naš zavičaj maj 2016

8/15/2019 Naš Zavičaj MAJ 2016

1/16

Broj 40Prwavor, maj 2016. Godina lV Cijena 1 KM

Saradwa

sa

AgrarPrivreda

strana 4

arko

pro{iruje

proizvodwu

strana 7

- kqu~ uspjeha T i m s k i r a d

JELENA VASI],najuspje{nija `enau privredi Srpske

strana 3

Gestovi

Penzioneri

strana 5

strana 10

Vo}arstvo

strana 6

Borac

slavi

jubilej

Gestovi

strana 16

Atrakcije

strane 8 i 9

Fijakeri u modi

ijakeri u modiijakeri u modi

ijakeri u modi

ijakeri u modi


2/16

2 DOGA\AJI

U Prwavoru nova gradili{ta

o~etak radova oz-vani~ili su direk-t o r#Elektrokrajine#

Seka Kuzmanovi}, v.d. direk-tora #Elektroprivrede RS#@eqko Kova~evi}, ministarindustrije, energetike i rudar-stva Petar \oki} i ministarza prostorno ure|ewe, gra|evi-

narstvo i ekologiju SrebrenkaGoli}.

Kuzmanovi}eva je kazala da je poboq{awe poslovno-fina-nsijskih rezultata preduze}a uproteklom periodu omogu}iloulazak u ovu investiciju kojufinansiraju iz sopstvenihsredstava.

- Jo{ osamdesetih godina

pro{log vijeka, kada je naprav-qena trafo-stanica, kupqeno je i ovo zemqi{te sa namjenomdislokacije poslovne zgrade ismje{taja svih objekata i rad-nika na jednoj lokaciji. Zadovo-qstvo mi je {to smo nakon 30godina od te ideje ozvani~ilipo~etak izgradwe modernog objekta #Elektrod istribuci je#

Prwavor - rekla je Kuzma-novi}eva.

Rukovodilac RJ #Elek-trodistribucije# u Prwavoru\uro Buni} je istakao da jesada{wi objekat neuslovan.

- Preduze}e }e izgra-dwom novog objekta obezbije-diti boqe uslove za rad svihzaposlenih, kao i kvalitetnije

usluge korisnicima - rekao jeBuni}.

\oki} je istakao daVlada RS na razne na~ine pod-sti~e sektor energetike, na-

vode}i da je jedna od tihaktivnosti izgradwa ovakvihobjekata, dok je druga aktivnostizgradwa proizvodnih objekata.

- Uskoro }emo potpisatiugovor o dodjeli koncesije zaizgradwu hidroelektrane #BukBijela# #ElektroprivrediRS#. Ona }e zajedno sa Hidroe-lektranom Vi{egrad biti no-silac u realizaciji ovogizuzetno va`nog energetskogobjekta na gorwem toku rijekeDrine - rekao je \oki}.

Dodao da se time pokazujepotpuna odgovornost vlastikoja predano sluì interesimagra|ana i {titi nacionalneinterese.

Goli}eva je naglasila da

je samo vrij edno st izgra dweovog objekta, gdje }e bitismje{tena upravna zgrada Radne jedinice #Elektroprivrede# uPrwavoru, ve}a od 760.000 KM.

- Ovo je investicija kojuoni sprovode u okviru planskihaktivnosti i sopstvenim sred-stvima. Ovakve investicijezna~e i da }e na projektovawu,izvo|ewu radova i opremawuobjekta biti angaòvanadoma}a preduze}a - istakla jeGoli}eva.

Marijan POPADI]

U Prwavoru su u toku dvavelika projekta. Jedan je izgra-dwa Muzi~ke {kole, a drugidruga faza izgradwe vrti}a.

Gradwa nove zgrade [koleza osnovno muzi~ko obrazo-vawe, na lokaciji kod Osnovne{kole #Branko ]opi}# trebada bude zavr{ena za ~etiri mje-seca. Tako je definisano ugovo-rom koji je op{tina Prwavor,ta~nije na~elnik Sini{a Ga-tari}, potpisao sa najpovoqni-

jom grupo m ponu| a~a DOO#Proda - Mont# iz Doboja i#Energotehnikom#, tako|e izDoboja.

- To }e biti prva muzi~ka{kola koja }e ispuwavati svepedago{ke standarde. Gradwomnove zgrade {kole, a s obziromne to da imamo ve} kadrove, do-bijamo uslove da ona preraste iu sredwu muzi~ku {kolu.Imaju}i u vidu da se radi o oz-biqnoj gra|evinskoj firmi,

koja je gradila O[ #Branko]opi}#, mislim da }e bitiispo{tovano sve {to je ugovo-rom definisano - rekao jena~elnik Gatari}.

Vrijednost radova je oko600.000 maraka, kaè Gatari},dodaju}i da za kompletan proje-

kat postoje sredstva u buxetu,obezbije|ena prodajom starelokacije muzi~ke [kole zaosnovno muzi~ko obrazovawe.

- Sa op{tinom Prwavorzakqu~ili smo ugovor po si-stemu kqu~ u ruke. Na{a kom-panija je lider u ovoj oblasti i

ne sumwam da }e radovi bitizavr{eni u najkra}em mogu}emroku - kaè Goran Prodi},p r e d s t a v n i kd oboj ske f irme # Pr oda -mont#Doboj.

Drugi projekat na kome ve}teku radovi je izgradwa vrti}a

#Na{a radost#. Radi se o fazidva, koja se odnosi na izgradwuzidova i krovne konstrukcije.Plo~a je salivena u proteklommjesecu, a radovi, kaè prvi~ovjek lokalne zajednice, tekuplaniranom dinamikom.

- Svi koji su nekada ne{to

gradili znaju da je salijevaweplo~e izuzetan doga|aj ugra|evinarstvu, pa smo tako imi obiqeìli taj doga|aj. Togovori da svi ovi poslovi i di-namika izgradwe druge fazevrti}a idu kako je i planirano,odnosno da }e druga faza bitizavr{ena za {ezdeset radnihdana, kako je i definisano pro-

jektom - rekao je Gatari} tokomobilaska radova u dvori{tuvrti}a.

Ugovor za drugu fazu gra-dwe vrti}a potpisan je u fe-bruaru, sa firmom #Projektinèwering#. Dogradwomvrti}a bi}e rije{en dugo-godi{wi problem smje{tajnihkapaciteta, ali i obezbije|ennovi sadràj, poput smje{tajaza djecu mla|u od tri godine.Podsje}amo, sredstva za reali-zaciju prve i druge faze obez-bije|ena su iz donatorskihakcija.

J. DEMOWI]

Za prva tri dana pro-daje, regresiranu naftuna podru~ju prwavorskeop{tine preuzelo je 605doma}instava. Pravo napovlastice ima 1.774doma}instva, a odbijeno

je 46 zahtjeva, jer kori-snici nisu izmirili sveobaveze iz ranijih go-dina. Prema rije~imana~elnice Odjeqewa zapoqoprivredu, vodopri-vredu i {umarstvo lo-kalne uprave DraganeToma{, prodaja nafteorganizuje se na benzin-skim pumpama na grad-skom i seoskimpodru~jima i odvija sebez zastoja. Nafta je

jeftinija za 0,60 konver-tibilnih maraka u od-nosu na redovnu prodajnu

cijenu. Poqoprivred-nici gorivo mogu preu-zimati u nekolikonavrata, ali samo sa

jedne benzinske stanice,koju sami odaberu. U ovojop{tini registrovano

je 1.883 poqoprivrednadoma}instva.(nz)

Op{tinska bora~kaorganizacija u Prwa-voru po~ela je da pri-kupqa zahtjeveporodica bora~ke popu-lacije za nabavku ogrev-

nog drveta za narednusezonu grijawa. Cijenaprostornog metra je 48konvertibilnih marakana mjestu kupovine, a 58maraka sa tro{kovimaprevoza do korisnika.Olak{avaju}a okolnost

je mogu}nost otplate na{est rata, {to su dosada koristile na dese-tine porodica iz ovepopulacije.(nz)

UKRATKO

NAF TA

OGREV

Ve}i vrti} i nova {kola

Radovi na izgradwi nove zgrade muzi~ke{kole treba da budu

zavr{eni za ~etirimjeseca. Gradwa

vrti}a te~eplaniranom dinamikom,poru~uju iz

op{tinske uprave

Na~elnik op{tine Prwa-vor dr Sini{a Gatari} bora-vio je u drugoj poloviniaprila u glavnom gradu Bjelo-rusije, Minsku, gdje je prisu-stvovao me|unarodnom

Kongresu slavenskog komi-teta. Prije po~etka Svesla-venskog kongresa na~elnikGatari} se sastao sa SergejemBaburinom, predsjednikomMe|unarodne slavenske akade-

mije i predsjedavaju}im Kon-gresa, Sergejem Kostjanom, kaoi sa drugim uglednim imenima,sa kojima je, izme|u ostalog,razgovarao i o globalnim

dru{tvenim i geopoliti~kimtemama.

Gatari} je ovom prili-kom izabran za stalnog ~lanaPrezidijuma slavenskihdràva, a dogovoreno je dasqede}e godine kongres budeodràn u Moskvi. Ve} jepotvr|eno da }e prisustvovati

i delegacija Republike Srpske.-Istakao bih da je ovo

udruèwe koje poku{ava daprevazi|e sve razlike koje po-stoje me|u slavenskim naro-

dima. Iskoristio sam svojeprisustvo u Minsku da pred-stavim grad Prwavor u kome ite kako postoje slavenske za-

jedni ce organ izova ne uudruèwa i da istaknem da misa svojim bratskim odnosimasa Boleslavjecom, Boskovi-cama i @ida~evim, te sa Ore-

lom iz Rusije, na prakti~anna~in vr{imo uvezivawe sara-dwe slavenskih naroda - rekao

je Gatari} nakon povratka izMinska.

Prvi operativac prwa-vorske op{tine u Minsku jegovorio i o poloàju Repu-blike Srpske i posqedicamapresude Ha{kog tribunala Ra-dovanu Karaxi}u.

Ovakav kongres odràn je1934. godine u Beogradu.

