narodne novine ponedjeljak, 2. sijeČnja …...stranica 4 – broj 1 narodne novine ponedjeljak, 2....

STRANICA 2 – BROJ 1 PONEDJELJAK, 2. SIJEČNJA 2012.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

PR AV IL NIKO POSTUPKU HOMOLOGACIJE TRAKTORA ZA

POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO S OBZIROM NA SPREČAVANJE ELEKTROMAGNETSKIH SMETNJA (ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOST) TPV

306 (IZDANJE 01)Članak 1.

Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktom Europske unije:

– Direktiva 2009/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o sprečavanju elektromagnetskih smetnja koje proizvo-de traktori za poljoprivredu i šumarstvo (elektromagnetska kompa-tibilnost) (SL L 216, 20.8.2009.).

Članak 2.Ovim Pravilnikom propisuje se postupak homologacije vozila

i električnih/elektroničkih podsklo pova kao sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkim jedinica namijenjenih za ugradbu u vozila, s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost.

Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na vozila kategorije T, C, R i S prema defi niciji vozila u članku 4. točki 4. i kategorizacije u Prilogu II. Poglavlju A.(A) Pravilnika o homologaciji tipa trak-tora za poljoprivredu i šumarstvo (izdanje 01) (»Narodne novine« br. 16/09).

Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na vozila tipova koji su homologirani prije 1. listopada 2002. prema zahtjevima Pra-vilnika o postupku homologacije traktora za poljoprivredu i šumar-stvo s obzirom na emisiju štetnih sastojaka iz Dieselovih motora koji se ugrađuju u takve traktore TPV 311 (izdanje 00) (»Narodne novine« br. 100/07), uključujući i kasnije izmjene i dopune takvih homologacija.

Članak 3.Postupak homologacije provodi se sukladno odredbama Priloga

I. točkama 3. i 4. te članaka 6. do 10. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo (izdanje 01).

Članak 4.Nova vozila te električni/elektronički podsklopovi kao sastavni

dijelovi ili zasebne tehničke jedinice s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.

Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, u slučaju zamjen-skih dijelova, električni/elektronički podsklopovi mogu se i dalje homologirati, uključujući i izmjene i dopune takvih homologacija, te uvoziti i stavljati u uporabu ako su namijenjeni za ugradbu na tipove vozila koji su homologirani prije 1. listopada 2002. u skladu sa zahtjevima Pravilnika TPV 306 (izdanje 00) ili Pravilnika TPV 311 (izdanje 00) i ako zadovoljavaju zahtjeve prije važećih propisa.

Članak 5.Tijelo nadležno za homologaciju vozila i električnih/elektronič-

kih podsklopova s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost u smislu odredaba ovoga Pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 6.Poslove ispitivanja u postupku homologacije vozila i električnih/

elektroničkih podsklopova s obzirom na elektromagnetsku kompati-

20 Rješenje kojim se izdaje odobrenje Željku Kruhaku, za obavljanje funkcije člana Uprave društva za upravljanje investicijskim fondovima Certus Invest d.o.o. iz Zagreba, za razdoblje od pet godina .............................................. 85

21 Rješenje kojim se izdaje odobrenje Hrvoju Krstuloviću za obavljanje funkcije člana Uprave društva za upravljanje in-vesticijskim fondovima ZB Invest d.o.o. iz Zagreba .......... 85

22 Rješenje kojim se društvu za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo d.o.o. iz Zagreba, odobravaju promjene Statuta Kapital-nog fonda d.d. zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom ............................................................................ 85

23 Rješenje kojim se iz registra investicijskih fondova Re-publike Hrvatske briše otvoreni investicijski fond s jav-nom ponudom MP.Global.HR, kojim upravlja društvo za upravljanje NFD Aureus Invest d.d. iz Zagreba ....... 86

24 Rješenje kojim se iz registra investicijskih fondova Republike Hrvatske briše otvoreni investicijski fond s javnom ponudom MP.Bric.HR, kojim upravlja društvo za upravljanje NFD Aureus Invest d.d. iz Zagreba ....... 86

25 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrsta-ma i obilježjima imovine za pokriće tehničkih pričuva, pravilima za disperziju i ograničenje ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, njihovom vrednovanju, usklađenosti, pravilima za upotrebu izvedenih fi nancij-skih instrumenata te načinu i rokovima izvješćivanja .. 87

26 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o struč-nom nadzoru nad radom stanica za tehnički pregled vozila .................................................................................... 89

27 Statut Pokreta za modernu Hrvatsku .............................. 9028 Odluka o prirezu poreza na dohodak Općine Ljubešćica.... 9329 Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o gradskim po-

rezima i prirezu poreza na dohodak Grada Vinkovaca ..... 9330 Odluka o izmjeni Odluke o prirezu porezu na dohodak

Grada Sv. Ivan Zelina ......................................................... 9431 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:

U-III-3937/2011 od 14. prosinca 2011. ........................... 9432 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:

U-IIIA-3878/2011 od 14. prosinca 2011. ......................... 9833 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:

U-IIIA-4146/2011 od 14. prosinca 2011. ......................... 9934 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:

U-IIIA-2909/2011 od 8. prosinca 2011. ........................... 10135 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:

U-IIIB-4904/2011 od 22. prosinca 2011. ......................... 103

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

1 Na temelju članka 275. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa

na cestama (»Narodne novine« br. 67/08, 48/10 i 74/11), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

STRANICA

PONEDJELJAK, 2. SIJEČNJA 2012. BROJ 1 – STRANICA 3 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

2. Defi nicije2.1 Za svrhu ovoga Pravilnika:2.1.1 Elektromagnetska kompatibilnost označava mogućnost

nekoga vozila, sastavnoga dijela (sastavnih dijelova) ili zasebne tehničke jedinice (zasebnih tehničkih jedinica) da funkcioniraju zadovoljavajuće u svojemu elektroma-gnetskome okružju bez unošenja nedopuštenih elektro-magnetskih poremećaja na bilo što u tome okružju.

2.1.2 Elektromagnetska smetnja označava svaku elektroma-gnetsku pojavu koja može umanjiti radne značajke vo-zila, sastavnoga dijela (sastavnih dijelova) ili zasebne tehničke jedinice (zasebnih tehničkih jedinica). Elektro-magnetski poremećaj može biti elektromagnetski šum, neželjeni signal ili promjena u samome mediju širenja vala.

2.1.3 Elektromagnetska otpornost označava mogućnost vozila, sastavnoga dijela (sastavnih dijelova) ili zasebne tehničke jedinice (zasebnih tehničkih jedinica) da rade bez uma-njenja njihovih radnih značajka i u području gdje postoje elektromagnetski poremećaji.

2.1.4 Elektromagnetsko okružje označava ukupnost elektroma-gnetskih pojava koje postoje na danoj lokaciji.

2.1.5 Referentno ograničenje označava nazivnu razinu na koju se pozivaju homologacija tipa i granične vrijednosti su-kladnosti proizvodnje.

2.1.6 Referentna antena za frekvencijsko područje od 20 do 80 MHz označava skraćeni simetrični dipol, tj. jedan polu-valni rezonancijski dipol pri 80 MHz, a za frekvencijsko područje iznad 80 MHz označava simetrični poluvalni rezonancijski dipol ugođen na frekvenciju na kojoj se izvodi mjerenje.

2.1.7 Širokopojasna emisija označava emisija koja ima širinu pojasa veću od one koju mjeri dani mjerni aparat ili pri-jamnik.

2.1.8 Uskopojasna emisija označava emisiju koja ima širinu pojasa manju od one koju mjeri dani mjerni uređaj ili prijamnik.

2.1.9 Električni/elektronički sustav označava električni i/ili elektronički uređaj (uređaje) ili skupinu (skupine) uređa-ja zajedno s pridruženim električnim spojevima koji su dio nekoga vozila, ali nisu namijenjeni za homologaciju odvojeno od vozila.

2.1.10 Električni/elektronički podsklop (ESA) označava električ-ni i/ili elektronički uređaj ili skupina (skupine) uređaja koji su zajedno s pridruženim električnim spojevima i ožičenjem namijenjeni da budu dio nekoga vozila i da obavljaju jednu ili više specijaliziranih funkcija. ESA se može homologirati na zahtjev proizvođača kao »sastav-ni dio« ili »zasebna tehnička jedinica (STU)« (članak 4. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo).

2.1.11 Tip vozila u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost obuhvaća vozila koja se bitno ne razlikuju s obzirom na sljedeće:

2.1.11.1 ukupnu veličinu i oblik motornoga prostora2.1.11.2 opći razmještaj električnih i/ili elektroničkih sastavnih

dijelova i ožičenja

bilnost može obavljati pravna ili fi zička osoba koja ispunjava uvjete za ovlašćivanje tehničke službe propisane Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo (izdanje 01).

Članak 7.Zavod će dodijeliti certifi kat o homologaciji za tip vozila s obzi-

rom na elektromagnetsku kompatibilnost koji sadrži podatke propi-sane u obrascu iz Priloga IV., ako taj tip vozila zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

Zavod će dodijeliti certifi kat o homologaciji za tip električnog/elektroničkog podsklopa s obzirom na elektromagnetsku kompati-bilnost koji sadrži podatke propisane u obrascu iz Priloga V., ako taj tip električnog/elektroničkog podsklopa zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

Zavod će izdati i oznaku homologacije tipa sastavnog dijela u skladu s primjerom iz Priloga I. Dodatka 7. za homologirani tip elek-tričnog/elektroničkog podsklopa. Ne smiju se upotrebljavati oznake koje bi mogle prouzročiti zabuni između homologirane opreme i opreme drugih tipova.

Članak 8.Pozivanje u ovom Pravilniku na ‘homologaciju’, od dana pristu-

panja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, smatrat će se pozivanjem na ‘EU homologaciju’.

Članak 9.Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pra-

vilnik o tehničkim zahtjevima i postupku homologacije traktora za poljoprivredu i šumarstvo vozila s obzirom na sprečavanje elektro-magnetskih smetnja (elektromagnetska kompatibilnost) TPV 306 (izdanje 00) (»Narodne novine« br. 37/07.), osim odredaba članaka 4. i 5. toga Pravilnika koje prestaju važiti dana 31. ožujka 2012.

Homologacije dodijeljene prema zahtjevima Pravilnika o teh-ničkim zahtjevima i postupku homologacije traktora za poljoprivre-du i šumarstvo vozila s obzirom na sprečavanje elektromagnetskih smetnja (elektromagnetska kompatibilnost) TPV 306 (izdanje 00) važe i dalje. Upućivanje na Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka u drugim propisima smatra se upućivanjem na ovaj Pravilnik.

Članak 10.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave

u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 4. koje stupaju na snagu 1. travnja 2012. godine.

Klasa: 011-02/11-02/21Urbroj: 558-04-02-2/1-11-6Zagreb, 21. prosinca 2011.

Ravnateljdr. sc. Krešimir Buntak, v. r.

PRILOG l.

ZAHTJEVI KOJIMA TREBAJU UDOVOLJAVATI VOZILA I ELEKTRIČNI/ELEKTRONIČKI PODSKLOPOVI UGRAĐENI U VOZILO

1. Područje primjene1.1 Ovaj se Pravilnik primjenjuje na elektromagnetsku kom-

patibilnost vozila obuhvaćenih člankom 2. Primjenjuje se i na električne i elektroničke zasebne tehničke jedinice namijenjene za ugradbu u vozila.


ljoprivredu šumarstvo podnosi proizvođač vozila ili pro-izvođač ESA podsklopa.

3.2.2 Obrazac opisnoga dokumenta dan je u Prilogu III.3.2.3 Proizvođač može dopuniti zahtjev izvještajem o prove-

denim ispitivanjima. Tijelo za homologaciju može upo-trijebiti svaki tako dobiven podatak u svrhu sastavljanja certifi kata o homologaciji tipa.

3.2.4 Kad tehnička služba odgovorna za homologacijska ispiti-vanja sama izvodi ispitivanje, tada treba osigurati uzorak ESA sustava koji predstavlja tip koji će se homologirati, ako je potrebno nakon rasprave s proizvođačem o npr. mogućim promjenama rasporeda, broja sastavnih dije-lova, broja osjetila. Kada to tehnička služba smatra po-trebnim, može odabrati Dodatni uzorak.

3.2.5 Uzorak (uzorci) mora (moraju) biti jasno i neizbrisivo označen (označeni) trgovačkim nazivom proizvođača ili oznakom marke i tipa.

