Organizator: Udruga Festival suvremenog židovskog filma Zagreb

11. FESTIVAL TOLERANCIJE - JFF ZAGREB3. travnja – 28. svibnja 2017.

Filmski program: 8. – 14. travnja 2017.

NARATIVNI IZVJEŠTAJ

2

Općenito

Festival tolerancije – Festival židovskog filma Zagreb jedinstvena je manifestacija koja, kroz bogati pro-gram koji uključuje filmske projekcije, tematske izložbe, edukacije, diskusije i glazbena događanja, ima za cilj širiti istinu i sjećanje na holokaust te poticati na osvještavanje i usvajanje tolerancije u svakodnevnom životu i vremenu u kojem živimo.

Od svog prvog izdanja 2007. godine, kada je osnovan pod nazivom Festival židovskog filma, bio je i ostao mjesto koje spaja različitu publiku, njeguje različite afinitete i uvjerenja, ali i mjesto na kojem se potiče razmišljanje o dru-gačijim stajalištima, a od 2015. godine, i prakticira otvoreni dijalog o toj i sličnoj problematici. Festival je pokrenut s idejom podizanja svijesti i održavanja

BROJ POSJETITELJA: 14.692

od toga filmski program: 9.827popratni programi: 3.297

program Meeting of styles: 1.568

Organizator: udruga Festival suvremenog židovskog filma Zagreb

Pokrovitelj: Grad Zagreb

www.festivaloftolerance.com

kolektivnog sjećanja na holokaust, koristeći ga kao primjer za prenošenje iskustava iz prošlosti, no, osluškujući potrebe društva, kako kod nas tako i u svijetu, tijekom deset godina festivalski programi su se dotaknuli brojnih drugih različitih tema čije osvještavanje može i treba omogućiti zajedničko bolje sutra. Ukazivalo se i upozoravalo na proble-me rasizma, diskriminacije, ksenofobije, homofobije, govora mržnje, migranata i njihove asimilacije. Festival tolerancije danas je postao globalno zanimljivim te ga nerijetko javnost, kreatori javnog mnijenja, partneri, političari i posjeti-telji nazivaju Festivalom univerzalne tolerancije, čiji je cilj educirati mlade i one malo starije, pokazati da nismo svi isti, ali i da trebamo znati prihvatiti naše razlike, otvoreno razgovarati o njima i na taj način ostvariti uspješan suživot.

Toj tvrdnji svjedoči i veliki interes iz drugih država za organizacijom Festivala. Osim u Hrvatskoj, Festival je do danas održan u još pet država regije, Austriji, Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, privukavši gotovo 115.000 posjetitelja i sudionika na programima. Danas je po minutaži filmskog programa Festival tolerancije među vodećim manifestacijama u Republici Hrvatskoj, a filmski kritičar Jutarnjeg lista, gosp. Nenad Polimac naziva ga “jednom od najvažnijih do-maćih filmskih smotri”.

Jedanaesto izdanje Festivala toleran-cije, koje se pod vodstvom dvostrukog oskarovca Branka Lustiga i direktorice Festivala Nataše Popović održalo od 8. do 14. travnja 2017. godine u Zagrebu,

3

publici je ponudilo (uz svega nekoliko iznimaka) hrvatske filmske premijere te jednu svjetsku premijeru, a otvorenje filmskog programa 8. travnja u kinu Eu-ropa pripalo je njemačkom filmu “Gol među vukovima” , zasnovanom na isto-imenom romanu Bruna Apitza iz 1958. Režiju potpisuje višestruko nagrađivani njemački režiser Philipp Kadelbach.

3. travnja 2017. godine u sklopu Festivala, u Muzeju za umjetnost i obrt, otvorena je izložba suvremenog austrijskog umjetnika Arika Brauera pod nazivom “Iz generacije u generaciju: nova Haggada Arika Brauera”, koja je zagre-bačkoj publici donijela nov i produbljen pogled na ključne događaje židovske povijesti kao što je proljetni blagdan Pe-sah čiji početak obilježava Seder večer.

Tada Židovi diljem svijeta čitaju priču o oslobođenju Židova od ropstva i izlasku iz Egipta. Priče se čitaju iz prekrasno ilu-strirane knjige Haggade šel Pessah, ovog puta s novim ilustracijama austrijskog umjetnika. Otvorenju je prisustvovala direktorica Židovskoj muzeja u Beču, dr. Danielle Spera, kao i direktorica Au-strijskog kulturnog foruma Zagreb, gđa. Suzanne Ranetzky, u suradnji s kojima je izložba i organizirana. Izložba je bila otvorena do 16. travnja 2017.

Okosnica 11. Festivala tolerancije bila su aktualna društvena događa-nja, koja sve više otkrivaju pojedine socio-kulturne antagonizme koji stavljaju dodatni naglasak na potrebu za progovaranjem o nepravdama te inzistiranjem na dijalogu o svim bitnim i aktualnim pitanjima i suradnji čitave zajednice u borbi protiv diskriminacije. Otvarajući prostor javnog dijaloga koji je u praksi usmjeren na društve-no angažirane teme, uključivanjem stručnjaka iz različitih disciplina, poput sociologa, filozofa, političara i filmskih kritičara, na diskusije koje se vezuju uz teme filmova, s ciljem razvijanja demo-kratskih vrijednosti društva i pojedinca te razvoja kulture dijaloga u javnom prostoru, Festival privlači publiku koja je mnogo šira od striktno filmske.

U sklopu ovogodišnjeg Festivala, prikazana su ukupno 72 filma svjetske produkcije iz kategorije igranih, doku-mentarnih i kratkih filmova, ukupnog

Karl Markovics, proslavljeni austrijski glumac i redatelj

Svečano otvorenje izložbe “Iz generacije u generaciju: nova Hagada Arika Brauera”, MUO, 3.4.2017.

4

trajanja više od 4.800 minuta. Sadržaj filmskog programa pomno je izabrao jedan od najuglednijih svjetskih filmskih autoriteta i preživjeli holokausta Branko Lustig. Filmovi koji su sačinjavali pro-gram nose snažnu i jasnu poruku, kao i brojne renomirane svjetske nagrade pa su tako u sklopu Festivala prikazani dobitnici nagrada na Berlinaleu, Tribeci, Cannesu i Sundanceu, kao i pet filmova nominiranih za nagradu Oscar.

Publici se nakon projekcija omogući-la privilegija (“Q&A”; Pitanja i odgovori) u vidu susreta s istaknutim filmaši-ma, koji redovito osvajaju simpatije i postaju tradicija festivala. Iz činjenice da je filmove publika ocjenjivala visokim prosječnim ocjenama, vrlo često višim od 4,5 (raspon ocjena je od 1 do 5), vidljivo je da programski sadržaji ne podliježu kvantiteti, već održavaju visoko postavljenu ljestvicu i sustavno ju iz godine u godinu podižu.

Za Edukacijska jutra, inovativni program poučavanja mladih naraštaja o holokaustu i prihvaćanju različitosti putem filma, svjedočanstava preživjelih i predavanja stručnjaka, koja su prvi put uvedena 2009. godine, nakon 74 odr-žana programa u šest različitih država danas slobodno možemo reći da su postala pravi brend, program prepo-znatljiv sam za sebe i segment Festivala čijim je provođenjem došlo do vidljivog pomaka u društvu. Edukacijska jutra postala su neizostavan dio školske godine za brojne obrazovne institucije, često su uključena u službene kurikulu-me pojedinih škola, od strane Ministar-stva znanosti i obrazovanja preporučen su vrijedan izvor informacija za učenike

te inspiracija profesorima za uvođenje sličnih programa u vlastite razrede.

Brojkom od 21.500 mladih koji su prisustvovali dosadašnjim programima može se pohvaliti malo koja institu-cija u regiji koja se bavi edukacijom o holokaustu. Kroz Edukacijska jutra, izgrađena je široka mreža obrazovnih institucija, udruga, jedinica lokalne samouprave i medija, zahvaljujući kojoj mladi danas shvaćaju koliko opasnosti proizlazi iz isključivog načina razmišlja-nja i nepoštivanja drugačijeg.

U sklopu 11. Festivala tolerancije održana su dva Edukacijska jutra.

Uz navedeni filmski program i Edukacijska jutra, 11. Festival tolerancije Zagreb ponudio je posjetiteljima šest diskusija (sedma, na temu negiranja Holokausta, je odgođena zbog nemo-gućnosti pronalaska sugovornika, od-nosno činjenice da je hrvatsko društvo još uvijek zatvoreno za otvoreni dijalog na tu temu), tri okrugla stola, dvije izložbe, četiri glazbena programa, pred-stavljanje knjiga Prima Levija, stručno predavanje o litvanskoj kinematografiji te predstavljanje Human Rights Film Festivala Barcelona-New York-Paris u sklopu Festival Marketa.

Svi programi bili su besplatni za javnost.

Otvorenje Festivala okupilo je niz istaknutih osoba domaće političke i javne scene, od zagrebačkog grado-načelnika Milana Bandića; Krešimira Partla, državnog tajnika pri Ministarstvu

Martina Bienenfeld, direktorica TZ Zagreb, Mirjana Lustig, Branko Lustig, predsjednik Festivala tolerancije i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba

5

kulture Republike Hrvatske; dipl.ing.mr.sc. Ivice Lovrića, pročelnika Grad-skog ureda za obrazovanje, kulturu i sport; prof. Tedija Lušetića, zamjenika pročelnika Gradskog ureda za obra-zovanje, kulturu i sport; dipl.iur. Mile Jelavić, zamjenice pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport; Renate Margaretić Urlić, savjetnice Predsjednice Republike za društvene djelatnosti; Kazimira Bačića, glavnog ravnatelja HRT-a; Nj. E. g. Andreasa Wiedenhoffa, izvanrednog i opunomo-ćenog veleposlanika Republike Austrije u Republici Hrvatskoj; Nj.E. g. Thomasa Eberharda Schultzea, izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvat-skoj; Nj. E. g. Adriana Chiodija Cianfa-ranija, izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Talijanske Republike u Republici Hrvatskoj i drugih.