M.P.

atari} ~lan Prezidijuma

Na~elnik op{tine u Bjelorusiji

ROK IZGRADWE

Preduze}e "Elektrokra-jina" ima vi{e od 1.700radnika, a elektri~nom

energijom snabdijevadva grada i 19 op{tina,{to je 48 odsto teri-torije RS. Rok izgradweovog modernog objekta jeseptembar ove godine.Rije~ je o objektu na trietaè i 660 metarakvadratnih korisnepovr{ine. Pored pros-torija za radnike iarhivu, planiran je iposeban uslu`ni centarkoji }e servisiratipotrebe vi{e od 17.700kupaca elektri~ne en-ergije na podru~ju prwa-vorske op{tine. boqi uslovi

Novi poslovni objekat "Elektrodistribucije" u Prwavoru, vrijedan 1,3 milionamaraka, ~ija je gradwa po~ela 8. aprila, omogu}i}e kvalitetnije usluge distribucijeelektri~ne energije na ovom podru~ju, kao i boqe uslove za rad.

IZGRADWA NOVOG OBJEKTA "ELEKTRODISTRIBUCIJE" U PRWAVORU

O d s e p t e m b r a O d s e p t e m b r a O d s e p t e m b r a O d s e p t e m b r a O d s e p t e m b r a O d s e p t e m b r a

P

Po~etak radova

IZGRADWA NOVOG OBJEKTA "ELEKTRODISTRIBUCIJE" U PRWAVORU

O d s e p t e m b r a

Gatari} u Minsku

Zgrada Muzi~ke {kole


3/16

ZAVIÂJ 3

Da li ste se nadaliovakvom priznawu?Kakav je osje}aj

i najuspje{nija èna um sektoru?VASI]: Sama nominacija

strane Privredne komoreublike Srpske u kategorijie{nih èna preduzetnicaublike Srpske u 2015. go-i za mene je bila velika

t. Velika je ~ast i primitino ovakvo priznawe za do-nos preduzetni{tvu i po-vawu na{e sredine iuèwa. Poznajem mnoge,

ma uspje{ne ène na ruko-

e}im funkcijama u mnogimmama, preduzetnice koje suigurno zasluìle mnogaznawa za svoj rad. Same pla-e nisu toliko bitne koliko

wenica da neko prepoznajee zalagawe i trud. Li~no,priznawe sam doìvjelanagradu za jedan dobar tim-rad mojih saradnica i mene.

Koliko vremenaprovedete naposlu? Kako iz-

da jedan Va{ radni dan?VASI]: U dana{we vri-

e je okvirno radno vrijemeto samo #misaona imenica#sve nas. Ukoliko sami

lite da sve redovne i oneredne poslove toga dana do-ete do kraja, koliko god daobro organizujete, uvijek }enedostajati koji sat vi{eog okvira. Naj~e{}e se neu dràti tog propisanog

radnog vremena, ali ako radnidan zapo~nem u 8 ~asova ~esto

se zavr{ava i oko 17-18 ~asova,ponekad i mnogo kasnije.

Vi ste jedna od~elnih osoba MI#Trivas#, koji je

osnovan 2006. godine. Ko je,osim Vas, na rukovode}imfunkcijama firme i od kogaste najvi{e nau~ili o ovomposlu?

VASI]: S obzirom na toda sam u firmi od samogpo~etka poslovawa, mogu vamre}i da sam najvi{e u~ila pri-kupqaju}i iskustva u tokusamog razvoja firme. To je biorazvoj kroz mnoga pozitivnaiskustva, ali i kroz sve bari-

jere i probleme koje smo preva-zilazili u ovom periodu od 10godina koji je iza nas.Prakti~no iskustvo u poslu jeveliki u~iteq. Veliko znawesam sticala i kroz saradwu sasvim svojim kolegama sa kojimausko sara|ujem. Me|usobna sa-radwa i timski rad su dobarosnov za razmjewivawemi{qewe i iskustava,dono{ewe konstruktivnihzakqu~aka i odluka, a time i zarazvijawe jednog rukovodioca.U #MI-TRIVAS# na svim ru-kovode}im funkcijama uglav-nom imamo ène, po~ev oddirektora preduze}a, pa i svihrukovodilaca pojedinih

slu`bi i radnih jedinica upreduze}u.

Vlasnik firme Ne-mawa Vasi} jeidejni tvorac pre-

duze}a i #glava ku}e# ove po-

rodi~ne kompanije. Po~eli stesa mnogo mawim obimom proiz-

vodwe, a danas ste jedna od naj-uspje{nijih firmi na podru~juop{tine Prwavor.

VASI]: Nemawa Vasi} jevlasnik firme i tvorac ideje ivizije koju svi slijedimo. îwe-nica je da su wegove ideje i pro-cjene od samog po~etka biledobre obzirom da je 10 godina ve}iza nas i s obzirom na to da smood po~etnih 300-400 tona, danasdo{li do koli~ine od 2.000 tonagodi{we proizvodwe. Tako|e,zapo~eli smo rad sa ~etrdesetakzaposlenih radnika, a danaszapo{qavamo 82 radnika. To zanas nisu zanemarive brojke.

Polako, ali si-

gurno postajetelider u industrijimesa na ovim prostorima. Po~emu su Va{i proizvodi pre-poznatqivi i {ta kupac ustvari kupuje kada se odlu~i zaVa{ proizvod?

VASI]: Proizvodibrenda #Trivas# su defini-tivno prepoznatqivi po ideal-nom odnosu dobrog kvaliteta ipovoqnih cijena. Kupac ikrajwi potro{a~ na{ih proiz-voda }e sigurno dobiti kvali-tetne i zdravstveno ispravneproizvode, za koje su sve fazeprocesa proizvodwe pra}enepo najvi{im higijenskim kri-terijumima i zahtjevima

odre|enih standarda koje smoimplementirali od samogpo~etka poslovawa. Konstan-tno kontrolisawe kvalitetana{ih proizvoda koje vr{imo,kako interno, tako i u ekster-nim laboratorijama, daje nam

garanciju da na trì{te savje-sno plasiramo kvalitet.

Va{a firma neda-vno je proslavila ideset godina posto-

jawa, na kome su se okupilimnogi Va{i poslovni sarad-nici, a radnicima koji su odpo~etka zaposleni u mesnoj in-dustriji uru~ena su i priz-nawa. Kroz {ta ste sve moralipro}i tokom decenije koja je zaVama i koliko imate zaposle-nih radnika i koji je obimproizvodwe na dnevnom imjese~nom nivou?

VASI]: Trenutnozapo{qavamo 82 radnika. #MI-TRIVAS# d.o.o. Prwavor ra-spolaè kapacitetom od oko 200tona ukupne mjese~ne proizvo-

dwe, a od toga instalirani kapa-citeti za proizvodwu trajnihproizvoda iznose 15 tonamjese~no, polutrajnih proizvoda45 tona i konzerviranih 140tona na mjesec. Trenutnaiskori{}enost kapaciteta jeoko 85 odsto. Slobodnih kapaci-teta imamo samo u dijelu proiz-vodwe polutrajnih proizvoda,dok su ostali instalirani kapa-citeti u potpunosti popuweni.

Koje sve proizvodeimate u asortimanui planirate li da

pro{irujete obim proizvo-dwe?

VASI]: U #MI-TRIVAS#

raspolaèmo kapacitetom odoko 200 tona ukupne mjese~neproizvodwe. U svom asortimanuimamo proizvode u konzervi,trajne suve kobasice, trajne suho-mesnate proizvode, polutrajnedimqene proizvode, polutrajne i

barene kobasice. Posebno izdva- jamo na{ asortiman proizvoda u

konzervi - narezaka i pa{teta,zatim ~ajnu kobasicu koja je tre-nutno jedna od najprodavanijih natrì{tu, barenu #Trivas delika-tes slaninu# i mnoge druge proiz-vode, jer asortiman od skoro 60razli~itih proizvoda je te{konabrojati.

#Trivas# sara|ujesa mnogim poslo-vnim partnerima

~ija su imena odavno poznatatrì{tu. Kako izgleda Va{asaradwa sa wima?

VASI]: Ve} dugi niz go-dina usko sara|ujemo i sa mno-gim renomiranim firmamaregiona kao {to su #Podravka#,

#Perutnina Ptuj#, #Konzum#...Ova saradwa podrazumijevauslu`nu proizvodwu odre|enihrobnih marki i proizvoda izgrupe konzerviranih proizvodaza ove velike kompanije. Zaista

je {irok asortiman proizvodakoje u na{im pogonima proizvo-dimo za pomenute kompanije.Saradwa sa pomenutim fir-mama nije samo saradwa na real-cijama kupac-prodavac koja seogleda iskqu~ivo kroz strik-tne zahtjeve kupoprodajnih ugo-vora. To je jedna partnerskasardawa na zavidnom nivou ukojoj je razmjena znawa i isku-stava polazna osnova za dobrusaradwu i zajedni~ki razvoj

svih proizvoda i wihovih bren-dova.

Kako izgleda Va{avizija #Trivasa# ubudu}nosti? Uspi-

jevate li odgovoriti svim iza-

zovima na trì{tu koje je svezahtjevnije?

VASI]: Vizija #MI-TRIVAS# i na{eg rukovodstva

je da u budu}nosti postane jedanod lidera regije u okvirima dje-latnosti mesne industrije, uzkontinuirano razvijawe proiz-vodwe, usvajawa novih tehnolo-gija, besprijekornu bezbjednostproizvoda i razvoj novih. Na{amisija je proizvodwa bezbjed-nih i kvalitetnih proizvoda saprihvatqivim cijenama uz kon-trolu uticaja na ìvotnu sre-dinu. Utvr|uju}i potrebetrì{ta, uz dosqedno ispuwa-vawe zakonskih propisa dràvau kojima poslujemo, razvojemnovih proizvoda i tehnologijaste~enih dugogodi{wim isku-

stvom treba da zadovoqimo po-trebe qudi za kvalitetnim izdravstveno ispravnim proiz-vodima koji treba da budu pre-poznatqivi u zemqama regiona,pa i {ire. Zasad uspijevamo daodgovorimo zahtjevimatrì{ta, ali bez dobrih raz-vojnih programa za prehram-beni sektor koje bi na{adràva trebalo da obezbijedi irealizuje, te bez zna~ajnijihstimulacija od strane dràve,sve je teè. Sve probleme i ba-rijere na koje nailazimo, kada

je u pitawu konkurentnost nadoma}em, pa i potencijalnimstranim trì{tima,prinu|eni smo rje{avati sami.

