nas glas, 2012-2013..pdf
TRANSCRIPT
1
List učenika Osnovne škole Mitnica, Vukovar, br.9./ 10., 2012./2013.
U ovom broju još pročitajte:
ZANIMLJIVOSTI– DOGAĐA-
NJA– ŠKOLSKI IZLETI– STRIP
2
NAŠ GLAS
LIST UČENIKA OSNOVNE
ŠKOLE MITNICA, VUKOVAR
IZDAVAČ: Osnovna škola Mitnica, Vukovar,
Fruškogorska 2, 32000, Vukovar, tel. 032/410-
501, e– mail: [email protected]
ZA IZDAVAČA: Pavica Lukačević, prof.,
ravnateljica
ODGOVORNA UREDNICA, LEKTORICA I
GRAFIČKO OBLIKOVANJE:
Vedrana Žutić, prof. hrvatskog jezika i
književnosti
GLAVNA UREDNICA:
Marcela Luna Špiljar, 5.a
UREDNIŠTVO:
Alen Rupčić, 5. a; Martina Horvatinović, 5.a ;
Petra Francuzević, 5.a; Mato Ivković, 5.b; Ana-
marija Petrović, 5.b;Lorena Srebrović, 5.b; Hele-
na Vukojević, 5.b;
FOTOGRAFIJA:
svi po malo
SURADNICI:
brojni učenici i učitelji škole
Dragi čitatelji “Našeg glasa”, ponosni smo što se u vašim rukama upravo
nalazi novi broj školskog lista koji je, vjeruje-
mo, još bolji.
Trudili smo se biti informativni, ali i zabavni,
zabilježili smo sve događaje koji su obilježili
ovu, ali i prošlu godinu.
Pratili smo sva zbivanja u školi i oko škole, a
naš je novinarski nos otkrio niz zanimljivosti o
kojima ćete čitati. Između ostalog, treba sva-
kako spomenuti temu broja koja se odnosi na
pubertet.Tu su i stalne rubrike koje prate sva
bitna događanja u školi, ali i gradu te još puno
zanimljivosti. Neću vam baš sve otkriti pa zato
list u ruke i ugodnu zabavu!
Marcela Luna Špiljar, glavna urednica
3
TEMA NAD TEMAMA
Pubertet i ostale stva-
ri.........................str. 4.-8.
DOGAĐANJA .................................str. 8.-15.
NAJ.NAJ ...............................str. 16.– 19.
ZANIMLJIVOSTI .................................str. 20.-21.
STRIP ................................str.22.– 23.
4
Pubertet je razdoblje kojeg se svi pri-
bojavamo, ali i željno išćekujemo,
razdoblje koje volimo optužiti za sve
promjene raspoloženja, svađe s rodite-
ljima i učiteljima pa i za loše ocjene,
razdoblje za koje mislimo da smo mu
dorasli i da znamo baš sve, a onda se
pojave mnoga “nerješiva” pitanja. Iz
tih, ali i mnogih drugih razloga odlu-
čili smo ovaj broj posvetiti upravo
pubertetu te smo o tome, ali i nekim
drugim stvarima razgovarali sa škol-
skom psihologinjom Unom Bilandži-
ja.
Što je pubertet?
- Pubertetom nazivamo razdoblje u
životu svakoga čovjeka u kojem se
događa spolno sazrijevanje, prelazak
iz djetinjstva u odraslu dob. Dakle, to
je biološki proces u kojem spolno
nezreli dječaci i djevojčice prolaze
kroz mnoge tjelesne i fiziološke
promjene da bi postali spolno zreli, tj.
da bi njihovo tijelo bilo sposobno za
reprodukciju. Uz te tjelesne promjene
događaju se i promjene u načinu raz-
mišljanja i ponašanja.
Koja je razlika između puberteta i
adolescencije?
- U svakodnevnom govoru često brka-
mo ta dva pojma. Pubertet se odnosi
na tjelesno sazrijevanje i tjelesne
promjene dok adolescencija označava
proces psihičkog i socijalnog sazrije-
vanja koji se vidi u promjeni načina
mišljenja, osjećanja i ponašanja. Ta
dva procesa se ne događaju potpuno u
isto vrijeme i uglavnom su različite
duljine trajanja.
Je li istina da djevojčice ranije pro-
laze kroz faze puberteta i zašto?
- U prosjeku djevojčice ranije ulaze u
pubertet, ali kod njih taj proces i kraće
traje te ranije završava. Dio razloga je
genetski i hormonalni, a dijelom nas
je tako formirala evolucija.
Koliko pubertet traje?
- Postoje razlike između spolova, ali i
one individualne koje variraju od oso-
be do osobe. U prosjeku pubertet traje
kod djevojčica od desete do četrnaeste
godine, a kod dječaka od jedanaeste
do sedamnaeste godine života. U da-
našnje vrijeme psihičko sazrijevanje
( adolescencija) traje i nakon što tjele-
sne promjene završe.
Ima li razlika u ponašanju djevojči-
ca i dječaka?
- Postoje razlike i uglavnom su uvje-
tovane hormonima. Za fiziološke i
psihološke promjene kod djevojčica
odgovorni su ženski spolni hormoni,
estorgen i proesteron, dok je kod dje-
čaka to testosteron koji u pravilu poti-
če agresivnije ponašanje kod dječaka,
potrebu za dominacijom i češće devi-
jantno ponašanje.
Kako se suočiti s promjenama u
tom razdoblju?
- Mislim da tu puno mogu pomoći
roditelji, odgajatelji i škole kao obra-
zovne i odgojne ustanove. Djecu i
mlade na vrijeme treba pripremiti na
promjene koje im slijede informira-
njem i usmjeravanjem na način da
usvoje ispravne stavove i razviju zdra-
vu sliku o sebi tako da lakše prođu
kroz taj period nesigurnosti, promje-
na, izazova i traženja vlastitog “ja”.
Važno je da su im odrasli od povjere-
nja tada dostupni u smislu podrške,
razumijevanja, iskustva.Naravno, to
povjerenje i dobri odnosi trebaju se
početi graditi ranije, samim dolaskom
te osobe, djeteta na svijet.
Kako se najlakše nositi s fizičkim
promjenama te što bolje prihvatiti
samoga sebe?
- Te su promjene zajedničke svima.
Najprije treba izgraditi stav da je to
što se događa normalno i prirod-
no.Mladi često nisu dovoljno informi-
rani pa postavljaju pitanja o tome je li
normalno da mi rastu grudi, a mojim
prijateljicama još ne, je li normalno
što mi rastu dlačice na mjestima na
kojima prije nisu, zašto mi se mijenja
glas i sl.
