to ga stvarno zaradite. Ovdje e

vam u pomo priskoiti gorua udnja. Ako uistinu udite zanovcem tako snano da vaa udnja prerasta u opsesiju, lakoete sami sebe uvjeriti da ete ga stei. Nuno je eljeti novac irazviti odlunost koja e vas uvjeritida ga ve posjedujete.

Moete lizamisliti da ste milijuna?

Neupuenima u djelatna naela ljudskog uma ove se upute

mogu doimati beskorisnima. Svima onima koji ne uviajurazboritost navedenih koraka moda e pomoi spoznaja da sam

ih primio od Andrewa Carnegiea koji je zapoeo kao obianradnik u eliani, no, unato svojem skromnom poetku,

pomou tih naela uspio ostvariti bogatstvo koje znatno

premauje iznos od stotinu milijuna dolara.

Moda e pomoi i podatak da je preporuene korakepaljivo prouio pokojni Thomas A. Edison koji ih je

preporuio ne samo kao nune za zaraivanje novca, ve i za

ostvarenje bilo kojeg cilja.Ti koraci ne zahtijevaju "mukotrpan rad". Ne zahtijevaju

rtve. Ne trae od ovjeka da postane naivan i lakomislen. Zanjihovu primjenu nije potrebna osobita naobrazba. No, za

uspjenu primjenu tih est koraka potrebno je dovoljno matekoja e ovjeku omoguiti da uvidi i shvati kako stjecanjenovca ne smijemo prepustiti sluaju, srei ili sudbini. Potrebnoje shvatitida su svi oni koji su stekli golemo bogatstvo isprva

36


35/252

sanjali,nadali se, eljeli, udjeli i planirali prije no to suzaradili novac.

Trebali biste znati i da veliko bogatstvo ne moete ostvariti

ukolikou sebi ne uspijete raspalitiudnjuza novcem te uistinupovjerovati da ete ga posjedovati.

Movelikih snova

Svi mi koji sudjelujemo u utrci za bogatstvom trebali bismo

bitiohrabreni spoznajom da ovaj izmijenjeni svijet u kojemu

ivimo

zahtijeva nove zamisli, nove naine rada, nove voe,nove izume, nove metode pouavanja, nove marketinkemetode, nove knjige, nove asopise, nove televizijske

programe, nove zamisli za filmove. No, unato svim tim

zahtjevima za novinama i usavravanjem, ovjek mora

posjedovati jednu znaajku kljunu za uspjeh, a to je

odreenost svrhe; ovjek mora znati to eli i posjedovati

goruuudnjuda to ostvari.

Mi koji udimo stjecanju bogatstva, trebali bismo upamtitida su istinski voe ovog svijeta uvijek bili ljudi koji su zauzdali

iupotrijebili neopipljive, nevidljive sile neroene mogunosti i

pretvorili te sile (ili misaone poticaje) u nebodere, gradove,

tvornice, zrakoplove, automobile te sve ostalo to ivot ini

Ugodnijim.

Dok planirate stei svoj dio bogatstva, ne dopustite nikome

da u vama pobudi prijezir prema snovima. Da biste u ovompromjenjivom svijetu ostvarili veliki uspjeh, morate se zaraziti

duhom velikih pionira prolosti iji su snovi urodili svim

vrijednostima koje ovjeanstvo posjeduje, duhom koji

predstavlja ivotnu silu nae zemlje - vau i moju mogunost

da razvijamo i unovujemo svoju nadarenost.

Ako je ono to elite uiniti ispravno, a vi vjerujete u to,uinite to! Zaponite sa ostvarenjem svojeg sna i ne obazirite se

37


36/252

na to to e "drugi" rei kada doivite privremeni poraz, jer

"drugi" moda ne znaju da svaki neuspjeh u sebi nosi sjemenku

jednako velikog uspjeha.

Thomas Edison sanjao je o elektrinoj svjetiljci, bezodgaanja je zapoeo djelovati prema ostvarenju tog sna i ostao

mu vjeran, unato desecima tisua neuspjeha, sve dok ga nije

ostvario. Praktini sanjarine odustaju!

Whelan je sanjao o lancu prodavaonica cigara, proveo svoj

san u djelo i njegove prodavaonice danas stoje na mnogima od

najprometnijih amerikih raskrija.

Braa Wright sanjala su o stroju koji e letjeti zrakom. Danas

irom svijeta opaamo dokaze da je njihov san bio razborit.

Marconi je sanjao o sustavu zauzdavanja neopipljivih sila

etera. Dokaz da nije uzalud sanjao pronai ete u svakom radio

i televizijskom prijamniku na ovom svijetu. Zanimljivo je da su

Marconija "prijatelji" prisilno odveli na promatranje u

psihijatrijsku ustanovu kada je izjavio da je otkrio naelo

pomou kojega je mogue slati poruke zrakom, bez ica ili

ostalih fizikih sredstava komunikacije. Dananji sanjariprolaze mnogo bolje.

Svijet je danas prepun mogunosti koje sanjari u prolosti

nisu poznavali.

Kako lansirati snove

Gorua udnja da se bude i da se djeluje polazna je toka odkoje mora krenuti svaki sanjar. Snovi se ne raaju uslijed

nezainteresiranosti, lijenosti ili nedostatka ambicije.

Upamtite da svi uspjeni ljudi zapoinju s neuspjehom i

prolaze kroz mnoge obeshrabrujue bitke prije nego to "stignu

na odredite". Prekretnica u ivotu uspjenih ljudi veinom se

dogaa u trenutku krize u kojemu se upoznaju sa svojim

"drugim jastvima".