Vizualni identitet Festivala potpisuje svjetski priznati dizajner Mirko Ilić. Vizu-alni identitet osvojio je brojne svjetske nagrade, što je također doprinijelo pro-mociji Festivala u Hrvatskoj, ali i znatno šire, od SAD-a pa čak sve do Kine.

Svečano otvorenje vodila je Tamara Garbajs, a veliki interes za festival-skim programima primijećen je kod diplomatskog zbora, hrvatskih udruga i drugih nevladinih organizacija te među-vladinih organizacija poput UNHCR-a, koji su bili ne samo redoviti posjetitelji, već i aktivni sudionici na programima, prenoseći svoja iskustva uz primjere dobre prakse.

Već tradicionalan pokrovitelj Festi-vala tolerancije Zagreb je Grad Zagreb, a podršku su pružili i drugi brojni du-gogodišnji partneri, od veleposlanstava, preko kulturnih instituta i ministarstava, pa do gospodarskih subjekata i medij-skih sponzora. Festival je prepoznat i kao jedan od najvažnijih projekata u sklopu programa “Godina kulture 2017. Hrvatska – Austrija”.

Zahvaljujemo svim partnerima što su svojim doprinosom omogućili reali-zaciju Festivala i potpomogli promica-nju tolerancije.

Iznimna vrijednost ovog projekta brojni su volonteri, točnije njih 60, u rasponu godina od 14 do 84, koji su svojim profesijama, znanjem, energi-jom i entuzijazmom znatno doprinijeli uspješnoj pripremi i realizaciji Festivala. Dio volontera pomaže u obavljanju uredskih poslova tijekom čitave godine, dok se najveći broj njih uključuje tri tjedna uoči održavanja programa te sudjeluje u provedbi svih segmenata Festivala. Posebno vrijedi istaknuti da su upravo u svojstvu volontera već dugi niz godina na projekt uključeni Branko Lustig, kao glavni selektor filmskog programa i predavač te Mirko Ilić, kao predavač, tvorac vizualnog identiteta i fundraiser, kao i još niz istaknutih po-jedinaca i tvrtki iz javnog života, poput Tamare Garbajs te agencije Red Point. Ukupan broj volonterskih sati ostvare-nih na projektu premašuje brojku od 1300.

Uoči svečanog otvorenja 11. Festivala tolerancije

6

U tjedan dana, na besplatnim pro-jekcijama u zagrebačkim kinima Europa i Tuškanac te u KIC-u, u sklopu Festivala prikazana su 72 filma, od čega je filmski program činio 21 naslov iz kategorije cjelovečernjeg igranog filma (što je najveći broj prikazan na nekom izdanju Festivala), 29 iz kategorije dokumen-tarnog filma te 22 naslova iz kategorije kratkometražnog filma. Filmovi temat-ski ne podsjećaju samo na holokaust, već i na sve društvene pojave koje bi trebale potaknuti na razmišljanje o tole-ranciji i uvažavanju različitosti. Predstav-ljeni su filmovi koji nose snažne poruke i inspiriraju na promjene, na akcije i reakcije, koji upozoravaju na diskrimi-naciju i uče toleranciji, filmove uz koje, na kraju, možemo postati bolji ljudi. Ukupan broj posjetitelja na filmskim programima bio je 9827.

Festival je, već po tradiciji, otvoren u kinu Europa i to projekcijom igranog filma Gol među vukovima, njemačkog redatelja Philippa Kadelbacha. Riječ je o adaptaciji kultnog filma iz osamdesetih te filmskoj reinterpretaciji istoimenog romana Bruna Apitza iz 1958., koji je postao simbolom antifašističkog pokre-ta otpora u Istočnoj Njemačkoj. Film je nominiran za dvije nagrade Emmy te je dobio Njemačku televizijsku nagradu za najbolji film. Film prati skupinu zatvorenika iz koncentracijskog logora Buchenwald koji pronalaze malenog dječaka skrivenog u kovčegu novopri-došlog zatvorenika. Znaju da će dijete zasigurno umrijeti ako se ne pobrinu o njemu i sakriju ga od SS-ovaca. Oni riskiraju svoje živote kako bi djelovali unutar sićušnih granica koje imaju za donošenje odluka, čineći to u nadi da

Filmski program

Claire Ferguson, redateljica koja je radila na filmovima “Oči širom zatvorene” i “Strah i

trepet u Las Vegasu” i producent Lion Roberts predstavili su vrlo emotivan

film “Odredište nepoznato”.Prizor iz filma "Gol među vukovima"

s kojim je otvoren 11. Festival tolerancije

7

će njihovo zatočeništvo u tom paklu na zemlji dobiti neki smisao te tražeći nadu za budućnost kroz osiguranje golog opstanka djeteta.

Zagrebačkoj su publici premi-jerno prikazani brojni filmovi koji su u posljednjih godinu dana dobili prestižne nagrade te bili prikazani na najznačajnijim svjetskim festivalima. Tako su se na programu našli dobitni-ci nagrada na Tribeca Film Festivalu, poput Kralja Jacka, američkog igranog filma o adolescentu Jacku i problemima s kojima se nosi; Berlin International Film Festivalu, poput Tko će me sad voljeti?, izraelsko-britanskog igranog filma o HIV pozitivnom gay muškarcu iz Londona, pjevača u Londonskom gay zboru, koji žudi za ljubavi svoje obitelji, koja se bori s vlastitim strahovima i predrasudama; Sundance Film Festivala, poput Nemira, britansko-američkog dokumentarca o Jennifer i njezinom suprugu Omaru, tek vjenčanome bračnom paru koji pokušava naučiti živjeti s njezinim sindromom kroničnog umora te o njihovom povezivanju s drugim pacijentima iz čitavog svijeta;

Venice Film Festivala, poput Laponske krvi, švedsko-norveško-danskog igranog filma o rasizmu i rasnim biološkim istraživanjima na Laponcima 1930-ih godina; ili Cannes Film Festivala, poput (M)učenika, ruskog igranog filma o ma-nipuliranju te odnosu religije i školstva; kao i dobitnik nagrade César, iznimni francusko-njemački igrani film Frantz snimljen većinom u crno-bijeloj boji, ljubavna priča smještena u razdoblje nakon Prvog svjetskog rata.

Na Festivalu je prikazano i čak pet filmova ove godine nominiranih za nagradu Oscar: Zemlja mina (u katego-riji za najbolji film na stranom jeziku), Ja nisam tvoj crnac (za dugometražni dokumentarni film), Joeova violina (za kratkometražni dokumentarni), Nepri-jatelji iznutra (za kratkometražni igrani film) te Slijepa Vaysha (za kratkome-tražni animirani film).

Svega 6 filmova nije imalo premijer-no prikazivanje u Hrvatskoj, dok su na Festivalu prikazane i neke svjetske pre-mijere, poput hrvatskog dokumentar-nog filma Ostati čovjek, u režiji Ljiljane

Prizor iz filma “Tko će me sad voljeti?”

8

Mandić, o sudbinama hrvatskih Židova tijekom Drugog svjetskog rata, koji je premijerno prikazan posljednjeg dana Festivala u kinu Tuškanac. Premijeru su svojim dolaskom uveličale redateljica, gđa. Mandić, te gđa. Jasminka Domaš, scenaristica filma.

Komunikaciju zagrebačke publike s redateljima i protagonistima filmova nastavili smo provoditi kroz koncept pi-tanja i odgovora (Q&A). Svakako vrijedi istaknuti oskarovca, redatelja i produ-centa filma Sveto, nakon čijeg je prika-zivanja, uz sudjelovanje gosp. Lennona, upriličena diskusija na temu Što religija znači čovjeku? U vrijeme kad svjet-skim naslovnicama dominira vjerska

netrpeljivost, ovaj film istražuje vjeru kao primarno ljudsko iskustvo kojem se ljudi okreću kako bi, uz pomoć obreda i molitve lakše živjeli i svladali privatne krize. U snimanju ovog filma koji uranja gledatelja u svakodnevicu vjerske i duhovne prakse, sudjelovalo je preko 40 filmskih timova širom svijeta. “Film je bio eksperiment, ali i prilika da saku-pimo globalno znanje i kulturu u jednu cjelinu. Režirao sam ga iz svoje fotelje u New Yorku jer sam želio vidjeti mogu li svi suradnici raditi zajedno na raznim stranama svijeta i napraviti dokumenta-rac koji ima svoj početak, sredinu i kraj”, izjavio je Thomas Lennon. Najpoznatiji po dokumentarnim filmovima koji se prikazuju na najvećim svjetskim

filmskim festivalima poput Sundancea, Lennon je također surađivao na pro-jektima američkih televizija PBS i ABC, a osvojio je i dvije duPont-Columbia nagrade, dvije George Foster Peabody nagrade te dva Emmyja. Uz Ruby Yang jedan je od osnivača projekta China AIDS Media, čije je revolucionarne poruke o podizanju svjesnosti o AIDS-u vidjelo više od 900 milijuna ljudi na kineskoj televiziji i na internetu.

Odredište nepoznato, dokumentar-ni film koji spajajući intimna svjedo-čanstva i duboko uranjajući u arhive, donosi priče 12 preživjelih stradalnika holokausta, osobno su festivalskoj publici predstavili redateljica Claire Fer-guson i producent Llion Roberts. Claire Ferguson u karijeri se može pohvaliti radom kao montažerka sa znamenitim redateljima, poput Stanleyja Kubricka, a na Festivalu je odgovarala na brojna pitanja publike, prvenstveno objašnja-vajući ulogu glazbe u dokumentarnim filmovima.

Drugog dana Festivala, svoj je film Jasenovački memento publici predsta-vio redatelj Bogdan Žižić, svojedobno dobitnik Zlatne arene na Pula Film Festivalu. “Festival tolerancije iznimno

Redatelj Marek Tomasz Pawlowski i producentica Małgorzata Walczak predstavljaju svoj film "Dodir anđela"

Prizor iz filma “Ostati čovjek”

Paul Holden, voditelj istraživačkog tima projekta "Svijet sjenki" Prizor iz filma "Ja nisam tvoj crnac"

9

je važan, osobito u ovim danima kada je fašizam ponovo aktualan i kada se negiraju njegove posljedice. Svih ovih 25 godina događaji poput onih u Jase-novcu pokušavaju se sakriti što je više moguće, gurnuti pod tepih. U školskim udžbenicima se o tome ne piše, djecu se tome ne uči. I to je jedan od razloga što nakon 50 godina ponovo govorim o ovoj temi i želim naučiti djecu o zlo-činima u Jasenovcu. Ovaj film je prepun činjenica o tim zločinima”, istaknuo je.