Svaka promjena, sve što nas na neki
način plaši od nas zahtijeva i dodatno
vrijeme i energiju.U toj dobi nas često
zaokuplja izgled. Postoji težnja o sav-
ršenom izgledu koji nameču mediji i
kojima se šalje poruka da su lijepe
osobe uspješne, dobre, popularne i
vrjednije od drugih. Ako samo malo
razmislimo o tomr, uočit ćemo logič-
ku pogrešku. Nitko nije savršen, svi
imaju pluseve i minuse, a fiički izgled
treba shvatiti kao samo jedan dio koji
nas određeuje, ispod kojeg je cijelo
more osobina koje zapravo čine kom-
pletnu osobu i koje nas čine više ili
manje vrijednima. Svoje dobre strane
treba razvijati i ponositi se njima, a
manje dobre prihvatiti ( naravno, ako
su nepromjenjive).
U tom razdoblju često dolazi do
sukoba s roditeljima, s autoritetom?
Kako to izbjeći?
- Svrha adolescencije je da se dijete
diferencira, odvoji od roditelja, da
razvije vlastite interese, ukus, razmiš-
ljanja... To je dio sazrijevanja u kojem
postajemo samostalne osobe, jedin-
stvenei kompletne ličnosti nezavisne
od roditelja. Kao posljedica takvih
težnji i želja često dolazi do sukoba
jer mladi žele što prije odrasti, a kako
bi to naglasili često se sukobljavaju s
autoritetom. Ne mogu se uvijek izbje-
ći svi sukobi i problemi, ali ako posto-
ji trud i razumijevanje s obiju strana
onda je lakše pronaći i rješenje.
NAŠ GLAS, 2013.
TEMA NAD TE-
MAMA INTERVJU SA PSIHOLOGINJOM ŠKOLE
5
Roditelji bi trebali imati razumijeva-
nja za potrebe svoje djece( više vre-
mena s prijateljima, više slobode u
odlučivanju itd.), a mladi bi trebali
pokušati razumjeti svoje roditelje,
njihove strahove i zabrinutost. Mladi
često imaju potrebu da ih se tretira
kao odrasle osobe, a ne kao djecu, ali
moraju shvatiti da uz slobodu dolazi i
odgovornost te da najprije moraju
roditeljima svojim ponašanjem doka-
zati kako su odgovorne mlade osobe.
Tada će i roditelji biti spremniji pruži-
ti više slobode i samostalnosti.
Kada počinje zanimanje dječaka za
djevojčice i obrnuto? Što kada se to
počinje iskazivati na neprimjeren
način?
- Pod utjecajem hormona počinju se
javljati novi interesi i osjećaji kod
dječaka i djevojčica( možemo to naz-
vati i simpatijama), a ponekad nisu
sigurni kako bi se tada trebalo ponaša-
ti. Češće se događa da dječaci svoje
zanimanje za djevojčice pokazuju na
neprimjeren način, ali postoje i obrnu-
tu slučajevi. Najčešće dječaci žele
privući pažnju djevojčica ili pojedine
djevojčice tako što ih počinju lupkati,
štipati, uzimati im stvari, vuči za kosu
ili dirati na neprimjerene načine. Oni
su često preagresivni i ne shvaćaju da
to djevojčicama doista smeta i da su
one osjetljivije. Događa se i verbalno
uznemiravanje kada si govore ružne i
neprimjerene stvari. Ne znaju kako
reći nešto lijepo, družiti se sdjevojči-
cama, pružiti im pomoć...Neki su us-
vojili i krive stavove te misle da takvo
ponašanje nije “cool” ili da nisu do-
voljno muževni ako su pristojni i fini.
U svakom slučaju, bilo da se radi o
djevojčici ili dječaku, ako vas netko
uznemirava ili čini nešto što vam se
ne sviđa, uvijek je dobro za početak
zauzeti odlučan stav i reći toj
osobi kratko i jasno što vam se
ne sviđa i zbog čega. Ukoliko ta
osoba to ne prihvati te vas i da-
lje nastavi uznemiravati onda
treba potražiti pomoć odraslih,
osobito ako to traje duže vrije-
me. Morate znati da nitko nema
pravo govoriti vam ružne stvari ili
dodirivati vas na način koji vam se ne
sviđa.
Postoji li jedinstven recept za prola-
zak kroz pubertet?
- Ako i postoji, ja još nisam čula za
njega. Za ništa na ovom svijetu ne
postoji jedinstven recept pa tako ni za
prolazak kroz pubertet. Svatko je je-
dinstvena osoba i njegov životni put
jednako je tako jedinstven i karakteri-
stičan samo za njega te se ne može
primjeniti jedno univerzalno pravilo .
Jeste li za to da se u škole uvede
seksualni odgoj?
- Jesam i smatram da je to potreba
koja se nameće današnjem društvu.
Zadaća škole je kompletan odgoj i
obrazovanje za život, a kako je ljuds-
ka seksualnost sastavni dio nas i naših
života smatram da je to područje o
kojem mladima moramo pružiti adek-
vatne informacije. Mladi su putem
medija iz-
loženi raz-
ličitim in-
formacijama, što točnim što netočnim,
te im moramo pružiti znanstveno ute-
meljene spoznaje i pomoći im formi-
rati ispravne stavove i znanje o tome.
Kako poraditi na odnosu s roditelji-
ma, razgovarati o onome što vas
muči?
- Ti se odnosi grade duže vrijeme i za
njega su odgovorne obje strane, a tre-
ba se temeljiti na razumijevanju, uva-
žavanje i povjerenju. Mladi koji žele
bolji odnos s roditeljima trebaju imati
povjerenje u roditelja i uvijek biti
iskreni. Takav dobar odnos s roditelji-
ma može biti od velike koristi jer ro-
ditelj osim što bezuvjetno voli dijete i
spreman je pomoći u svakoj situaciji
ima i velikog životnog iskustva što
mladim osobama zapravo nedostaje.
Što se tiče samog razgovora uvijek je
dobro planirati vrijeme, odabrati tre-
nutak kada je druga strana odmorna,
ima vremena posvetiti se razgovoru i
kada je dobro raspoložena. Zatim tre-
ba objasniti o čemu se radi, dati uvid i
u objektivne činjenice događaja, ali i
uvid u vlastite doživljaje i osjećaje
premda je upravo o emocijama obično
najteže govoriti, ne samo mladima
nego i odraslima.
NAŠ GLAS, 2013.
TEMA NAD TE-
MAMA
6
U razgovoru ne bi smjelo biti vikanja
i optuživanja. Što više vičemo, drugi
nas manje čuju. Osim vještine govora
trreba imati i razvijati vještinu sluša-
nja. Nije uvijek lako održati dobar
odnos s roditeljima jer se često naše
želje kose s onim što roditelji očekuju.