3.2.6 Gdje je primjenjivo, moraju se naznačiti sva ograničenja uporabe. Svako takvo ograničenje treba biti uneseno u opisni dokument iz Priloga III i/ili certifi kat o homolo-gaciji iz Priloga V.

4. Homologacija tipa4.1 Razne mogućnosti za homologaciju tipa4.1.1 Homologacija tipa vozila Proizvođač vozila može slobodno odabrati jednu od slje-

dećih alternativnih mogućnosti za homologaciju tipa.4.1.1.1 Homologacija instalacije vozila Instalacija vozila može dobiti homologaciju tipa izravno

slijedom odredaba danih u točki 6. ovoga Priloga. Ako proizvođač vozila odabere taj put, ne zahtijeva se nika-kvo zasebno ispitivanje električnih/elektroničkih sustava ili ESA podsklopova.

4.1.1.2 Homologacija tipa vozila ispitivanjem pojedinih ESA podsklopova

Proizvođač vozila može dobiti homologaciju za vozilo kad tijelu za homologaciju dokaže da su svi bitni (vidi točku 3.1.3 ovoga Priloga) električni/elektronički sustavi ili ESA podsklopovi pojedinačno homologirani u skladu s ovim Pravilnikom te da su ugrađeni prema svim uvje-tima koji su uz nju priloženi.

4.1.1.3 Proizvođač, ako to želi, može dobiti homologaciju pre-ma ovome Pravilniku ako vozilo nema opremu takvog tipa koja podliježe ispitivanjima otpornosti na smetnje ili emisije. Takvo vozilo ne smije imati nikakve sustave koji su određeni u točki 3.1.3 (otpornost na smetnje) niti opremu za paljenje iskrom. Takve homologacije ne zahti-jevaju ispitivanje.

4.1.2 Homologacija tipa za ESA podsklop Homologacija tipa može se dodijeliti za neki ESA pod-

sklop koji se ugrađuje u bilo koji tip vozila ili u poseban tip vozila ili tipove prema zahtjevu proizvođača. ESA podsklopovi uključeni u izravno upravljanje vozilima normalno će dobiti homologaciju tipa zajedno s proi-zvođačem vozila.

4.2 Dodjeljivanje homologacije tipa4.2.1 Vozilo4.2.1.1 Kada vozilo predstavnik ispunjava zahtjeve ovoga Pravil-

nika, dodjeljuje se homologacija tipa prema članku 10.

2.1.11.3 osnovni materijal od kojega je napravljena nadogradnja ili oplata, ako je primjenjivo, (primjerice oplata karose-rije od čelika, aluminija ili od staklenih vlakana). Posto-janje ploha od različitih materijala ne mijenja tip vozi-la pod uvjetom da je nepromijenjen osnovni materijal nadogradnje. Takve se različitosti međutim ipak moraju prijaviti.

2.1.12 ESA tip s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost obuhvaća ESA podsklopove koji se ne razlikuju u bitnim značajkama kao što su:

2.1.12.1 funkcija koju ESA podsklopovi vrše2.1.12.2 opći razmještaj električnih i/ili elektroničkih sastavnih

dijelova, ako je primjenjivo.3. Zahtjev za homologaciju tipa3.1 Homologacija tipa vozila3.1.1 Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na nje-

govu elektromagnetsku kompatibilnost prema članku 6. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu šumarstvo podnosi proizvođač vozila.

3.1.2 Obrazac opisnoga dokumenta dan je u Prilogu II.3.1.3 Proizvođač vozila sastavlja program opisujući sve projek-

tirane kombinacije relevantnih električnih/elektroničkih sustava ili ESA podsklopova, vrste materijala nadograd-nje1, opći raspored ožičenja, inačice motora, verzije s upravljačem na lijevoj/desnoj strani i verzije razmaka osovina. Butni su električni/elektronički sustavi ili ESA podsklopovi oni koji mogu emitirati snažno širokopoja-sno ili uskopojasno zračenje i/ili oni koji su uključeni u vozačevo izravno upravljanje vozilom (vidi točku 6.4.2.3 ovoga Priloga).

3.1.4 Iz toga se programa odabire vozilo predstavnik u svrhu ispitivanja uz uzajamnu suglasnost proizvođača i nadlež-noga tijela. To vozilo predstavlja tip vozila (vidi Dodatak 1. Priloga II.). Izbor vozila temelji se na električnim/elek-troničkim sustavima koje je ponudio proizvođač. Može se odabrati još jedno vozilo iz toga programa u svrhu ispitivanja kad se smatra, uz uzajamnu suglasnost proi-zvođača i nadležnoga tijela, da su uključeni različiti elek-trični/elektronički sustavi koji bi mogli znatno utjecati na elektromagnetsku kompatibilnost vozila u usporedbi s prvim vozilom predstavnikom.

3.1.5 Izbor vozila u skladu s točkom 3.1.4 treba ograničiti na kombinacije električnih/elektroničkih sustava vozila koje su namijenjene stvarnoj proizvodnji.

3.1.6 Proizvođač može dopuniti zahtjev izvještajem o prove-denim ispitivanjima. Tijelo za homologaciju može upo-trijebiti svaki tako dobiven podatak u svrhu sastavljanja certifi kata o homologaciji tipa.

3.1.7 Kad tehnička služba odgovorna za homologacijska ispiti-vanja sama izvodi ispitivanje, tada treba osigurati vozilo koje predstavlja tip koji će se homologirati u skladu s točkom 3.1.4.

3.2 Homologacija tipa ESA podsklopa3.2.1 Zahtjev za homologaciju tipa ESA podsklopa s obzirom

na njegovu elektromagnetsku kompatibilnost prema članku 6. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za po-

1 Ako je primjenjivo.


nje u sklopu ispitivanja utvrđenih u točki 6. Taj Pravilnik ne daje odobrenje za uporabu nekoga komunikacijskog odašiljača kad se primjenjuju drugi zahtjevi na takvu opremu ili na njezinu uporabu. Proizvođač vozila može odbiti ugrađivanje u vozilo uobičajene kućanske ili po-slovne opreme koja je u skladu s Pravilnikom o elektro-magnetskoj kompatibilnosti.

5. Označivanje5.1 Svaki ESA podsklop koji je sukladan homologiranom

tipu prema ovom Pravilniku treba nositi oznaku homo-logacije tipa.

5.2 Ta se oznaka sastoji od pravokutnika u kojemu je slovo »e«, iza kojega slijedi broj 25 (razlikovni broj za Repu-bliku Hrvatsku)

U blizini pravokutnika mora se naći četveroznamenkasti redni broj, s vodećom ništicom kad je to primjenjivo (u daljnjemu tekstu: osnovni broj homologacije) koji se na-lazi u 4. dijelu broja homologacije tipa prikazana na cer-tifi katu o homologaciji tipa izdanog za tip predmetnog uređaja (vidi Prilog V.), ispred kojega je dvoznamenkasti redoslijedni broj koji se dodjeljuje najnovijim većim teh-ničkim izmjenama i dopunama ovoga Pravilnika, na dan dodjeljivanja homologacije tipa.

5.3 Oznaka homologacije tipa mora biti postavljena na glav-nome dijelu ESA podsklopa (npr. elektronička upravljač-ka jedinica) tako da bude jasno čitljiva i neizbrisiva.

5.4 Primjer oznake EU homologacije tipa prikazan je u Do-datku 7.

5.5 Označivanje se ne zahtijeva za električke/elektroničke su-stave obuhvaćene tipovima vozila koji su homologirani prema ovomu Pravilniku.

5.6 Oznake na ESA podsklopovima prema točki 5.3 ne mo-raju biti vidljive kad je ESA podsklop ugrađen u vozilo.

6. Zahtjevi6.1 Opći zahtjevi6.1.1 Vozilo i njegovi električni/elektronički sustav(sustavi) ili

ESA podsklopovi moraju biti tako projektirani, izgrađeni i ugrađeni da u uobičajenim uvjetima uporabe zadovolja-vaju zahtjeve ovoga Pravilnika.

6.2 Zahtjevi za širokopojasno elektromagnetsko zračenje vo-zila opremljenih sustavom paljenja iskrom

6.2.1 Metoda mjerenja Elektromagnetsko zračenje koje proizvodi vozilo pred-

stavnik određenoga tipa mjeri se uporabom metode opi-sane u Prilogu VI. pri bilo kojoj određenoj udaljenosti antene. O izboru odlučuje proizvođač vozila.

6.2.2 Širokopojasne referentne granice za vozilo6.2.2.1 Kad su mjerenja izvedena uporabom metode opisane

u Prilogu VI. s razmakom vozilo/antena od 10,0 ± 0,2 m, referentne su granice zračenja 34 dB mikrovolta/m (50 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz i od 34 do 45 dB mikrovolta/m (od 50 do 180 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 75 do 400 MHz i, kako je navedeno u Dodatku 1. ovoga Priloga, ta se granica povećava logaritamski (linearno) s frekvenci-jama iznad 75 MHz. U frekvencijskome pojasu 400 do 1000 MHz granica je stalna na 45 dB mikrovolta/m (180 mikrovolta/m).

Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu šumarstvo.

4.2.1.2 Obrazac certifi kata o homologaciji tipa dan je u Prilogu IV.

4.2.2 ESA podsklop4.2.2.1 Kada predstavnik ESA sustava ispunjava zahtjeve ovoga

Pravilnika, dodjeljuje se homologacija tipa prema članku 10. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljopri-vredu šumarstvo

4.2.2.2.10 Obrazac certifi kata o homologaciji tipa dan je u Prilogu V.

4.2.3 Za sastavljanje certifi kata iz točaka 4.2.1.2 ili 4.2.2.2, nadležno tijelo države članice koje dodjeljuje homologa-ciju može upotrijebiti izvještaj koji je pripremio odobreni ili priznati laboratorij ili koji je pripremljen u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

4.3 Izmjene i dopune homologacija4.3.1 U slučaju izmjena i dopuna homologacija dodijeljenih

prema ovomu Pravilniku, primjenjuju se odredbe člana-ka 15. i 16. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu šumarstvo.

4.3.2 Izmjene i dopune homologacija tipa vozila radi dodava-nja ili zamjene ESA podsklopa

4.3.2.1. Kad proizvođač vozila koji je dobio homologaciju za in-stalaciju vozila želi ugraditi dodatni ili zamijeniti elek-trični/elektronički sustav ili ESA podsklop koji već ima homologaciju prema ovome Pravilniku i koji će biti ugra-đen u skladu sa svim uvjetima koji se na njega primje-njuju, homologacija vozila može se izmijeniti ili dopuniti bez daljnjeg ispitivanja. Dodatni ili zamjenski električni/elektronski sustav ili ESA podsklop smatra se dijelom vozila u svrhu sukladnosti proizvodnje.

4.3.2.2 Kad dodatni ili zamjenski dio ili više njih nisu homo-logirani u skladu s ovim Pravilnikom te ako se ocijeni da je potrebno ispitivanje, smatra se da vozilo u cijelo-sti zadovoljava ako se može pokazati da je (su) novi ili zamijenjeni dio (dijelovi) u skladu s odgovarajućim za-htjevima iz točke 6. ili ako se usporednim ispitivanjem može pokazati da nije vjerojatno da će novi dio narušiti sukladnost tipa vozila.

4.3.2.3. Kad proizvođač vozila dodaje kojemu homologiranu vozilu uobičajenu kućansku ili poslovnu opremu, osim opreme pokretnih komunikacija (*2), koja je u skladu s Pravilnikom o elektromagnetskoj kompatibilnosti (»NN« br. 23/11) i ako je takva oprema ugrađena, zamijenjena ili uklonjena u skladu s preporukama proizvođača opre-me i vozila to ne obezvrjeđuje homologaciju vozila. To ne sprečava proizvođače vozila da ugrađuju komunikacijsku opremu prema odgovarajućim uputama za ugradbu koje je razradio proizvođač vozila i/ili proizvođač/proizvođa-či takve komunikacijske opreme. Proizvođač vozila treba osigurati dokaz (kad to zahtijeva tijelo nadležno za ispi-tivanje) da takvi odašiljači ne utječu negativno na radne značajke vozila. To može biti izjava da su razine snage i način ugradbe takvi da razine otpornosti na smetnje iz ovoga Pravilnika osiguravaju dovoljnu zaštitu kad se radi o samome odašiljanju, tj. ne obuhvaćajući odašilja-

2* Na primjer: radiotelefon i radio u građanskom pojasu ('CB radio')


Otpornost tipičnog vozila određenoga tipa na elektroma-gnetsko zračenje ispituje se metodom koja je opisana u Prilogu VIII.