Tako|e, probleme koje imamousqed djelovawa nelojalne kon-kurencije na ovom trì{tu zaposqedicu ima velike i bespo-trebne gubitke, koje uvijekamortizujemo sami kroz teku}eposlovawe.

Jeleni nedavnouru~ena nagrada za

najuspje{niju ènu uprivredi Srpske. Sve

izraènija saradwasa "Podravkom",

"Perutninom Ptuj"i drugim uglednim

kompanijama. Nagraduzasluìla svojim

angaòvawem u ovojporodi~noj firmi

Razgovarao: Marijan POPADI]

Jelena VASI], zamjenik direktora Mesne industrije "Trivas" u Prwavoru

- k q u ~ u s p j e h a TIMSKI RAD- k q u ~ u s p j e h a TIMSKI RAD- k q u ~ u s p j e h a TIMSKI RAD- k q u ~ u s p j e h a TIMSKI RAD- k q u ~ u s p j e h a TIMSKI RAD- k q u ~ u s p j e h a TIMSKI RAD- k q u ~ u s p j e h a - k q u ~ u s p j e h a - k q u ~ u s p j e h a - k q u ~ u s p j e h a - k q u ~ u s p j e h a TIMSKI RAD

Marijan Popadi}i Jelena Vasi}


4/16

4 DOGA\AJI

Prwavorsko Kolo srpskih sestara iove godine sprovelo je, povodom najve}eghri{}anskog praznika, Vaskrsa, velikuakciju podjele paketa za najugroènije po-rodice prwavorske op{tine.

- Radi se o trideset prehrambeno-hi-gijenskih paketa za socijalnonajugroènije porodice na na{im spisko-vima. Pakete smo uspjeli da obezbijedimood na{ih ~lanarina i donacije koju smodobili od Kola srpskih sestara iz SanFranciska. Na terenu su ih podijelilina{i timovi sastavqeni od ~lanstva i uzpomo} sve{tenstva Srpske pravoslavnecrkve - kaè za #Na{ zavi~aj# QubinkaRapi}, predsjednica prwavorskog Kola.

Pored ove, KSS Prwavor vodi jo{dvije akcije. Jedna je gradwa ku}e za Rado-mira Radomirovi}a u zaseoku Lepiri, mje-

sna zajednica [arinci, koja je ve} stav-qena pod krov.

- Ku}a je pokrivena, a KSS nastavqada u~estvuje u toj akciji dok god se Rado-mir i wegovi ne sku}e. Druga akcija nakojoj radimo je za vi{e~lanu porodicu

Slobodana Kova~evi}a, kojoj smo obezbije-dili materijal za kupatilo - kaèRapi}eva, podsje}aju}i da su sredstva za Ra-domirovi}a i Kova~evi}e obezbije|ena nahumanitarnoj Svetosavskoj zabaviodrànoj u januaru ove godine.

J. D.

abrika namje{taja#Standard# ponovo jenagra|ena i to sa dvijevrijedne nagrade. Osim

{to je #Standard# u Dubrovnikudobio nagradu #Stvaraoci zastoqe}a# u februaru, od Privrednekomore nagra|en je jo{ jednom, ve}om- Najboqe veliko preduze}e RS.

Predsjednik Upravnog odbora#Standard# a.d. Prwavor Edin Daci}kaè da su u wegovoj firmi ponosnina obje nagrade.

- Prva nagrada #Stvaraoci za

stoqe}a# je regionalnog ekonomskogforuma perspektive, u kategoriji in-vesticije, inovacije i ideje. To je po-sebno vrijedno priznawe, jer radimou te{kim uslovima, a s druge strane,drago nam je da je to neko primijetio.Druga nagrada je od Privredne ko-more Republike Srpske, izabranismo kao najboqe veliko preduze}e.Obje nagrade su nam bitne, jer smoprimije}eni van na{e ograde dapostièmo dobre rezultate - kaèEdin Daci}, predsjednik Upravnogodbora #Standard# a.d. Prwavor.

Daci} isti~e da su mu nagradeutoliko draè, jer je uspjeh postignutsaradwom starijih generacija kojeve} duè godina rade u #Standardu# imladih snaga u koje se ulaè mnogo,kako bi preduze}e vodile u boqubudu}nost.

- To konkretno zna~i da mi jakomnogo pa`we posve}ujemo wihovomobrazovawu i edukaciji. To su {ko-lovawa van zemqe, konkretnosara|ujemo sa {vajcarskim fakulte-tom drvoprerade. Saradwa vrijednihradnika sa menaxmentom daje rezul-

Ambasador Bosne i Herce-govine u Rumuniji Mile Vasi}organizovao je u saradwi saop{tinom Prwavor sastanak sapredstavnicima izvozno ori-

jentisanih privrednih subje-kata ove i susjednih op{tina,sa ciqem ukazivawa namogu}nosti koje pruà rumun-sko trì{te.

Vasi} je istakao da sumogu}nosti za saradwu BiH iRumunije brojne.

- Rumunija je dràva kojase razvija, u kojoj je prisutan

strani kapital. U woj posluje193.000 stranih kompanija. IBiH i Rumunija imaju velikipotencijal, ali on nijeiskori{}en u najboqoj mjeri -

rekao je Vasi}.Smatra da se privredniciiz BiH ne smiju osje}ati maweva`nim u odnosu na kompanijeiz zapadne Evrope.

-U BiH postoje firmekoje proizvode daleko kvali-tetnije i boqe proizvode, aliiz nekog razloga ne nastupaju nadrugim trì{tima. Mo`da je

razlog i to {to je zaboravqenoda se ne nalazi samo na zapadu,nego i na istoku - dodao jeVasi}.

Na~elnik op{tine

Sini{a Gatari} naglasio je da je và no {to u dr̀ avi kakva jeRumunija, BiH ima predsta-vnika koji poku{ava da ostvarikontakt izme|u rumunskih idoma}ih privrednika.

Direktor preduze}a#Eksport siti# u PrwavoruMediha Tur~inovi} istakla jeda do danas nije imala pravu

predstavu o privrednoj razvije-nosti Rumunije i da jeiznena|ena podacima koje je~ula.

- Ovo {to smo ~uli od am-basadora Vasi}a samo moè da

pomogne doma}im privredni-cima u daqem poslovawu. Tre-balo bi da se vi{e ugledamo naone dràve koje su ranije biledaleko iza nas po razvijenosti,a sada je wihova ekonomija u

uzlaznoj putawi - dodala jeTur~inovi}eva.

Ambasada BiH u Rumunijido sada je odràla 14 sastanakasa privrednicima u BiH.

M. POPADI]

AMBASADOR MILE VASI] U PRWAVORU

Rumunija dobra izvozna {ansa

Podijeqeni

vaskr{wi

paketi

Prwavorsko Kolo srpskih sestara

S t a l n i p o r a s t S t a l n i p o r a s t S t a l n i p o r a s t S t a l n i p o r a s t S t a l n i p o r a s t tate i na to sam posebno ponosan - do-daje Daci}.

Ovo nije prvi put da je Standardnagra|ivan. Iako ne èli da favori-zuje neku od nagrada, predsjednik UO#Standarda# kaè da je se sje}a jedne odPrivredne komore prije desetak go-dina. To je, kaè, bila nagrada u vrijemekada je ova firma po~ela sa prvim inve-sticijama.

Pro{la godina u preduze}u #Stan-dard# je bila rekordna, sa stoodstotnimizvozom vrijednim 15 miliona evra.

- Planiramo investiciju, uvodimolakirnu liniju, ali prave efekte te li-nije vidje}emo tek sqede}e godine. Brojzaposelnih je 360, a o pove}awu brojamo}i }emo da razgovaramo kada investi-cija bude zavr{ena - kaè Daci}.

Iako oprezni sa dugoro~nim pla-novima, jer su privredne okolinostite{ko predvidive, u #Standardu# su op-timisti. Daci} dodaje da u ovom pre-duze}u èle da nastave sa prosje~nimgodi{wim rastom od 15 odsto, kojiimaju jo{ od 2000. godine.

J. DEMOWI]

NOVA PRIZNAWA PRWAVORSKOM "STANDARDU"

S t a l n i p o r a s t

Sa dogovora u Prwavoru

Podjela paketa na terenu

EdinDaci}

proizvodwePredsjednik UO "Standard" a.d. Prwavor Edin Daci} kaè da su u ovoj firmi ponosni na nagrade.Saradwa sa {vajcarskim fakultetom drvoprerade. Lawska proizvodwa vrijedna 15 miliona evra


5/16

ZAVIÂJ 5DOGA\AJI

MASOVNO OKUPQAWE RIBOLOVACA NA JEZERU DRENOVA

Iz op{tinskog buxetaza stipendirawe 274 po-laznika sredwih {kola istudente, bi}e izdvojeno180.000 konvertibilnihmaraka. U prwavorskom

Domu kulture organizo-vano je potpisivawe ugo-vora izme|u op{tine ikorisnika ovog oblikafinansijske pomo}i.Me|u stipendistima su itri studenta sa Kosova iMetohije.

Polaznik prwavorskeGimnazije Nikola No-varli} osvojio je prvomjesto na republi~komtakmi~ewu sredwo{ko-laca iz informatike.Ovaj mladi} trijumfovaoe u jakoj konkurenci jio{ 19 u~enika, a posebnu

zahvalnost izrazio jeprema svom mentoru Zla-tku Ivanovi}u. Iz Prwa-vora je, zahvaquju}iuspjehu, a regionalnomtakmi~ewu, nastupao iMarko Pezer, koji jeosvojio tako|e pa`wevrijedno tre}e mjesto.

Na~elnik op{tineSini{a Gatari} prire-dio je prijem za gimnazi-alca odlika {a Marka

Pezera (na slici), koji jena pravi na~in predstav-qao svoju {kolu na regio-nalnim i republi~kimtakmi~ewima. Gatari} jePezeru ~estitao i na re-zultatima na sportskomplanu, odnosno u tenisu.Nedavno je prvi put nastu-pao na seniorskom tur-niru, u Sarajevu i osvojiotre}e mjesto. Pezeru jeuru~ena kwiga sa djelimaIve Andri}a i nov~ananagrada.