Možda vam ponekad idu na živce,
ponekad pomislite da bi bilo bolje da
ih nema, ali ako bolje promislite shva-
tit ćete kako mudro postupanje može
donijeti ono što zapravo želite.Nikad
ne smijemo od drugih očekivati da
nam sve pruže, a da ništa ne dajemo
za uzvrat. Odnos bi trebao biti u rav-
noteži. Ako imamo problem, rješava-
mo ga pregovaranjem– malo izađemo
u susret mi, pa će to onda učiniti i
druga strana. Tako je moguće postići
kompromis ili rješenje s kojim će svi
biti na dobitku.
Pubertet je jedno od najosjetljivijih
i najvažnijih životnih razdoblja.
Ova se knjiga obraća djevojčicama
i dječacima koji odrastaju i koji se
po prvi put susreću s tako važnim
promjenama.
Kako, tražeći sebe, ne završiti na
krivom putu? ( mladi tada vole eks-
perimentirati s alkoholom, cigareta-
ma...) Kako, dakle, biti i ostati svoj?
- Mladi su u tom razdoblju znatiželjini
i žele isprobati sve što im život šruža,
osobito ono što im roditelji brane. Ali
treba imati na umu da stvari kao što su
alkohol i drogesu nešto što nas u ko-
načnici udaljava os sretno i ispunje-
nog života. Tu je najvažniji kritički
stav i promišljanje– treba odvagnuti
ono što želiš, što ćeš time dobiti, koje
su dobre, a koje loše strane takve od-
luke.Jeste li ikada vidjeli uspješnog i
sretnog drogeraša ili alkoholičara?
Gdje završe oni koji razbijaju po igra-
lištima i ulicama?S uspješnom karije-
rom i obitelji ili u zatvoru?
Mladi koji imaju izgrađene zdravije
životne stavove i navike imaju veće
samopouzdanje, kritički promišljaju i
lakše se odupiru izvanjskim pritisci-
ma.
Ona je kratak vodič koji nastoji odgo-
voriti na mnoga znatiželjna pitanja,
razjasniti nedoumice te pomoći shva-
titi koliko je složeno i istodobno dra-
gocjeno razdoblje u kojem se mijenja
sve: vlastito tijelo, odnosi unutar obi-
telji i vlastita uloga u društvu.
Mariela Castro Espín svjetski je
poznata i vrlo aktivna seksologinja,
voditeljica kubanskog Nacionalnog
centra za seksualni odgoj
(CENESEX), predsjednica Kuban-
skog društva za interdisciplinarne
studije o seksologiji, izvršna članica
Svjetske udruge za seksualno zdravlje
i urednica časopisa Sexologia y Socie-
dad.
Tekst: Helena Vukojević i Anama-
rija
Petrović, 5. b
Fotografija: internet
Do sad je uvi-
jek sve bilo
jasno. Ali od-
jednom se više
ne snalaziš. 1000 pitanja ti je u glavi,
pitanja koja se ne usuđuješ nikom
postaviti. Ova ti knjiga nudi 1000
odgovora na pitanja o prijateljstvu,
ljubavi i prvom seksualnom iskustvu.
Nisi baš siguran što ti donosi buduć-
nost? Imaš problema sa roditeljima? I
za te probleme ova knjiga nudi rješe-
nja.
NAŠ GLAS, 2013.
TEMA NAD TE-
MAMA
Za vas smo odabrali i
nekoliko naslova koji
govore o ovoj temi
7
Tijelo ti se mijenja, po prvi put si za-
ljubljena, misliš da su ti roditelji pore-
mećeni. Imaš one dane u mjesecu,
želiš znati što se događa kod gineko-
loga. Mladići, prvi poljubac, ljubav i
kontracepcija - sve su to prave teme
za tebe. S prijateljicama ili roditeljima
možeš pričati o mnogim temama, ali
neke se možda ne usuđuješ pokrenuti.
Za te je teme ova knjiga. U njoj ćeš
pronaći jasne odgovore na sva svoja
pitanja, a opširan adresar na kraju
knjige pomoći će ti da pronađeš pravu
zaštitu u slučaju da imaš ozbiljniji
problem.
Kažu li ti da si zadnjih dana sasvim
poludjela? Do maloprije si bila vesela
i skakala si do neba, a sad si, eto, ljuta
i uzrujavaš se zbog svake sitnice. Na
trenutke si sjajno, na trenutke si neras-
položena, a onda... kao da se baš ništa
nije dogodilo!
A kako ti tek svi redom idu na živce!
Profesori zbilja gnjave, mora se učiti,
mama i tata pritišću... Da, da – a on ni
da te pogleda! "Nije ni čudo", pomis-
liš, "kad sam ovakva kakva sam."
A kakva si to ti? Još samo malo i bit
ćeš djevojka... Ali nije lako imati 11,
13 ili 15 godina. Izlaziš iz djetinjstva,
rasteš, razvijaš se, mijenjaš se u sva-
kom pogledu. Stigle su lude godine!
Tije- lo ti se
mijenja, po prvi put si zaljubljen, mis-
liš da su ti roditelji poremećeni, izlu-
đuje te prvo brijanje. Djevojke, prvi
poljubac, ljubav i kontracepcija - sve
su to prave teme za tebe.
Ovaj originalan i zabavan priručnik
koji je napisala cura za cure pomoći
će ti shvatiti prirodne promjene koje
prolazi tvoje tijelo.
Ovaj origi-
nalan i zabavan priručnik koji je napi-
sala cura za cure pomoći će ti potak-
nuti samopoštovanje i snaći se u druš-
tvenim situacijama. Ako te muče priti-
sak vršnjaka i strah od
is-
ključivanja, autorica
Joely Carey daje savjete o tome kako
izbjeći opasne situacije kao što su
pušenje, droge i alkohol, a pritom
ostati popularna među svojim prijate-
ljicama. Uz to, preporučuje i vježbe za
jačanje osobnosti koje će ti pomoći da
se što bolje osjećaš i uvijek postupiš
najbolje što možeš.
Tekst i odabir knjiga: Lorena Sreb-
rović, 5.b
NAŠ GLAS, 2013.
TEMA NAD TE-
MAMA
Nadamo se da smo
vam uspjeli bar malo
olakšati putovanje
kroz pubertet bilo da
će te na taj put tek
krenuti ili se već nala-
zite na tom putovanju.
Prihvatite sebe i uži-
vajte u životu, neka
vam pubertet bude
razdoblje kojeg ćete se
rado sjećati .