6.4.2 Referentna ograničenja za otpornost vozila6.4.2.1 Kad se ispitivanja izvode uporabom metode opisane u

Prilogu VIII., referentna razina jakosti polja mora biti 24 volta/m efektivne vrijednosti u preko 90.% frekvencij-skoga pojasa od 20 do 1000 MHz, a 20 volta/m efektivne vrijednosti preko čitava frekvencijskoga pojasa od 20 do 1000 MHz.

6.4.2.2 Za vozilo predstavnik određenoga tipa smatra se da za-dovoljava zahtjeve otpornosti na smetnje ako tijekom ispitivanja koja se izvode u skladu s Prilogom VIII. i tijekom kojih je to vozilo izloženo polju čija je jakost, izraženo u voltima/m, 25.% iznad referentne razine ne pokazuje abnormalnu promjenu brzine pogonskih kota-ča vozila, ako nema pogoršanja radnih značajka koje bi prouzročilo zbrku drugim sudionicima u prometu te ako nema pogoršanja vozačeva izravnog upravljanja vozilom koje bi vozač ili drugi sudionici u prometu zapazili.

6.4.2.3 Izravni vozačev nadzor nad vozilom izvodi se npr. uprav-ljanjem, kočenjem i nadzorom nad brzinom motora.

6.5 Zahtjevi za širokopojasne elektromagnetske smetnje koje proizvode ESA podsklopovi

6.5.1 Metoda mjerenja Elektromagnetsko zračenje koje proizvodi ESA podsklop

predstavnik određenoga tipa mjeri se metodom koja je opisana u Prilogu IX.

6.5.2 ESA širokopojasna referentna ograničenja6.5.2.1 Ako se mjerenja izvode uporabom metode opisane u

Prilogu IX., referentne su granice zračenja od 64 do 54 dB mikrovolta/m (od 1600 do 500 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz, ta se granica snižava logaritamski (linearno) s frekvencijama iznad 30 MHz, i od 54 do 65 dB mikrovolta/m (od 500 do 1800 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 75 do 400MHz, kako je prikazano u Dodatku 5. ovoga Priloga. U frekvencijskome pojasu od 400 do 1000 MHz granica je stalna na 65 dB mikrovolta/m (1800 mikrovolta/m).

6.5.2.2 Na ESA podsklopu predstavniku određenog tipa, iz-mjerene vrijednosti izražene u dB mikrovoltima/m (mikrovolta/m) moraju biti najmanje 2,0 dB (20.%) is-pod referentnih granica.

6.6 Zahtjevi za uskopojasne elektromagnetske smetnje koje proizvode ESA podsklopovi

6.6.1 Metoda mjerenja Elektromagnetsko zračenje koje proizvodi tipični ESA

podsklop određenoga tipa mjeri se metodom koja je opisana u Prilogu X.

6.6.2 ESA uskopojasna referentna ograničenja6.6.2.1 Ako su mjerenja izvedena uporabom metode opisane u

Prilogu X., referentne su granice zračenja od 54 do 44 dB mikrovolta/m (od 500 do 160 mikrovolta/m) u fre-kvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz, ta se granica snižava logaritamski (linearno) s frekvencijama iznad 30 MHz i od 44 do 55 dB mikrovolta/m (od 160 do 560 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 75 do 400MHz, kako je prikazano u Dodatku 6. ovoga Priloga. U frekvencijskome pojasu od 400 do 1000 MHz granica je stalna na 55 dB mikrovolta/m (560 mikrovolta/m).

6.2.2.2 Kad su mjerenja izvedena uporabom metode opisane u Prilogu VI. s razmakom vozilo/antena od 3,0 ± 0,05 m, referentne granice zračenja su 44 dB mikrovolta/m (160 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz i od 44 do 55 dB mikrovolta/m (od 160 do 562 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 75 do 400 MHz i, kako je navedeno u Dodatku 2. ovoga Priloga, ta se granica povećava logaritamski (linearno) s frekvenci-jama iznad 75 MHz. U frekvencijskome pojasu od 400 do 1000 MHz granica je stalna na 55 dB mikrovolta/m (562 mikrovolta/m).

6.2.2.3 Na vozilu predstavniku određenoga tipa izmjerene vri-jednosti izražene u dB mikrovolta/m (mikrovolta/m) moraju biti najmanje 2,0 dB (20.%) ispod referentnih granica.

6.3 Zahtjevi za uskopojasno elektromagnetsko zračenje vozil6.3.1 Metoda mjerenja Elektromagnetsko zračenje koje proizvodi vozilo pred-

stavnik određenoga tipa mjeri se uporabom metode opi-sane u Prilogu VII. pri bilo kojoj određenoj udaljenosti antene. O izboru odlučuje proizvođač vozila.

6.3.2 Uskopojasne referentne granice za vozilo6.3.2.1 Kad su mjerenja izvedena uporabom metode opisane

u Prilogu VII. s razmakom vozilo/antena od 10,0 ± 0,2 m, referentne su granice zračenja 24 dB mikrovolta/m (16 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz i od 24 do 35 dB mikrovolta/m (od 15 do 56 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 75 do 400 MHz i, kako je navedeno u Dodatku 3. ovoga Priloga, ta se granica povećava logaritamski (linearno) s frekvenci-jama iznad 75 MHz. U frekvencijskome pojasu od 400 do 1000 MHz granica je stalna na 35 dB mikrovolta/m (180 mikrovolta/m).

6.3.2.2 Kad su mjerenja izvedena uporabom metode opisane u Prilogu VII. s razmakom vozilo/antena od 3,0 ± 0,05 m, referentne granice zračenja su 34 dB mikrovolta/m (50 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 30 do 75 MHz i od 34 do 45 dB mikrovolta/m (od 50 do 180 mikrovolta/m) u frekvencijskome pojasu od 75 do 400 MHz i, kako je navedeno u Dodatku 4. ovoga Priloga, ta se granica povećava logaritamski (linearno) s frekvenci-jama iznad 75 MHz. U frekvencijskome pojasu 400 do 1000 MHz granica je stalna na 45 dB mikrovolta/m (180 mikrovolta/m).

6.3.2.3 Na vozilu predstavniku određenoga tipa izmjerene vri-jednosti izražene u dB mikrovolta/m (mikrovolta/m) moraju biti najmanje 2,0 dB (20.%) ispod referentnih granica.

6.3.2.4 Usprkos granicama određenim u točkama 6.3.2.1, 6.3.2.2 i 6.3.2.3 ovoga Priloga, kad je tijekom početnog koraka opisana u točki 1.3 Priloga VII. jakost signala izmjerenoga na radijskoj anteni vozila manja od 20 dB mikrovolta/m (10 mikrovolti) u frekvencijskome području od 88 do 108 MHz, tada se za to vozilo treba smatrati da zadovoljava ograničenja za uskopojasne emisije i ne zahtijeva se ni-kakvo daljnje ispitivanje.

6.4 Zahtjevi za otpornost vozila na elektromagnetsko zrače-nje

6.4.1 Metoda ispitivanja


unutar samog vozila, npr. one koje nastaju prekidanjem (uključeno/isključeno) strujnih krugova ili međudjelova-njem pojedinih sustava. Ispitivanje na prijelazne pojave vođenjem u svrhu homologacije tipa nije potrebno.

DODATAK 1.

Referentne granice za širokopojasne emisije kod vozila

Razmak antena/vozilo: 10,0 m

Granica L dB( V/m)] na frekvenciji f (MHz)

Širina frekvencijskoga pojasa

Prividna vršna vrijednost

Linearno, kad je crtano dB prema log f Širina pojasa 120 kHz

Ispitne frekvencije

Frekvencija (MHz) – logaritamskiVidi točku 6.2.2.1 u Prilogu l.

DODATAK 2.

Referentne granice za širokopojasne emisije kod vozila.

Razmak antena-vozilo: 3,0 m.

Granica L dB( V/m)] na frekvenciji f (MHz) Širina

frekvencijskoga pojasa



Ispitne frekvencije

Frekvencija (MHz) – logaritamskiVidi točku 6.2.2.2 u Prilogu l.

6.6.2.2 Na ESA podsklopu predstavniku određenoga tipa iz-mjerene vrijednosti izražene u dB mikrovolta/m (mikrovolta/m) moraju biti najmanje 2,0 dB (20.%) is-pod referentnih granica.

6.7 Zahtjevi za otpornost ESA podsklopova na elektroma-gnetsko zračenje

6.7.1 Metoda(metode) ispitivanja Otpornost na elektromagnetsko zračenje ESA podsklo-

pa predstavnika određenoga tipa ispituje se metodom (metodama) koja (koje) se odabere (odaberu) od onih opisanih u Prilogu XI.

6.7.2 ESA referentna ograničenja za otpornost6.7.2.1 Kad se ispitivanja izvode uporabom metoda opisanih

u Prilogu XI, ispitne referentne razine otpornosti mo-raju biti 48 volta/m za metodu s trakom od 150 mm, 12 volta/m za ispitnu metodu s trakom od 800 mm, 60 volta/m za ispitnu metodu s TEM kavezom, 48 mA za metodu ispitivanja s uvođenjem struje (BCI) i 24 volta/m za metodu ispitivanja slobodnim poljem.

6.7.2.2 Na ESA podsklopu predstavniku odgovarajućega tipa pri jakosti polja ili struje izražene u prikladnim linearnim jedinicama, 25% iznad referentne granice, ESA podsklop ne smije pokazati nikakve smetnje u funkcioniranju koje bi prouzročile bilo kakvo pogoršanje radnih značajka koje bi moglo prouzročiti zbrku drugim sudionicima u prometu, ili bilo kakvo pogoršanje u vozačevom izrav-nom nadzoru vozila opremljenim tim sustavom što bi mogao zapaziti vozač ili drugi sudionik u prometu.

7. Sukladnost proizvodnje7.1 Sukladnost proizvodnje s obzirom na elektromagnetsku

kompatibilnost vozila ili sastavnoga dijela zasebne teh-ničke jedinice provjerava se na temelju podataka koje sadrži (sadrže) certifi kat (certifi kati) o homologaciji tipa utvrđeni u Prilogu IV. i/ili V. ovoga Pravilnika, ovisno što je primjenjivo.

8. Iznimke8.1 Kad neko vozilo ili električni/elektronički sustav ili ESA

podsklop ne sadrže elektronički oscilator s radnom fre-kvencijom većom od 9 kHz, smatra se da je u skladu sa točkama 6.3.2 i 6.6.2 Priloga I. i s prilozima VII. i X.

8.2 Vozila koja u izravnome upravljanju vozilom nemaju uključene električke/elektroničke sustave ili ESA pod-sklopove nije potrebno ispitivati na otpornost na smet-nje, pa treba smatrati da su u skladu s točkom 6.4 Priloga I. i s Prilogom VIII. ovoga Pravilnika.

8.3 ESA podsklopove čije funkcije nisu uključene u izravno upravljanje vozilom, nije potrebno ispitivati na otpornost na smetnje, pa treba smatrati da su u skladu s točkom 6.7 Priloga I. i s Prilogom IX. ovoga Pravilnika.

8.4 Elektrostatičko pražnjenje Kod vozila opremljenih gumama nadogradnju/podvo-

zje vozila valja uzeti kao električni izdvojenu strukturu. Jake elektrostatičke sile u odnosu na vanjsko okruženje vozila opažaju se samo u trenutku ulaska i izlaska iz vo-zila. Kako vozilo u tim trenucima miruje, ispitivanje na elektrostatičko pražnjenje u svrhu homologacije tipa nije potrebno.

8.5 Prijelazne pojave vođenjem Kako tijekom uobičajene vožnje nema nikakvih vanj-

skih električnih spojnih vodova prema vozilima, nika-kve prijelazne pojave se ne proizvode i ne vode prema vanjskomu okruženju. Proizvođačeva je odgovornost osigurati da oprema može podnijeti prijelazne pojave


DODATAK 5.

Električni/elektronički podsklop.Referentne granice širokopojasnih emisija

Granica L dB( V/m)] na frekvenciji f (MHz) Širina frekvencijskoga

pojasa


Linearno, kad je crtano dB prema log f Širina pojasa

120 kHz

Ispitne frekvencije

Frekvencija (MHz) – logaritamski

Vidi točku 6.5.2.1 u Prilogu l.