38


37/252

John Bunyan napisao je Napredak hodoasnika, jedno od

najboljih knjievnih djela na engleskom jeziku, nakon to je

boravio u zatvoru, okrutno kanjen zbog svojih stajalita o

religiji.

O. Henry otkrio je diva u svojem umu nakon to je pretrpio

veliku nesreu te bio baen u zatvorsku eliju u Columbusu.

Budui da ga je nevolja prisilila na upoznavanje sa svojim

drugim jastvom" i na koritenje mate, otkrio je da je zapravo

Veliki pisac, a ne bijedni zloinac i otpadnik.

Charles Dickens je kao mladi zaraivao lijepei naljepnice

na kutijice s latilom. Tragedija njegove prve ljubavi prodrla je

u dubinu njegove due i pretvorila ga u jednog od najboljih

svjetskih pisaca. Iz te tragedije rodio se njegov knjievni

Dl vijenac,David Copperfield,kojemu su uslijedila brojna ostala

djela dragocjena svim ljubiteljima knjiga.

Helen Keller ogluila je, zanijemila i oslijepila nedugo po

roenju. Unato toj tragediji, svoje je ime neizbrisivo upisala na

stranice povijesti velikana. Cijeli njezin ivot svjedoi danitko

nije poraen sve dok poraz ne prihvati kao stvarnost.

Robert Burns bio je nepismeni seoski momak. ivio je u

siromatvui odrastao u pijanicu. No, ovaj je svijet oplemenjen

njegovim ivotom jer je prelijepe misli zaodjenuo poezijom te

lako iupao korov i na njegovu mjestu posadio ruu.

Beethoven je bio gluh, Milton je bio slijep, no, njihova e

imena trajati koliko i vrijeme jer su sanjali i svoje snove

pretoili u organizirane misli.

eljeti neto nije isto to i biti spreman primiti predmet

svoe elje. Nitko nijespremansve dok nepovjerujeda to moe

ostvariti. Um se mora nalaziti u stanjuvjere,a ne u stanju puke

nade ili elje. Otvoren um nuan je za raanje vjere. U

zatvorenim umovima ne mogu se roditi pouzdanje, odvanost i

vjera.

39


38/252

Upamtite da u visoke ivotne ciljeve te snove o obilju iblagostanju nije potrebno uloiti nita vie truda no to je

potrebno za prihvaanje bijede i siro matva. Veliki je pjesnik tu

univerzalnu istinu izrazio sljedeim rijeima:

"Sa ivotom sam se cjenkao za novi,

I ivot mi ne prui vie,

Jer, molio sam uveer

Brojei svoju oskudnu imovinu.

Jer ivot je tek gospodar,

On daje ono to trai,

No, kad odredi nadnicu,

Zadatak mora izvriti.

Radio sam za bijednu sumu,

Kad sam, oajan, saznao

Da svaku naknadu koju bih traio

ivot bi spremno platio.

udnja nadmudruje Majku Prirodu

Kao prikladan vrhunac ovog poglavlja ispriat u priu ojednoj od najneobinijih osoba koje sam upoznao. Po prvi sam

ga puta ugledao nekoliko minuta po roenju. Na svijet je doao

bez ikakvih tjelesnih naznaka uiju i li jenik je, prisiljen izrazit isvoje miljenje, priznao da bi dijete moglo cijelog ivota ostati

gluho i nijemo.

Osporio sam njegovo miljenje. Imao sam pravo na to. I sam

sam bio donio odluku i iznio svoje miljenje, no, izrazio sam gau tiini i tajnosti svojeg srca.

Duboko u sebi znao sam da e moj sin uti i govoriti. Kako?Bio sam uvjeren da mora postojati nain i znao sam da u ga

40


39/252

pronai. Sjetio sam se rijei besmrtnog Emersona: "Cijeli nassvijet pouava vjeri. Potrebno je samo sluati. Svatko od nas

svojeg vodia, a smjernim sluanjem ut emo pravu rije."

Prava rije? udnja! Vie od bilo ega udio sam za time da

moj sin ne bude gluhonijem. Tu udnju nikada nisam napustio,

ak ni na trenutak.

to sam mogao poduzeti? Odluio sam u um tog djeteta

nekako usaditi svoju goruu udnju za nainima i sredstvima

koji e, neovisno o uima, prenositi zvukove njegovu mozgu.

im je bio dovoljno star za suradnju, nastojao sam njegov

um toliko potpuno ispuniti goruom udnjom za sluhom da e

je pri roda biti prisiljena ostvariti na svoj nain.

Sve su se te misli rojile u mojem umu, no o njima nisam

govorio nikome. Svakog bih dana obnovio svoj zavjet da moj

sin nee ostati gluhonijem.

kako je rastao i poeo opaati svijet oko sebe, primijetili

smo da ipak vrlo slabo uje. U dobi u kojoj djeca poinju

govoriti, on to nije pokuavao, no, prema njegovu ponaanju

mogli smo jasno zakljuiti da odreene zvukove ipak uje. To

|| bilo sve to sam elio znati! Bio sam uvjeren da uz neznatan

sluh moe razviti tu sposobnost. Tada se dogodilo neto to mi

|l pruilo nadu. Dolo je iz posve neoekivanog izvora.