Ekipa Osnovne {kole#Vuk Karaxi}# iz DowihVija~ana osvojila je prvomjesto na 20. op{tinskomtakmi~ewu iz tehnikepruàwa prve pomo}i,~ime su Vija~anci potvr-dili dugogodi{wu domina-ciju iz ove oblasti. Drugomjesto osvojila je {kola#Branko ]opi}# iz Prwa-vora, a tre}e ekipa O[#Sveti Sava# iz Smrti}a.

Nastupale su ekipe iz {estosnovnih {kola i iz grad-ske Gimnazije, apobjedni~ki sastav pred-stavqa}e op{tinu na re-gionalnom prvenstvu.(nz)

UKRATKO

S TIPENDIJE

NOVARLI ]

PRIJEM

TAKMIÊWE

Student Prirodno-matemati~kogfakulteta u Bawaluci Jelena [u}ur iz

Kula{a odlu~ila je da pokloni svoju ma-tursku haqinu nekoj od maturantkiwa izprwavorske op{tine, koja nije u finansij-skoj situaciji da nabavi ovaj dio garderobeuo~i predstoje}e maturske zabave. Nakoninformacije na #Fejsbuku# javila se jedna

sredwo{kolka, koja je preuzela neobi~anpoklon, ali zbog obe}ane diskrecije Jelena

ne pomiwe weno ime.Gest djevojke iz Kula{a govori da ima do-

brih i plemenitih mladih osoba, koje pokazujusmisao da, u okviru svojih mogu}nosti, pomognu

drugima. Zbog toga Jelena [u}ur zasluùjesve pohvale.(nz)

Lijep gest

Jelene [u}ur

Na veliki hri{}anskipraznik, Lazarevu subotu, 23.aprila, hram Svetog cara La-zara i svih srpskih junaka odKosova do danas na Vu~ijaku,dobio je tri zvona. Zvona su darparohijana i vjernog naroda,na~elnika op{tine Sini{eGatari}a i narodnog poslanikaMiladina Stani}a.

- Zvona su bronzana i nasvakom je ugravirana po jednaikona: Svetog Stefana, pr-vomu~enika i arhi|akona,

ikona Svetog velikomu~enikaGeorgija i ikona Svetog knezaLazara, kome je i posve}en hramna Vu~ijaku. Jedno zvono teì220 kilograma i darovao ga jenarodni poslanik MiladinStani}, iz Kremne, drugo teì350 kilograma, i ono je prilogkremqanskih parohijana i vjer-nog naroda i tre}e, najve}e,zvono teìne 500 kilograma,dar je na~elnika op{tineSini{e Gatari}a - rekao jesve{tenik Sreten Radi{kovi},

paroh kremqanski.Prije nego {to su odvezena

na krajwe odredi{te, u hram na

Vu~ijaku, zvona je imao prilikuda vidi cijeli Prwavor, kada jeulicama Prwavora pro{la li-tija sa zvonima.

- Zadovoqstvo mi je {tosu na Lazarevu subotu zvonado~ekana u na{em gradu, kao{to je i Isus Hrist do~ekanu Jerusalimu. Vjernici vide dase na{i hramovi grade, opre-maju, da imamo duhovnu snagu, danam je crkva ìva i da imamonarod. Mi to imamo i u Prwa-voru i u Republici Srpskoj -poru~io je na~elnik op{tinePrwavor Sini{a Gatari}.

Kremqanski parohijaniisti~u da im je drago da je crkvana Vu~ijaku dobila tri zvona i

da je taj dan drugi ro|endancrkve, sagra|ene u pomen pogi-nulim srpskim junacima koji sustvorili Republiku Srpsku.Zvona }e biti osve{tana na Vi-dovdan - 28. juna.

J. D.

Vjernici nabavili tri zvona

U Spomen-hramu na Vu~ijaku

latko Kovaqevski izTesli}a osvojio je{ampionski pehar nadrugoj [tukijadi, or-

ganizovanoj na akumulaconom je-zeru Drenova. Ulovio je dvije{tuke, ukupne duìne 105 cen-timetara, {to je bio najboqiulov dana. Drugo mjesto osvojio

je Dragan Jowi} iz Viteza (Fe-deracija BiH), a tre}e Sa{aKari} iz Prwavora.

Nastupalo je 76 takmi~araiz Repu-

blike Srpske, Federacije BiH,Srbije, Austrije i Hrvatske.Svi u~esnici ponijeli su lijepeuspomene sa jezera, gdje im jeprire|en i zajedni~ki ru~ak,pripremqen kao vojni~kipasuq.

- Ovakva druèwa su pravaprilika da steknemo nove prija-teqe iz raznih krajeva, ali i dapredstavimo svoje umije}e#ukr{tawem# ribolova~kih{tapova i druge opreme. êsti-tam Prwavor~anima na pravomgostoprimstvu, {to je dovoqan

povod da dolazimo i na nare-

dna takmi~ewa u ovom prediv-nom ambijentu - rekao je Kova-qevski.

N a j u s p j e { n i j i mtakmi~arima ~estitao je iZdravko Ostoji} iz Tesli}a,predsjednik Sportsko-ribolov-nog saveza Republike Srpske,koji je rukovodstvu Sportsko-ribolovnog dru{tva #Ukrinskicvijet#, koje predvode PetarJankovi} i Bore Mitri},poèlio nastavak veoma dobrihostvarewa.

- Prwavor~ani su ve} go-dinama pravi majstori za dobru

organizaciju i

a t -

mosferu koja nam svima ostaje ulijepoj uspomeni. Ne govorimovo iz nekakve kurtoazije, negoiskreno, iz du{e. Raduje me i za-vidna masovnost, {to jo{ vi{edobija na vrijednosti kada se znada je takmi~ewe zaìvjelo tekpro{le godine - rekao jeOstoji}.

Uz ve} prekaqene vete-rane, u ovoj vje{tini oprobao sei veliki broj mladih.

- S velikim zadovoqstvomnastupam na svim ribolovnimtakmi~ewima na na{em jezeru,

jer je ovo pravo mjesto za odmori drugovawe sa kolegama. Izma-

kla nam je nagrada, ali smo bili

jedno veselo, da ne kaèm#otka~eno# dru{tvo, koje zna dauìva u ovoj prirodi - rije~i sumladog takmi~ara Borisa Kre-sojevi}a.

Pred rukovodstvom i ~la-novima dru{tva #Ukrinski cvi-

jet# su brojni projekti i bogatkalendar de{avawa tokom na-rednih mjeseci. Za svaku poh-valu je akcija popularizacijesportskog ribolova za polaz-nike osnovnih {kola, ali i re-zultati na ~i{}ewu obalaakumulacije u Drenovi.(nz)

Trofej Vlatku

Kovaqevskom

oklonila

matursku

haqinu

Jelena[u}ur u maturskoj haqini

Nova zvona za Spomen-hram

U~esniciovogodi{we

[tukijade

Gatari} i Pezer

VlatkoKovaqevski

V


6/16

6 SELO

Nakon {to je godinamaìvio i radio u Bawaluci,Branislav Milutinovi}, izGorwih [trbaca, iz zaseokaMuse, vratio se na imawe svo-

jih roditeqa. Poqoprivreda je postala wegova osnovna dje-latnost, a plasteni~ka proiz-vodwa privukla je posebnupa`wu ovog doma}ina. Formi-rao je prve plastenike sa neko-liko vrsta povrtarskihkultura, koje planira da pla-sira na trì{te.

- Zavladala je nekakva

~udna #moda# da mladi bjeè sasela. Svi ̀ ele na asfalt, pa suna ve}ini imawa samo staralica ili ku}e ostaju potpunoprazne i prepu{tene propa-dawu. Procjewujem da tako

ne}e dugo trajati. Nema mjestaza sve da ìve u gradu. Od ~ega}e ìvjeti? S obzirom na si-tuaciju u privredi, mladi }emorati da mijewaju navike ièqe. Vjerujem da na{a selane}e propasti - kaè doma}inBranislav.

Sa suprugom Miqom ovajvrijedni ~ovjek osmislio jestrategiju bu|ewa porodi~nogimawa. Zna {ta èli i {tamoè, pri ~emu ne sumwa udobre prinose.

- Kada doma}instvo ima

svoj ciq i dobru voqu da radi,onda ni uspjeh ne}e izostati.Na{ radni dan ~esto traje odranog jutra do kasno uve~e.Nema slobodnih dana,godi{weg odmora, niti vre-

mena za praznovawe. @ivo-tiwe i perad treba nahraniti,a da bi to uradio neophodno jeblagovremeno pripremiti za-lihe hrane. Takva je sudbinaseoskog ~ovjeka i tu nema od-stupawa. Sa zadovoqstvom samse prihvatila posla, zajedno samojim Branislavom i rezul-tati ne izostaju - kaèdoma}ica Miqa, dodaju}i da jepotrebno i stalno stru~noosposobqavawe.

Zna~ajnu podr{kusupru`nici Milutinovi}

imaju na imawu od sinaPredraga, koji je apsolventna bawalu~kom Poqopri-vrednom fakulteru, nasmjeru sto~arstva. Svakislobodan dan koristi da

do|e ku}i, da pomogne rodi-teqima, ali i sti~e novaprakti~na znawa. Da li }ewegovo budu}e stru~nozvawe biti impuls za for-mirawe farme, za sada je ne-izvjesno. Plodne oranice uGorwim [trpcima su garan-cija dobrih prinosa ,ali Mi-

lutinovi}i, za sada, èle dase oprobaju u plastenicima.

Nedavno su ugostilistru~wake za plasteni~kuproizvodwu, iz Bawaluke, pasu imali priliku da mnogotoga novog saznaju. Zadovoqnisu efektima pokazne vje`be naimawu, svjesni da bez stalnog

stru~nog osposobqavawa nemazadovoqavaju}ih prinosa. Aniko od Branislava i Miqene}e biti sre}niji ukoliko seobistine wihove procjene ièqe da porodi~nu tradicijuzemqoradwe nastavi wihovsin Predrag.

B.R.