DODATAK 6.

Električni/elektronički podsklop.Referentne granice uskopojasnih emisija

Granica L dB( V/m)] na frekvenciji f (MHz) Širina frekvencijskoga

pojasa

Vršna vrijednost

Širina pojasa Linearno, kad je crtano dB prema log f 120 kHz

Primjeri ispitnih frekvencija



DODATAK 3.

Referentne granice za uskopojasne emisije kod vozila.Razmak antena-vozilo 10,0 m.



Vršna vrijednost





DODATAK 4.

Referentne granice za uskopojasne emisije kod vozila.Razmak antena-vozilo 3,0 m.



Vršna vrijednost

Linearno, kad je crtano dB prema log f

Širina pojasa 120 kHz


F k ij (MH ) l it ki




1.2 Mjesto i način ugradbe pogonskog motora:......................3 POGONSKI MOTOR3.1.2 Tip i trgovačka oznaka osnovnog motora (postavljena na

motor ili drugi način označivanja: .....................................3.1.4 Naziv i adresa proizvođača: ................................................3.1.6 Radni postupak: – vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje (1) – izravno ubrizgavanje/ubrizgavanje (1) – četverotaktni/dvotaktni (1)3.2.1.6 Broj i raspored cilindara: ....................................................3.2.1.9 Najveći zakretni moment:....................min-1

3.2.3.1 Napajanje gorivom: Tlak (2) ili dijagram pumpe:...................kPa3.2.3.2 Sustav ubrizgavanja:3.2.4.2.1 Opis sustava: .........................................................................3.2.5 Funkcije elektroničkog upravljanja Opis sustava: .......................... ...............................................3.11 Električni sustav3.11.1 Nazivni napon: ..... V, pozitivno/negativno uzemljenje (1)3.11.2 Generator3.11.2.1 Tip: .........................................................................................3.11.2.2 Nazivna snaga: .................................................................VA4 PRIJENOSNIK SNAGE4.2 Vrsta (mehanički, hidraulički, električni, itd.): .................4.2.1 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova

(ako postoje): ........................................................................6. OVJES (kad je potrebno)6.2.2 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova

(ako postoje): ........................................................................7. UREĐAJ ZA UPRAVLJANJE7.2.2.1 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova

(ako postoje): ........................................................................7.2.6 Područje i način namještanja naprave za upravljanje, ako

postoji: ...................................................................................8. SUSTAVI KOČENJA8.5 Za traktore opremljene sustavima protiv blokiranja kota-

ča, opis rada sustava (uključujući elektroničke dijelove), električna blok shema, crtež hidrauličnog i zračnog ra-zvoda: ....................................................................................

9. VIDNO POLJE, SIGURNOSNA STAKLA, BRISAČI VJE-TEOBRANSKOG STAKLA I RETOVIZORI

9.2 Sigurnosna stakla: ................................................................9.2.3.4 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova

(ako su ugrađeni) mehanizma za podizanje bočnih sta-kala: .......................................................................................

9.3 Brisači vjetrobranskog stakla: ............................................. Tehnički opis: ........................................................................9.4 Retrovizor (retrovizori) (položaj za svaki retrovizor) ......9.4.6 Kratak opis elektroničkih/elektroničkih sastavnih dijelo-

va (ako su ugrađeni) sustava za namještanje:...................9.5 Odleđivanje i odmagljivanje:...............................................9.5.1 Tehnički opis: ........................................................................

DODATAK 7.

Primjer oznake EU homologacije tipaa≥6 mm

a/3 2a/3 e 1 a

020148 a/3 ESA podsklop koji nosi oznaku homologacije tipa uređaj je koji je bio homologiran u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 0148. Prve dvije znamenke (02) pokazuju da je taj uređaj su-kladan sa zahtjevima Direktive 72/245/EEZ, s njezinim posljednjim izmjenama i dopunama Direktivom 2002/2/EZ.Upotrijebljene brojke su dane samo kao primjer.

PRILOG II.

OPISNI DOKUMENT br.....

prema Prilogu l. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu šumarstvo, koji se

odnosi na homologaciju tipa vozila s obzirom na elektromagnetsku kompatibilnost (Pravilnik TPV

306.01 – Direktiva 2009/64/EZ)Sljedeći podaci, ako su potrebni, moraju biti priloženi u tri pri-mjerka zajedno sa sadržajem. Svi crteži moraju biti dostavljeni u prikladnu mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format.Ako su priložene fotografi je, moraju prikazivati potrebne. Pojedi-nosti se moraju navesti za način rada sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica s elektroničkim upravljanjem.

0. OPĆI PODACI ......................................................................0.1 Marka (registrirani proizvođačev zaštitni znak):..............0.2 Tip (navesti inačice i izvedbe): ...........................................0.3 Identifi kacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozi-

lu: ...........................................................................................0.3.1 Proizvođačeva pločica (mjesto i način postavljanja): .......0.4 Kategorija vozila: ..................................................................0.5 Naziv i adresa proizvođača: ................................................0.8 Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ................................1. OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA Fotografi je i/ili crteži vozila predstavnika: ........................


0. OPĆI PODACI ......................................................................0.1 Marka (trgovački naziv proizvođača):: ..............................0.2 Tip i opća trgovačka oznaka (oznake): ..............................0.5 Naziv i adresa proizvođača: ................................................0.7 Za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, mjesto i

način postavljanja homologacijske oznake: .......................0.8 Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ................................1. Ovaj se ESA podsklop homologira kao sastavni dio/STU

(*3)2. Svako ograničenje uporabe i uvjeti za ugradbu: ...............

Dodatak 1.Opis ESA podsklopa koji je izabran da predstavlja određeni tip: .....

Dodatak 2.Odgovarajući ispitni izvještaj(izvještaji) koje dostavlja proizvođač ili odobreni/priznati laboratoriji u svrhu sastavljanja certifi kata o ho-mologaciji tipa.

PRILOG IV.

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI TIPA

Obrazac(najveći format: A4 (210 x 297 mm)

(VOZILO)Naziv tijela nadležnog za homologijaciju

Izjava o: – homologaciji (1) ....................................................................................– izmjeni/dopuni homologacije (1) .......................................................– odbijanju homologacije (1) ..................................................................– povlačenju homologacije (1) ...............................................................za tip vozila s obzirom na Direktivu 2009/64/EZBroj homologacije tipa:...........................................................................Razlog za izmjenu/dopunu:......................................................................

DIO I.0.1 Marka (trgovački naziv proizvođača): ...............................0.2 Tip i opća trgovačka oznaka (oznake): ..............................0.3 Identifi kacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/

sastavnomu dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici (1) (2): ......0.3.1 Položaj te oznake: .................................................................0.4 Vozilo: ....................................................................................0.5 Naziv i adresa proizvođača: ................................................0.8 Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ................................

DIO II.1. Dodatni podaci (kad je potrebno): vidi Dodatak2. Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacij-

skih ispitivanja: .....................................................................3. Datum izvještaja o ispitivanju: ............................................4. Broj izvještaja o ispitivanju. ................................................

3* Prekrižiti što se ne primjenjuje.

10. ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE PRI PREVRTANJU, ZA-ŠTITA PROTIV VREMENSKIH UTJECAJA, SJEDALA, PLATFORME ZA TERET

10.3 Sjedala i oslonci za stopala: ................................................10.3.1.4 Položaj i glave značajke: ......................................................10.3.1.5 Sustav za namještanje: .........................................................10.3.1.6 Naprave za pomicanje i blokiranje položaja: ....................10.5 Sprečavanje radijskih smetnja:............................................10.5.1 Opis i crteži/fotografi je oblika i materijali od kojih je

izrađen dio nadogradnje koja čini motorni prostor i di-jelovi prostora za putnike u njegovoj blizini: ....................

10.5.2 Crteži ili fotografi je položaja kovinskih sastavnih dijelova smještenih u motornome prostoru (npr. uređaji za gri-janje, zamjenski kotač, fi ltar zraka, upravljački mehani-zam, itd.): ..............................................................................

10.5.3 Tablica i crteži opreme za nadzor radijskih smetnja: ......10.5.4 Pojedinosti o nazivnoj vrijednosti djelatnog otpora isto-

smjerne struje i, u slučaju otporskih kabela za paljenje, njihov nazivni otpor po metru: ..........................................

11. UREĐAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNA-LIZACIU

11.3 Kratak opis električnih/elektroničkih sastavnih dijelova, osim svjetala (ako postoje): ................................................

12. RAZNO12.8 Opis ugrađene elektronike koja se upotrebljava za djelo-

vanje i upravljanje strojeva koje vozilo nosi ili vuče: .......___________(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.(2) Navesti dopušteno odstupanje.

Dodatak 1.Opis vozila koje je izabrano da predstavlja određeni tip:...................Oblik nadogradnje: ..................................................................................Upravljač na desnoj ili lijevoj strani:.....................................................Razmak kotača: .......................................................................................Izbor sastavnih dijelova: .........................................................................

Dodatak 2.

Odgovarajući ispitni izvještaj (izvještaji) koje dostavlja proizvođač ili odobreni/priznati laboratoriji u svrhu

sastavljanja certifi kata o homologaciji tipa.

PRILOG III.

OPISNI DOKUMENT br....

koji se odnosi na homologaciju tipa električnog/elektroničkog podsklopa s obzirom na

elektromagnetsku kompatibilnost (Pravilnik TPV 306.01 – Direktiva 2009/64/EZ)

Sljedeći podaci, ako su potrebni, moraju biti priloženi u tri primjer-ka zajedno sa sadržajem. Svi crteži moraju biti dostavljeni u prikladnom mjerilu i dovoljno podrobni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene, fotografi je moraju prikazivati potrebne pojedinosti.Ako su sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice s elektroničkim upravljanjem, moraju se dodati podaci o njihovim značajkama.


0.4 Vozilo: ....................................................................................0.5 Naziv i adresa proizvođača: ................................................0.7 Za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, mjesto i

način postavljana homologacijske oznake: ........................0.8 Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ................................

(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.(2) Ako podaci za oznaku tipa sadrže znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice na koje se odnosi ovaj cer-tifi kat o homologaciji, takvi se znakovi moraju u dokumentaciji zamijeniti znakom ‘?’ (npr. ABC??123???).

DIO II.1. Dodatni podaci (kad je potrebno): vidi Prilog2. Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacij-

skih ispitivanja: .....................................................................3. Datum izvještaja o ispitivanju: ............................................4. Broj izvještaja o ispitivanju. ................................................5. Napomene (ako ih ima): vidi Dodatak6. Mjesto: ...................................................................................8. Datum:. ..................................................................................8. Potpis:. ...................................................................................9. Popis opisne dokumentacije koja je podnesena tijelu za

homologaciju i koja se može dobiti na zahtjev.

Dodatak certifi katu o homologaciji tipa br.... o homologaciji tipa električnog/elektroničkog podsklopa s

obzirom na Direktivu 2009/64/EZ1. Dodatni podaci1.1 Nazivni napon elektrosustava: ............................................1.2 Ovaj se ESA podsklop može upotrijebiti na svakome tipu

vozila uz sljedeća ograničenja: ............................................1.2.1 Uvjeti ugradnje, ako postoje: ..............................................1.3 Ovaj se ESA podsklop može upotrijebiti na sljedećim ti-

povima vozila: ......................................................................1.3.1 Uvjeti ugradnje, ako postoje: ..............................................1.4 Posebna (posebne) ispitna (ispitne) metoda (metode)

koja (koje) je(su) upotrijebljena (upotrijebljene) i fre-kvencijska područja za određivanje otpornosti na smet-nje jesu: .................................................................................

(navesti točno upotrijebljenu metodu iz Priloga XI.)1.5 Odobreni/priznati laboratorij odgovoran za provedbu is-

pitivanja: ................................................................................5. Napomene: ............................................................................

PRILOG VI.

METODA MJERENJA ZRAČENIH ŠIROKOPOJASNIH ELEKTROMAGNETSKIH EMISIJA IZ VOZILA

1. Općenito1.1 Ispitna metoda koja je opisana u ovome Prilogu primje-

njuje se samo na vozila.1.2 Mjerna oprema Mjerna oprema mora zadovoljavati zahtjeve iz publikaci-

je br. 16-1 (93) Posebnog međunarodnog odbora za ra-

5. Napomene (ako ih ima): vidi Dodatak6. Mjesto: ...................................................................................7. Datum:. ..................................................................................8. Potpis:. ...................................................................................9. Popis opisne dokumentacije koja je podnesena tijelu za

homologaciju i koja se može dobiti na zahtjev

(1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.(2) Ako podaci za oznaku tipa sadrže znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice na koje se odnosi ovaj cer-tifi kat o homologaciji, takvi se znakovi moraju u dokumentaciji zamijeniti znakom ‘?’ (npr. ABC??123???).