8
Projekt je aktivnost koja ima unapri-
jed dogovoreni cilj, vremensko traja-
nje i svoj konačni “ proizvod”. U
ovom se obliku nastave naglašava
aktivno učenje, učenici sami istražuju,
nastavnici su samo voditelji koji ih
upućuju na izvore informacija, litera-
turu i dr.
Ove školske godiine radili smo pod
motom “ Kreativno stvaralaštvo”, a da
zaista imamo jako puno kreativaca
mogli smo se uvjeriti na Dane otvore-
nih vrata. Učenici su se zajedno sa
svojim nastavnicima trebali pripremiti
i osmisliti te, naravno, predstaviti ono
na čemu su radili, a sve pod već spo-
menutim geslom. Svi su radili marlji-
vo, a oblici samog predstavljanja bili
su različiti: plakati, prezentacije,
dramski prikazi, zbirke pjesništva,
ručni radovi,...
I učenici i njihovi mentori mogli su
biti zadovoljni postignutim. Bilo je
zanimljivo, zabavno, ali prije svega i
poučno, a mi se nadamo da će ovak-
vih aktivnosti biti sve više.
Tekst i fotografija: Korina Horvat-
Rehak, 8.b
NAŠ GLAS, 2013.
DOGAĐANJA DANI OTVORENIH VRATA
9
NAŠ GLAS, 2013.
DOGAĐANJA
10
Aero klub Borovo 9. lipnja
2012. godine organizirao
je natjecanje učenika u
zmajadi.
Naša škola sudjelovala je
gdje su naši učenici usvoji
visoka mjesta.
Antun Vukas osvojio je 1.
mjesto u kategoriji - poje-
dinačno
ZAVRŠNA SVEČA-
NOST POVODOM ODLAS-KA OSMAŠA Kraj školske godine ujedno je
bio i kraj osnovnoškolskog
obrazovanja jednog naraštaja
naših učenika,
generacije2004.-2012.
Riječ je o učenicima koje su
kroz prva četiri razreda vodile
učiteljice Senka Horvatić i Sa-
nja Milošević Starc, a u petom
su ih razredu preuzele razred-
nice Đurđica Ivković, nastav-
nica engleskog jezika i Vedra-
na Žutić, nastavnica hrvatsko-
ga jezika.
Kako bi svoju osnovnu školu
zadržali u što ljepšem
Robert
Rubčić
osvojio je 2. mjesto u kate-
goriji - pojedinačno. U ka-
tegoriji - ekipno - naša
škola osvojila je 1. mjes-
to, te
prijelazni pehar za sudjelo-
vanje na natjecanju!
Učenicima čestitamo kao i
njihovom mentoru, Toniju
Hutzu, prof. fizike i polite-
hnike!
sjećanju, učenici su u suradnji
s nastavnicima pripremili sve-
čanu završnu priredbu za os-
maše, nastavnike, roditelje i
prijatelje 29. lipnja 2012. Naj-
zanimljiviji trenuci svakako su
bili prezentacija osmaša ko-
jom su se pobliže predstavili,
svečana podjela svjedodžbi,
torta, himna osmaša, pjesma
nastavnicima, valcer s rodite-
ljima... Tom je prilikom prog-
lašena učenica generacije
KRISTINA SKOKO, a nagra-
đeni su i svi
učenici koji su postigli odličan
uspjeh u svih osam razreda.
Nakon priredbe roditelji su se
družili s nastavnicima u škol-
skom predvorju, a osmaši
su se nastavili zabavljati u
dvorani Škole. Program je u
cjelini bio vrlo zanimljiv te će
sigurno ostati svima u lijepom
sjećanju.
Tekst: iz uredništva
Fotografija: gosp.Ivica Lju-
bić
NAŠ GLAS, 2013.
DOGAĐANJA Održana Zmajada u Borovo naselju
11
NAŠ GLAS, 2013.
DOGAĐANJA
12
Dobro nam došli, prva-šići!
Još jednu generaciju prvašića
preuzele su učiteljice Senka
Horvatić i Sanja Starc te Ruži-
ca Paić. Kao i svake godine do
sada, učenici drugih razreda
sa svojim su učiteljicama pri-
redili zanimljiv program kako
bi svojim novim prijateljima
uljepšali početak njihove prve
školske godine.Prvašići su ta-
ko u pratnji svojih roditelja
mogli upoznati svoju učiteljicu
te prijatelje iz razreda s koji-
ma će se družiti sljedećih
osam godina. Njihov prvi škol-
ski dan bio je vrlo uzbudljiv,
bili su pomalo i nesigurni što
je i razumljivo budući da ne
znajuu što ih sve čeka.
Drugi su se razredi zaista pot-
rudili osmisliti kratku priredbu
te prvašićima pokatazi što su
sve do sada naučili i koliko
škola može biti vesela i za-
bavna. To je bilo potrebno oh-
rabrenje našim
najmlađim učeni-
cima kojima će
već sutra ujutro
zazvoniti prvo
školsko zvono.
Tekst i fotografija: iz
uredništva
NAŠ GLAS, 2013.
DOGAĐANJA DOČEK PRVAŠIĆA U NAŠOJ ŠKOLI
Kao i svake godine, tako i ove, Sv. Nikola došao je u našu školu. Do-
šao je s punom vrećom slatkiša. Svi učenici i učitelji dobili su čokola-
dicu.
Međutim, Sv. Nikola nije došao sam... s njim je došao i Krampus koji
je vikao među učenicima i tražio one koji nisu bili dobri. U našoj školi
takve nije našao, svi su bili dobri.
Naše učenice novinarke uočile su sličnost Sv. Nikole i Krampusa sa
našim učenicima Antunom Vukasom, 8.b i Micaelom Uhlarikom, 8.c,
ali vjerojatno nam se to samo prčinilo!Budite i dalje dobri i činite dob-
ra djela koja će vas uvijek nagraditi.
Tekst i fotografija: iz uredništva
SVETI NIKOLA I KRAMPUS POSJETILI NAŠU ŠKOLU
13
Ove smo godine temu za Dan zahval-
nosti obilježavali i vezivali uz tradici-
ju pa je okvirni naslov glasio Tradici-
ja na našem stolu, a podteme i način
rada određivali su učenici.
Kreativnost je bila u prvom planu i
svaki je razred sa svojim razrednikom
obilježio ovaj dan na svoj način. Bilo
je tu svega, posjećivala se obližnja
pekarnica, mjesilo se u školi, pisalo o
važnosti ovoga dana, prisjećalo se
tradicionalnih jela i pjesama...
Učenici su svoj rad mogli prezentirati
u učionici ili u holu škole, već prema
vlastitom odabiru.