Selo ne}e propasti

Stalnim obrazovawem i primjenom ste~enog znawa sa zemqe se moguostvarivati dobri prinosi. Mladi }e po~eti da se vra}aju svojim ogwi{tima

Poqoprivrednik Branislav Milutinovi} vratio se na porodi~no imawe

ada je prije devet go-dina na vlastitomimawu u Gaqipovcimazasadio prve sadnice

jabuke i kru{ke Mir-sad Kloki} nije ni pretpostav-qao da }e ga ova djelatnostosvojiti i da }e se qubav premavo}arstvu javiti i kod svihostalih ~lanova ove slo`neporodice. U jednom dvori{tuìve tri generacije i svi su, usezoni, angaòvani naobli`qem imawu.

- Prvih 600 sadnica naba-vio sam u poznatom rasadniku[pionica, a stru~waci su mirekli da je jesewa sadwa boqaod proqe}ne. Nisam imao nika-kvog iskustva u tom poslu, pasam od stru~waka traìo inove savjete. Glavni problemkoji mi se tada, kada sampo~iwao, javio bila je najezdaze~eva, koji su uni{tavalikoru sadnica. Zbog toga sammorao da ogradim vo}wak. Taprva faza moje nove djelatno-sti ko{tala me oko {est hi-qada maraka. Rizikovao sam inisam se pokajao - pri~a Mir-sad, glava deseto~lane poro-dice.

Mnogi su se tada ~udiliMirsadu, smatraju}i da je

novac #bacio u vodu#. Me|utim,sa bogatim ìvotnim isku-stvom ovaj doma}in je znao dani{ta ne dolazi preko no}i.Potrebno je strpqewe, upor-nost, ali i mnogo posla.

Prvi prinosi, koji su sti-

gli nakon tri godine, otvorilisu apetit Kloki}ima. Mirsadpro{iruje vo}wak i danas nadeset dunuma ima 1.360 stabalavisokorodnih vrsta jabuke ikru{ke. Wegovi sinovi Fadili Zemir tako|e su pokazalièqu da se posvete ovoj djelat-nosti.

- Ta~no je da tu ima mnogoposla, od proqe}nog {i{awa,za{tite stabala od insekata i

eventualnih drugih napasnikai bolesti, pa do berbe, koja jefinale jednog godi{weg ci-klusa. Pozitivna iskustva nasmotivi{u da pro{irimoimawe, ali te{ko je, na ovombrdovitom podru~ju prona}i

ve}e parcele koje se moguma{inski obra|ivati. O svemuse dogovaramo, jer bez sloge

nema ni uspjeha. Po-

slujemo na tim principima iostvarujemo na{e planove -kaè Mirsadov sin Fadil.

Uz nophodnu mehanizacijui dobru voqu, s kojom prilazeposlovima u vo}waku, Kloki}isu se modernizovali i nabav-

kom velike hla-dwa~e.

- Najsre}niji bi bilikada bismo odmah pozavr{etku berbe prinose us-pjeli da prodamo. Poku{avalismo i snièwem cijene, premakojoj smo kru{ku davali zamarku, a jabuke po pola marke

prodajne cijene. Imalo je toefekta, a ne{to novca iostane, naravno kada se izmiresvi rashodi. Me|utim, rad hla-dwa~e je skup, jer tro{i mnogostruje, ~ime optere}uje proiz-vodwu. Imali smo u pro{lojgodini prinos koji jeprema{io 20 tona kada se svesabere, poslovali smo pozi-tivno, zadovoqno isti~e Mir-sad, koji je, iako u ve}poodmaklim godinama, vode}iautoritet doma}instva u kome

je desetoro uku}ana.Svoje obaveze, poput dne-

vne zapovijesti, imaju svi, odMirsada do petogodi{wegunuka. Tokom boravka u ovom

doma}instvu, bio je odsutansamo 17-godi{wi unuk. Togdana sa drugarima iz Fudbal-skog kluba Qubi} putovao je uCazin, gdje su Prwavor~ani, uprvenstvenoj utakmici kadet-ske lige pobijedili doma}uKrajinu sa 1:0.

Pobjede su sastavni dioìvota svih generacijaKloki}a. Ozbiqnim pristu-pom poslu, tako }e, nema sumwe,i ostati. Raduju se uspjesima,ali su svjesni da ponekad do-lazi i do padova. Nadaju se jo{

jednoj bogatoj berbi, a nakonplasmana jabuke i kru{ke vaqase prihvatiti novih poslova.Rad u vo}waku je teàk i zah-

tjevan i ne traje samo u vrijemeberbe slatkih plodova.Kloki}i su savladalki tehono-logiju proizvodwe, a ono {toMirsada posebno raduje, leìu ~iwenici da }e, nakon {to se,zbog tereta godina, povu~e,imawe ostaviti u sigurnim ru-kama, nasqednicima koji su odovog ~estitog doma}ina imali{ta nau~iti.

B. RADULOVI]

DESETO^LANA PORODICA KLOKI] IZ GAQIPOVACA POSVETILA SE VO]ARSTVU

Doma}in MirsadKloki} iz

radoznalostikrenuo u vo}arstvo,

a danas ima 1.360

stabala kvalitetnihvrsta jabuke ikru{ke. Na imawu

angaòvani isupruga, sinovi,snahe i unu~ad.

Ukoliko prona|upovoqne parcele,

proizvodwu }epro{iriti

AKTIVISTA

Ve} nekoliko decenijaMirsad Kloki} je me|uvode}im aktivistimamjesne zajednice

Gaqipovci. Predvodioje, sa saradnicima izsela, razne akcije, anajve}a èqa mu je da sekona~no rije{iproblemurednijegsnabdije-vawa vodomovog mjesnogpodru~ja.

ISKUSTVO

- Godinama samradio u Fabricilanaca "Metalka" uPrwavoru. Bila je

to ugledna, prim-jerno organizovanafirma, sa 300 rad-nika, zdravimodnosima i dobrimplatama. U kolektivusam sticao iskustvoi kalio se kao~ovjek. Bilo je topravo vrijeme, a os-tale su samo us-pomene na tajperiod, jer danas,kako ~ujem, "Met-alka" je prazna -prisje}a se najstar-iji ~lan doma}instvaKloki}.

Imawe podiùt r i g e n e r a c i j e

K

PorodicaKloki}na okupu

Porodica Milutinovi}


7/16


8/16

8

Lama

Podmladak

dmor za o~i, ugo|aj za du{u. Tako bi se najjedno-stavnije mogao opisati vi{e~asovni boravakekipe na{eg lista na imawu Mihada Iri{ki}a, unasequ Bare, u blizini ulice Mirka Bijeli}a u

Prwavoru. Ugodno nedjeqno poslijepodne proveli smo naimawu gdje se ukr{taju ogla{avawa raznih vrsta ìvotiwa,od kojih neke predstavqaju istinske raritete ovog podru~ja.

Gazda Iri{ki} odmalena voli ìvotiwe. Genetski jeto naslijedio od svojih predaka, a danas qubav prema ìvo-tiwama uspje{no prenosi na dvojicu svojih sinova, ina~estudenata na bawalu~kim fakultetima. Kao mali{an,sawao je Mihad da ima svoj ran~, na kome }e dominiratikowi. Ima ih nekoliko vrsta, ali lipicaneri su u prvom

planu. U trofejnoj sali wegove porodi~ne,luksuzno opremqene ku}e nalaze se brojnipehari i priznawa, osvojeni na raznim smo-trama i sajmovima. Najvi{e ih je stiglo zakowsku zapregu u fijakerima, s kojima se pred-stavqao u Bosni i Hercegovini, ali i drugimzemqama. Nove smotre ~ekaju ga ovog qeta, aèqa mu je da organizuje i fijakerijadu u svomrodnom gradu. Prva iskustva na tom planu ve}

je imao.Uz tridesetak kowa na ran~u su i krave,

ovce, ali i po jedan primjerak koji se moè vi-djeti samo u zoolo{kim vrtovima. Vrijedna i

O

GAZDE IRI

"NA[ ZAVIÂJ" NA RANÛ "ZELENA DOL

@ i v o t i w s k o

Vof

Najneobi~nija ̀ ivotiwa jelama, iz porodice kamila,koja se ve} navikla na am-bijent i radnike koji jehrane. Svrstava se u redpreìvara, izuzetno jemirna, voli da se igra sadjecom, a kada bi procije-nila da je u opasnosti,brani se pquva~kom, koju umlazovima pu{ta premanepoèqnom gostu,ga|aju}i ga u glavu.Iri{ki}i planiraju, sobzirom na to da je upitawu mu{karac, da ga"oène" nabavkom ̀ enke.

Na ran~u jeorganizovan irasplod ras-nih kobilalipicanerki.Za sve zapos-lene u objektunajve}a ra-dost jedolazak nasvijet mladog`drebeta,koje je nakonro|ewa, zarazliku odmajke, crneboje, {topotvr|uje ina{ snimak.


9/16

ZAVIÂJ 9

Na ulazu u ran~, na flavnoj kapiji, posjetioce }e do~ekatikoko{ke i jedan paun, smje{teni u ogradi u kojoj se uglavnom dobro

slaù. Ipak, paun ponekad zna da odreaguje na dosadno koko{jekokodakawe. Za kratko vrijeme od obi~nog izgleda, {ire}isvoje, ~arobno lijepo perje, stvara savr{enu lepezu, koja

nikoga ne ostavqa radvnodu{nim. Paun nije za pro-daju, kaù Iri{ki}i, jer predstavqa jedan

od brojnih ukrasa ovogimawa.

dobro osposobqena ekipa rad-nika, odràva higijenu ìvo-

tiwa i objekata na zavidnomnivou. Sve mora da funkcioni{e

besprijekorno, osnovni je moto vla-snika ran~a, koji treba da postanesvojevrsna turisti~ka atrakcijaza Prwaor~ane, ali i wihove

goste.Malo gdje se ovakav ambi-

jent moè vidjeti. Uvjeriose u to i veliki broj

mali{ana iz nekoliko bosansko-

hercegova~kih gradova, koji su u tri puna autobusa,stigli na imawe. Mnogi od wih prvi put su vidjeliuìvo kowe, ali i druge ìvotiwe. Imali su zadovo-qsto i da se provozaju u dva fijakera. Proveli suovdje, u #Zelenoj dolini# nezaboravne ~asove, prièq-kuju}i da ponovo do|u i uìvaju gledaju}i ìvotiwskocarstvo porodice Iri{ki}.