Dodatak certifi katu o homologaciji tipa br..... o homologaciji tipa vozila s obzirom na Direktivu 2009/64/

EZ1. Dodatni podaci1.1 Posebni uređaji u svrhu Priloga VI. ove Direktive (ako je

primjenjivo): (npr........)1.2 Nazivni napon elektrosustava:........V. pozitivni pol/nega-

tivni pol na masi1.3 Vrsta nadogradnje: ...............................................................1.4 Popis elektroničkih sustava ugrađenih u ispitivano (is-

pitivana) vozilo (vozila), a dodatno uz točke u opisnom dokumentu (vidi Dodatak 1. Priloga II.): ..........................

1.5 Odobreni/priznati laboratorij odgovoran za provedbu is-pitivanja: ................................................................................

5. Primjedbe: ............................................................................. (npr.: vrijedi za vozila za vožnju s upravljačem na lijevoj

strani i za vozila s upravljačem na desnoj strani.)

PRILOG V.

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI TIPA

Obrazac(najveći format: A4 (210 x 297 mm)

(ELEKTRIČNI/ELEKTRONIKI PODSKLOP)Naziv tijela nadležnog za homologijaciju

Izjava o: – homologaciji (1) ....................................................................................– izmjeni/dopuni homologacije (1) .......................................................– odbijanju homologacije (1) ..................................................................– povlačenju homologacije (1) ...............................................................za tip sastavnoga dijela/zasebne tehničke jedinice (1) s obzirom na Direktivu 2009/64/EZBroj homologacije tipa:...........................................................................Razlog za izmjenu/dopunu:......................................................................

DIO l.0.1 Marka (trgovački naziv proizvođača): ...............................0.2 Tip i opća trgovačka oznaka (oznake): ..............................0.3 Identifi kacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/

sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici (1) (2): ........0.3.1 Položaj te oznake: .................................................................


4.1 Motor Motor mora raditi pri uobičajenoj radnoj temperaturi, a

prijenosnik snage mora biti u neutralnu položaju. Kad se to iz praktičnih razloga ne može postići, o drukčijem sta-nju vozila može se postići sporazum između proizvođača i ovlaštenoga ispitnog tijela. Potrebno je osigurati da me-hanizam za namještanje brzine vrtnje motora ne utječe na elektromagnetska zračenja. Tijekom svakog mjerenja motor mora raditi na sljedeći način.

Tip motoraMetoda mjerenja

Prividno vršna vrijednost Vršna vrijednost

Paljenje iskrom Brzina vrtnje motora Brzina vrtnje motoraJedan cilindar 2500 o/min ± 10% 2500 o/min ± 10%Više od jednog cilindra 1500 o/min ± 10% 1500 o/min ± 10%

4.2 Ispitivanja se ne provode dok pada kiša ili dok se druge padaline talože na vozilo, ili u roku od 10 minuta nakon što takve padaline prestanu.

5. Vrsta, položaj i orijentacija antene5.1 Vrsta antene Može se uporabiti svaka antena po uvjetom da se može

odrediti u odnosu na referentnu antenu. Za umjeravanje antene može se upotrijebiti metoda opisana u publikaciji CISPR br. 12, izdanje 3., Prilog A.

5.2 Visina i mjerni razmak5.2.1 Visina5.2.1.1 Ispitivanje s 10 m Središte faze antene treba biti 3,00 ± 0,05 m iznad rav-

nine na kojoj se ispituje vozilo5.2.1.2 Ispitivanje s 3 m Središte faze antene treba biti 1,80 ± 0,05 m iznad rav-

nine na kojoj se ispituje vozilo5.2.1.3 Ni jedan dio bilo kojega elementa prijamne antene ne smi-

je biti bliži od 0,25 m ravnini na kojoj se ispituje vozilo.5.2.2 Mjerni razmak5.2.2.1 Ispitivanje s 10 m Vodoravni razmak od vrha ili od druge prikladne točke

antene koja je određena tijekom postupka umjeravanja opisana u točki 5.1 ovoga Prilog do vanjske površine vo-zila treba biti 10,0 ± 0,2 m.

5.2.2.2 Ispitivanje s 3 m Vodoravni razmak od vrha ili od druge prikladne točke

antene koja je određena tijekom postupka umjeravanja opisana u točki 5.1 ovoga Priloga do vanjske površine vozila treba biti 3,00 ± 0,05 m.

5.2.2.3 Kad se ispitivanja provode u zatvorenu prostoru u svrhu elektromagnetskog zaslanjanja radijskih frekvencija, ele-menti prijamne antene ne smiju biti bliže od 1,0 m bilo kojemu materijalu koji upija radijske valove i ne bliže od 1,5 m zidu zatvorenoga prostora. Između prijamne antene i vozila koje se ispituje ne smije biti materijal koji upija radijske valove.

5.3 Mjesto antene u odnosu na vozilo Antena se postavlja redom na lijevu i na desnu stranu

vozila usporedno s ravninom uzdužne simetrije vozila i u skladu sa središnjom točkom vozila koja je određena kao točka na glavnoj osi vozila na sredini razmaka između središta prednje i stražnje osovine vozila.

5.4 Položaj antene Na svakoj od mjernih točaka treba očitavati rezultate s

antenom i u vodoravnoj i u vertikalnoj polarizaciji (vidi sliku 2. u Dodatku 1. ovoga Priloga)

diosmetnje (CISPR). Za mjerenje širokopojasnih elektro-magnetskih emisija u ovome Prilogu mora se upotrijebiti detektor prividne vršne vrijednosti, ili ako se upotreblja-va detektor vršne vrijednosti, mora se upotrijebiti odgo-varajući faktor ispravka, ovisno o broju pulsova iskre.

1.3 Ispitna metoda Ovo je ispitivanje namijenjeno za mjerenje širokopoja-

snih elektromagnetskih emisija koje proizvode sustavi za paljenje iskrom i elektromotori (pogonski elektromotori, motori sustava za grijanje ili odleđivanje, pumpe za go-rivo, vodene pumpe) koji su trajno ugrađeni na vozilu.

Dopuštene su dvije alternativne udaljenosti referentne antene: 10 ili 3 m od vozila.

U oba je slučaja potrebno zadovoljavati zahtjeve iz točke 3. ovoga Priloga.

2. Izražavanje rezultata Rezultati mjerenja izražavaju se u dB mikrovoltima/m

(mikrovoltima/m) za širinu frekvencijskoga pojasa od 120 kHz. Ako se stvarna širina frekvencijskoga pojasa B (izraženo u kHz) mjerne opreme razlikuje od 120 kHz, očitanja u mikrovoltima treba pretvoriti na širinu fre-kvencijskoga pojasa od 120 kHz množenjem faktorom 120/B.

3. Mjerno mjesto3.1 Mjerno mjesto mora biti ravno čisto područje bez povr-

šina koje odbijaju elektromagnetsko zračenje unutar kru-ga promjera od najmanje 30 m mjereno iz točke koja se nalazi na polovici razmaka između vozila i antene (vidi sliku 1. u Dodatku 1. ovoga Priloga).

3.2 Mjerna oprema, ispitna prostorija ili vozilo u kojemu je smještena mjerna oprema može se nalaziti unutar mjer-noga mjesta, ali samo u dopuštenu području prikazanu na slici 1. Dodatka 1. ovoga Priloga.

Unutar ispitnoga područja dopušteno je imati i druge mjerne antene na najmanjoj udaljenosti od 10 m od pri-jamne antene i od vozila koje se ispituje, pod uvjetom da se može pokazati da to neće utjecati na rezultate mjerenja.

3.3 Može se upotrijebiti i zatvoreni prostor za ispitivanje ako se može pokazati veza između toga zatvorenog ispitnog prostora i vanjskoga mjernog mjesta. Zatvoreni ispitni prostor ne treba zadovoljavati dimenzijske zahtjeve sa sli-ke 1. u Dodatku 1. ovoga Priloga, osim razmaka između mjerne antene i vozila i visine antene. Emisije iz okružja također se ne trebaju provjeravati ni prije ni poslije ispi-tivanja, kako je naznačeno u točki 3.4 ovoga Priloga.

3.4 Okružje Kako bi se osiguralo da ne bude nikakva vanjskog šuma

ili signala takve veličine da bi mogao utjecati na mjere-nje, potrebno je obaviti mjerenja prije i nakon glavnog ispitivanja. Kad se tijekom mjerenja emisija iz okružja tu nalazi i vozilo, potrebno je osigurati da nikakve emisije iz vozila znatno ne utječu na ta mjerenja, npr., uklanjanjem vozila iz područja ispitivanja, vađenjem ključa za palje-nje ili otspajanjem akumulatora. U oba mjerenja razina vanjskog šuma ili signala mora biti za najmanje 10 dB ispod granica smetnja koje su navedene u točki 6.2.2.1 ili 6.2.2.2 (kako je prikladno) Priloga I., osim namjernih uskopojasnih odašiljanja iz okružja.

4. Stanje vozila tijekom ispitivanja


Slika 2.POLOŽAJ ANTENE U ODNOSU NA TRAKTOR

NacrtDipol antena u položaju za mjerenje vertikalne sastavnice zračenja

Dipol antena u položaju za mjerenje vertikalne sastavnice zra�enja

TlocrtDipol antena u položaju za mjerenje vodoravne sastavnice

zračenja’’

PRILOG VII.

METODA MJERENJA ZRAČENIH USKOPOJASNIH EMISIJA IZ VOZILA

1. Općenito1.1 Ispitna metoda opisana u ovome Prilogu primjenjuje se

samo na vozila.1.2 Mjerna oprema Mjerna oprema mora zadovoljavati zahtjeve iz publika-

cije br. 16-1 (93) Posebnog međunarodnog odbora za radiosmetnje (CISPR). Za mjerenje zračenih uskopoja-snih emisija u ovome se Prilogu upotrebljava detektor prosječne vrijednosti ili detektor vršne vrijednosti.

1.3 Ispitna metoda1.3.1 Ovo je ispitivanje namijenjeno za mjerenje uskopojasnih

elektromagnetskih emisija kakve bi mogli proizvoditi mikroprocesorski sustavi ili drugi izvori uskopojasnih emisija.

1.3.2 Kao početni korak mjere se razine emisija u FM frekven-cijskome pojasu (od 88 do 108 MHz) na anteni radijsko-ga prijamnika u vozilu s opremom određenom u točki 1.2. Ako se ne premaše razine određene u točki 6.3.2.4 Priloga I., smatra se da vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga

5.5 Očitavanje Potrebno je učiniti najviše četiri očitavanja u skladu s

točkama 5.3 i 5.4 na svakoj ispitnoj frekvenciji kao karak-teristično očitavanje na frekvenciji na kojoj se mjerenja vrše.

6. Frekvencije6.1 Mjerenja Mjerenja treba provoditi preko čitavoga frekvencijskoga

područja od 30 do 1000 MHz. Kako bi se potvrdilo da vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga Priloga, mjerodavno is-pitno tijelo ispitat će do 13 frekvencija u tome području, npr. 45, 65, 90, 120, 150, 190, 230, 280, 380, 450, 600, 750, 900 MHz. U slučaju da se tijekom ispitivanja prijeđe granična vrijednost, potrebno je istraživanjem osigurati da je tomu uzrok vozilo, a ne ometajuće zračenje.

6.1.1 Granice se primjenjuju preko cijeloga frekvencijskoga područja od 30 do 1000 MHz

6.1.2 Mjerenja se mogu izvoditi s detektorima prividno vršne vrijednosti ili vršne vrijednosti. Granice koje su dane u točkama 6.2 i 6.5 Priloga I., vrijede za detektor privid-no vršne vrijednosti. Kad se upotrebljava detektor vršne vrijednosti, potrebno je dodati 38 dB za širinu pojasa od 1 MHz ili oduzeti 22 dB za 1 kHz pojasne širine.