"Sluajnost"kojajepromijenilajedan ivot

Kupili smo gramofon. Kada je moj sin po prvi puta uoglazbu, bio je izvan sebe od radosti i smjesta je prisvojio tu

napravu. Jednom je zgodom gotovo dva sata neprestano iznova

sluao istu plou, stojei ispred gramofona i zubima vrstostiui rub poklopca. U znaenje te navike proniknuo sam teknakon mnogo godina jer tada nismo znali za naelo

provoenja zvuka putem kostiju".

41


40/252

Nedugo nakon to je prisvojio gramofon, otkrio sam da me

uje prilino jasno kada bih govorio usnama priljubljenim uz

njegov mastoidni nastavak u korijenu lubanje.

Budui da sam odluio da e moj sin jasno uti moj glas,smjesta sam u njegov um zapoeo pretakati svoju udnju da

uje i progovori. Uskoro sam otkrio da uiva sluati prie prijespavanja pa sam se bacio na posao i osmiljao prie koje e u

njemu pobuditi samopouzdanje, matu i arku udnju da uje ibude poput sve ostale djece.

Osobito sam naglaavao jednu priu kojoj bih svaki puta dao

nov, dramatian prizvuk. Svrha te prie bila je u njegov um

usaditi misao da njegov poremeaj nije nedostatak, ve vrlovrijedna znaajka. Unato injenici da su sve filozofije kojesam prouavao, jasno govorile da svaka nevolja u sebi nosi

sjemenku jednako velike prednosti, moram priznati da nisam

imao pojmakako taj poremeaj moe postati vrijednost.

Sa estcenta osvojiojenovisvijet

Osvrui se na to iskustvo, danas opaam da je njegova

vjera u mene umnogome pomogla ostvarenju zapanjujuihrezultata. Moj sin nije dovodio u pitanje moje rijei. Uvjerio

sam ga da ima znatnuprednost pred svojim starijim bratom te

da e se ta prednost odraziti na mnoge naine. Primjerice,

uitelji u koli primijetit e da nema uiju i zbog toga e mupoklanjati posebnu pozornost te biti osobito ljubazni prema

njemu. Tako je i bilo. Uvjerio sam ga i da e, kada bude

dovoljno star da prodaje novine (njegov je stariji brat ve bio

poeo raditi kao raznosa), imati veliku prednost pred svojimbratom jer e mu ljudi plaati vie budui da e vidjeti kako jebistar i poduzetan unato tome to nema uiju.

Kada mu je bilo otprilike sedam godina, po prvi puta je

dokazao da naa metoda uvjetovanja njegovog uma raa

42


41/252

plodovima. Nekoliko je mjeseci preklinjao da mu dopustimo

prodavati novine, no njegova majka nije htjela dati doputenje.

Na posljetku je situaciju uzeo u svoje ruke. Jednog

poslijepodneva dok je kod kue bio sam sa slugama, iskrao se

kroz kuhinjski prozor i krenuo u svijet. Od lokalnog postolara

posudio je est centa, uloio ih u novine, prodao ih, ponovno

uloio novac te ponavljao taj postupak sve do kasne veeri.

Nakon to je sredio svoje raune i vratio posuenih est centa

koje je posudio od svojeg bankara, ostala mu je ista dobit od

etrdeset i dva centa. Kada smo supruga i ja te veeri doli kui,

pronali smo ga usnulog u krevetu, s novcem vrsto stisnutim u

aci.Njegova mu je majka otvorila aku, odloila novac i

zaplakala. Od svega to je mogla uiniti, pla nad sinovljevom

pobjedom doimao se krajnje neprikladnim! Moja je reakcija

bila upravo suprotna. Smijao sam se od srca jer sam znao da

sam uspio u svojem nastojanju da u sinovljev um usadim stav

vjere u sebe.

Njegova ga je majka u prvom poslovnom pothvatu vidjelakao malog gluhog djeaka koji je izaao na ulice i riskirao ivot

da bi zaradio novac. Ja sam vidio hrabrog, ambicioznog i

samopouzdanog malog poduzetnika ija je vjera u sebe samoga

bila poveana za sto posto jer je zahvaljujui vlastitoj pobudi

zapoeo s poslom i uspio. Taj mi je dogaaj mnogo znaio jer

sam znao da mi prua dokaz o sinovljevoj domiljatosti koja e

ga pratiti cijelog ivota.


42/252

Dar sluha

Moj je gluhi djeak zavrio osnovnu i srednju kolu tekoled unato svojoj nesposobnosti da uje uitelje, osim akosu glasno vikali u njegovoj blizini. Nije pohaao kolu zagluhe. Nismo mu doputali nauiti jezik znakova. Odluili smoda e ivjeti normalnim ivotom i druiti se s normalnomdjecom i ustrajali smo u toj odluci iako nas je stajala mnogih

estokih rasprava sa kolskim slubenicima.

Kao srednjokolac, iskuao je elektrini sluni aparat kojimu nije bio ni od kakve koristi.

Meutim, tijekom posljednjeg tjedna na koledu dogodilo seneto to je oznailo najvaniju prekretnicu u njegovu ivotu.

Naizgled sluajno, dobio je novi elektr ini sluni aparat da gaiskua. Oklijevao je upotrijebiti ga zbog prethodnog

razoaranja sa slinim ureajem. Na posljetku ga je ipak uzeo te

gotovo nehajno stavio na glavu, prikljuio bateriju i kao nekim

udom njegova se ivotna elja za normalnim sluhom ostvarila!

Po prvi puta u svojem ivotu uo je gotovo jednako dobro kao i

osoba normalnog sluha.