Svi su bili jako dobri i kreativni, a
našem novinarskom oku posebno su
bili zanimljivi učenici 8. a razreda
koji su sve uveselili svojim plesom.
Svi su dobili zahvalnice, a troje najbo-
ljih i diplome ( najbolji su bili 8.a,
6.b, te 5.b i 8.c koji su dijelili treće
mjesto).
Tekst: Helena Vukojević, 5.b
Fotografija: svi po malo
NAŠ GLAS, 2013.
DOGAĐANJA
14
Svaka školska godina obično prođe u
učenju i želji za što boljim rezultatima
i većina učenika željno čeka kraj
školske godine te priliku za odmor.
Školska nam je godina završila već
tradicionalnom priredbom 13. lipnja
2012. Na priredbi su nastupili mnogi
učenici i program je bio vrlo
zanimljiv. Na samom početku obratila
nam se ravnateljica , a onda su učenici
i roditelji mogli uživati u dramskoj
predstavi koju su pripremili učenici
dramske skupine.. Kao šećer na kraju
ravnateljica
je proglasila i nagradila učenike koji
su tijekom godine postigli odlične
rezultate u školi i na natjecanjima.
Proglašena je i učenica generacije,
Kristina Skoko, a po prvi put smo čuli
i himnu škole u izvedbi čenica šestih
razreda. Tako smo osmaše otpratili u
srednju školu, a četvrtašima je ostalo
vremena da se pripreme za peti raz-
red. Nasmijani i veseli učenici i učite-
lji mogli su krenuti na zasluženi od-
mor do rujna kad ćemo se opet svi
ponovno naći u školskim klupama.
Tekst: Korina Horvat –Rehak, 8.b
Fotografija. Dorotea Grdović, 8.b
NAŠ GLAS, 2013.
DOGAĐANJA Priredba za kraj školske godine 2011./ 2012.
15
"Vukovaru - ime sveto" slogan je
pod kojim se ove godine, na 21.
godišnjicu obilježeva Dan sjećanja
na žrtvu Vukovara 1991. - 2012.
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara
obilježava se 18. studenoga, na dan
kada je naš grad potpuno okupiran,
na dan kada su mnogi pogubljeni i
prognani iz svojih domova.
Bolne uspomene nisu izblijedjele.
Godišnjica pada Vukovara obilježe-
na je ove godine pod geslom Vuko-
varu– ime sveto.
U mimohodu od bolnice do Memo-
rijalnog groblja sudjelovalo je više
desetaka tisuća domoljuba iz cijele
nam Hrvatske te predstavnici Sabo-
ra, a koloni se pridružio i oslobođe-
ni generalMladen Markač. Put ko-
jim se kolona kretala osvijetljen je
svijećama.
Dostojno smo se prisjetili svih kojih
nema sa nama, koji su svoje živote
dali za nas. 19. studenoga učenici i
učitelji naše škole tradicionalno su
hodoćastili na Groblje žrtava iz
Domovinskog rata te se pomolili i
zapalili svijeće kod križa te na gro-
bove svojih najmilijih i na grobove
djelatnika naše škole koji danas
nisu s nama.
Mi učenici, budućnost smo ovoga
grada i ne smijemo zaboraviti što je
on dao za nas, što su dali za nas svi
oni kojih više nema.
Ovaj grad ima svoju budućnost, ali
upravo zbog svoje prošlosti koju
moramo cijeniti i s ponosom u srcu
sjećati se onih koji su nam tu buduć
nost osigurali. Jer, grad bez ljudi,
bez nas nije grad. Ili, kako bi to
naš Siniša Glavašević rekao–
Grad– to smo mi.
Tekst i fotografija: Lorena
Srebrović i Anamarija
Petrović, 5. b
NAŠ GLAS, 2013.
DOGAĐANJA VUKOVARU
- IME SVE-
TO
16
LIDRANO- literarni izraz
PREDLOŽENE ZA DRŽAVNU
SMOTRU LiDraNo
• Krisatina Lukačević, 7.
a ; Mentorica: Ana Hutz
• Korina Horvat - Rehak,
8. b ; Mentorica Vedrana Žutić
LIDRANO - scenski izraz
• Domagoj Roško, 1. b; Men-
torica: Helena Andabaka
• Karlo Cvitković, 2. a; Mento-
rica: Božena Ursa Starc
• Kristijan Kmet, 5. b ; Mento-
rica: Vera Ištuk
• Korina Horvat - Rehak, 8.
b ; Mentorica: Vedrana Žutić
• Dorotea Gradović, 8. b
HRVATSKI JEZIK
• Kristina Lukačević, 7.
a 8. mjesto
Mentorica: Vera Ištuk
• Mihovil Kolbas, 8. b 15.
mjesto
Mentorica: Vedrana Žutić
ENGLESKI JEZIK
• Mihovil Kolbas, 8. b 8.
mjesto
• Kristina Kovačić, 8. a 13.
mjesto
Mentorica: Đurđica Ivković
GEOGRAFIJA
• Dominik Kajba, 6. a 11.
mjesto
• Mihovil Karaula, 7. a 6.
mjesto
• Iris Ljubić, 7. a 16.
mjesto
• Stjepan Miličić, 8. a 7.
mjesto
• Mihovil Kolbas, 8. b 16.
mjesto
• Kristina Skoko, 8. a 16.
mjesto
Mentor: Damir Vinković
MATEMATIKA
• Stjepan Mesaroš, 5. a 2.
mjesto
• Kristina Lukačević, 7. a 2.
mjesto
Mentorica: Edita Lukačević
Sara Jajetić, 6. r. 2.
mjesto
Mentorica: Marija Horvat
KOŠARKA
- dječaci 3. mjesto
Stjepan Miličić, Antonio Ra-
gač, Borna Bagarić, Stipe Vi-
dović, Patrik Bjelanović, Ante
I. Rajković, Matej Berišić, Do-
minik Kajba, Dominik Broz,
Bruno Jolić, Patrik Janković,
Ivan Vrdoljak
Mentori: Branko Korkutović,
Josip Papeša
TEKST I FOTOGRA-
FIJE: iz uredniš-
NAŠ GLAS, 2013.
NAJ, NAJ
2011./2012.
17
Županijsko natjecanje iz
prometne kulture održano
je u Vinkovcima 5. svibnja
2012..
Učenici Josip Skoko, Brigita
Leko, Laura Lončarić
i Stjepan Mesaroš osvojili su ekipno treće
mjesto, dok učenik Stjepan Mesa-
roš ide na državno natjeca-
nje u poznavanju prometne
kulture
koje će se održati u Slavon-
skom Brodu.
mentor: Toni Hutz, prof.