Program retrospektive europskih au-tora, uveden 2015. godine gostovanjem Istvána Szabe, nastavljen je ove godine prikazivanjem probranih filmova pro-slavljenog austrijskog glumca i redatelja Karla Markovicsa, dobitnika Srca Sara-jeva, koji je, među ostalim, glumio i u filmovima Grand Budapest Hotel reda-telja Wesa Andersona te The Counter-feiters u režiji Stefana Ruzowitzkog, koji je 2007. dobio Oscara za najbolji film na stranom jeziku. U sklopu retros-pektive, prikazani su filmovi Disanje i Supersvijet, koje je Markovics režirao, kao i Magla u kolovozu, u kojem je

glumio. Nakon sva tri filma, održane su Q&A sesije, koje su privukle veliku pažnju javnosti. Posebno je zanimljiv razgovor s publikom održan nakon Magle u kolovozu, njemačkog igranog filma utemeljenog na istinitoj priči o Ernstu Lossi, dječaku smještenom u ustanovi za mentalno oboljele, koji po-kuša izbjeći program eutanazije koji su provodili nacisti. Markovics je istaknuo kako su nacisti eutanaziju doveli do zastrašujućih razmjera: “Politika koju su provodili nacisti bila je generalna proba za holokaust. Nacisti su željeli vidjeti koliko daleko mogu ići šireći svoju propagandu i hoće li ju i do koje mjere društvo prihvatiti. To su isprobavali na mentalno hendikepiranima, na slabima i na djeci.”

Osim spomenutih gostiju, svoje su filmove na Festivalu predstavili i Peter Entell (Poput rose na suncu), Paul Holden (Svijet sjenki), Marek Tomasz Pawlowski i Małgorzata Walczak (Dodir anđela) te Elton Baxhaku i Eriona Çami (Selita). Iznimno zanimljivu temati-ku političkih zatvorenica u Istočnoj Njemačkoj nakon projekcije filma Jedan dan je kao jedna godina gledateljima su dodatno približile Anna von Armin iz Savezne zaklade za preispitivanje diktature Partije socijalističkog jedinstva Njemačke te Barbara Große, i sama bivša zatvorenica ženskog zatvora Hoheneck.

Sa zadovoljstvom možemo reći da je publika u velikoj većini ostajala na Q&A segmentu s filmašima nakon projek-cija te za njih imala brojna pitanja. Uz zanimljive filmove i goste, vjerujemo da smo i mi kao organizatori pridoni-jeli razvoju novih navika zagrebačke filmske publike budući da gledateljima još prije svega nekoliko godina nije bilo blisko ostajanje na razgovorima nakon projekcija.

Kao i svake godine, publika je putem glasačkih listića imala mogućnost ocijeniti svaki odgledani film. Najvećom prosječnom ocjenom u kategoriji igra-nog filma nagrađeni su gore spomenuti Magla u kolovozu, s ocjenom 4,89; Zemlja mina, danski kandidat za nagra-du Oscar u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku, koji je dobio 26 nagrada po festivalima širom svijeta, snimljen prema istinitim događajima o skupini

vlč.mr.sc. Borna Puškarić, dr. Daniel Wildmann te Thomas Lennon nakon diskusije "Što religija znači čovjeku?"

10

njemačkih ratnih zarobljenika koji su na kraju Drugog svjetskog rata prisiljeni očistiti dansku obalu od nagaznih mina (4,82); te Ostati uz njega, australske produkcije, izuzetna istinita ljubavna priča o dvojici australskih mladića i njihovoj ljubavi koja je prkosila svim iskušenjima tijekom 15 godina.

Kao najbolje ostvarenje u kategoriji dokumentarnog filma, publika je sa savršenom prosječnom ocjenom 5,0 izdvojila iznimni američki film Ja nisam tvoj crnac, koji je dobio 17 nagrada na raznim prestižnim festivalima diljem svijeta, a koji se nadovezuje na nikad završenu knjigu Jamesa Baldwina i prikazuje borbu za prava Afroamerika-naca. S prosječnom ocjenom od 4,94 slijedi ga već spomenuti Nemir, dok je treće mjesto, s ocjenom 4,88, zauzeo Svijet sjenki, američko-belgijsko-dan-ski uradak nastao na temelju svjetski priznate istoimene knjige Andrewa Feinsteina, koji otkriva kako međunarod-na trgovina oružjem – uz sudjelovanje vlade i obavještajnih službi, istražnih i

tužiteljskih organa, proizvođača oružja, trgovaca i agenata – potiče korupciju, određuje ekonomske i vanjske politike i potkopava demokraciju. U kategoriji kratkometražnog filma, najbolje pro-sječne ocjene dobili su Piletina (4,91) i Neprijatelji iznutra (4,83).

Video performans “Pozdrav”

Mala dvorana kina Tuškanac, 13. travnja od 16:00 do 23:00 sata

Kao poseban program, ove je godine u maloj dvorani kina Tuškanac 13. trav-nja od 16:00 do 23:00 sata kontinuirano uzastopno prikazivan video performans Pozdrav, autorica Vesne Mačković i Ane Opalić. Pozdrav je posveta Sisku, gradu u kojem je Vesna Mačković pro-vela 13 godina svoga života, i njegovoj sudbini. Ovim video performanceom, Vesna Mačković “imaginarno se vraća u Sisak” te se “pokušava suočiti s gradom i osobnom prošlošću nakon godina izbivanja”. Gospođa Mačković osobno je prisustvovala programu.

Q&A s Peterom Entellom, redateljem filma "Poput rose na suncu"

Bogdan Žižić, redatelj filma "Jasenovački memento"

Prizor iz video performansa "Pozdrav"

11

Edukacijska su jutra, kao program poučavanja mladih o holokaustu, prvi puta organizirana 2009. godine u sklopu 3. Festivala židovskog filma i od tada je na njima sudjelovalo više od 21.500 učenika i studenata. Program je do sada realiziran 74 puta, i to u 15 različitih hrvatskih gradova, kao i u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Austriji. Budući da suvremeno društvo karakte-rizira opasnost od mogućnosti pojava i jačanja radikalnih uvjerenja i pokreta za kojima se mlađa populacija često nepromišljeno povodi, ključno je kod mladih razvijati svijest i kontinuirano ih obrazovati o takvim temama. Razvijanje stavova na temelju znanja i empatije kao vrijednosti koje se nikada ne smiju zaboraviti prva je premisa programa Edukacijskih jutra.

Educiranje mladih o holokaustu postala je jedna od glavnih zadaća Fe-stivala tolerancije. Informiranje mladih

o ideologijama isključivog načina razmi-šljanja koje su dovele do strašnih poslje-dica po cijeli svijet, danas, sedamdeset godina kasnije, postaje još važnije kako holokaust ne bi mlađim i dolazećim generacijama postao samo fikcija. Kroz diskusiju i razmjenu mišljenja, učenici mogu uvidjeti značaj tolerancije te kako upravo njezin nedostatak te ravnoduš-nost prema patnjama drugih dovode do nesagledivih posljedica kakvo si društvo više nikada ne smije dozvoliti.

U sklopu Festivala, organizirana su dva Edukacijska jutra.

Prvo Edukacijsko jutro

Svjedočanstvo preživjelog Branko Lustig

Već devetu godinu za redom, u sklo-pu Festivala Branko Lustig je iznio uče-nicima svoje svjedočanstvo iz razdoblja holokausta. Program pod nazivom

Branko Lustig, svjedočanstvo preživjelog holokausta

Edukacijska jutra

Ulla Bergström, izvršna direktorica DocPoint Helsinki film festivala

Učenici na Edukacijskom jutru 10.4.

12

“Svjedočanstvo preživjelog” održan je 10. travnja u kinu Europa.

Program je započeo prikazivanjem Fannynog putovanja, višestruko nagra-đivanog filma za mlade zasnovanog na istinitoj priči o jedanaestero maloljet-nika židovskog podrijetla koji 1943. godine bježe iz okupirane Francuske prema Švicarskoj.

Nakon filma, nadovezujući se na njega, svoje je vlastito svjedočanstvo iz razdoblja holokausta iznio Branko Lustig, producent i dvostruki dobitnik nagrade Oscar, koji je kao dječak proveo dvije godine u zloglasnim koncentracijskim logorima.

Branko Lustig prisutnima je u jedno-satnom izlaganju ispričao svoj životni put, opisao događaje iz Auschwitza i Bergen-Belsena kojima je osobno svjedo-čio, ukazao na postojanje brojnih logora i na području NDH te pozvao nove naraštaje da žive u toleranciji i uvažava-nju različitosti.

“Dok smo slušali Branka Lustiga neke stvari koje nam je rekao su bile to-liko strašne i nehumane da su se činile nestvarnim. Shvatila sam koliko toga nisam znala o holokaustu i smatram da to ne smije biti zaboravljeno i da svatko mora čuti cijelu istinu”, izjavila je nakon programa Marija Kos, učenica osmog razreda OŠ Jurja Habdelića iz Velike Gorice.

Program je bio predviđen za dobnu skupinu od 13 do 15 godina, a na projekciji i predavanju sudjelovalo je 600 učenika i profesora iz 11 osnovnih škola i 8 srednjih škola iz Zagreba, Vukovara, Petrinje i Velike Gorice, kao i štićenici Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj te mali polaznici Dječjeg vrtića “Pčelice”.

Zbog iznimnog interesa, a ograni-čenog kapaciteta dvorane, prijave su zatvorene već nakon jedanaest dana od slanja obavijesti školama, tako da četiri škole koje su se naknadno željele prijaviti za sudjelovanje nažalost nisu mogle dobiti svoja mjesta.