Presretan zbog novog svijeta koji je upoznao zahvaljujui

tom ureaju, pojurio je prema telefonu, nazvao majku i posve

jasno uo njezin glas. Sljedeeg je dana po prvi puta u ivotu

razgovijetno uo glasove svojih profesora! Po prvi puta mogao

je s lakoom razgovarati s drugima ko ji vie nisu morali vikati.Tako je uistinu upoznao novi svijet.

Njegova se udnja poela isp laivati s kamatama, no,pobjeda jo nije bila potpuna. Moj je sin jo uvijek trebao

pronai konkretan i praktian nain da svoj hendikep pretvori u

odgovarajuu vrijednost.

44


43/252

Misaokoja ini uda

fedva uviajui znaaj tog napretka, no opijen radou

novootkrivenog svijeta zvukova, napisao je pismo proizvoauslunih aparata u kojemu je s oduevljenjem opisao svoje

iskustvo. Njegovo je pismo potaknulo elnike kompanije da ga

pozovu u New York. Kada je stigao, poveli su ga u obilazaktvornice i dok je razgovarao s glavnim inenjerom te mugovorio o svojem novom svijetu, u umu mu se pojavila slutnja,

Z A M i s a o ,nadahnue -kakogod to elitenazvati.Taj jemisaonipoticaj pretvorio njegov hendikep u vrijednost koja e mu se

obilno isplaivati kako u novcu tako i u zadovoljstvu.Sutina tog misaonog poticaja bila je sljedea: doao je na

zamisao da bi, kada bi pronaao nain da ispria svoju priu o

otkrivanju novog svijeta, mogao pomoi milijunima gluhihljudi koji ive bez pomoi slunih aparata.

Mjesec dana bio je zaokupljen opsenim istraivanjem usklopu kojega je analizirao marketinki sustav proizvoaaslunih aparata te osmislio naine i sredstva komuniciranja s

gluhima irom svijeta kako bi ih upoznao sa svojim otkriem.Dovrivi istraivanje, sastavio je dvogodinji plan utemeljen

na svojim spoznajama. Kada je taj plan izloio elnicimakompanije, smjesta je dobio radno mjesto kako bi ga ostvario.

Bacivi se na posao, sanjao je da mu je sueno donijeti nadu

i olakanje tisuama gluhih ljudi koji bi bez njegove pomoibili osueni na vjenu tiinu.

Nimalo ne sumnjam da bi Blair ostao gluhonijem cijelogivota da njegova majka i ja nismo uspjeli uvjetovati njegov

um.

Kada sam u njegovu umu pobudio udnju za sluhom igovorom te normalnim ivotom, tom su se poticaju pridruilineki nepoznati utjecaji zbog kojih je priroda premostila jaztiine koji je njegov mozak razdvajao od vanjskog svijeta.

Gorua udnja uistinu ima udesnu mo pretvoriti se u svoje

45


44/252

pojavno oitovanje. Blair je udio za normalnim sluhom; sada

ga posjeduje! Roen je s hendikepom koji bi ovjeka saslabijom udnjom poslao na ulicu prodavati olovke.

"Bezazlena la", koju sam mu kao djetetu usadio u umnavodei ga na pomisao da e njegov hendikep postati vrlo

vrijedna odlika koja e mu donositi korist, opravdala je sama

sebe. Uistinu nema toga, ispravnog ili pogrenog, to vjera,

potpomognuta goruom udnjom, ne moe ostvariti. Te suznaajke svima dostupne.

udotvorna"mentalnakemija"

Kratak odlomak iz novinske vijesti vezane za gospou

Schumann-Heink prua klju razumijevanja njezinog

izvanrednog uspjeha. Navodim taj odlomak budui da jasno

istie udnju kao kljuan imbenik postignua.

Na poetku svoje karijere gospoa Schumann-Heink

posjetila je direktora Beke kraljevske opere kako bi ga

upoznala sa svojim glasovnim sposobnostima. No, on nije biozainteresiran. Ugledavi tu neobinu i loe odjevenu djevojku,

zagrmio je neljubazno: "Kako moe oekivati da e ikadauspjeti u operi s takvim licem i bez ikakve osobnosti? Dijete

moje, odustani od te zamisli. Nabavi ivai stroj i baci se na

posao. Nikada nee biti pjevaica."

Nikada je prilino dugo vrijeme! Direktor Beke kraljevske

opere znao je mnogo o tehnici pjevanja. No, znao je malo omoi udnje kada preuzme razmjere opsesije. Da je o toj moi

znao vie, ne bi poinio pogreku odbacivanja genija ne

pruivi mu ak ni jednu priliku.

Prije nekoliko godina, jedan od mojih poslovnih suradnika

je obolio. Kako je vrijeme odmicalo, njegovo se stanje

pogoravalo te je na posljetku primljen u bolnicu radi operacije.

Lijenik me je upozorio da su izgledi da ga ikada vie vidim

46


45/252

ivoga vrlo mali . No, to je bilo njegovo miljenje. To nije bilo imiljenje njegova pacijenta. Netom prije no to su ga odvezli,

uho je apnuo: "Ne uznemiravajte se, efe, za nekoliko danaizlazim odavde." Sestra me je saaljivo pogledala. No, pacijent

|edobro podnio operaciju. Nakon to je sve bilo gotovo, njegov

|e lijenik rekao: "Spasila ga je samo njegova udnja za

ivotom. Ne bi se izvukao da nije odbio prihvatiti mogunostsmrti."