NAŠ GLAS, 2013.
NAJ, NAJ
18
NAŠ GLAS, 2013.
NAJ. NAJ 2012./2013.
MATEMATIKA
Leonard Lukačević, 4.a - PRVAK županije
Mentor: Vesna Jakovljević, učiteljica RN
Ivan Papeša, 4.a - 4. rang iz matematike
Mentor: Vesna Jakovljević, učiteljica RN
Jakov Šlafhauzer, 4.b - 8. rang iz matematike
Mentor: Josipa Paun Hujber
Kristina Lukačević, 8.a - 9. rang iz matematike
Mentor: Edita Lukačević, prof.
Dubravka Miličević, 8.a - 14. rang iz matematike
Mentor: Edita Lukačević, prof.
LIDRANO
Kristijan Kmet, 6.a - PRVAK županije u LiDraNo - scenski izraz i plasman na državnu smotru
Mentor: Vera Ištuk, prof.
Mato Ivković, 5.b - predložen na Državnu smotru LiDraNo sa novinarskim ra-
dom Mentor: Vedrana Žutić, prof.
Matea Radić, 7.b - predložena na Državnu smotru LirDraNo sa literarnim ra-
dom Mentor: Helena Anadbaka, učiteljica mentor RN
HRVATSKI JEZIK
Hrvatski jezik: Kristina Lukačević, 8.a 8. mjesto
Iris Ljubić, 8.a 13. mjesto
Mentorica: Vera Ištuk, prof.
Sara Jajetić, 7.b 9.mjesto
Mentorica: Vedrana Žutić, prof.
Engleski jezik: Iris Ljubić, 8.a - viceprvakinja županije u poznavanju eng. jezika, 7. mjesto na državnom natje-
canju
Mentorica: Martina Prpa, prof.
19
NAŠ GLAS, 2013.
NAJ, NAJ
FIZIKA
Robert Rubčić, 8.b 10. mjesto iz fizike, te predložen na Državno natjecanje.
Mentor: Toni Hutz, prof.
GEOGRAFIJA
Mihovil Karaula, 8.a 6. mjesto
Mihael Kolar, 6.a 14. mjesto
Matija Karaula, 5.a 13. mjesto
Mentor: Damir Vinković, prof.
POVIJEST
Mihovil Karaula, 8.a 6. mjesto
Mentorica: Katarina Kalinić, prof.
PROMETNA KULTURA
Alen Rupčić, 5.a 2. mjesto pojedinačno i poziv na državno natjecanje
Helena Vukojević, 5. b 3. mjesto ekipno na županijskom natjecanju
Mia Rako, 5.b
Matko Gašparić, 5.a
Mentor: Toni Hutz, prof.
NAPREDOVANJA UČITELJA
Većina učenika možda i ne zna da i učitelji mogu dobiti promaknuće, odnosno da mogu napredovati u struci. Da bi
se u tome uspjelo potrebno je ispuniti neke uvjete koje propisuje Ministarstvo, a bodovi se prikupljaju sudjelova-
njem u raznim natjecanjima, natječajima i dr., a potrebna je i dobra ocjena ravnateljice. Sve su te uvjete ispunile i u
prošloj školskoj godini zaslužile naziv učitelj– mentor nastavnica engleskog jezika Đurđica Ivković, nastavnica
matematike Edita Lukačević te učiteljica razredne nastave Helena Andabaka. Istu titulu ove su godine zaslužili
nastavnik geografije Damir Vinković i nastavnica hrvatskoga jezika Vedrana Žutić. To vrijedno priznanje promak-
nutim učiteljima dodjeljuje Ministar pa su i naši učitelji pozvani u Zagreb gdje i službeno postaju učitelji– mentori.
Tekst: iz uredništva
20
Ekranomanija
Dijete se danas rađa i u vrlo
ranoj dobi počinje koristiti tri
ekrana- televizor, računalo i
mobitel. Gotovo svaka kuća
ima računalo i pristup internetu,
televizor i više njih, a nađe se i
nekoliko mobitela. Mnogi ne
znaju da zapravo sva ta tehno-
logija oko nas ima više negativ-
nih nego pozitivnih strana.
Od najranije dobi djeca žele
gledati televiziju, a upravo su
roditelji ti koji bi trebali
ograničavati vrijeme koje dijete
provede pred malim ekranom.
Dijete, već u dobi od tri ili
četiri godine sposobno je poisti-
vijetiti se s TV junacima, liko-
vima iz crtića te oponašati
njihovo ponašanje. Emisije s
primjerenom tematikom mogu
na dijete utjecati u pozitivnom
smislu. I opet je tu bitna odgo-
vornost roditelja koji trebaju
kontrolirati i sadržaje koje dje-
ca prate.
Početkom škole dolazi do upa-
rabe mobitela.Aktivno ga koris-
te učenici od 4. razreda, a nađe
se i u torbi onih iz 2., ponekad i
1. razreda.Prema istraživanjima
mobiteli uzrokuju ovisnost, po-
put pušenja ili pretjeranog kon-
zumiranja hrane,a često čitamo
i o utjecajima na zdravlje, štet-
nosti zračenja i čak obolijeva-
nja i raka mozga. Ako ga već
morate koristiti, koristite
slušalice. Moderna tehnologija
ima svojih prednosti no pretje-
rana ovisnost i uporaba može
dovesti do oštećenja mozga te
može naškoditi socijalnom ži-
votu korisnika. Mobiteli tako
uništavaju ljepotu razgovora,
riječi se skraćuju, koriste se ne-
ke kombinacije hrvatskoga i
engleskoga jezika npr. 2day-
today, 4a- fora, gr8-great i
sl.Također se u tu svrhu koriste
i različiti znakovi, a učinicima
postaje teško govoriti složenim,
proširenim rečenicama.
Internet kao svjetska globalna
mreža omogućuje elektroničku
povezanost i komunikaciju
računala. Prema dostupnim
podacima s kraja 2008. u Hr-
vatskoj je registrirano gotovo
dva milijuna korisnika interne-
ta, što predstavlja oko 44 % sta-
novništva. Dobra strana inter-
neta je dostupnost velike količi-
ne informacija o najrazličitijim
temama.Međutim, djeca i mladi
sve više korite internet i druš-
tvene mreže za komunikaciju s
drugima, a vrlo često nisu svje-
sni rizika koji takva komunika-
cija nosi. Često dolaze u komu-
nikaciju s osobama koje se laž-
no
predstavljaju i daju netočne po-
datke o svojim godinama, izgle-
du, mjestu stanovanja i dr.Za
razliku od potencijalnih
zlostavljača, djeca uglavnom
daju istinite podatke o svom
identitetu i kretanju.