Drugo edukacijsko jutro

Željena tijela: arijevski ideal muškosti - dr. Daniel Wildmann

Drugo Edukacijsko jutro, namijenjeno učenicima drugih, trećih i četvrtih razre-da srednjih škola te studentima, održano je 12. travnja u kinu Tuškanac. Predavač je bio dr. Daniel Wildmann, cijenjeni njemački povjesničar i filmski stručnjak. Dr. Wildmann je direktor Leo Baeck Instituta iz Londona i viši predavač na odsjeku Povijesti Queen Mary Sveučilišta u Londonu. Područja njegova istraži-vanja su moderna njemačko-židovska povijest, povijest Trećeg Reicha, povijest tijela, povijest muškosti te film, antisemi-tizam i emocije.

U ovom predavanju, dr. Wildmann se fokusirao na vizualni jezik filma Olympia,

Edukacijsko jutro s dr. Danielom Wildmannom u kinu Tuškanac

13

dokumentarnog filma o Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine autorice Leni Riefenstahl, jedne od najpoznatijih redateljica nacističke Njemačke poznate po svojim propagandnim filmovima snimljenim za potrebe režima. Dr. Wildmann analizirao način na koji je Reifenstahlova prikazala arijevsku muškost te pokazao koju su ulogu u tome igrali antisemitizam i vrlo specifična interpretacija grčke mitolo-gije. Ujedno, predavanje je “rasvijetlilo” utjecaj buržujske kulture na ideologiju nacionalsocijalista, odnosno devasti-rajuću kombinaciju buržujske kulture i ideologije s kojom su 1930-ih godina bili suočeni njemački Židovi.

Na kraju predavanja, u sklopu kojeg je prikazan i prolog navedenog filma Olympia, učenici su imali brojna pitanja za predavača. Zanimale su ih informaci-je o drugim filmovima Leni Reifenstahl,

političko-povijesnom kontekstu Olim-pijskih igara u Berlinu, kao i predavače-vo mišljenje o postojanju propagande u današnje vrijeme usmjerene protiv pojedinih društvenih skupina.

Edukacijsko jutro s dr. Wildmannom bilo je do danas najposjećeniji program Festivala tolerancije u kinu Tuškanac – na programu je sudjelovalo 300 mladih, koji su organizirano došli iz 6 srednjih škola s područja Zagreba i Zaprešića te dva fakulteta, uključujući, već po tradi-ciji, i 50 kadeta Policijske akademije.

Program Edukacijskih jutara i ove je godine po tradiciji dobio preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Agencije za odgoj i obrazovanje.

Programi su sufinancirani sredstvima Grada Zagreba te Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Kadeti Policijske akademije redovito sudjeluju na Edukacijskim jutrima

14

Novi život, nova budućnost

Okrugli stol “Novi život, nova buduć-nost” održan je 12. 4. u kinu Tuškanac poslije prikazivanja filma Nakon proljeća koji donosi priču o sirijskoj izbjegličkoj krizi. Film prati dvije izbjegličke obitelji u tranziciji i pomoćne radnike koji održavaju kamp i donosi gledateljima uvid u život u Zaatariju, najvećem kam-pu za sirijske izbjeglice smještenom u Jordanu. Okrugli stol otvorio je pitanja o tome je li je moguće započeti život u novoj zemlji, je li moguća budućnost u nepoznatoj zajednici, na koji način se suočiti s novim izazovima na mjestu koje nikad nije trebalo postati stalno boravište? Između ostalog sugovornici su se osvrnuli na posljedice izbjegličke krize u Europi i svijetu, kao i na trenut-nu situaciju u Hrvatskoj.

Hrvatska ima dva prihvatna centra za tražitelje azila; Vlada namjerava poboljšati smještajne kapacitete kako bi se osigurala dostupnost adekvat-nog prostora za smještaj. Izbjeglice i migranti koji dolaze nepravilnim prelaskom granice su u opasnosti da budu odbijeni na granici i da ih iskoriste krijumčari i trgovci. Nacionalni sustavi za zaštitu djece nemaju dovoljno kapa-citeta za rješavanje potreba djece bez pratnje i djece odvojene od roditelja te su primjetna kašnjenja u imenovanju posebnih skrbnika i nedostatak tumača za manje poznatije jezike. Djeca su smještena u ustanovama socijalne skrbi koje ne odgovaraju njihovim potreba-ma. Osim toga, službenici za socijalnu skrb često nisu upoznati sa specifičnim kulturnim sredinama te djece, što se

odražava na pružanje usluga i pomoći. Pravno i psiho-socijalno savjetova-nje za izbjeglice i migrante treba biti prioritet, uzimajući u obzir posebne izazove (traumu i iscrpljenost, depresije uzrokovane produženim boravkom u prihvatnim centrima) s kojima se suo-čavaju osobe koje skrbe o njima. Inte-gracija izbjeglica i migranata će također predstavljati izazov, posebno u pogledu stjecanja potrebnih jezičnih vještina i djelotvornog pristupa obrazovanju i zapošljavanju. 

Sudionici okruglog stola bili su Mirjana Vergaš iz UNHCR-a, Milena Zajović iz inicijative Are You Syrious?, Hrvoje Maleković, klinički psiholog i međunarodni konzultant, dr. Stjepan Šterc, demograf PMF i Ilija Jandrić, voditelj N1 televizije.

Okrugli stol “Redakcije pod paljbom –

nasilje prema novinarima i govor mržnje u medijima”

održan je 10. 4. u Kulturno informa-tivnom centru (KIC). Za temu je imao izloženost novinara i novinarki pritis-cima, prijetnjama i nasilju te huškanju uperenog ka medijima i novinarima u javnom sektoru te drugim medijima. Razgovorom na ovom okruglom stolu pokušalo se skrenuti pozornost na izloženost novinara ne samo cenzuri i zastrašivanju, već i većim te širim druš-tvenim pritiscima kako bi njihov rad bio podređen stvaranju i prenošenju ‘ispravnih’ informacija i priča. Kao dio

Okrugli stolovi

Psiholog Hrvoje Maleković sudionik na okruglom stolu “Novi život, nova budućnost”

organiziran s UNHCR Hrvatska.

15

ove velike teme se nametnulo pitanje pritiska na novinare i neovisno novi-narstvo kao takvo, te možemo li danas govoriti o istraživačkom novinarstvu.

U ovom razgovoru sudjelovali su predstavnici organizacija koje u svojem radu tematiziraju ulogu i položaj medija i demokratske političke kulture kao što su poznati istraživački novinar Hrvoje Appelt, novinarka i urednica neovi-snog portala H-alter Ana Kuzmanić, Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Dražen Hoffman iz GONG-a i direktor Human Rights Film festivala Barcelona Toni Navarro, a okrugli stol je moderirao Robert Tomić Zuber.

Rober Zuber, moderator okruglog stola i sam nekadašnji novinar istaknuo je kako je od recesije do danas bez posla ostalo više od 600 njegovih kolega u

Hrvatskoj. Zaključak je i kako gotovo nema novinara koji se bave istraživačkim novinarstvom, a mlade generacije ne poznaju pravila struke te se podliježe pritiscima oglašivača. Novinarstvo se danas svodi na prepisivanje i prevođenje te brojanje klikova, dok onaj mali broj neovisnih medija uglavnom jedva pre-življava. Velika je odgovornost na struci koja treba educirati javnost o značenju provjerene informacije.

Mladi i (ne)tolerancija – nasilje i diskriminacija

u školskim klupama i kako ih prevladati

Okrugli stol pod nazivom “Mladi i (ne)tolerancija – nasilje i diskriminacija u školskim klupama i kako ih prevladati” održan je 12. travnja u 19:00 sati u KIC-u. Razgovor su vodili, kao moderatorica,

Martina Horvat iz organizacije GONG te njezini sugovornici Domagoj Morić iz Foruma za slobodu odgoja, Marko Kovačić iz Instituta za društvena istra-živanja u Zagrebu, Luka Rinčić, voditelj obrazovnog programa u udruzi Festival suvremenog židovskog filma Zagreb i Ivan Novosel iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Tema navedenog okruglog stola rasprostranjenost je diskriminacije i diskriminatorno motiviranog nasilja među mladima i kako se tom problemu pristupa u Hrvatskoj te kako se s njime nosi društvo. U Hrvatskoj se primarno taj problem očitije u školama koje bi mogle, a neke to i čine, kroz građanski odgoj, no i druge oblike aktivnosti s mladima, kontinuirano prenositi i pou-čavati vrijednosti tolerancije i uvažavanja različitosti.

Toni Navaro, direktor Human Rights Film Festivala Barcelona-New York-Paris

Okrugli stol “Novi život, nova budućnost” organiziran je u suradnji s UNHCR-om. Sudionici su bili dr. Stjepan Šterc, demograf PMF; Hrvoje Maleković, klinički psiholog i

međunarodni konzultant; Mirjana Vergaš iz UNHCR-a; Milena Zajović iz inicijative Are You Syrious?; moderator Ilija Jandrić, voditelj N1 televizije.

16

Ovaj okrugli stol dijelom se nadove-zao na teme prošlogodišnjeg okruglog stola pod nazivom “Mladi - naša snaga: kako djeca i mladi razvijaju interkultu-ralni dijalog”, a obradila su se pitanja zabrinjavajućih statistika o netoleranciji među mladima, posebno prema pripad-nicima drugih nacionalnosti ili religija; uloge institucionalnog školskog sustava u obrazovanju, ali i odgoju mladih; nužnosti reforme školskog sustava te položaja i važnosti građanskog odgoja; uloge društva i medija u poticanju tolerancije i međusobnog uvažavanja među mladima. Također, svi su sudio-nici predstavili programe, aktivnosti i

oblike rada sa školama i mladima koje njihove organizacije provode.

Okrugli stol započeo je prikaziva-njem jednominutnog promotivnog spota “Svi mi za Hrvatsku bez mržnje”, koji je pod režijom Andreja Korovljeva nastao 2014. godine u sklopu inicija-tive “Svi mi za Hrvatsku svih nas”, koja okuplja veliki broj građanskih inicijativa i organizacija iz svih dijelova Hrvatske koje se ustrajno zalažu za poštivanje prava svakog čovjeka i svake društvene skupine s naglaskom na promociju prava nacionalnih manjina u RH-a.