Osobno vjerujem u mo udnje potpomognute vjerom jer

sam vidio kako ta mo uzdie ljude sa skromnih poetaka doobilja i moi; vidio sam kako pljaka grobove svojih rtava;

vidio sam kako slui kao posrednik za ponovne pobjede ljudikoji su doivjeli poraz na stotine razliitih naina; vidio samkako je mojem sinu omoguila normalan, sretan i uspjean ivot

unato tome to ga je Priroda na ovaj svijet poslala bez uiju.

Kako ovjek moe zauzdati i upotrijebiti mo udnje?Odgovor se nalazi u ovom i ostalim poglavljima knjige kojudrite u rukama.

Pomou nekog udnog i monog naela "mentalne kemije"kojega nikada nije razotkrila, Priroda u pobudu snane udnje

omata "ono ne to" to se ne pokorava rijei "nemo gue " i neprihvaa neuspjeh.

47


46/252

UM NEMA DRUGIHOGRANIENJA

OSIM ONIHKOJA MU SAMI

NAMETNEMO.

I SIROMATVOI BOGATSTVO

POTOMCI SU MISLI.

49


47/252

3.VJERA

VIZUALIZACIJA I VJERA UOSTVARENJE UDNJE

Drugi korak prema bogatstvu

Vjera je glavni kemiar uma. Kada se pomijea s milju,podsvjesni um smjesta preuzima tu vibraciju, pretvara je u

njezinu duhovnu istoznanicu te je, kao u sluaju molitve,

preputa Beskonanoj Inteligenciji.Emocije vjere, ljubavi i seksa najmonije su od svih

pozitivnih emocija. Pomijeane, "oboje" misao tako da ona

smjesta prodire u podsvjesni um, gdje se mijenja u duhovnu

istoznanicu, jedini oblik koji moe izazvati odgovorBeskonane Inteligencije.

Kako razviti vjeru

Slijedi tvrdnja koja e vam omoguiti bolje razumijevanjevanosti autosugestije u postupku pretvaranja udnje u njezin

fiziki ili monetarni oblik; ona glasi: vjera je stanje uma koje

moe biti izazvano ili stvoreno afirmacijom ili ponavljanjemuputa podsvjesnom umu putem autosugestije.

50


48/252

U cilju ilustracije razmotrit emo va razlog itanja oveknjige. Va je cilj stei sposobnost pretvaranja neopipljivih

misaonih poticaja udnje u njihov materijalni oblik, odnosno

novac. Slijedei upute iznesene u poglavljima o autosugestiji i

podsvjesnom umu te saetke poglavlja o autosugestiji,vjerujete

da ete dobiti ono to traite i vaa e podsvijest djelovati natemelju vae vjere koju vam vraa u obliku uvjerenja, nakon

ega slijede konkretni planovi za ostvarenje onoga za im

udite.

Vjera je stanje uma koje moete razviti po volji nakon to

svladate trinaest naela, jer to je stanje uma koje se razvija

svjesno, primjenom i upotrebom tih naela.Ponavljanje afirmacija ili zapovijedi svojem podsvjesnom

umu jedini je poznati nain razvoja emocije vjere.

Znaenje navedene tvrdnje pojasnit u objanjenjem zbog

ega ljudi katkad postaju zloinci. Jedan uveni kriminolog je

rekao: "Kada se ovjek po prvi puta susretne sa zloinom,

gnua ga se. Ostane li neko vrijeme u dodiru s njime, navikava

se na njega i podnosi ga. Ako s njime ostane u dodiru dovoljno

dugo, na posljetku ga prihvaa i potpada pod njegov utjecaj."

Jednako tako moemo rei i da svaki misaoni poticaj,

opetovano prenoen podsvjesnom umu, na posljetku biva

prihvaen i ostvaren jer ga podsvijest, najpraktinijim moguim

postupkom, pretvara u materijalnu istoznanicu.

Razmotrimo ponovno tvrdnju da se sve emocijama proete

misli pomijeane s vjerom odmah poinju pretvarati u svoju

materijalnu istoznanicu ili oblik.Emocije, odnosno, "osjeajni" dio misli, imbenici su koji

mislima daju ivotnu snagu, udahnjuju im ivot i ine ih

djelotvornima. Emocije vjere, ljubavi i seksa, pomijeane s bilo

kojim misaonim poticaj em, pruaju mu veu djelotvornost no

to bi to ijedna od tih emocija uinila sama za sebe.

Do podsvjesnog uma mogu doprijeti, i na njega utjecati, ne

samo misaoni poticaji pomijeani s vjerom, ve i misaoni

51


49/252

poticaji pomijeani s bilo kojom pozitivnom ili negativnom

emocijom.

Nitkonije "osuen"na nesreu

Zahvaljujui ovoj tvrdnji shvatit ete da e podsvjesni um u

materijalni oblik pretvoriti misao negativne i destruktivne

prirode, jednako kao to i misao pozitivne i konstruktivne

prirode. Ovo se odnosi na neobinu pojavu koju doivljavaju

milijuni ljudi i nazivaju je "nesreom" ili "loom sudbinom".

Milijuni ljudi vjeruju da su "osueni" na siromatvo i

neuspjehe zbog neke nepoznate sile kojom ne mogu upravljati.Oni sami stvaraju svoje "nesree" jer je njihova podsvijest

preuzela to negativno vjerovanje i ostvarila ga na pojavnom

planu.