6.2 Dopuštena odstupanjaIspitna frekvencija (MHz) Dopušteno ostupanje (MHz)

45, 65, 90, 120, 150, 190 i 230 ± 5280, 380, 450, 600, 750 i 900 ± 20

Dopuštena se odstupanja primjenjuju na navedene fre-kvencije, a namijenjena su za izbjegavanje smetnje od odašiljača koji rade za vrijeme mjerenja na ispitnim ili njima bliskim frekvencijama.

Dodatak 1.Slika 1.

PODRUČJE ZA ISPITIVANJE TRAKTORA(Ravno područje bez površina koje refl ektiraju

elektromagnetsko zračenje)

Najmanji polumjer 30 m

Središte �iste površine polumjera 30 m na polovici razmaka izme�u antene i vozila

Antena

Najmanji polumjer 15 m

Dopušteno podru�je za mjernu opremu (kabina ili vozilo)


5.2.1 Visina5.2.1.1 Ispitivanje s 10 m Središte faze antene treba biti 3,00 ± 0,05 m iznad rav-

nine na kojoj se ispituje vozilo.5.2.1.2 Ispitivanje s 3 m Središte faze antene treba biti 1,80 ± 0,05 m iznad rav-

nine na kojoj se ispituje vozilo5.2.1.3 Ni jedan dio bilo kojega elementa prijamne antene ne

smije biti bliži od 0,25 m ravnini na kojoj se ispituje vo-zilo.

5.2.2 Mjerni razmak5.2.2.1 Ispitivanje s 10 m Vodoravni razmak od vrha ili od druge prikladne točke

antene koja je određena tijekom postupka umjeravanja opisana u točki 5.1 ovoga Priloga do vanjske površine tijela vozila treba biti 10,0 ± 0,2 m.

5.2.2.2 Ispitivanje s 3 m Vodoravni razmak od vrha ili od druge prikladne točke

antene koja je određena tijekom postupka umjeravanja opisana u točki 5.1 ovoga Priloga do vanjske površine tijela vozila treba biti 3,00 ± 0,05 m.

5.2.2.3 Kad se ispitivanja provode u zatvorenu prostoru u svrhu elektromagnetskog zaslanjanja radijskih frekvencija, ele-menti prijamne antene ne smiju biti bliže od 1,0 m bilo kojemu materijalu koji upija radijske valove i ne bliže od 1,5 m zidu zatvorenoga prostora. Između prijamne antene i vozila koje se ispituje ne smije biti materijal koji upija radijske valove.

5.3 Mjesto antene u odnosu na vozilo Antena se postavlja redom na lijevu i na desnu stranu

vozila usporedno s ravninom uzdužne simetrije vozila i u skladu sa središnjom točkom motora (vidi sliku 1. u Dodatku 1. ovoga Priloga).

5.4 Položaj antene Na svakoj od mjernih točaka treba očitavati rezultate

treba vršiti s antenom u horizontalnoj i u vertikalnoj polarizaciji (vidi sliku 2. u Dodatku 1. ovoga Priloga).

5.5 Očitavanje Potrebno je učiniti najviše četiri očitavanja u skladu sa

točkama 5.3 i 5.4 na svakoj ispitnoj frekvenciji kao karak-teristično očitavanje na frekvenciji na kojoj se mjerenja vrše.

6. Frekvencije6.1 Mjerenja Mjerenja treba provoditi preko čitavoga frekvencijskoga

područja od 30 do 1000 MHz. Frekvencijsko područje se treba podijeliti u 13 frekvencijskih pojasa. U svakome frekvencijskome pojasu može biti ispitana jedna ispitna frekvencija kako bi se pokazalo da su zadovoljene tražene granice. Kako bi se potvrdilo da vozilo zadovoljava zahtje-ve ovoga Priloga, nadležno ispitno tijelo mora ispitati na svakoj toj točki (frekvenciji) u svakome od sljedećih 13 frekvencijskih pojaseva: od 30 do 50, od 50 do 75, od 75 do 100, od 100 do 130, od 130 do 165, od 165 do 200, od 200 do 250, od 250 do 320, od 320 do 400, od 400 do 520, od 520 do 660, od 660 do 820, od 820 do 1000 MHz. U slučaju da se tijekom ispitivanja prijeđe granična vrijed-nost, potrebno je provesti istraživanja kako bi se osiguralo da je tomu uzrok vozilo, a ne ometajuće zračenje.

Priloga s obzirom na te frekvencije, pa se potpuno ispi-tivanje ne provodi.

1.3.3 U postupku potpunog ispitivanja dopuštena su dva al-ternativna razmaka između antene i vozila: 10,0 m i 3,0 m. U oba se slučaja moraju zadovoljiti zahtjevi iz točke 3. ovoga Priloga.


(mikrovolti/m).3. Mjerno mjesto3.1 Mjerno mjesto mora biti ravno čisto područje bez povr-

šina koje odbijaju elektromagnetsko zračenje unutar kru-ga promjera od najmanje 30 m mjereno s točke koja se nalazi na polovici razmaka između vozila i antene (vidi sliku 1. u Dodatku 1. ovoga Priloga).

3.2 Mjerna oprema, ispitna prostorija ili vozilo u kojemu je smještena mjerna oprema može se nalaziti unutar mjer-noga mjesta, ali samo u dopuštenom području prikazanu na slici 1. u Dodatku 1. ovoga Priloga.

Unutar ispitnoga područja dopušteno je imati i druge mjerne antene na najmanjoj udaljenosti od 10 m od pri-jamne antene i od vozila koje se ispituje, pod uvjetom da se može pokazati da to neće utjecati na rezultate mjere-nja.

3.3 Može se upotrijebiti i zatvoreni prostor za ispitivanje ako se može pokazati veza između toga zatvorenog ispitnog prostora i vanjskoga mjernog mjesta. Zatvoreni ispitni prostor ne treba zadovoljavati dimenzijske zahtjeve sa slike 1. u Dodatku 1. ovoga Priloga., osim razmaka izme-đu mjerne antene i vozila i visine antene. Također se ne trebaju provjeravati emisije iz okružja, ni prije ni poslije ispitivanja, kako je naznačeno u točki 3.4. ovoga Priloga.


ili signala takve veličine da bitno utječe na mjerenje, po-trebno je obaviti mjerenja prije i nakon glavnog ispiti-vanja. Potrebno je osigurati da nikakve emisije iz vozila znatno ne utječu na ta mjerenja, npr., uklanjanjem vo-zila iz područja ispitivanja, vađenjem ključa za paljenje ili odspajanjem akumulatora. Rezultat spomenuta dva mjerenja razine vanjskog šuma ili signala mora biti za najmanje 10 dB ispod granica smetnja koje su dane u točki 6.3.2.1 ili 6.3.2.2 Priloga I. (kako je prikladno), osim namjernih uskopojasnih odašiljanja iz okružja.

4. Stanje vozila tijekom ispitivanja4.1 Elektronički sustavi vozila moraju biti u uobičajenu rad-

nome stanju dok vozilo miruje.4.2 Paljenje mora biti uključeno. Motor ne smije raditi.4.3 Mjerenja se ne izvode dok pada kiša ili dok se druge pa-

daline talože na vozilo, ili u roku od 10 minuta nakon što te padaline prestanu.

5. Vrsta, položaj i orijentacija antene5.1 Vrsta antene. Može se uporabiti svaka antena pod uvjetom da se može

odrediti u odnosu na referentnu antenu. Za umjeravanje antene može se upotrijebiti metoda opisana u publikaciji CISPR br. 12, izdanje 3., Prilog A.

5.2 Visina i mjerni razmak


zahtjeve iz ovoga Priloga (npr., uporabom videokamere (videokamera)).

4.4 Vozilo redovito mora biti okrenuto prema jednoj nepo-mičnoj anteni. Međutim, kad su elektroničke upravljačke jedinice s pridruženim ožičenjem smještene većim dije-lom u stražnjemu dijelu vozila, ispitivanje se uobičajeno provodi s vozilom okrenutim od antene. Kad se radi o dugačkim vozilima (tj. vozilima osim automobila i lakih furgona) koja imaju elektroničke upravljačke jedinice i pridruženo im ožičenje pretežito u središnjem dijelu vozila, referentna točka (vidi točku 5.4. ovoga Priloga) može se ustanoviti u odnosu na lijevu ili desnu bočnu površinu vozila. Ta referentna točka treba biti na sredini duljine vozila ili u jednoj točki na bočnoj strani vozila koju izaberu zajedno proizvođač i nadležno tijelo nakon što ustanove na koji su način razmješteni elektronički sustavi i pripadajuća ožičenja.

Takvo se ispitivanje može provoditi samo kada to fi zička konstrukcija komore dopušta. Mjesto antene mora biti navedeno u ispitnom izvještaju.

5. Vrsta, položaj i orijentacija generatora polja5.1 Vrsta generatora polja5.1.1 Treba odabrati generator polja koji može stvoriti željenu

jakost polja na referentnoj točki (vidi točku 5.4 ovoga Priloga) na odgovarajućim frekvencijama.

5.1.2 Generator (generatori) polja može (mogu) biti antena (antene) ili sustav prijenosne linije (TLS).

5.1.3 Konstrukcija i orijentacija svakog generatora polja treba biti takva da je polje polarizirano: od 20 do 1000 MHz horizontalno ili vertikalno.

5.2 Visina i mjerni razmak5.2.1 Visina5.2.1.1 Središte faze bilo koje antene ne smije biti manje od 1,5

m iznad ravnine na kojoj vozilo stoji ili ne manje od 2,0 m iznad ravnine na kojoj vozilo stoji kad je krov vozila viši od 3 m.

5.2.1.2 Ni jedan dio zračećeg elementa antene ne smije biti ma-nje od 0,25 m iznad ravnine na kojoj vozilo stoji.

5.2.2 Mjerni razmak5.2.2.1 U stvarnim uvjetima najbolje je postaviti generator polja

što je praktički moguće dalje od vozila. Taj razmak leži obično unutar područja od 1 do 5 m.

5.2.2.2 Kad se ispitivanje provodi u zatvorenu prostoru, zračeći elementi generatora polja ne smiju biti bliže od 1,0 m bilo kojemu materijalu koji upija elektromagnetsko zra-čenje i ne bliže od 1,5 m zidu zatvorenoga prostora. Iz-među odašiljačke antene i vozila koje se ispituje ne smije biti materijal koji upija elektromagnetsko. zračenje.

5.3 Mjesto antene u odnosu na vozilo5.3.1 Zračeći elementi generatora polja ne smiju biti bliže od

0,5 m vanjskoj površini tijela vozila.5.3.2 Generator polja treba biti smješten na središnjoj crti vo-

zila (ravnina uzdužne simetrije).5.3.3 Nijedan dio TLS-a, osim ravnine na kojoj stoji vozilo, ne

smije biti bliže od 0,5 m bilo kojemu dijelu vozila.5.3.4 Svaki generator polja koji se smješta nad vozilom treba

se po sredini protezati nad najmanje 75% duljine vozila.

PRILOG VIII.

METODA ISPITIVANJA OTPORNOSTI VOZILA NA ELEKTROMAGNETSKO ZRAČENJE

1. Općenito1.1 Metoda opisana u ovome Prilogu primjenjuje se samo na

vozila.1.2 Metoda ispitivanja Ovo je ispitivanje namijenjeno za dokazivanje otpornosti

na pogoršanje značajka izravnog nadzora nad vozilom. Vozilo se izlaže djelovanju elektromagnetskih polja kako je opisano u ovome Prilogu. Vozilo se nadzire tijekom tih ispitivanja.

2. Iskazivanje rezultata Jakost polja pri ispitivanju opisanu u ovome Prilogu iska-

zuje se u voltima/m.3. Mjerno mjesto Ispitna oprema mora omogućivati stvaranje elektroma-

gnetskih polja određene jakosti u frekvencijskim područ-jima, koja su određena u ovome Prilogu. Takva ispitna oprema mora zadovoljavati (nacionalne) zakonske za-htjeve s obzirom na emisiju elektromagnetskih signala. Potrebno je obratiti pozornost da zračena polja ne utječu na upravljačku i nadzornu opremu tako da se obezvrijede ispitivanja.

4. Stanje vozila tijekom ispitivanja4.1 Vozilo treba biti neopterećeno, osim potrebne ispitne

opreme.4.1.1 Motor treba okretati pokretati pogonske kotače ustalje-

nom brzinom koja odgovara 3/4 najveće brzine vozila ako ne postoji tehnički razlog da proizvođač izabere drugu brzinu, Motor vozila mora biti opterećen s odgo-varajućim zakretnim momentom. Ako je potrebno, vra-tila prijenosnika snage mogu se isključiti (npr., u slučaju vozila s više od dvije osovine), po uvjetom da ona ne pogone sastavne dijelove koji emitiraju smetnje.