Okrugli stol posjetilo je ukupno 34 posjetitelja, koji su gotovo pola sata diskutirali sa sudionicima o stanju u društvu, obrazovnim institucijama i organizacijama koje provode izvaninsti-tucionalni odgoj i obrazovanje.

Zamišljene kao javna platforma na kojoj se razmjenjuju mišljenja, pita-nja i odgovori, slaganja i neslaganja, u diskusijama osim stručnjaka iz relevan-tnih društvenih područja sudjeluje i publika, kao važan faktor u sukreiranju javnog mišljenja, kroz poticanje kulturne komunikacije, a sve u svrhu izgradnje otvorenijeg i tolerantnijeg društva.

Okrugli stol "Mladi i (ne)tolerancija - nasilje i diskriminacija u školskim klupama

i kako ih prevladati", KIC

Moderator Robert Tomić Zuber i panelisti Toni Navarro, Dražen Hoffman, Ana Kuzmanić, Hrvoje Appelt

17

Jedanaesto izdanje Festivala donijelo je sedam diskusija vezanih uz filmove koji su se prikazali na Festivalu. Filmovi uz koje su se vezali diskusije su Doba posljedica, Sveto, Uništavanje sjećanja, Pod paljbom, Poricanje, Ostati uz njega i Svijet sjenki.

Serijal diskusija 11. izdanja Festivala tolerancije započela je temom o među-narodnoj trgovini oružjem. Na diskusiji naslovljenoj “Vojna industrija - najveći ratni profiter” (10.4. u kinu Tuškanac) sudjelovali su vojni analitičar Igor Tabak, novinar, pisac i aktivist Ratko Martinović i sudski vještak za balistiku, vatreno i hladno oružje Dubravko Gvozdanović, a diskusiju je moderirala Jasmina Popović (HRT). Diskusija je održana nakon filma Svijet sjenki.

U utorak 11.04. u kinu Tuškanac je otvorena diskusija “Ratno izvještavanje ili kako je lako manipulirati percepcijom javnosti” koja je progovorila o važnosti dokumentarnog filma i fotografije, njihovoj ulozi na javno mnijenje te tko

su ljudi koji izlažu svoje živote kako bi nam prenijeli istinu kojom je tako lako manipulirati. Jedno od glavnih pitanje je bilo koliko bi mi zapravo danas znali o Drugom svjetskom ratu da nema slika. Razvijanje diskusije je omogućeno za-hvaljujući sudjelovanju Srđana Vrančića, fotografa agencije Cropix, Zoltana Ka-boka, HRT-ovog ratnog izvjestitelja, Ned-žada Haznadara, medijskog stručnjaka, te moderatorici Jasmini Popović  (HRT).

Petog dana festivala (12.4.) u kinu Europa otvorena je diskusija naziva “Što religija znači čovjeku?” a ugostila je poznatog redatelja Thomasa Lennona čiji je film Sveto predstavljen iste večeri. Ovaj film je specifičan po tome što ga je kreiralo preko 40 filmskih timova koji donose priče svakodnevice vjerske i duhovne prakse. “Film je bio eksperi-ment, ali i prilika da sakupimo globalno znanje i kulturu u jednu cjelinu. Režirao sam ga iz svoje fotelje u New Yorku jer sam želio vidjeti mogu li svi suradnici raditi zajedno na raznim stranama svijeta i napraviti dokumentarac koji ima svoj

Diskusije

U sklopu diskusije “Sve boje ljubavi” "ljubavolog" Bruno Šimleša , novinarka

Barbara Matejcic i aktivistica Romana Taylor razgovarali su o različitostima i predrasudama.

Diskusija "Ratno izvještavanja ili kako je lako manipulirati percepcijom javnosti". Sudjelovali su Srđan Vrančić – fotograf agencije Cropix, Zoltan Kabok - HRT ratni

izvjestitelj, Nedžad Haznadar – medijski stručnjak , Moderatorica: Jasmina Popović (HRT)

18

nasljeđe kao identitet naroda” na kojoj su sudjelovali prof. dr Tvrtko Jakovina, redoviti profesor svjetske povijesti 20. stoljeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Lana Lovrenčić, jedna od autorica izložbe o uništenim NOB spo-menicima, članica udruge Socijalni rub: zanimljive neispričane price, te Eugen Ja-kovčić, medijski koordinator Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, te Saša Borić Poljanec s Instituta Ivo Pilar.

Negiranje holokausta je bila tema posljednje diskusije na 11. Festivalu tolerancije, a naslanja se na film Micka Jacksona Poricanje. Film se temelji na hvaljenoj knjizi ‘Poricanje: Povijest holo-kausta na suđenju’ i prepričava pravnu bitku Deborah E. Lipstadt (u filmu ju glumi dobitnica Oscara Rachel Weisz) za povijesnom istinom protiv Davida Irvin-ga (glumi ga Timothy Spall), koji ju je op-tužio za klevetu kad ga je ona proglasila poricateljem holokausta. U engleskom pravnom sustavu, u slučaju klevete, teret dokazivanja je na tuženiku, stoga je dokazivanje bitne istine i događaja o holokaustu ovisilo  o Lipstadt i njezinom pravnom timu koji je predvodio Richard Rampton (glumi ga Tom Wilkinson). Diskusija “Negiranje Holokausta ili svat-ko svoju istinu ima?” za cilj je imala pred-staviti i uvesti u dijalog različitih mišljenja koja su prisutna u javnosti. Na diskusiju su pozvani povjesničari, predstavnici Vla-de RH, edukatori, ali zbog neodazivanja panelista, diskusija nije održana.

Jasmina Popović, moderatorica diskusija

početak, sredinu i kraj”, izjavio je Thomas Lennon. U diskusiji su sudjelovali Luciano Moše Prelević, glavni rabin Židovske op-ćine Zagreb i glavni rabin Hrvatske, Mitre Georgijev, Kuća ljudskih prava Zagreb, vlč. mr. sc. Borna Puškarić, pročelnik Ti-skovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije i Thomas Lennon, autor filma Sveto.

O aktualnim društvenim pitanjima govorilo se na diskusiji “Ekologija/migraci-ja/kaos i konflikt” (13.4. u kinu Tuškanac), a širu sliku o tome pružio je film Doba posljedica, dokumentarac o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama. Sudjelovali su prof. dr. Mirko Bilandžić, Filozofski fakultet u Zagrebu i dr. Drago Župarić Iljić s Instituta za migracije, a

diskusiju je moderirala Jasmina Popović.

Nakon projekcije australskog filma Ostati uz njega koji tematizira tinejdžer-sku gay ljubav otvorena je diskusija nazi-va “Sve boje ljubavi” (13.4. kino Europa), a sudjelovali su Bruno Šimleša, autor knjiga iz područja popularne psihologije i du-hovnosti poput “Ljubavologije” i “Škole života”, Barbara Matejčić, novinarka i au-torica knjige “Kako ste?” i Romana Taylor, transrodna žena i aktivistica, zaključili su da se stavovi jedino mogu mijenjati edukacijom.

Posljednji dan festivala 14.4. bio je predviđen za dvije diskusije. U kinu Tuškanac održana je diskusija “Kulturno

Diskusija “Kulturno nasljeđe kao identitet naroda”. Gosti: prof. dr. Tvrtko Jakovina, profesor Svjetske povijesti 20. stoljeća s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Lana Lovrenčić, jedna od autor-

ica izložbe o uništenim NOB spomenicima, Eugen Jakovčić, medijski koordinator Documente Zagreb, te dr. Saša Borić Poljanec sa Instituta Ivo Pilar koja je govorila o sociologiji prostora.

Nakon filma “Doba posljedica “održana je diskusija pod nazivom "Ekologija/migracija/kaos i konflikt" na kojoj su kao panelisti sudjelovatli prof. dr. Mirko

Bilandžić, Filozofski fakultet u Zagrebu (Odsjek za sociologiju; predaje kolegije Terorizam i društvo, Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti, te

Sociologija poslovnog odlučivanja) i dr. Drago Župarić Iljić s Instituta za migracije.

19

Likovni program Festivala tolerancije tijekom godina postaje sve značaj-niji dio programske sheme festivala. Predstavljanje domaćih i inozemnih umjetnika i umjetnica je neophodan segment u ostvarivanju dijaloga s lokal-nom, regionalnom i međunarodnom sredinom. Na Festivalu se vidi zastuplje-nost umjetnika iz svih krajeva svijeta koji kroz svoj rad promoviraju ideju tolerancije i koji progovaraju o jedin-stvenosti ljudskog postojanja, humaniz-mu, a koji istovremeno problematiziraju određene pozicije u društvu, pri čemu nastojimo prikazati one različitosti koje nas ujedinjuju.

Iz generacije u generaciju: nova Hagada Arika Brauera

Muzej za umjetnost i obrt,

03. - 16. travnja 2017.

Svestrani bečki umjetnik židovskog porijekla Arik Brauer zagrebačkoj se publici predstavio serijom slika koje su nastale kao ilustracija Haggade, židovske

knjige priča koje se čitaju u vrijeme Sedar Pesaha. Izložba, na kojoj je izloženo 25 slika, otvorena je 3. 4. 2017. u Muzeju za umjetnost i obrt.

Umjetnička djela Arika Brauera približila su židovsku tradiciju i kulturu posjetiteljima. Posjetitelji su imali priliku upoznati se sa židovskom povijesti kroz Novu Haggadu koja ilustrira biblijske događaje i omogućuje bogat uvid u je-dan od najvažnijih blagdana u židovskoj povijesti – Pesah. Prenošenje tradicije i sjećanja s jedne generacije na drugu je važno židovsko načelo. Brauer je ovo načelo uobličio u slikarskom duhu ma-gičnog realizma, te se potrudio da gleda-telju dočara svoju viziju priča iz Hagade. Poznate su ilustracije Brauerove Haggade koju je izradio još 1979. godine, koja je i štampana, te vrlo brzo rasprodana.