Sa nekoliko snimaka poku{a}emo da do~aramobar dio atmosfere na ovom neobi~nom imawu, ukolikoobjektiv fotoaparata uop{te moè da prenese utiskesvih brojnih gostiju koji su imali zadovoqstvo da po-sjete ovu ekonomiju.

PRIPREMIO: BRANE RADULOVI]

KI]A

NA" U PRWAVORU

c a r s t v o

Mali{ani iz Bi H

na ek onomiji

m

ârolija paunove lepeze


10/16

10 @IVOT

o{ kao djevoj~ica, dok jebila smje{tena, kaoratno siro~e, u domu uSarajevu, zavoqela je

{iva}u ma{inu. Od 1953. go-dine ne rastaje se od svoje #sin-gerice#.

- Te godine udala sam se zasvog Milana. Kada je, kao mojmomak, rekao da kod ku}e ima{iva}u ma{inu, nisam

razmi{qala nijednog trenu-tka. [to zbog qubavi, {to zbogma{ine, stigla sam ekspresno uMajstorovi}e i od tada drugu-

jem sa #singericom# koja je po-stala zna~ajan dio mog ìvota.Moj Milan, s kojim sam steklasina i k}erku, je umro, a ja samrade}i za ma{inom, lak{e pod-nijela taj veliki gubitak -pri~a Dragica.

I danas baka Dragica imapune ruke posla. Dolazesugra|ani da im sa{ije ilipro{iri bluze, kostime, pan-talone... S uro|enim smislomza {alu i vedro raspoloèwe,uvijek je vesela i raspjevana.Za wenim stolom u Domu pen-

zionera uvijek je najveselije,pa je jednom, od rukovodstvaUdruèwa penzionera,nagra|ena vi{ednevnim qeto-vawem na Jadranskom moru.

- Prije nekoliko godinaimala sam mrenu na oku.Oti{la sam kod o~nog qekarai on me pitao da li ga se sje}am.Rekla sam da nemam pojma, a on

mi je prvo rekao, nakon {to jeizmjerio moj vid, da boqevidim od wega. Usput mi je, arije~ je o poznatom doktoru,na{em sugra|aninu Bijeli}ukazao da se dobro sje}a kada je,kao gimnazijalac, prije ~etrde-setak godina, sa svojom majkom,do{ao kod mene da mu sa{ijemmatursko odijelo.

Ova vitalna starica nekoristi nao~are, ali igra -fudbal.

- Ponekad moram da ~uvampraunu~e. Ta obaveza me stiè

jednom sedmi~no, a tog danamali{an me natjera i da {uti-ramo loptu. [ta }u, nemadruge, nego obu}i patike i po-svetiti se fudbalu - pri~a naj-starija prwavorska kroja~ica.

Sje}a se Dragica i svojemladosti, kada je sa drugari-cama i{la na igranke.

- Okupqawa su bila uglav-

nom kod crkava, gdje su se orga-nizovali narodni zborovi. Docrkve bismo i{li pje{ke ibosi. Obu}u smo nosili u ru-kama i onda u blizini crkve, unekom {umarku bismo seobuli, jer se tako ~uvala obu}ada {to duè traje. Kada sevra}amo ku}i, skidamo obu}u,nosimo je u rukama, a mi boso-noge kre}emo nazad. Prije po-

vratka u crkvenim portamaigralo se narodno kolo. Bilismo veseli i razigrani, a kolosmo igrali navla~e}i pri-glavke. Kasnije bi te pri-glavke pod{ili kod ku}e i~ekali novi narodni zbor da seizigramo.

Ne zaboravqa Dragica nivrijeme koje je provodila kodsvoje sestre u [ibovskoj, koja

je ostala udovica, sa ~etvorodjece. Me|usobno su se poma-gale, skromno ìvjele, ali ni-kada nisu klonule duhom.

Ve} godinama Dragicapraktikuje da bar dva putatokom qeta odlazi na morski

odmor. Sa penzionerima ~estoputuje na razne lokalitete uBosni i Hercegovini, CrnojGori i Srbiji. Posebno je,kaè, bila impresioniranaposjetom grobnom mjestu pa-trijarha Pavla u Beogradu.

- Kako je to lijepo, askromno ure|eno. To treba vi-djeti i doìvjeti. Nekakav po-seban osje}aj nas je osvojio,ne{to neopisivo. Vratili smo

se sa nekakvom dodatnom, po-sebnom energijom, sre}ni {tosmo obi{li i to sveto mjesto.Svi vele da je patrijarh Pavlebio poseban ~ovjek, svetac nazemqi. Svako ko je imao pri-liku da ga upozna, nije mogao, ada ga ne voli i po{tuje - kaènajpoznatija i najstarija ak-tivna prwavorska {najderica.

Voli Dragica i lijepo dase obu~e, a za posebne, sve~aneprilike, kaè, ne zaobilazi ni

{tikle, pa ni sukwe sa ve}improrezom. Godine, veli ova uvi-

jek vesela starica, nisu pre-preka da ugodi sebi. Uskoro je~eka jedna porodi~na svadba uBijeqini, koja ne}e mo}i pro}ibez Dragice i wenog stalnogsmisla za {alu i veseqe.

Emotivno je Dragica ve-zana za selo Otpo~ivaqku.

Poèli ponekad da obi|estaro imawe, odavnonapu{teno i zaraslo u {umu,ali #urezano# duboko u srcuove vitalne starice.

B. RADULOVI]

Redakci ja "Na{eg zavi~a ja"

za hva qu je ~itaoci mana dugogodi{wemdruèwu i sa radwi

Ne}e mo iznevje riti va{e povje rewe, jer mi smo dio qep{eg Prwavo ra!

Na igrankeNijedno okupqawe prwavorskih penzionera, koji petkom organizuju igrankeu velikoj sali u Domu penzionera, ne moè pro}i bez Dragice Majstorovi}.

Iako sa teretom od 85 godina, ova vitalna èna redovno dolazi na zabavesa svojim dru{tvom, da bi se proveselila i napunila "akumulatore"

za posao kojim se neprekidno bavi ve} 63 godine.

DRAGICA MAJSTOROVI],

DRVO @IVOTA

U rukovodstvu Gradskeorganizacije penzion-era, koju predvodi KataMerlovi},osmi{qavaju razneideje kako bi okupqali{to vi{e penzionera.Svojevremeno su Drag-icu za redovna pris-ustva igrankama iveselu atmosferu, koju

stvara, nagradilioriginalnim poklonom- drvetom ìvota.

BRIGE

Kada smo ovu uvijek raspoloènu baku upitali {ta jenervira u ̀ ivotu, bez razmi{qawa je odgovorila:- Nemam ja vremena za tako ne{to. Na ìvot gledam savedrije strane i to je mnogo zdravije nego da se nerviram,pogotovo za pojave na koje ne mogu uticati. Bogu se po-molim za dobro zdravqe, a sve ostalo je mawe va`no.

MLIN

Doma}ica Dragicanabavila je poodavnomlin za meqavu ̀ itar-ica. Savladala jetehniku kvalitetnogmqevewa, a uz uslugekroz uzimawe u{ura,ponekad napla}ujenovcem, zavisno odèqe gra|ana.

i u d e v e t o j d e c e n i j i i u d e v e t o j d e c e n i ji i u d e v e t o j d e c e n i ji i u d e v e t o j d e c e n i ji i u d e v e t o j d e c e n i j i i u d e v e t o j d e c e n i j i i u d e v e t o j d e c e n i j i i u d e v e t o j d e c e n i j i i u d e v e t o j d e c e n i j i

kroja~ica iz Prwavora, zna sebi organizovati ìvot

Dragica u svom"kabinetu"


11/16

ZAVIÂJ 11KOLA@

Proslavom stogodi{wice8. hram je djelimi~no obnov-, a iste godine je osve{tan od

ane episkopa bawalu~kog. Go-e 2012. zapo~eli su novi ra-i na sanaciji hrama.

- Zub vremena je u~inio svoje,roblem kapilarnih voda jeao nerije{en. Zbog toga su2. presje~eni zidovi hrama itavqena je hidroizolacija daije~i dotok kapilarnih voda i

no rije{i uzrok vlage umu. Poslije zavr{enog pri-

rodnog procesa isu{ivawa zi-dova, 2015. se pristupilo general-noj sanaciji hrama. Generalnasanacija podrazumijevala je: kon-struktivne radove u~vr{}avawatemeqa, drenaè i odvodki{nice, kao i izgradwa tro-toara i unutra{wih stubova zabetonski svod. Pomenuti radovisu ura|eni pro{le godine - kaèprotonamjesnik Du{ko Drini}.

Po~etak gra|evinske sezone u2016. ozna~io je i nastavak radovana hramu, koja je u{la u drugu fazu,

pri ~emu se pristupilo nastavkukonstruktivnih radova.

- U ovoj godini pristupilose demontaì postoje}e krovnekonstrukicje, izradi betonskogsvoda, vra}awu krovne konstruk-cije i pokrivawu bakarnimlimom. Pored pomenutih poslova,da bi hram u potpunosti biozavr{en, treba da se postave noviprozori i vrata, elektroinstala-cija, podno grijawe, unutra{wemalterisawe, kre~ewe, kamenipod, spoqna fasada, restauracija

ikona i ikonostasa, kao i nabavkapotrebnog inventara. Premda ra-dovi idu èqenim tokom, jo{ jerano prognozirati kada }e svebiti zavr{eno, ~ime bi hram po-primio svoj novi izgled. Da li }eèqene 2018. godine sve bitizavr{eno umnogome }e zavisiti iod nov~anih sredstava.

Kada }e radovi u potpunostibiti zavr{eni, te{ko je predvi-djeti. Onoliko koliko budenov~anih sredstava toliko }e se iraditi.

- Na{e ̀ eqe su da hram budezavr{en 2018. godine, 18. septem-bra kada je hram i prvi putosve{tan. To bi ujedno bio i jubi-lej 130 godina postojawa hrama.Ovu priliku }u iskoristi i da za-molim sve blago~estivehri{}ane da prilozima u grani-cama svojih mogu}nosti pomognusanaciju hrama, a to mogu u~initiputem ìro ra~una ili u proda-vnici svijeca kod hrama Svetogvelikomu~enika Georgija u Pr-wavoru - dodaje Drini}.