4.1.2 Glavna kratka svjetla trebaju biti uključena.4.1.3 Lijevi ili desni pokazivač smjera trebaju biti uključeni.4.1.4 Svi drugi sustavi koji imaju utjecaja na vozačevo uprav-

ljanje vozilom trebaju biti (uključeni) kao pri uobičajenu radu vozila.

4.1.5 Vozilo ne smije biti u električnoj vezi s površinom na kojoj se ispituje i nikakva oprema ne smije biti spojena s vozilom, osim one koja se zahtijeva u točki 4.1.1 ili 4.2. Dodir guma s ispitnom površinom tla ne smatra se električnim spojem.

4.2 Kada u vozilu postoje električni/elektronički sustavi koji čine sastavni dio sustava upravljanja vozilom, a neće biti (uključeni) u radnome stanju pod uvjetima koji su opi-sani u točki 4.1, proizvođaču će se dopustiti da dostavi ovlaštenomu ispitnom tijelu izvještaj ili dodatni dokaz da taj električni/elektronički sustav vozila zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika Takav dokaz treba zadržati u dokumentaciji o homologacije tipa.

4.3 Tijekom nadzora vozila upotrebljava se samo oprema koja ne stvara smetnje. Nadzire se vanjski izgled vozila i prostor za putnike kako bi se ustanovilo udovoljavaju li


7.1.1 Kako bi se uspostavili uvjeti za ispitno polje, upotrebljava se »supstitucijska metoda«.

7.1.2 Faza umjeravanja Na svakoj ispitnoj frekvenciji generatoru polja dovodi

se takva razina snaga napajanja da se dobije zahtijevana jakost polja na referentnoj točki (kako je određeno u toč-ki 5.) u ispitnome području bez prisutnog vozila, mjeri se razina dovedene snage ili nekoga drugog parametra izravno s njom povezanog za zahtijevanu jakost polja, a rezultati se zapisuju. Ispitna frekvencija leži u području od 20 do 1000 MHz. Umjeravanje treba početi pri fre-kvenciji od 20 MHz i povećavati u koracima ne većim od 2% od prethodne frekvencije, zaključno s 1000 MHz. Te rezultate treba upotrijebiti za homologacijska ispitivanja tipa dok se ne pojave promjene u uvjetima ili opremi koje nalažu da se taj postupak ponovi.

7.1.3 Faza ispitivanja Vozilo se nakon umjeravanja uvodi u ispitni prostor i

postavlja u skladu sa zahtjevima iz točke 5. Generatoru polja dovodi se snaga koja se zahtijeva, a koja je određe-na u točki 7.1.2 na svakoj frekvenciji određenoj u točki 6.1.1.

7.1.4 Za uspostavu polja određene jakosti, tijekom ispitivanja upotrebljava se parametar odabran za određivanje polja u točki 7.1.2.

7.1.5 Tijekom ispitivanja upotrebljava se oprema za stvaranje polja i njezin razmještaj kao u točki 7.1.2 (tijekom umje-ravanja).

7.1.6 Mjerilo jakosti polja Treba se služiti prikladnim kompaktnim mjerilom ja-

kosti polja kako bi se odredila jakost polja tijekom faze umjeravanja metode supstitucije.

7.1.7 Tijekom faze umjeravanja metode supstitucije središte faze mjerila jakosti polja treba biti u referentnoj točki

7.1.8 Ako se upotrebljava umjerena prijamna antena kao mje-rilo jakosti polja, očitavanja se trebaju dobiti u tri među-sobno okomita smjera, a izotropna istovjetna vrijednost očitavanja uzima se kao jakost polja.

7.1.9 Kako bi se uzela u obzir razlika u geometriji vozila, može biti potrebno uspostaviti izvjestan broj položaja antene ili referentnih točaka.

7.2 Obris jakosti polja7.2.1 Tijekom faze umjeravanja metode supstitucije (prije

nego što se vozilo uvede u ispitni prostor) jakost polja u najmanje 80% umjernih koraka ne smije biti manja od 50 % od nazivne jakosti polja na sljedećim mjestima:

(a) za sve generatore polja, 0,5 ± 0,05 m s bilo koje strane referentne točke na crti koja prolazi kroz referentnu toč-ku i na istoj je visini kao referentna točka, a okomito na ravninu uzdužne simetrije vozila

(b) u slučaju TGLS-a, 1,5 ± 0,05 m na crti koja prolazi kroz referentnu točku na istoj visini s referentnom točkom i uzduž crte uzdužne simetrije.

7.3 Rezonancija komore Neovisno o uvjetu izraženu u točki 7.2.1, ispitivanja se

ne provode na rezonancijskim frekvencijama komore.7.4 Značajke koje treba imati proizvedeni ispitni signal7.4.1. Najveći otklon ovojnice

5.4 Referentna točka5.4.1 U smislu ovoga Priloga referentna točka je točka na kojoj

se uspostavlja polje određene jakosti, a određuje se kako slijedi:

5.4.1.1 najmanje 2 m vodoravno od središta faze antene ili naj-manje 1 m okomito od zračećih elemenata TLS-a

5.4.1.2 na središnjoj crti vozila (ravnina uzdužne simetrije)5.4.1.3 na visini od 1,0 ± 0,05 m iznad ravnine na kojoj vozilo

stoji ili 2,0 ± 0,05 m kad je najmanja visina krova vozila viša od 3,0 m

5.4.1.4. za prednje osvjetljavanje, ili: - ± 0,2 m unutar vozila, mjereno od točke sjecišta vjetro-

branskog stakla i prednjeg poklopca (točka C u Dodatku 1. ovoga Priloga), ili

- 0,2 ± 0,2 m od osi prednje osovine traktora, mjereno prema središtu traktora (točka D u Dodatku 2. ovoga Priloga),

ovisno što daje referentnu točku bližu anteni.«5.4.1.5. za stražnje osvjetljavanje, ili: - ± 0,2 m unutar vozila, mjereno od točke sjecišta vjetro-

branskog stakla i poklopca (točka C u Dodatku 1. ovoga Priloga), ili

- 0,2 ± 0,2 m od osi stražnje osovine traktora, mjereno prema središtu traktora (točka D u Dodatku 2. ovoga Priloga),

ovisno što daje referentnu točku bližu anteni.«5.5 Ako se odluči zračiti stražnji dio vozila, referentna toč-

ka se određuje kao u točki 5.4. Tada se vozilo postavi nasuprot anteni kao da se okrenulo vodoravno za 1800 oko svoje središnje točke, tj. tako da razmak od antene do najbližega dijela vanjske površine tijela vozila ostaje jednak. To je prikazano u Dodatku 3. ovoga Priloga.

6. Ispitni zahtjevi6.1 Frekvencijsko područje, vremena zadržavanja, polariza-

cija Vozilo se izlaže elektromagnetskomu zračenju u frekven-

cijskome području od 20 do 1000 MHz.6.1.1 Kako bi se potvrdilo da vozilo zadovoljava zahtjeve ovoga

Priloga, potrebno ga je ispitati na 14 ispitnih frekvencija u tome (gornjemu) području, npr.:

27, 45, 65, 90, 120, 150, 190, 230, 280, 380, 450, 600, 750 i 900 MHz.

Uzima se u obzir vrijeme odziva opreme koja se ispitu-je, pa vrijeme zadržavanja treba biti dostatno kako bi se dopustilo da oprema koja se ispituje reagira pod uobiča-jenim uvjetima. U svakome slučaju to vrijeme ne smije biti kraće od dvije sekunde.

6.1.2 Na svakoj se frekvenciji upotrebljava jedna vrsta polari-zacije (vidi točku 5.1.3).

6.1.3 Svi drugi ispitni parametri određeni su u ovome Prilogu.6.1.4 Ako vozilo ne zadovolji ispitivanje određeno u točki 6.1.1

ovoga Priloga, mora se potvrditi da vozilo nije zadovolji-lo pod propisanim uvjetima, a ne kao rezultat stvaranja nenadziranih polja.

7. Stvaranje jakosti polja koja se zahtijeva7.1 Ispitna metodologija


PRILOG IX.

METODA MJERENJA ELEKTROMAGNETSKIH ŠIROKOPOJASNIH EMISIJA KOJE ZRAČE

ELEKTRIČNI/ELEKTRONIČKI PODSKLOPOVI1. Općenito1.1 Ispitna (ispitne) metoda (metode) opisana (opisane) u

ovome Prilogu može se (mogu) primijeniti na ESA pod-sklopove koji se poslije mogu ugraditi u vozila koja su u skladu s Prilogom VI.

1.2 Mjerna oprema Mjerna oprema mora zadovoljavati zahtjeve iz publika-

cije br. 16-1 (93) Posebnog međunarodnog odbora za radiosmetnje (CISPR). Za mjerenje širokopojasnih elek-tromagnetskih emisija u ovome Prilogu mora se upotri-jebiti detektor prividne vršne vrijednosti, ili ako se upo-trebljava detektor vršne vrijednosti, mora se upotrijebiti ogovarajući faktorom ispravka, ovisno o broju pulsova iskre.

1.3 Ispitna metoda Ovo je ispitivanje namijenjeno za mjerenje elektroma-

gnetskih širokopojasnih emisija koje zrače ESA podsklo-povi.


(mikrovolta/m) za širinu frekvencijskoga pojasa od 120 kHz. Kad se stvarna širina frekvencijskoga pojasa B (izra-ženo u kHz) mjerne opreme razlikuje od 120 kHz, očita-nja u mikrovoltima treba pretvoriti na širinu frekvencij-skoga pojasa od 120 kHz množenjem faktorom 120/B.

3. Mjerno mjesto3.1 Ispitno mjesto mora zadovoljavati zahtjeve iz publikacije

br. 16-1 (93) Posebnoga međunarodnog odbora za radij-ske smetnje (CISPR) (vidi Dodatak 1. ovoga Priloga).

3.2 Mjerna oprema, ispitna prostorija ili vozilo u kojemu je smještena mjerna oprema može se nalaziti izvan granič-ne crte prikazane u Dodatku 1. ovoga Priloga.

3.3 Može se upotrijebiti i zatvoreni prostor za ispitivanje ako se može pokazati veza između toga zatvorenog ispitnog prostora i odobrenoga vanjskog mjernog mjesta. Zatvo-reni ispitni prostor ne treba zadovoljavati dimenzijske zahtjeve sa slike 1. u Dodatku 1. ovoga Priloga, osim razmaka između mjerne antene i ESA podsklopa koji se ispituje i visine antene (vidi slike 1. i 2. u Dodatku 2. ovoga Priloga).


ili signala takve veličine da bitno utječe na mjerenje, po-trebno je obaviti mjerenja prije i nakon glavnog ispitiva-nja. U oba ta mjerenja razina vanjskog šuma ili signala mora biti za najmanje 10 dB ispod granica smetnja danih u točki 6.5.2.1 Priloga I., osim namjernih uskopojasnih odašiljanja iz okružja.

4. Stanje ESA podsklopa tijekom ispitivanja4.1 ESA podsklop koji se ispituje treba biti u uobičajenu rad-

nom stanju.

Najveći otklon ovojnice ispitnog signala treba biti jednak najvišemu otklonu nemoduliranoga sinusnog vala čija je efektivna vrijednost u voltima/m određena u točki 6.4.2 Priloga I. (vidi Dodatak 4. ovoga Priloga).

7.4.2. Valni oblik ispitnog signala Ispitni signal treba biti sinusni val radijske frekvencije,

amplitudno moduliran sinusnim signalom frekvencije 1 kHz, s dubinom modulacije m od 0,8 ± 0,04.

7.4.3 Dubina modulacije Dubina modulacije defi nira se kao:

m = najve�i otklon ovojnice – najmanji otklon ovojnice

–––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––– najve�i otklon ovojnice + najmanji otklon ovojnice

DODATAK 1.Referentna to�ka leži u jednoj od tih ravnina (vidi to�ku 5.4.1.4.)

To�ka C

Sjecište vjetrobranskog stakla i prednjeg poklopca ili položaj te to�ke na potpunom vozilu

To�ka D

DODATAK 2.

Referentna to�ka leži u jednoj od tih ravnina (vidi to�ku 5.4.1.4.)