Arik Brauer je osnivač i predstavnik Bečke škole magičnog realizma. Velika retrospektivna izložba Arika Brauera održana je 2014/15 u Leopold muzeju u Beču, na njegov 85. rođendan. Izložba

Izložbeni program

dr. Danielle Spera, direktorica Židovskog muzeja u Beču i Nj.E. g. Andreas Wiedenhoff,

veleposlanik Republike Austrije

Gradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić otvorio je izložbu

"Nova Hagada Arika Brauera"

20

je obuhvatila njegova djela još iz peri-oda studija na bečkoj akademiji pa sve do danas, od radova nastalih u Parizu pa do onih iz Izraela.

U okviru izložbe “Iz generacije u generaciju” organizirana su stručna vod-stva za učenike osnovnih škola. Festival tolerancije je ovom prilikom uspostavio suradnju sa židovskom O.Š. «Lauder Hugo Kon» gdje je njihova učenica 8. razreda Lea Ljubotina sudjelovala u javnom vodstvu kroz izložbu održavši predavanje o židovskoj tradiciji. Ovom suradnjom htjeli smo omogućiti razmjenu znanja među vršnjacima te potaknuti njihovo aktivno uključivanje u razgovor. Rezultati ovih posjeta su odlični - trajanje vodstva bilo je pred-viđeno na 30 min., no, zbog aktivnog sudjelovanja učenika i zanimljivog načina prezentacije, trajalo je 1 sat.

Izložbu su otvorili gradonačelnik Grada Zagreba, gosp. Milan Bandić,

Učenici OŠ Lauder Hugo Kon

na vodstvu kroz izložbu

“UNI DIVERSITY” talijanskog umjetnika Gianluce

Caprija

Talijanski institut za kulturu, 10. 4.-11. 5. 2017.

Interkulturna i interdisciplinarna suradnja u području umjetnosti Festi-vala tolerancije i Talijanskog instituta za

Branko Lustig, predsjednik Festivala to-lerancije, Miroslav Gašparović ravnatelj MUO, Danielle Spera ravnateljica Ži-dovskog muzeja u Beču, Nj. E. g. Andre-as Wiedenhoff, izvanredni i opunomo-ćeni veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj, te Nataša Popović, direktorica Festivala tolerancije.

Izložba je bila otvorena do 16. 4.2017.

Stefania Del Bravo, ravnateljica Talijanskog instituta za kulturu i Nataša Popović, direktorica Festivala tolerancije

"Iz generacije u generaciju: nova Hagada Arika Brauera"

Gianluca Capri, autor fotografija "Uni Diversity"

21

kulturu objedinjena je ovdje sa željom organizatora za širenjem ponude kul-turnog sadržaja u Zagrebu i programu Festivala, te stvaranjem promjene unutar zajednice u pogledu otvoreno-sti prema strancima, drugim kulturama i svakako prema duhu razvoja civilnog društva.

Gianluca Capri izložio je u Zagrebu preko 40 fotografija koje ilustriraju njegovo putovanje na 4 kontinen-ta i kroz 11 zemalja. Kroz seriju Uni Diversity umjetnik dovodi u pitanje proces globalizacije, i problematizira izjednačavanje kulturnih različitosti.

Umjetnik navodi da se u posljednja dva stoljeća svijet otvorio pred našim očima zahvaljujući tehnologiji, a udaljenosti kao da su se smanjile; novine, fotogra-fija, te naposljetku internet i televizija ponavljaju nam kako je svako mjesto na svijetu već otkriveno i poznato, pa nam se čini da možemo pogledom obu-hvatiti svijet kao da je on bezgraničan krajolik kojeg promatramo s prozora, blistav i u tisuću boja kojima se divimo, ali čije kontraste ipak ne percipiramo: ekonomske, društvene, kulturološke, zemljopisne i antropološke razlike. Fo-tografski projekt nastao je u 11 zemalja: Italija, Egipat, Maroko, Indija, Tajland,

Kambodža, Peru, Indonezija, Bolivia, Kuba, Namibija.

Nakon svečanog otvorenja izložbe u Talijanskom institutu za kulturu, orga-niziran je razgovor na temu tolerancije i globalizacije u kojem su sudjelovali umjetnik Gianluca Capri, te Stefania Del Bravo, ravnateljica Talijanskog instituta za kulturu i Nataša Popović, direktori-ca Festivala tolerancije. Tom prilikom govorilo se o trendovima globalizacije, migracijama i neophodnosti razumijeva-nja različitosti i svih onih koji su drugačiji od nas. Razgovoru je prisustvovalo preko 60 gostiju.

Razgovor s Gianlucom Capriem na temu tolerancije i globalizacije Stefania Del Bravo

22

Uvođenjem specijalnih predavanja vrhunskih stručnjaka i predstavljanja europske kinematografije na prošlo-godišnjem Festivalu kroz prezentaciju Svetlane Agrest-Korotkove, zagrebačka publika upoznala se s ‘Novim valom’ ukrajinske kinematografije. Vođeni idejom da je edukacija jedini odgovor na bolje sutra i razvoj tolerantnijeg društva, odlučili smo nastaviti s ovim specijalnim programom te smo ove godine predstavili još jednu europsku zemlju i njenu filmografiju – Litvu.

LINAS VILDŽIUNAS: “Dimenzija vremena u

litvanskoj kinematografiji”

12. 04. 2017., Kulturno informativni centar – KIC

Filmski kritičar, predsjednik Filmske komore litvanskih filmskih kritičara i glavni urednik renomiranih novina ‘7 meno dienos’ te časopisa ‘Kinas’,

Linas Vildžiūnas, održao je predavanje o litvanskoj kinematografiji, posebno se koncentriravši na period političkih i društvenih promjena od 60-ih do 90-ih godina dvadesetog stoljeća. Bilo je iznimno zanimljivo slušati uvid ovog priznatog filmskog kritičara u utjecaj koji su društvene promjene u Litvi ima-le na filmski jezik i same teme litvanskih dokumentarnih filmova.

U sklopu predavanja prikazana su četiri dokumentarna filma – “Vrijeme prolazi kroz grad” Almantasa Grike-vičiusa, “Putovanje preko maglovitih livada” Henrikasa Šablevičiusa, “Iluzije” Kornelijusa i Diane Matuzevičius, te ‘10 minuta prije Ikarovog leta’ Arūnasa Matelisa. Projekciju filmova slijedila je kratka diskusija u kojoj su sudjelovali gledaoci svojim pitanjima upućenima g. Vildžiūnasu, na koja je on dragovolj-no odgovarao pruživši još dublji uvid u litvansku kinematografiju i društvo.

Stručna predavanja

LITVANSKA FILMOGRAFIJA

Linas Vildžiūnas

23

Festival Market uveden je 2014. godine s namjerom da se na inovativan način predstave domaći i strani filmski festivali. Koncept Festival Marketa, besplatan i dostupan svima, izvrstan je poligon za razmjenu iskustava film-skih profesionalaca i ljudi iz industrije, razmjenu ideja, koji na jednom mjestu i iz ‘prve ruke’ mogu dobiti informacije  o relevantnim temama. Do sada smo imali priliku upoznati rad i festivalske djelatnike brojnih europskih festivala poput IDFA-e (International Documen-tary Film Festival Amsterdam), DOC POINT-a (Helsinki Documentary Film Festival), Pula Film Festival, Sarajevo Film Festival, Rolling Film Festival, Jame-son CineFest – Miskolc International Film Festival, MIX Copenhagen LGBT Film Festival, Kino Otok – Isola Cinema International Film Festival, Cinedays Festival of European Film i Riga Interna-tional Film Festival 2ANNAS.

Treći po redu Festival Market, održan ove godine, ugostio je Human Rights Film Festival Barcelona-New

FESTIVAL MARKET

HUMAN RIGHTS FF Barcelona - New York - Paris

York-Paris i njegovog direktora Tonija Navarroa te producenta Joséa Prietoa koji su predstavili svoj i rad Festivala kolegama iz industrije, kao i široj publici.

Human Rights Film Festival Barcelona - New York - Paris

10. 04. 2017., Kulturno informativni centar - KIC

Primarni cilj The Human Rights Film Festival Barcelona jest promoviranje empatije i aktivne participacije u društvu prikazujući filmove koji se bave mnogim naličjima ljudske realnosti. Festival Barce-lona svojim programom želi utjecati na vrijednosti, ponašanje i pogled na ljudski život. Ovaj događaj postao je centralno mjesto susreta filmaša, aktivista i građa-na kojim se potiče na dijalog, društveni, ekološki, demokratski i mirotvorni angažman.

The Human Rights Film Festival Bar-celona na Festivalu tolerancije predsta-vio se opsežnom Power Point prezenta-cijom, a filmski program predstavljen je projekcijom njemačkog dokumentarnog filma ‘#myescape’ koji donosi original-ne snimke izbjeglica koje su oni sami snimili mobitelima i intervjue u kojima prenose svoje putovanje iz Afganistana, Sirije i Eritreje kroz Afriku i Europu. Toni Navarro i José Prieto dali su uvid u stanje ljudskih prava u Španjolskoj, kao i svijetu. Ujedno, iznijeli su konkretne primjere iz prakse kako jedan filmski festival može biti inicijator društvenih promjena i doprinositi promicanju ljudskih prava i temeljnih vrijednosti čovječnosti.

Predstavljanje je organizirano u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj,.

Direktor Toni Navarro i producent José Prieto predstavljaju Human Rights Film Festival Barcelona-New York-Paris

24

Knjige talijanskoga pisca i prevodite-lja Prima Levija, preživjeloga iz holokau-sta, roman ‘Zar je to čovjek’ i knjiga ese-ja ‘Utopljenici i spašeni’ predstavljene su 11. 4. u dvorani Müller kina Europa, u sklopu 11. Festivala tolerancije - JFF.

Nakladnička kuća ‘Fraktura’ objavila je knjige u prijevodu Tvrtka Klarića. Ro-man ‘Zar je to čovjek’ tako je ponovno pred hrvatskim čitateljima 25 godina nakon što je prvi put objavljen u prijevodu na hrvatski jezik, a knjiga eseja ‘Utopljenici i spašeni’ prvi put je preve-dena na hrvatski jezik. Prevoditelj Tvrtko Klarić ustvrdio je da je tim izdavačkim pothvatom glavni urednik “Frakture” Seid Serdarević pokazao “hrabrost, ali i ludost u vrijeme kada se knjige baš ne prodaju, a raste fašizacija društva”.