Nasilje putem interneta sve je
prisutnije i kod nas u Hrvatskoj.
Tako se ljubomorni ili
posvađani prijatelji osvećuju
jedni drugima putem uvredlji-
vih komentara i poru-
ka.Otvaranjem profila na Face-
booku ili nekoj drugoj društve-
noj mreži djeca i mladi zadovo-
ljavaju potrebu da
se prikažu i da budu viđeni ona-
kvima kakvima se žele prikaza-
ti. Tako na svoje profile
stavljaju samo fotografije koje
ih prikazuju privlačnima, a iste
im mreže služe i za kontrolu
imidža svojih vršnjaka.Sve po-
činje onog trenutka kada zlo-
namjerna osoba dozna za lozin-
ku onoga drugoga i u njegovo
ime šalje uznemirujuće poru-
ke.Mogućnosti interneta su ve-
like, međutim događa se da dje-
ca upadnu u probleme jer se
internetom ne služe samo zbog
učenja i dobivanja korisnih in-
formacija o nekoj temi.
I da, ekrani su svuda oko nas,
od naših najranijih dana . Ne
trebamo ih isključiti iz svojih
života jer osim negativnih ima-
ju i mnogo pozitivnih strana.
No treba izabrati što je za nas
dobro,a što nije i biti u svemu
umjeren. Svi znamo da ne smi-
jemo pretjerati u konzumiranju
slatkiša, što ne znači da ih uop-
će ne smijemo jesti. Isto je i s
tehnologijom.Pokušajte stoga
svoje televizore, mobitele i ra-
čunala što češće isključiti, a
slobodno vrijeme provesti uz
knjigu, druženje s prijateljim,
razgovoru s roditeljima. Vjeruj-
te, sve vas to može puno bolje
zabaviti od vječitog slanja: Ok.
GR8, Može!
Tekst: Mato Ivković, 5.b
Fotografija: internet
( tekst Ekranomanija predlo-
žen je na državnu smotru Li-
drano 2013.)
NAŠ GLAS, 2013.
ZANIMLJIVOSTI
21
NAŠ GLAS, 2013.
ZANIMLJIVOSTI
22
NAŠ GLAS, 2013.
STRIP
S tobom...Van... Ni u ludilu!
Hmmm.... Isti Jus-tin...Jedva čekam! Dogovorila sam
spoj preko neta. Da
ga samo vidite. Ma daj... N
e
vjerujem...
Nakon 5 minuta... Nakon 25 minuta...
23
NAŠ GLAS, 2013.
STRIP
Koji blam!?
Bok! Što je s tim li-
kom!?
A možda sam
ipak pogriješila...
?
Došla sam se ispričati...Nije bilo
u redu od mene
Mogli bi mož-da u kino?
NARAVNO!
24
Učenici osmih razreda sate
povijesti posvećene Donovin-
skom ratu proveli su na tere-
nu. Zajedno s razrednicama
Vedranom Žutić i Đurđicom
Ivković te nastavnicom povi-
jesti Anom Hutz
prošli su “vukovarski ratni
put”, od Vojarne do bolnice
te ,nažalot, zadnje postaje
mnogih hrvatskih branitelja
Ovčare i Memorijalnog grob-
lja.
Učenici su se upoznali s tadaš-
njim, vrlo slabim oružanim
snagama hrvatske vojske koja
je bila puno slabija u odnosu
na neprijateljsku po pitanju
naoružanja, ali ne i po pitanju
srčanosti i ponosa. Upoznali
su se sa svim ptnjama koje su
prolazili ranjenici, civili, ali i
liječnici u vukovarskoj bolnici
te su odali počast svima koji
su izgubili svoj život braneći Vuko-
var.
Tekst: Dorotea Grdović, 8.b
Fotografija: Vedrana Žuitć, prof.
NAŠ GLAS, 2013.
TERENSKA NAS-
TAVA VOLJENI MOJ GRADE
25
NAŠ GLAS, 2013.
TERENSKA NAS-
TAVA
26
Svake godine Osnovna škola Mitnica
organizira izlete za svoje učenike.
Tako su učenici petih razreda u pratnji
svojih razrednica Marine Šimunović i
Vedrane Žutić te nastavnice Đurđice
Ivković išli na jednodnevni izlet u
Našice te na Papuk, točnije na izletište
Jankovac. Mogli su uživati u svježem
zraku i netaknutoj prirodi Papuka,
upoznati Našice te su se posebno zad-
ražali u dvorcu obitelji Pejačević.
Obilazak izletišta Jankovac bio je za
neke vrlo icrpljujuć jer je sve to treba-
lo obići pješke. Rijetko je tko poslije
pomislio na igru. Svi su bili umorni,
ali i vrlo zadovoljni viđenim, ali i
naučenim. Uz učenike je cijelo vrije-
me bio stručni vodič pa su mogli dos-
ta toga i naučiti.
Po povratku su se zaustavili u Našič-
kom Markovcu kako bi posjetili pri-
vatni obiteljski zoološki vrt Bizik.
Učenici su se oduševili životinjama,
ali i vrlo simpatičnom domaćinu koji
je svoju ljubav prema životinjama
pretvorio prvo u hobi, a potom i u
posao otvorivši ovaj zoo. Bili su izne-
nađeni domaćinovom bliskošću s ži-
votinjama koje tretira više kao kućne
ljubimce. I sami su se učenici mogli
okušati u jahanju ponija, a oni malo
hrabriji i u držanju zmija. Ako još
niste, svakako posjetite ovaj kraj i
uživajte u netaknutoj prirodi.
Tekst: iz uredništva
Fotografija: Vedrana Žutić, prof.
NAŠ GLAS, 2013.
ŠKOLSKI IZLETI ŠKOLSKI IZLET PETIH RAZREDA
Dobra atmosfera započela je još u auto-
busu...
Uz druženje i zabavu trebalo je nešto i
naučiti.
Petaši ispred dvorca obitelji Pejačević u
Našicama.
Naša je Mia imala čast
svirati na klaviru slavne
Dore Pejačević.
Matko i Helena pokazali su izuzetnu hrabrost u
druženju sa zmijama.
Ivan se okušao u jahanju, a družio
se i s većim brojem zmija. Svaka
čast na hrabrosti.