Sjecište vjetrobranskog stakla i prednjeg poklopca ili položaj te to�ke na potpunom vozilu

To�ka C

To�ka D Stražnja osovina

DODATAK 3.

Značajke koje treba imati proizvedeni ispitni signal

Nemodulirani sinusni val �ija je efektivna vrijednost kao što je odre�eno u to�ki 6.4.2. Priloga l.

Ispitni signal 80%, sinusni val, amplitudno moduliran: najve�i otklon ovojnice jednak najve�emu otklonu ovojnice nemoduliranog sinusnog vala �ija je efektivna vrijednost kao što je odre�eno u to�ki 6.4.2. Priloga I.


5.2.1 Visina Središte faze antene treba biti 150 ± 10 mm iznad temelj-

ne ploče.5.2.2 Mjerni razmak Vodoravni razmak od središta faze ili vrha antene, što

je prikladno, do ruba temeljne ploče treba biti 1,00 ± 0,05 m. Ni jedan dio antene ne smije biti bliže od 0,5 m temeljnoj ploči.

Antena se postavlja usporedno s ravninom koja je oko-mita na temeljnu ploču, a podudarno s rubom temeljne ploče uzduž glavnoga dijela armature ožičenja.

5.2.3 Kad se ispitivanja provode u zatvorenu prostoru u svrhu elektromagnetskog zaslanjanja radijskih frekvencija, ele-menti prijamne antene ne smiju biti bliže od 0,5 m bilo kojemu materijalu koji upija radijsko zračenje i ne bliže od 1,5 m zidu zatvorenoga prostora. Između prijamne antene i ESA podsklopa koji se ispituje, ne smije biti ma-terijal koji upija zračenje radijskih frekvencija.

5.3 Orijentacija i polarizacija antene U mjernoj točki potrebno je vršiti očitavanja je s ante-

nom u vertikalnoj i u horizontalnoj polarizaciji.5.4 Očitavanja Potrebno je izvršiti najviše dva očitavanja (u skladu s toč-

kom 5.3) na svakoj ispitnoj frekvenciji kao karakteristič-no očitavanje na frekvenciji na kojoj se izvode mjerenja.

6. Frekvencije6.1 Mjerenja Mjerenja treba izvoditi preko cijeloga frekvencijskoga

područja od 30 do 1000 MHz. Smatrat će se da postoji najveća vjerojatnost da neki ESA podsklop zadovoljava zahtjeve o granicama u čitavome frekvencijskome po-dručju kad taj podsklop zadovolji te granice na sljedećih 13 frekvencija u tome frekvencijskome području, npr. 45, 65, 90, 120, 150, 190, 230, 280, 380, 450, 600, 750 i 900 MHz.

U slučaju da se tijekom ispitivanja prijeđe granična vrijednost, potrebno je provesti istraživanja kako bi se osiguralo da je uzrok ESA podsklop, a ne ometajuće zra-čenje.

6.1.1 Granice se primjenjuju preko cijeloga područja od 30 do 1000 MHz

6.1.2 Mjerenja se mogu izvoditi s detektorima prividno vršne vrijednost ili vršne vrijednosti. Granice dane u točkama 6.2 i 6.5 vrijede za prividno vršnu vrijednost. Kad se upotrijebi vršna vrijednost, potrebno je dodati 38 dB za širinu pojasa od 1 MHz ili oduzeti 22 dB za 1 kHz poja-sne širine.

6.2 Dopuštena odstupanjaIspitna frekvencija (MHz) Dopuštena odstupanja (MHz)45, 65, 90, 120, 150, 190 i 230 ± 5280, 380, 450, 600, 750 i 900 ± 20

Dopuštena odstupanja primjenjuju se na navedene fre-kvencije, a namijenjena su za izbjegavanje smetnje od odašiljača koji za vrijeme mjerenja rade na ispitnim ili njima bliskim frekvencijama.

4.2 Ispitivanja se ne provode dok pada ili dok se druge pa-daline talože na ESA podsklop koji se ispituje, ili u roku od 10 minuta nakon što su te padaline prestale.

4.3 Ispitni razmještaj4.3.1 ESA podsklop koji se ispituje i njegovo ožičenje treba se

nalaziti na stolu od drveta ili od drugoga odgovarajućeg izolacijskog materijala 50 ± 5 mm iznad poda. Međutim, ako je neki dio ESA podsklopova koji se ispituje namije-njen da bude električno povezan s metalnom nadograd-njom vozila, taj dio treba postaviti na temeljnu ploču i električno spojiti s tom pločom. Temeljna ploča treba biti metalna ploča debljine najmanje 0,5 mm. Najmanja ve-ličina temeljne ploče ovisi o veličini ESA podsklopa koji se ispituje, ali treba omogućiti raspodjelu ESA ožičenja i sastavnih dijelova. Temeljna ploča treba biti spojena sa zaštitnim vodičem sustava uzemljenja. Temeljna ploča se treba postaviti na visini od 1,0 ± 0,1 m iznad poda ispitne prostorije i treba biti usporedna s podom.

4.3.2 ESA podsklop koji se ispituje uređuje se i spaja prema zahtjevima koji se u vezi s njim postavljaju. Armatura izvora za napajanje treba biti smještena uzduž i unutar 100 mm od ruba temeljne ploče/stola najbližeg anteni.

4.3.3 ESA podsklop koji se ispituje treba biti povezan sa susta-vom uzemljenja (električnoga povezivanja metalnih dije-lova) sukladno proizvođačevoj specifi kaciji za ugradbu, a nikakvi dodatni spojevi uzemljenja metalnih masa nisu dopušteni.

4

narodne novine ponedjeljak, 2. sijeČnja …...stranica 4 – broj 1 narodne novine ponedjeljak, 2....

Documents

ponedjeljak, 23.02.2004

NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 30. LIPNJA 2014. · PDF fileOrijentacija u prostoru: ODGOVARA DOBI: DA NE 8.2. priložena i pregledana socijalna dokumentacija (vrsta do-kumenta, tijelo

NARODNE NOVINE BROJ 21 – STRANICA 5...PONEDJELJAK, 17. VELJAČE 2014. NARODNE NOVINE BROJ 21 – STRANICA 7 SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Relevantni međunarodni standardi

NARODNE NOVINE BROJ 143 – STRANICA 147 · ponedjeljak, 20. prosinca 2010. narodne novine broj 143 – stranica 147 sluŽbeni list republike hr va tske prilog xiii

NARODNE NOVINE BROJ 133 – STRANICA 31narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/417918.pdfSTRANICA 32 – BROJ 133 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 21. STUDENOGA 2011. SLUŽBENI LIST

Umjesto ugradnje umjetnog zgloba, primijenjena je manje … · 2019-11-06 · ponedjeljak, 4. siječnja 2016. Večernji list Aktualno 11 Artroskopska transplantacija Zamjenom meniska

1. OBRAZAC IU-IP – PRIJAVA INOZEMNOGA VLASNIČKOG … · ponedjeljak, 21. oŽujka 2011. narodne novine broj 33 – stranica 33 sluŽbeni list republike hr va tske 1. obrazac iu-ip

NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 5. LISTOPADA 2015. · a. ima izgrađenu kolničku konstrukciju (gornji ustroj), b. u većoj mjeri ispunjava bitne minimalne tehničke značajke nuž-ne

NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 6. LISTOPADA 2008

NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 30. LIPNJA 2014.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/432127.pdf · Orijentacija u prostoru: ODGOVARA DOBI: DA NE 8.2. priložena i pregledana socijalna

NARODNE NOVINE PETAK, 2. SIJEČNJA 2009. · stranica 208 – broj 1 narodne novine petak, 2. sijeČnja 2009. sluŽbeni list republike hr va tske iii. obrasci o jamstvenom kapitalu

GODINA 25 • TUZLA, PONEDJELJAK, 22. SIJEČNJA …...bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a službena pisma su latinica i ćirilica. Članak 6. (Postupak vođenja disciplinskog

NARODNE NOVINE SRIJEDA, 27. SIJEČNJA 2016

STRANICA 30 – BROJ 5 NARODNE NOVINE SRIJEDA, 12. … · SRIJEDA, 12. SIJEČNJA 2011. NARODNE NOVINE BROJ 5 – STRANICA 31 SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE Prijedlog plana praćenja,

Moduli za Ispitne norme B + D - narodne-novine.nn.hr · PONEDJELJAK, 22. PROSINCA 2014. NARODNE NOVINE BROJ 152 – STRANICA 61 SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE (b) Stupac 1.:

NARODNE NOVINE BROJ 124 – STRANICA 9861 · PONEDJELJAK, 3. PROSINCA 2007. NARODNE NOVINE BROJ 124 – STRANICA 9861 SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE Tarifna oznaka Naziv Jedinica

DOPUNSKA LISTA LIJEKOVA HRVATSKOG ZAVODA ZA … · stranica 130 – broj 69 ponedjeljak, 7. lipnja 2010. narodne novine sluŽbeni list republike hr va tske dopunska lista lijekova

BROJ 1 2013 - vladahbz.com€¦ · Str. 2 - Broj 1 NARODNE NOVINE 14. siječnja 2013

NARODNE NOVINE BROJ 21 – STRANICA 5narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/dodatni/430525.pdf · 2021. 1. 26. · PONEDJELJAK, 17. VELJAČE 2014. NARODNE NOVINE BROJ 21 – STRANICA

NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 20. PROSINCA 2010

rec, Marica Kos + Martina Slunj-ski + Ana Gajski g, Dragutin i ob.: Gajski, Orešić, Čehko, Krušelj, Stipošek, duše u čistilištu. PONEDJELJAK 16. siječnja ... 16:00 h: +

NARODNE NOVINE - mpiuzzh.commpiuzzh.com/images/files/Zakon002_16_08.pdf · STRANICA 602 - BROJ 16 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 10. STUDENOG 2008. Z U P A N IJ E Z A P A D N O H E R

NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 21. RUJNA 2009. · II.6. Nalaže se poduzetniku MOL Hungarian Oil and Gas Plc. predložiti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja povjerenika – fi

NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 19. SIJEČNJA 2015.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434449.pdf · 2020. 10. 16. · STRANICA 10 – BROJ 6 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 19

NARODNE NOVINE PETAK, 24. SIJEČNJA 2014.narodne-novine.nn.hr › clanci › sluzbeni › dodatni › 430193.pdfA07EC02 572 mesalazin 1,5 g 13,44 14,11 R Dr. Falk Pharma Salofalk supp

SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE PONEDJELJAK, 30 ...narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/415291.pdf · 14 14363 oŠ pokupsko pokupsko bb 10414 pokupsko 03224783 43364262870

NARODNE NOVINE BROJ 124 – STRANICA 9813narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/378715.pdf · STRANICA 9814–BROJ124 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 3.PROSINCA2007. SLUŽBENI LIST

NARODNE NOVINE BROJ 155 – STRANICA 29narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/dodatni/406017.pdf · 2021. 2. 2. · PONEDJELJAK, 28. PROSINCA 2009. NARODNE NOVINE BROJ 155 –

NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 20. SIJEČNJA 2014. · Prilozi II., VII. i IX. iz članka 1. mijenjaju se Prilozima II., VII. i IX., kako glase: (sastavni dio ovih izmjena i dopuna)

NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 2. SIJEČNJA 2012. … · 2019-12-12 · 2.1.6 Referentna antena za frekvencijsko područje od 20 do 80 MHz označava skraćeni simetrični dipol, tj

SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE NARODNE ...narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/438080.pdfSTRANICA 2 – BROJ 113 NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 19. LISTOPADA 2015. SLUŽBENI

NARODNE NOVINE PONEDJELJAK, 5. LISTOPADA 2015.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/437933.pdf · ponedjeljak, 5. listopada 2015. narodne novine broj 106 – stranica 17 sluŽbeni

NARODNE NOVINE BROJ 125 – STRANICA 117narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/404114.pdf · 2019-12-28 · ponedjeljak, 19. listopada 2009. narodne novine broj 125 – stranica

NARODNE NOVINE BROJ 124 – STRANICA 9915 30 90 569-57-3 klorotrianisen PONEDJELJAK 3. PROSINCA 2007. NARODNE NOVINE BROJ 124 – STRANICA 9917 SLUŽBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE KN

Str. 214 - Broj 1 NARODNE NOVINE 13. siječnja 2014 ......Str. 214 - Broj 1 NARODNE NOVINE 13. siječnja 2014. HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE PRAVILNIK o evidenciji, ispravama, izvještajima