Serdarević, koji je moderirao predstavljanje, podsjetio je da se ono

PROMOCIJA KNJIGA

događa na jednu tužnu obljetnicu - točno 30 godina od samoubojstva Prima Levija.

Branko Lustig, preživjeli holokausta i predsjednik Festivala tolerancije, uvje-ren je da se Primo Levi svojim pisanjem odužio svima onima koji više nisu mogli pisati jer nisu preživjeli holokaust. Ustvrdio je da je nezamislivo da se zlo holokausta moglo dogoditi i prepo-ručio je svima, a posebno mladima, da pročitaju Levijeve knjige jer one su ‘potvrda su da su nas Nijemci slomili, ali nisu slomili naš osjećaj za umjetnost’. I dok je osobno, kako je rekao, ‘istisnuo brojne slike sjećanja na užas holokua-sta’, Lustigu bi ‘bilo drago da mladi pročitaju knjige i pogledaju filmove o holokaustu i da pri tome iskreno plaču kako bi živjeli bolje i da se nikada više ne dogode fašizam i neofašizam’.

Publicist Vuk Perišić ustvrdio je da je holokaust krajnja konzekvenca antisemitizma koji je, rekao je, posto-jao i puno prije holokausta, a “plinska komora na kraju je kolosijeka mržnje”; dok je tekst čitao dramski umjetnik Frano Mašković.

Talijanski književnik i prevoditelj, po temeljnoj izobrazbi kemičar, Primo Levi rođen je u Torinu 31. srpnja 1919., a u rodnome gradu je i umro 11. travnja 1987. Kao Židov i pripadnik talijanskog antifašističkog pokreta 1944. je depor-tiran u Auschwitz. To iskustvo trajno je obilježilo njegov opus i, kako je sam rekao, primoralo ga je da postane pisac.

Promocija knjiga Prima Levija, dvorana Müller

25

Besplatne projekcije, predavanja, okrugli stolovi, izložbe i razni edukativni programi samo su dio jedanaestog iz-danja Festivala tolerancije. Svake godine Festival se trudi predstaviti što bolji glazbeni program s namjerom da se pri-vuče što veći broj mlađe publike te da se javnosti predstave i dodatni glazbeni izričaji poput klezmer glazbe, nastale kao spoj različitih kultura i tradicionalne židovske glazbe, koja uz ritmove jazza stvara ugodan plesni ritam i dobru atmosferu.

Osim dugogodišnjim gostovanjima vrsnih klezmer bendova, možemo se pohvaliti kao filmski festival s najkva-litetnijim programom elektroničke glazbe. Do sada su na Festivalu nastupili brojni renomirani inozemni i domaći producenti te DJ-evi kao što su: Phon.O, Clonious, Cid Rim, Schlachthopofbronx, LeFto, Romare, KU BO/Stereotyp, Ogris Debris, Joyce Muniz, CFSN DJs te mnogi drugi.

Jedanaesto festivalsko izdanje doni-jelo nam je tri koncerta i jedan klupski program. Tako su nas ove godine svojoj glazbom rasplesali DJ Kuna, mladi zagre-bački DJ u usponu, te bendovi Valami Swing, KIDS N CATS i Edi Nulz. Program je kao i prethodnih godina pripremljen u suorganizaciji s našim dugogodišnjim partnerima Austrijskim kulturnim foru-mom i Institutom Balassi u Zagrebu.

Prvi glazbeni program upriličen je na samom otvorenju Festivala, u subotu 8. travnja u novootvorenom zagrebačkom klubu Pločnik, gdje nas je svojim eklektičnim mix-om funka, diska, breakbeata, cumbie i afrobeata rasplesao DJ Kuna, a ples dodatno začinio obiljem pozitivne energije koju sjajno prenosi na svoju publiku i potpuno briše granice između supkulturnih stilova okupljanjem raznolikog kruga ljudi.

Mario Kunštek, poznat kao DJ Kuna, novo je pojačanje na urbanoj klupskoj sceni. Njegov opus uključuje raznolike

GLAZBENI PROGRAM

DJ Kuna

26

stilove nadogradnje osobnom interpre-tacijom kroz duhovite rap improvizacije. DJ Kuna aktivan je na sceni preko 5 go-dina, a do sada se najčešće pojavljivao u Brvnari, Swankyju, Depou i Funku, gdje je danas sastavni dio mjesečnog klupskog programa. Već od početka djelovanja aktivan je dio alternativne kulturne sce-ne te je sudjelovao u brojnim umjetnič-kim projektima poput Art Parka, Yeti Snowboarding kluba, Grafitti na gradele, SC Kultura promjene i drugih.

Na obostrano zadovoljstvo nastavili smo suradnju i organizaciju koncerata u Swanky Monkey Gardenu te treću godinu za redom organizirali kod njih koncert u suradnji s mađarskim Insti-tutom Balassi u Zagrebu. Ove godine Swanky je ugostio koncert benda Valami Swing čije je članove okupila je ljubav

prema gypsy jazzu, stilu koji je započeo gitarist Django Reinhard 1930-ih godina u Parizu. To je prvi europski jazz koji virtuozno objedinjuje swing, hot jazz, jazz evergreen hitove, tradicionalnu romsku glazbu, šansone i balkanske melodije. Valami Swing vlastiti stil temelji na slobodnoj improvizaciji upotpunje-noj autorskim skladbama, prizivajući atmosferu kavana, plesnih večeri swinga i zlatnog doba jazza.

Pločnik je ugostio još jedan glazbeni segment 11. Festivala tolerancije, gdje se u četvrtak 13. 4. po prvi put zagrebačkoj publici predstavio austrijski sastav KIDS N CATS. Ovaj elektronski pop kvartet iz Beča je na pozornicu donio divlju, šare-nu, kaotičnu glazbu podložnu raznim stilskim interpretacijama, fino izmiješanu i spojenu u harmoničnu cjelinu.

Vinyl je ugostio koncert za zatvaranje Festivala austrijskog sastava Edi Nulz (održanog u suradnji s Austrijskim kul-turnim forumom) koji na začudan, no iznimno uspješan način spaja jazz s rock elementima. Njihove izvedbe su čista anarhija – tako su posjetioci na pozor-nici slušali i gledali jazz trio bez basista ili rock band bez vokala, ovisno o tome kako su ih doživjeli – više kao jazz ili rock sastav. Jedinstveni je to doživljaj gdje bas klarinet postaje solo instrument, no i vokal i bas instrument u jednom. Pridružuju mu se gitara i bubanj kako bi ostvarili glazbenu grotesknu grandi-oznost. Njihovi koncerti skoro se uvijek pretvore u glazbeni performans između grandiozne audio drame i zvukovnog izraza sreće, a to je svakako bio i ovaj na zatvaranju 11. Festivala tolerancije.

KIDS N CATS, Pločnik Valami Swing, Swanky Monkey Garden

Edi Nulz, Vinyl

27

Povodom 11. Festivala tolerancije za-bilježeno je ukupno 563 objave koje su emitirane na TV-u i radiju, te objavljene u tiskovinama i na portalima.

U travnju, kada se Festival i održao, za-bilježen je najveći broj objava, a u odnosu na prošlu godinu zabilježen je porast obja-va u mjesecima i tjednima koji prethode

Press clipping

Yammat FM (74 objave), www.radio808.com (65 objava), HTV 3 (43 objave), zagreb.info (16 objava), Hina.hr (15 objava) Jutarnji list (13 objava) i Journal.hr (10 objava).

Na dobru informiranost građana o Festivalu sigurno je utjecala i pristutnost festivalskih tema na televiziji gdje je uku-pna minutaža u porastu za 100 minuta u odnostu na prošlu godinu.

O Festivalu se pisalo i u najčitanijim tiskovinama kao što su 24 sata, Jutarnji te Večernji list, te su zabilježene objave na portalima koji bilježe najveću posjeće-nost: jutarnji.hr, net.hr, vecernji.hr, t-por-tal.hr, 24sata.hr, dnevnik.hr, journal.hr.

Primijećen je interes medija za spe-cifične teme Festivala koje su obrađene kroz iscrpne intervjue s gostima što potvrđuje velik udio autorskih objava.

Festival tolerancije uistinu je aktivno radio na svim kanalima, bilo da se radi o tradicionalnim medijima ili društvenim mrežama te je organizirao i kampanje: oglasi u tiskovinama i banner kampanje kako bi pružio što više informacija svo-jim posjetiteljima, publici, podsjetio ih na program i slično.

Osim oglasne kampanje u tisku, Festi-val je najavljen putem banner kampanja u prosječnom trajanju od 3 tjedna na 9 web portala.

11. Festival tolerancije medijski je bio jako dobro popraćen, bilo da se radi o tradicionalnim medijima ili pak aktivno-sti na društvenim mrežama, s uku-pnom AVE vrijednosti 4.944.263,49 kn i ukupnom PRV vrijednosti od 15.853.056,82 kn.

Festivalu što upućuje na bolju medijsku najavu Festivala i njegovog programa.

Najviše objava zabilježeno je na inter-netskim portalima, 60%, gdje se bilježe mnogobrojni novi portali iz zemlje i regije koji su u više navrata izvještavali o festivalskom programu.

Mediji koji su pojedinačno najviše pratili festivalski program su radio

Ukupno su u navedenom raz-doblju zabilježene 563 objava.Broj se odnosi na objave u tiskovinama, internetskim portalima te na televizijama i radio postajama.

Slika 1. prikazuje broj objava po mjesecima. Najviše ih je zabilježeno u travnju kada se Festival i održavao.

BROJ OBJAVA

Slika prikazuje AVE i PRV prema vrsti medija. Najveću su vrijednost postigli elektronički mediji.

MEDIJI I VRSTE MEDIJA

28

Programska knjižica 2000 kom.

Festival tolerancije, plakat s vizualom B1 25 kom.

Festival tolerancije, programski plakat B1 25 kom.

Programski letak, A3 4000 kom.

Letak za glazbene večeri A3 1000 kom.

Plakat za Edukacijska jutra, A3 60 kom.