Na ovom je mjestu primjereno ponoviti da ste sposobni

ostvariti bilo to, predajui svojem podsvjesnom umu udnju

koju elite pretvoriti u materijalni odnosno novani oblik, u

stanju iekivanja ili vjere da e se ostvarenje uistinu dogoditi.Vaa vjera, ili uvjerenje, imbenici su koji odreuju djelovanje

vaeg podsvjesnog uma. Nita vas ne sprjeava da svoju

podsvijest "zavarate" dajui joj upute metodom autosugestije,

ba kao to sam i ja zavarao podsvjesni um svojega sina.

Da bi ta "varka" bila to slinija stvarnosti, kada se obratite

svojoj podsvijesti, ponaajte se kao da ve posjedujete ono

emu teite.

Podsvijest e, najizravnijim i najpraktinijim putem, u

materijalni oblik pretvoriti svaku naredbu koju je primila u

stanju vjere ili uvjerenja da e ta naredba biti izvrena.

Neprijeporno je da sam rekao dovoljno da bih vam pruio

polaznu toku s koje ete, pokusom i djelovanjem, stei

sposobnost da vjeru pomijeate s bilo kojom naredbom

upuenom podsvjesnom umu. U tome ete se usavriti putem

52


50/252

prakse. Pukim itanjem uputa to neete postii.

Iznimno je vano jaati pozitivne emocije inei ih

dominantnim silama svojega uma, izbjegavati i uklanjatinegativne emocije.

Um kojim dominiraju pozitivne emocije postaje omiljenim

stanitem stanja uma poznatog kao vjera. Takav um je, po volji,sposoban davati upute podsvijesti, koja ih prima i smjesta

poinje djelovati na nj ihovu izv renju.

Vjerajestanje umakojeje mogueizazvati

autosugestijom

Vjerski su voe tijekom povijesti izmuenom pukusavjetovali da vjeruje u ovo, da vjeruje u ono, da vjeruje u

dogme i tvrdnje, no, nisu rekli kakovjerovati. Nisu istaknuli da

je "vjera stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom".

Jezikom koji e razumjeti svako normalno ljudsko bie,iznijet u sve to je poznato o naelu pomou kojega je mogue

razviti vjeru tamo gdje ona ne postoji.Vjerujte u sebe; vjerujte u Beskonano.

Prije no to zaponemo, podsjetit u vas na sljedee:

Vjera je "vjeni eliksir" koji misaonom poticaju daje ivot,mo i djelotvornost!

Navedenu je reenicu vrijedno proita ti jo jednom, pa ak i

nekoliko puta. Vrijedno ju je proitati glasno!

Vjera je polazna toka stjecanja bogatstva!Vjera je temelj svih "uda" i svih udesnih pojava koje nijemogue objasniti znanstvenim zakonitostima!

Vjera je jedini poznati protuotrov za neuspjeh!

Vjera je element, "kemikalija" koja pomijeana s molitvomomoguava izravnu komunikaciju s Beskonanom Inteligencijom.

Vjera je imbenik koji obinu vibraciju misli, roenu ukonanom umu ovjeka, pretvara u njezinu duhovnu istoznanicu.

53


51/252

Vjera je jedini nain da ovjek zauzda i iskoristi kozmikesile Beskonane Inteligencije.

arolijaautosugestije

Dokaz je jednostavan i lako ga je predoiti. Obavijen jenaelom autosugestije. Usredotoimo se, dakle, na temu

autosugestije te otkrijmo to je ona zapravo i to je pomou nje

mogue ostvariti.

Poznato je da ovjek s vremenom povjeruje u ono to sam

sebi ponavlja, bez obzira na to je li ta tvrdnja istinita ili lana.

ovjek koji sam sebi neprestano ponavlja neku la, na posljetkuje prihvati kao istinu. Svaki je ovjek to to jest zahvaljujuidominantnim mislima kojima doputa da zaokupe njegov um.Misli koje ovjek svjesno polae u svoj um, jaa svojomnaklonou i pomijea s jednom ili vie emocija, stvarajumotivacijske sile koje odreuju i nadziru svaki njegov postupak,

in i djelo!

Slijedi iznimno vana istina:

Misli pomijeane s bilo kojom emocijom stvaraju

"magnetsku " silu koja privlai ostale sline ili srodne misli.

Misao "magnetizirana" emocijom moe se usporediti sasjemenkom koja, poloena u plodno tlo klija, raste i neprestano

se poveava sve dok ne preraste u bezbrojne milijune sjemenkiiste vrste!

Ljudski um neprestano privlai vibracije koje su u skladu sonime to dominira umom. Svaka misao, zamisao, plan ili

namjera koju ovjek odrava u svojem umu, privlai nizsrodnih misli, dodaje te "srodnike" vlastitoj s i l i iraste sve dokne postane dominantan pokreta osobe u ijem se umu

nastanila.

54


52/252

Vratimo se sada polaznoj toki i otkrijmo kako emo

prvotnu sjemenku zamisli, plana ili namjere posaditi u svoj um.

Postupak je vrlo jednostavan: svaku zamisao, plan ili namjeru

mogue je posaditi u um ponavljanjem misli. Zbog toga steupueni napisati izjavu o svojem najvanijem cilju, upamtiti je i

glasno ponavljati iz dana u dan, sve dok te zvune vibracije ne

dopru do vae podsvijesti.

Odluite odbaciti nepoeljne utjecaje iz okoline i dovesti

svoj ivot u red. Razmatrajui svoje mentalne vrline i

nedostatke, mogli biste otkriti da je nedostatak samopouzdanja

vaa najvea slabost. Uz pomo naela autosugestije mogue je

prevladati ovaj nedostatak, a plahost pretvoriti u hrabrost. Tonaelo moete primijeniti jednostavnim ispisivanjem pozitivnih

misaonih poticaja, njihovim pamenjem i ponavljanjem sve dok

ne postanu djelatan dio vaeg podsvjesnog uma.