Crkve i hramovi su Bo`jeku}e, ~ija vrata su uvijek {iromotvorena. U wima nalazimo mir iblagostawe, te kroz molitvuiskazujemo zahvalnost na podare-

nom ìvotu, i kroz wih traìmooprost od grijeha. Svi smo misluge Bo`je, i svi treba da wegu- jemo qubav prema Bo`joj ku}ikoja je postojala prije nas, i koja}e ostati poslije nas.

Zoran ANÎ]

akon svega {to jedoìvio narati{tima, Drago Pe-trovi} je danas, kako

e, sre}an ~ovjek. @ivi u po-i~nom doma}instvu, sa supru-i roditeqima, a okolnosti sugu}ile da se po~ne baviti

arstvom. U okviru programanomske podr{ke republi~kogeza udruèwa ratnih vojnihalida, bio je jedan od 45 kori-ka pomo}i namijewene inva-nim licima. Odlu~io je daavi ovce, pripremio i ogradiocelu povr{ine oko 20 dunuma,zbijedio vodu za ìvotiwe iuno zadovoqstva prati kakoro{iruje wegovo stado.

Pro{le godine ovce je{ao, vunu ma{inski o~istio,nikome je nije mogao prodati.to nije pokvarilo wegovli~an ìvot na rodnomi{tu, koje, kako kaè, ne bi

ustio ni za kakve pare.ùqci sela Popovi}i su we-

anajomiqenija lokacija.- Zahvalan sam na{im akti-

tima, Draganu Vrhovcu, Ne-ku Pej~i}u, Nevenku Te{i}uima koji se bore za koliko-iko boqi status nas, pripad-

nika VRS i invalida. Pratimwihovu aktivnost i znam da seistinski bore, kako na op{tin-skom tako i na republi~komnivou da nam ̀ ivot bude lak{i ipodno{qiviji. Oni u tome i

uspijevaju, mada je jasno da nam udru{tvu nije na pravi na~inrije{en taj problem.

Petrovi} nikada ne}e zabo-raviti 1. jun 1993. godine. Kaopripadnik izvi|a~ke formacijete{ko je rawen na lokalitetuUlice, kod Br~kog. Tog dana

rawen je i wegov kom{ija iz Po-povi}a Milanko Pan~i}. Nikadana{ sagovornik nije pretpostav-qao da }e ov~arstvo biti wegovozanimawe. Za kratko vrijeme,ipak, zavolio je svoje stado, koje

ga raduje i opu{ta od svihte{kih ratnih doga|aja u kojima je bio u~esnik.

- Volio bi da se kona~no una{em selu rije{i dugogodi{wiproblem sa dotrajalom elektro-mreòm. Malo ja~i vjetar ostavqanas bez struje, a djeluje apsurdno da

sa ovih na{ih brda, kao na dlanuvidimo obli`wu termoelektranuu Stanarima. Imalo bi se {ta ra-diti i na ure|ewu puteva krosselo, pa }e nadle`ni mo`da iposlu{ati na{ vapaj za pomo}. Sa

boqim ìvotnim uslovima uzro-kova}emo mawu migraciju mladihqudi iz na{eg kraja - rezonujeDrago.

Udruèwe ~iji je Petrovi}~lan, ali i predsjednik mjesne or-ganizacije u Popovi}ima, ima720, od ukupno 1.126 registrova-

nih invalida na podru~ju prwa-vorske op{tine. Udruèwe RVIu Prwavoru ~ini, prema rije~imapredsjednika Nedeqka Pej~i}a,sve {to je u wihovoj mo}i daza{tite prava i interese inva-

lida i obezbijede adekvatnupomo} i socijalnu sigurnost. Po-zitivni koraci ve} su prisutni,makar i u simboli~nom smislu,naravno kada je u pitawu ukupanbroj onih koji zasluùju ve}ubrigu dru{tva.

B. R.

Ro|endanprwavorsketelevizije

Ponosni na

svoj posao

Eksperimentalni programTV K3 po~ela je emitovatidavne 1994. godine, a dozvolu za

rad dobila je 15. aprila 1995. iod tada neprekidno emitujeprogram. TV K3 emituje 24 sataprograma dnevno, i realizuje12 emisija vlastite produk-cije, koje se kreiraju premaèqama i interesima gleda-laca. Za to se brine 37 stalnozaposlenih radnika i brojnispoqni saradnici. U protek-lih 21 godinu uspostavqena jeuspje{na saradwa sa predsta-vnicima svih nivoa vlasti,vode}ih privrednih kolek-tiva, istaknutim sportskim ikulturnim radnicima, {topotvr|uje veliki broj gostiju uemisijama vlastite proizvo-dwe. Moramo pomenuti na{eemisije koje su se izborile sasvoje gledaoce. Me|u wima:Novosti, Stav, Potez, TV or-dinacija, Zemqa izvor ̀ ivota,Panorama regije, Hronika Do-boja, Hronika Prwavora,Zapis, Nedjeqno popodne, Poz-drav iz dijaspore.

Vlasnik prwavorske televi-zije Milenko Daki} kaè da jeu proteklih 21 godinu bilo idobrih i lo{ih stvari, ali dasu uprkos svim pote{ko}amauspjeli opstati u medijskomprostoru RS i BiH.

- Ono na {ta sam posebnoponosan su qudi koji rade u TVK3. To su {kolovani, mladiqudi, koji svakom problemupristupaju profesionalno i u

svemu imaju podr{ku mena-xmenta. Mi smo donijeli Pr-wavoru ono {to mnogi nemaju,a to je svoj medijski servis -kaè Milenko Daki}.

U proteklih 21 godinu izaTV K3 je mnogo dobrih i lo{ihstvari, {to je realnost svakogposla, pa tako i u medijima.Ipak, uprkos svimpote{ko}ama uspjeli su ostatii opstati na medijskom nebu.TV K3 ima razgranatu dopi-sni~ku mreù, zapo{qavapreko 30 novinara, snimateqa,montaèra, realizatora...upravo su qudi koji rade u TVK3 ono na {ta je ova televizijaponosna. TV K3 je sada i unovim prostorijama, u samom

centru grada Prwavora. Noviprostor, novi studio,omogu}ava rad na novim produk-cijskim projektima, koje su namdale i dodatnu dozu ozbiqno-sti. Novi prostor je izgra|enpo svim standardima televizij-ske profesije, po{tovani susvi parametri tako da {to seti~e tehni~ke opremqenostistaju u red sa najja~im medij-skim ku}ama u regionu.

TV K3 pokrenula je imuzi~ku produkciju koja tek unarednom periodu treba da po-stane jo{ jedan prepoznatqivsegment ove medijske ku}e. [tamoèmo re}i poslije 21 godinurada, nego poru~iti gledao-cima da }e i daqe ciq biti da

pozitivno uti~u na svakog po- jedinca i kreiraju program zasvakoga. Televizija K3 je sa-vremena TV ku}a, ~iji programnosi duh urbanosti, ali nikakone zaboravqa vrijednosti iobi~aje na{ih naroda.(nz)

Sanacija pravoslavnog hrama u Prwavoru

U nedjeqi, koja se u na{im crkvenim kalendarima za ovu godinu naziva Svi- jetla, 23. aprila po starom, odnosno 6.maja po novom kalendaru, pravoslavnacrkva proslavqa Svetog velikomu~enikaGeorgija ili \ur|evdan. Ovaj slavni i pobjedonosni svetiteq, kako ga veli~ana{ sveti vladika Nikolaj u svom Ohrid- skom prologu, ro|en je u maloazijskoj oblasti Kapadokiji izme|u 275. i 280. go-

dine, u vrijeme vladavine rimskog cara Dioklecijana.

Wegovi roditeqi, bogati i blago~estivi, ve} su ispovijedali vjeru u Hrista. Otac mu je postradao kao rimski vojnik nakon ~ega se Georgije sa svojom majkom preseqava u Palestinu, oblast iz koje je wegova majka vodila porijeklo.Tamo Georgije dobija visoko obrazovawe i stupa u rimsku vojsku gdje brzo napre- duje i is ti~e se svojom hrabro {}u i odano{}u. Ve} u dvadesetoj godini ìvota dobija ~in tribuna i ubrzo bivapremje{ten na slu`bu pri caru Diokle- cijanu, tj. prema nekim tuma~ewima bivawegov li~ni savjetnik.

Progon hri{}ana u vrijeme cara Dioklecijana, ta~nije 303. godine, samo deset godine prije potpisivawa Milan- skog edikta, kojim je dozvoqeno javno ispovijedawe hri{}anstva, dostiè ogromne razmjere. Najja~e do tada. Ne slaù}i se sa politikom gowewahri{}ana, na jednom saboru Georgije istupa pred cara i javno ispovijedi svoju vjeru u vaskrslog Hrista. Po carevom

nare|ewu biva najprije zatvoren u tam- nicu, a potom podvrgnut raznim vidovimamu~ewa. Nakon nekoliko dana patwi i muka kojima je bio izloèn, ne odri~u}i se Gospoda na{eg Isusa Hrista,posje~ena mu je glava 6. maja 303. godine.Sahrawen je u Lidi Palestinskoj gdje je izgra|ena crkva posve}ena ovom velikom svetitequ koja, nakon ~estih ru{ewa i obnova, postoji i danas.

Kanonizacija, tj. progla{ewe svetog Georgija za sveca u~iwena je 494. godine od strane pape Gelazija I . Sveti Georgije je svetac mnogo po{tovan kod srpskog naroda i jedna je od naj~e{}ih slava. Pro- slavqa se dva puta godi{we. Drugi put

16. novembra kada se proslavqa uspomenana doga|aj prenosa mo{tiju svetog Geor- gija iz Nikomedije u Lidu, a prema crkve- nom u~ewu to je i datum kada je obnovqen hram Svetog velikomu~enika Georgija u tom mjestu. Taj praznik se naziva \ur|ic.

Kada je u pitawu prikazivawe ovog svetiteqa na ikonama, hri{}anska iko- nografija od VII vijeka svetog Georgijaprikazuje kao vojnika u stoje}em stavu i

sa ma~em ili kopqem u desnoj ruci. Od XIX vijeka, me|utim, na ikonama se sveti \or|e po~iwe prikazivati i kao kowa- nik koji kopqem ubija a`daju. To ikono- grafsko rje{ewe povezano je sa legendom o a`daji koja je ̀ ivjela u jezeru u blizini grada Lide, koja je izlazila iz jezera i obli`we stanovni{tvo ubijala, pro`di- rala i ~inila da budu bolesni. Po le- gendi, prilikom jednog izlaska iz jezerasveti Georgije je ubio a`daju.