Pozivnice za otvaranje Festivala 900 kom.

Katalog “Iz generacije u generaciju : nova Hagada Arika Brauera” izložbe 500 kom.

Letak “Uni-Diversity” izložbe 500 kom.

Plakat B1 “Uni-Diversity” izložbe 5 kom.

Plakat B2 “Meeting of style / Festival of Tolerance” 100 kom.

Mapa Festivala tolerancije 200 kom.

Roll up banner – Festival tolerancije (85x210) 7 kom.

Roll up banner – sponzorski zid (200x210) 2 kom.

Naljepnice za ulazna/staklena vrata kina Europa 2 kom.

Majice 230 kom.

Platnene torbe 100 kom.

City Light plakati 6 kom.

Festival Market, plakat A3 3 kom.

Billboardi 10 kom.

Glasački listići 10.000 kom.

Šeširi 200 kom.

Promotivni materijali

Gosti festivala

Gosti:

Thomas Lennon, Karl Markovics, Claire Ferguson, Llion Roberts, Peter Entell, Paul Holden, Bogdan Žižić, Anna Von Armin Ro-senthal, Barbara Grose, Marek Tomasz Pawlowski, Malgorzata Walczak, Elton Baxhaku, Eriona Çami, Ljiljana Mandić, Jasminka Domaš, Vesna Mačković, Toni Navarro, José Prieto, Linas Vildžiūnas, Daniel Wildmann, dr. Danielle Spera, Gianluca Capri, Stefania Del Bravo, Mirjana Vergaš, Milena Zajović, Hrvoje Maleković, dr. Stjepan Šterc, Hrvoje Appelt, Ana Kuzmanić, Saša Leković, Dražen Hoffman, Igor Tabak, Ratko Martinović, Dubravko Gvozdanović, Srđan Vrančić, Zoltan Kabok, Nedžad Haznadara, Bruno Šimleša, Barbara Matejčić, Romana Taylor, Luciano Moše Prelević, Mitre Georgijev, vlč. mr. sc. Borna Puškarić, prof. dr. Mirko Bilandžić, dr. Drago Župarić Iljić, prof. dr. Tvrtko Jakovina, Lana Lovrenčić, Eugen Jakovčić, dr. sc. Saša Borić Poljanec, Domagoj Morić, mr.sc. Marko Kovačić, Ivan Novosel, Vuk Perišić, Tvrtko Klarić, Seid Serdarević, Frano Mašković, KIDS N CATS (Jeanne Nickels, Marten Kaffke, Maximilian Atteneder, Judith Filimónova & Sound Enginee), Edi Nultz (Siegmar Brecher, Julian Adam Pajzs, Valentin Schuster), Valami Swing (Kis Kata, Makk András,Kádár Dávid, Babindák István, Gyüdi Sándor), DJ Kuna (Mario Kunštek).

29

Segmenti projekta

Konferencija za tisak 29. 03. 2017., Sheraton Zagreb Hotel, (28 akreditiranih novinara)

FILMSKI PROGRAMI (9.827 posjetitelja)

Filmski program 08. – 14. 04. 2017., kino Europa, Varšavska 3; kino Tuškanac, Tuškanac 1

Edukacijska jutra 10. 04. 2017., predavač Branko Lustig, “Svjedočanstvo preživjelog” kino Europa

12. 04. 2017., predavač dr. Daniel Wildmann,, “Željena tijela: ideal arijevske muškosti”

Okrugli stolovi 10. 04. 2017., Redakcije pod paljbom – nasilje prema novinarima i

govor mržnje u medijima KIC

12. 04. 2017., Novi život, nova budućnost, kino Tuškanac

12. 04. 2017., Mladi i (ne)tolerancija – nasilje i diskriminacija u školskim klupama i

kako ih prevladati, KIC

Diskusije 10. 04. 2017., Vojna industrija – najveći ratni profiter, kino Tuškanac

11. 04. 2017., Ratno izvještavanje ili kako je lako manipulirati percepcijom javnosti, kino Tuškanac

12. 04. 2017., Što religija znači čovjeku?, kino Europa

13. 04. 2017., Ekologija / migracija / kaos i konflikt, kino Tuškanac

13. 04. 2017., Sve boje ljubavi, kino Europa

14. 04. 2017., Kulturno nasljeđe kao identitet naroda, kino Tuškanac

Festival Market 10. 04. 2017., Human Rights Film Festival Barcelona, KIC

Stručno predavanje12. 04. 2017., Linas Vildžiūnas Dimenzija vremena u litvanskoj kinematografiji, KIC

POPRATNI PROGRAMI (3,297 + 1 568(MOS) posjetitelja)

Tematske izložbe 03. 04. 2017., “Iz generacije u generaciju-nova Hagada Arika Brauera” MUO,

10. 04. – 15.05.2017., Gianluca Capri, “Uni-Diversity”, Talijanski institut za kulturu

26. – 28. 05. 2017., Festival of Tolerance presents: Meeting of Styles at Art Park

Promocija knjiga 11. 04. 2017., Primo Levi: Zar je to čovjek, Utopljenici i spašeni, Müller, kino Europa

Video performans 13. 04. 2017., Vesna Mačković, Ana Opalić “Pozdrav” mala dvorana, kino Tuškanac

Glazbeni program 08. 04. 2017., DJ Kuna, Pločnik

11. 04. 2017., Valami Swing, Swanky Monkey Garden

13. 04. 2017., KIDS N CATS, Pločnik

14. 04. 2017., Edi Nulz, Vinyl

30

Ovo trodnevno događanje je od 26. do 28. svibnja 2017. ugostilo poznate ulične umjetnike iz cijelog svijeta te svojim djelovanjem obilježilo i ovogodišnje 11. izdanje Festivala tolerancije.

Meeting of Styles okupio je preko 40 svjetski poznatih grafittera i uličnih umjetnika koji su uživo oslikavali zidove i panoe u Art Parku.

Umjetnici su pažljivo odabrani, ne samo zbog njihovih impresivnih umjetničkih vještina, nego i zbog njihove društvene ukrućenosti i poruka koje njihovi radovi šalju poput poruka mira, veselja i uza-jamnog poštovanja kroz koje zajednica dobiva znatan pozitivan impuls na više razina.

Uz oslikavanje Art Parka, drugog dana događanja u 19:30 h, održana je i diskusija pod nazivom „Kultura graffita“. Uvid u graffite, uličnu umjetnost i njihov kulturni te društveni utjecaj dali su Slaven Lunar Kosanović, poznati hrvatski graffiter, Rienke Enghardt, graffiterka i osnivačica nizozemskog projekta Hope Box, Manuel Gerullis, osnivač i organiza-tor svjetskog projekta Meeting of Styles,

britanski ulični umjetnik Edward Tizer Shearon, te GrisOne koji je na Meeting of Styles došao iz Kolumbije.

Zaključili su kako graffiti i ulična umjetnost imaju velik utjecaj na društvo ponajviše zbog činjenice da ulična umjetnost često komentira ili upućuje na društvenu problematiku, te njene iznimne dostupnosti, jer „kada se mu-zeji zatvore, jedna izložba uvijek ostaje otvorena, a to je ona koja se odvija na ulicama gradova, to je street art“.

Diskusiju je slijedila projekcija francuskog dokumentarnog filma u režiji Thomasa Lalliera „Paris Tower 13“ o jednom od najvećih okupljanja uličnih umjetnika koji su 2013. g. u Parizu oslikali cijeli neboder predodređen za rušenje te stvorili preko 400 umjetničkih djela. Neboder je na mjesec dana postao galerija, a radovi dostupni javnosti prije finalnog rušenja.

Tijekom vikenda cijeli prostor Art Parka bio je prostor druženje, zabave i učenja koji je na najbolji mogući način spojio multikulturalnost, umjetnost i toleranci-ju te okupio 1 568 posjetitelja.

Diskusija „Kultura grafita“: Tizer, Manuel Gerullis (Meeting of Styles), Lunar, GrisOne, Rienke Enghardt (Hope Box)

31

Brončani partneri:UNHCR Hrvatska,

Talijanski institut za kulturu u Zagrebu,

Mađarski institut u Zagrebu (Institut Balassi),

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,

Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke u Zagrebu,

Goethe-Institut Kroatien,

Miadria d.o.o

Igepa Plana d.o.o.,

DHL International d.o.o.,

Press clipping d.o.o.,

Zlatni partneri:Orbico d.o.o.

Austrijski kulturni forum

Hrvatski audiovizualni centar

Mirko Ilić Corp

Partneri i prijatelji

11. Festivala tolerancije - JFF Zagreb

Program je sufinanciran sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba

Srebrni partneri:

Atlantic grupa d.d., Ministarstvo znanosti i obrazovanja,

Sheraton Zagreb Hotel,

PPD Distribucija Aperol Spritz,

Turistička zajednica grada Zagreba

Pokrovitelj Festivala: GRAD ZAGREB

32

Partneri i prijatelji

11. Festivala tolerancije - JFF Zagreb

Press clipping d.o.o.

Veleposlanstvo

Švicarske Konfederacije

u Republici Hrvatskoj,

Veleposlanstvo

Kraljevine Španjolske

u Republici Hrvatskoj,

Muzej za umjetnosti i obrt

Medijski prate:Hrvatska radiotelevizija, Jutarnji list, Radio 808, Yammat FM, Journal.hr,

Kino Europa,

Kino Tuškanac,

Kulturno informativni centar

Muzej za umjetnost i obrt,

Talijanski institut za kulturu u Zagrebu,

Pločnik,

Vinyl bar & bar,

Swanky Monkey Garden

Grazia,

Klasik TV,

Arteist,

She.hr,

Profitiraj.hr,

Zagrebonline.hr,

Zagreb.info,

Muzika.hr,

Dokumentarni.net

Mjesta održavanja:

33

11. Festival tolerancije – JFF Zagreb8. – 14. travnja 2017.

www.festivaloftolerance.com www.facebook.com/ZgJewishFilmFestivalhttps://instagram.com/festivaloftolerance

https://twitter.com/JFFzagreb

11. FESTIVAL TOLERANCIJE - JFF ZAGREB3. travnja – 28. svibnja 2017.