27
Planiran jednodnevni izlet u Đa-kovo bio je zbog lošeg vremena odgođen do 27. svibnja. Svi smo bili razočarani jer smo jedva če-kali da krenemo. Bez obzira što tog ponedjeljka vrijeme baš i nije bilo idealno za izlet, mi smo svi bili dobro raspoloženi za malu pusto-lovinu. U Đakovu smo posjetili ka-tedralu Sv. Petra i Pastuharnu. Šetali smo njihovom šetnicom u središtu grada. Ono što smo najvi-še iščekivali uslijedilo je oko pod-neva. Stigli smo u Mađioničarsku akademiju u Vili magic. Tu nas je dočekao pravi mađioničar i sudje-lovali smo u mađioničarskoj preds-tavi. Poslije toga smo ručali i uži-vali u igri do povratka kući.
Tekst i fotografija: Sanja Starc,
učiteljica
NAŠ GLAS, 2013.
ŠKOLSKI IZLETI ŠKOLSKI IZLET PRVIH RAZREDA
28
Maturalac naša tri osma razreda
započeo je rano ujutro 11. rujna
2012. Da se pitalo nestrpljive osma-
še, oni bi na put krenuli već u pone-
djeljak. Na ekskurziju su uz učeni-
ke krenuli i njihovi pratitelji: razre-
dnici Edita Lukačević, Toni Hutz i
Martina Prpa, te nastavnik Damir
Vinković.Program ekskurzije pod
nazivom "Sjeverna Dalmacija" zapo-
čeo je prvim odredištem, dolaskom u
Slunj i posjetom živopisnom mjestaš-
cu Rastokama. Ondje su učenici raz-
gledali brojne stare mlinove na rijeci
Slunjčici. Nakon razgledanja mjesta te
kratke vožnje, osmaši su stigli u NP
Plitvička jezera. Razgledavali su prek-
rasnu prirodu, obišli jezera, te se vozi-
li brodicom preko jezera Kozjak. Prvi
dan putovanja nastavio se dolaskom u
Biograd, gdje su se osmaši smjestili u
hotel, a nakon toga odjurili na plažu,
što je nekima bio i najdraži dio prvoga
dana ekskurzije.
Drugi je dan ekskurzije na rasporedu
bio grad Zadar. Ovaj grad bogate baš-
tine osmaši su razgledavali u pratnji
službenog vodiča. Vidjeli su staru
gradsu jezgru, Kalelargu, crkvu sv.
Donata, morske orgulje i još mnogo
toga. Obilazak su završili posjetom
vrijednoj izložbi "Zlato i srebro Zad-
ra" koja se nalazi u samostanu crkve
sv. Marije. Nakon povratka iz Zadra
osmaši su slobodno poslijepodne u
pratnji nastavnika proveli na plaži u
Biogradu.Treći dan ekskurzije vrijeme
se nažalost pogoršalo, no to nije spri-
ječilo osmaše da uz pratnju vodiča
razgledaju grad Šibenik. Na povratku
u autobus za Biograd počela je jaka
kiša pa se od razgledavanja NP Krka
ipak moralo odustati. Učenici su tako
doživjeli pravu dalmatinsku buru i
dobili priliku uslikati zanimljive slike,
a raspoloženje je i dalje ostalo veselo.
Večer trećega dana osmaši u proveli u
disku hotela koje je za njih i njihove
nove prijatelje iz škole iz Velike Go-
rice organiziralo osoblje hotela.Tako
je došao i petak, dan povratka kući.
Nakon ručka osmaši su se uputili u
posljednje odredište prije povrtaka,
mjesto Smiljan u Lici. Ondje su u
pratnji stručnog vodiča razgledali
Memorijalni centar Nikole Tesle, te
pogledali film o životu poznatog
izumitelja. Posebno su bili oduševlje-
ni Teslinom ispitnom stanicom iz
Colorado Springsa. Neki su osmaši
ondje i "zasvijetlili". Nakon Smiljana
moralo Uz usputna stajanja zadovolj-
ni su osmaši sa svojim nastavnicima
u Vukovar stigli u kasnim večernjim
satima. Ondje su iz dočekali roditelji,
a nastavnici još i pohvalili njihovo
uzorno vladanje tijekom cijele ekskur-
zije. se krenuti kući.
NAŠ GLAS, 2013.
NEZABORAVNI
MATURALAC
EKSKURZIJA UČENI-
KA OSMIH RAZREDA
GENERACIJA 2005. –
2013.
29
NAŠ GLAS, 2013.
NEZABORAVNI
MATURALAC
30
Naši osmaši jedva su uspjeli doče-
kati 15.svibnja 2012., to jutro je
počeo dugo iščekivani maturalac.
Unatoč kiši i prethodno slabo pro-
spavanoj noći , svi su stigli na vri-
jeme te je točno u 5 sati sve moglo
početi. S osmašima su krenule i
njihove razrednice Đurđica Ivko-
vić i Vedrana Žutić te pedagoginja
Katica Maćešić. Vožnja je bila
izuzetno ugodna te se činilo da su
vrlo brzo bili i pred prvim odrediš-
tem- NP Plitvička jezera. Svi su
bili oduševljeni netaknutom priro-
dom, a djevojke su se čak poželje-
le na ovom mjestu i jednoga dana
udati.
Unatoč umoru, stigli su i do mjesta
Smiljan u kojem je posjećen Me-
morijalni centar Nikole Tesle. Os-
maši su se posebno razveselili fu-
turistički opremljenom igralištu. U
večernjim satima stigli su na kona-
čno odredište, u Vodice. Nakon
večere i smještaja krenuli su u obi-
lazak grada. Drugi dan je bio re-
zerviran za obilazak Vodica te
otoka Zlarina i radionica koraljnog
nakita. Slobodno vrijeme oni naj-
hrabriji iskoristili su za kupanje.
Treći dan na red je došao obilazak
Krešimirovog grada- Šibenika.
Slobodno popodne iskoristilo se
za odlazak na plažu, a vjetar koji
je puhao, čini se, nikome nije sme-
tao. Posljednji dan iskorišten je za
obilazak Zadra koji je zaista jedan
od naših najljepših gradova u Dal-
maciji, a obilazak su povremeno
remetili jedino maturanti koji su
slavili posljednji dan srednjoškol-
skog obrazovanja . Poslije ručka
se trebalo krenuti
kući. Sve što je lijepo, kratko tra-
je pa je tako bilo i s ovim matu-
ralcem. U Vukovar se stiglo u
kasnim večernjim satima, a odu-
ševljena lica učenika i nastavnika
potvrdila su da je ovo bilo jedno
nezaboravno i prelijepo putovanje
koje će svima ostati u dragom
sjećanju.
Fotografija i tekst: iz uredniš-
tva
NAŠ GLAS, 2013.
NEZABORAVNI
MATURALAC
EKSURZIJA UČENIKA OSMIH RAZREDA
GENERACIJA 2004. – 2012.
31
NAŠ GLAS, 2013.
NEZABORAVNI
MATURALAC
32