Formula samopouzdanja

PRVO: Znam da posjedujem sposobnost ostvariti cilj svojeivotne svrhe; zbog toga od sebezahtijevamustrajno,dosljedno djelovanje prema njegovu ostvarenju te

obeaj em da u djelovati na taj nain.

DRUGO: Uviam da e se dominantne misli mojega uma s

vremenom ostvariti u vanjskom, pojavnom djelovanju te se

postupno pretvoriti u materijalnu stvarnost; zbog toga utrideset minuta svakog dana sve svoje misli usredotoiti na

razmiljanje o osobi kakva namjeravam postati te tako u

svojem umu stvoriti jasnu mentalnu predodbu.

TREE: Znam da e putem naela autosugestije svaka

udnja koju ustrajno odravam u svojem umu, na posljetkupronai nain oitovanja kroz neko praktino sredstvo

55


53/252

ostvarenja tog cilja; zbog toga u svakodnevno deset

minuta posvetiti razvoju svojeg samopouzdanja.

ETVRTO: Sastavio sam jasan opis svojegkonkretnog i najvanijeg cilja u ivotu i neu odustati

sve dok ne razvijem dovoljno samopouzdanja za

njegovo ostvarenje.

PETO: Potpuno shvaam da bogatstvo ili poloaj ne mogu

trajati dugo ako se ne temelje na pravednosti; zbog toga se

neu baviti poslovima koji ne koriste svima ukljuenima.Uspjet u privlaei suradnju drugih ljudi i upotrijebiti sile

koje elim. Potaknut u druge da mi slue zbog moje

spremnosti da sluim drugima. Iskorijenit u mrnju,

zavist, ljubomoru, sebinost i cinizam razvijajui ljubav

prema cijelom ovjeanstvu jer znam da mi negativan stav

prema drugima nee donijeti uspjeh. Potaknut u druge da

vjeruju u mene zato to ja vjerujem u njih, jednako kao i u

sebe. Ovu u formulu potpisati svojim imenom, upamtiti jei jednom dnevno glasno je ponavljati s dubokom vjerom da

e postupno utjecati na moje misli i postupke kako bih

postao samopouzdana i uspjena osoba.

U pozadini ove formule nalazi se prirodni zakon kojega jo

nitko nije uspio objasniti. Ime pod kojim prepoznajemo taj

zakon, potpuno je nevano. Vano je da FUNKCIONIRA ukorist i slavu AKO ga konstruktivno primjenimo. Ako ga, s

druge strane, primijenimo destruktivno, posljedica e biti

unitenje. Ova tvrdnja nosi u sebi vrlo vanu istinu: ljudi koji se

preputaju porazu i ive u siromatvu, bijedi i nevolji, svoje

ivotne okolnosti mogu zahvaliti negativnoj primjeni naela

autosugestije. Uzrok je mogue pronai u injenici da svi

misaoni poticaji imaju sklonost oitovati se na pojavnom planu.

56


54/252

Katastrofanegativnog razmiljanja

Podsvjesni um ne razlikuje konstruktivne i destruktivne

misaone poticaje. On radi sa sadrajima kojima ga hranimoputem svojih misaonih poticaja. Podsvijest e ostvariti misao

potaknutu strahom jednako kao i misao potaknutu hrabrou ili

vjerom.

Ba kao to elektrina struja pokree industriju i koristi nam

ako je konstruktivno upotrebljavamo, odnosno oduzima ivot

ako se pogreno upotrijebi, tako e vas i zakon podsvijesti, u

skladu s vaim stupnjem razumijevanja i nainom primjene,

dovesti do spokoja i blagostanja, ili u dolinu bijede, neuspjeha ismrti.

Ispunite li svoj um strahom, sumnjom i nevjerovanjem u

svoju sposobnost da se povezete sa silom Beskonane

Inteligencije i upotrijebite je, zakon autosugestije preuzet e

duh nevjerovanja i upotrijebiti ga kao obrazac prema kojemu e

stvoriti materijalno oitovanje.

Jednako kao to i vjetar nosi jedan brod na istok, a drugi nazapad, zakon autosugestije uzdii e vas ili oboriti u skladu s

poloajem vaihmisaonihjedara.

Zakon autosugestije, pomou kojega se svatko moe uzdii

do postignua koje nadmauje ak i matu, lijepo je opisan u

sljedeim stihovima:

"Smatra li da si poraen, poraen si,

Smatra li da se ne usudi, ne usudi se.

Ako prieljkuje pobijediti, ali smatra da to ne moe,

Zasigurno i nee pobijediti.

Smatra li da e izgubiti, izgubljen si,

Jer posvuda u svijetu opaamo

Da uspjeh proizlazi iz ovjekove volje -

Sve potjee izstanja uma.

57


55/252

Smatra li se nadmaenim, nadmaen si,

Da bi se uzdigao, mora razmiljati visoko,

Morabiti siguran u sebe

Ako eli stii na cilj.

U ivotnim bitkama pobjedu ne odnose uvijek

Najjai i l i najbri,

Prije ili kasnije pobjeuje onaj

KOJI MISLI DA MOE!"

Usredotoite se na naglaene rijei i prodrijet ete u smisaopjesnikove poruke.

Kakavgenijspavauvaemmozgu?

Negdje u vama lei usnula sjemenka uspjeha koja e vas,

ako je probudite i potaknete na djelovanje, ponijeti velikim

visinama kakvima se niste ni nadali.Jednako kao to i vrsni glazbenik moe iz violinskih ica

izmamiti prelijepu melodiju, tako i vi moete probuditi genija

koji spava u vaem mozgu i potaknuti ga da vas ponese u

visine, prema cilju koji elite ostvariti.

Abraham Lincoln doivljavao je neuspjehe u svemu to je

pokuavao sve dok nije preao etrdese tu . Bio je gospodin

Nitko iz Nigdjegrada, sve dok nije doivio iskustvo koje jeprobudilo usnulog genija u njegovu mozgu i srcu te od njega

nainilo povijesnu linost. To je "iskustvo" bilo pomijeano semocijama tuge i ljubavi. Stiglo je kroz Ann Rutledge, jedinu

enu koju je iskreno volio.

Poznato je da je emocija ljubavi bliska stanju uma koje

nazivamo vjerom zbog toga to je ljubav sposobna pretvoriti

misaone poticaje u njihove duhovne istoznanice. Tijekom

58


56/252

istraivanja i analize ivotnih ostvarenja i postignua stotinaiznimnih ljudi, otkrio sam da je u pozadini gotovo svakoguspjeha bio utjecaj enske ljubavi.

Ako su vam potrebni dokazi za mo vjere, prouavajtepostignua mukaraca i ena koji su je primijenil i. Meu njimaprednjai Nazareanin. Temelj kranstva je vjera, bez obzirana to koliko ljudi iskrivili ili koliko pogreno protumailiznaenje te velike sile.

Sutina Kristovih uenja i postignua, koja je moguenazvati i "uda", nije ni vie ni manje nego vjera. Ako "uda"

uistinu postoje, tada se izvode putem stanja uma poznatog kao

vjera!Razmotrimo mo vjere kakvu je iskazao ovjek poznat

cijelom ovjeanstvu, Mahatma Gandhi iz Indije. Svijet je u

tom ovjeku imao zapanjujui primjer moi vjere. Gandhi jeraspolagao veom potencijalnom moi od bilo kojeg ovjekatog doba unato injenici da nije posjedovao nijedno od

priznatih sredstava moi kao to su novac, bojni brodovi,

vojnici i bojna oprema. Gandhi nije imao novca, nije imao dom,nije posjedovao ni odijelo, ali je posjedovao mo. Kako je

doao do te moi?

Stvorio ju je putem razumijevanja naela vjere te putem

svoje sposobnosti da tu vjeru prenese dvjestotini milijuna ljudi.

Gandhi je na zadivljujui nain uspio utjecati na dvjestomilijuna umova i ujediniti ih u jedan jedini um.

Koja bi druga sila osim vjere mogla ostvariti takvo to?

59


57/252

Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo

Budui da u poduzetnitvu i industriji postoji potreba za

vjerom i suradnjom, bit e zanimljivo i korisno analiziratidogaaj koji e vam pomoi razumjeti metodu pomou kojetvorniari i poduzetnici gomilaju velika bogatstva davanjem

prije no to pokuajudobiti.

Dogaaj koji sam odabrao za ilustraciju see u 1900. godinukada je pokrenuta korporacija United States Steel. itajui ovu

priu, imajte na umu te vane injenice i shvatit ete kako suzamislipretvorene u golema bogatstva.

Ako ste jedan od onih koji se esto pitaju kako se zaraujeveliko bogatstvo, odgovor ete pronai upravo u prii okorporaciji United States Steel. Ukoliko imalo sumnjate da se

ovjek moe obogatiti pomou svojih misli, ova e priaodagnati tu sumnju jer je u njoj jasno istaknuta primjena

velikog broja naela opisanih u ovoj knjizi.

Priu o snazi zamisli na dramatian je nain ispriao John

Lowell u New York World Telegramu, s ijim je doputenjemovdje navodimo.

ZGODAN PRIGODNI GOVOR ZAMILIJARDU DOLARA

Kada se 12. prosinca 1900. godine u sveanoj dvorani

Sveuilinog kluba na Petoj aveniji okupilo osamdesetakpripadnika financijske aristokracije da bi odali priznanje

mladiu sa zapada, ni polovica uzvanika nije znala da esvjedoiti najvanijoj epizodi u povijesti amerike industrije.

J. Edward Simmons i Charles Stewart Smith, srca punih

zahvalnosti za velikoduno gostoprimstvo koje im je ukazao

Charles M. Schwab tijekom nedavnog posjeta Pittsburghu,

upriliili su veeru u sklopu koje e u istono bankarsko

60


58/252

drutvo uvesti tog tridesetosmogodinjeg predsjednika eliane.

No, nisu oekivali da e odaziv biti velik. ak su ga i upozorili

da newyorsko visoko drutvo nee biti raspoloeno za preduge

govore te da se, ako ne eli dosaivati Stillmanovima,

Harrimanovima i Vanderbiltima, ogranii na petnaest do

dvadeset minuta ljubaznih besmislica i ostane na tome.

ak je i John Pierpoint Morgan, koji je sjedio zdesna

Schwabu kao veliki dostojanstvenik, odluio nakratko uveliati

skup svojom prisutnou. to se medija i javnosti tie, taj je

dogaaj bio toliko beznaajan da se sljedeeg dana o njemu u

lisku nije moglo proitati ba nita.

I tako su domaini i nji

napoleon hil misli i postani bogat

Documents