Svetom Georgiju je posve}ena i starapravoslavna crkva u Prwavoru gra|enaizme|u 1884. i 1887. godine, a koja je osve{tana 1888. godine.

Dario TOPI]

Pravoslavnivjerski datumi

Sveti

eorgije

DRAGO PETROVI], RATNI VOJNI INVALID IZ POPOVI]A,KORISNIK PROGRAMA EKONOMSKE PODR[KE SAVEZA UDRU@EWA RVI RS

Qepota

seoskeidilePetrovi}, zajedno sa kom{ijom Milankom Pan~i}em, te{ko rawen na rati{tu u Ulicama, kod Br~kog,kao pripadnik izvi|a~ke formacije. Otprije izvjesnog vremena posvetio se ov~arstvu, jer je nabavioprva grla zahvaquju}i razumijevawu organizacije ~iji je ~lan od osnivawa.

Hram Svetog velikomu~enika Georgija u Prwavoruenutno je u fazi renovirawa i sanirawa. Ovaj hram jepodizan u periodu od 1884. do 1887. Osve{tao ga je 18.septembra 1888. mitropolit dabrobosanski Georgije.

Hram je kroz istoriju odolio svim isku{ewima. Utovima nije ru{en, a za vrijeme Drugog svjetskog rataje devastiran, te je neko vrijeme sluìo kao magacin.

Radovi na obnovi hrama Svetog Georgija

DragoPetrovi},lijevo iNedeqkoPej~i}


12/16

12 KOLA@

ako je svojevremeno na{sugra|anin @eqko Smoli}Smola u romanu #Bal nemirnereke# opisao Prwavor.

Sloì}ete se, mana je vi{e od jedne, alizasigurno ulice sa drvoredima kestewasu prepoznatqiv znak na{eg grada. Gla-vna ulica ili Svetosavska na koju se na-stavqa Beogradska kojom idu}i odkafane #Kod pet lampi# i prolaze}ikraj Stanice policije, zgrade Suda,Doma kulture, Pravoslavne crkveSveti Georgije stièmo do Osnovne{kole #Branko ]opi}#, Mje{ovitesredwe {kole i Gimnazije.

Zimi kada pada snijeg, u proqe}ekada drve}e olista, qeti zbog debelehladovine ili u jesen kada opada li{}e,bez obzira na sve, aleja je uvijek omi-

qena mar{ruta svakog Prwavor~anina.Da li ste znali da je ona starija iod najstarijeg stanovnika na{eg grada?@ivi jo{ od vremena vladavine Au-strougara na ovim prostorima. Godine1882. austrougarski general Jelzonpokre}e projekat sadwe gradskih aleja uBawaluci i drugim mjestima BosanskeKrajine. Do 1885. godine zasa|eno je

ukupno 4.714 stabala na 17 km duìne.Dakle, stabla su stara vi{e od 130 go-dina i zasa|ena su u isto vrijeme kada istabla aleje u ulici Mladena Stoja-novi}a u Bawaluci.

U prilog latinskoj poslovici kojakaè da je priroda i u najmawim stva-rima veoma velika evo i nekolikorije~i o karakteristikama #kestengrad-skog# kestena.

Divqi kesten u narodu poznat ikao gorki kesten, divqi kostaw, bijelikesten ili kowski kostaw je endem

ju ǹog dijela Balkanskog poluostrva.Prirodno je rasprostrawen samo u

Makedoniji i to u slivu rijeke Drim ina podru~ju oko izvori{ta rijeke Tre-ske, zatim Bugarskoj, Tesaliji, Epiru iAlbaniji. U na{e krajeve je unesen zbogsvojih izvanrednih dekorativnih oso-bina te se koristi kao ukrasna vrsta uparkovima i drvoredima. Danas postoje

i brojni hortikulturni oblici divqegkestena.

Divqi kesten je listopadno drvo~ija visina dostiè i do 25 metara. Po-rede}i ga sa qudskim vijekom kestenìvi dugo i moè da doìvi starost ipreko 200 godina. Toploqubiva je vrsta,ali zahvaquju}i dobro razvijenom korje-novom sistemu, dobro podnosi i hla-dno}u i su{u. Ima veliku i gustolisnatu kro{wu. Kora mu je ispucana isme|a.

U aprilu i maju, iz pupova koji su

od zimske hladno}e bili za{ti}enismolastim quskama, razvijaju se listovii cvjetovi. Listovi su na duga~kim pe-teqkama sastavqeni od sedam liskinalik prstima na ruci. Liske su klina-ste i kao pila dvostruko nazubqene.Cvjetawe nastupa odmah poslije li-stawa. Cvjetovi grade velike uspravnepiramidalne cvasti. Oni su lijepi, si-

metri~ni, bijelo, ùto i qubi~asto pje-gavi i iz tog razloga privla~ni za in-sekte te ih oni i opra{uju. Plod jebodqikavi tobolac koji nakon sazrije-vawa puca i iz wega se osloba|aju jednado tri sjemenke. Sjeme je krupno, okru-glasto i ne{to spqo{teno. Povr{inamu je pokrivena ~vrstom, sme|om i sjaj-nom lupinom, neprijatnog je ukusa ivrlo gorko. Ipak ga rado jedu ìvotiwekao {to su ovce i sviwe.

Jo{ u doba turske vladavine sjemedivqeg kestena je kori{teno kao lijekza kowe od ~ega je i potekao wegov la-tinski naziv Aesculus hippocastanum.

Zahvaquju}i wegovom hemijskom sa-stavu (glikozd eskulin, tanin, saponin,

skrob, mast, smola, gorke materije) ke-sten se i danas koristi u fitoterapiji.Pupovi i cvjetovi se skupqaju u

proqe}e i od wih se spravqaju prepa-rati koji se koriste protiv reumatskihbolova, gihta i neuralgija. U jesen seskupqaju sjemenke - kesteni, a pomaù ulije~ewu {uqeva i pove}ane prostate,ote~ene mo{nice, pro{irenih vena,groznice od prehlade i proqeva.

Bez obzira na te`we savremenog~ovjeka da se odvoji od prirode, on se odprirode ne moè odvojiti, jer joj pri-pada i od we zavisi. Zato po{tujmo i vo-limo svoje okruèwe i duboku vezu~ovjeka i prirode. A priroda je i u naj-mawim stvarima veoma velika, nije tosuvi{no ponoviti. A velik je bio i na{Smola, ~iji }e ro|endan po~etkom na-rednog mjeseca obiqeìti wegova rod-

bina, poznanici i prijateqi, naravno iwegove nekada{we kolege iz Radio Pr-wavora.

Nismo, naravno, bave}i se makar ina ovako skroman na~in, prwavorskimdrvoredima, zaboravili ni na lipu, alio ovoj, o~aravaju}e mirisnoj vrsti,nekom narednom prilikom.

Aleksandra VUKAJLOVI]

I Italijani iz [tivora subili iznena|eni biskupovomodlukom, s obzirom na to da im jeon obe}ao da se ùpa ne}e osni-vati dok se ne okon~a rat (Prvisvjetski rat). Poqaci iz Jado-vice i Pala~kovaca su otvorenoprotestovali, jer nisu htjelibiti u istoj ùpi sa Nijemcimaiz [ibovske, dok su Hercegovciiz Velike Ilove izjavili da sene}e odricati svoga hrama sve-tog Antuna u Prwavoru.

Na kraju strasti su se ne-kako smirile kada u [ibovskustiè ùpnik Dragutin Bandi}sa kojim su vjernici bili u oba-vezi da potpi{u ugovor o ùpni-kovom izdràvawu. Ipak, uistoriji je zapisano da je ovoùpa sa najmawim staòm, po-stojala je od 1917. pa do 1943.Prema jedinom biskupijskom{ematizmu iz 1935. godine, koji

je izdat u vrijeme postojawa oveùpe, ùpa [ibovska imala je

ukupno 1.052 vjernika i to: usamoj [ibovskoj 479, u [tivoru278, u Pala~kovcima 280 i u Ve-likoj Ilovi 15. Istovremeno jena podru~ju ove ̀ upe ̀ ivjelo 775pravoslavnih vjernika i 19 mu-slimana. Samo ~etiri godine ka-

snije ùpa je imala 1.670 vjer-nika, a u woj se propovdijedalohrvatski i wema~ki.

Ina~e, gradwa ùpne crkveu [ibovskoj po~ela je 1922. go-dine, kada su vjernici iz [ibov-ske traìli od biskupa

odobrewe za prikupqawe pri-loga za gradwu crkve. Jo{ istegodine napravqen je nacrt crkvei poslat biskupu na uvid.Me|utim, o~igledno da gradwanije odmah po~ela. Naime,ùpnik Matko Bakovi} svojim

dopisom, od 25. avgusta 1930. go-dine, moli bawalu~kog biskupa,da se dopusti tada{wem prwa-vorskom ùpniku DragutinuBandi}u da blagoslovi novucrkvu u [ibovskoj. Iako se iztih dopisa ta~no ne zna kada je to

ta~no bilo, svakako je moralouslijediti brzo, jer je 19. septem-bra 1930. godine u novom crkve-nom hramu obavqena krizma.

Ono {to je interesanto jeste da crkva u [ibovskoj nijesvojoj svrsi sluìla ni 20 go-

dina, s obzirom na to da je po-slije Drugog svjetskog rata pret-vorena u {kolu, stambeniprostor, skladi{te, a potom i ugostionicu, da bi danas prostorovoga objekta zjapio prazan.

Upravo zbog toga Dragan

ôli}, biv{i direktor Javneustanove Turisti~ka organiza-cija u Prwavoru, koji nam jeustupio interesantne i drago-cjene podatke o postojawu ovecrkve, razgovarao je sa presta-vnicima wema~ke ambasade u Sa-

rajevu da podrè ideju da se ovocrkveno zdawe pretvori u spo-men-muzej crkvu koja bipodsje}ala na vrijeme kada su naovim prostorima ìvjeliwema~ki kolonisti. Oni sustvorili mnogobrojna prijateq-

stva sa srpskim narodom iz ovogadijela prwavorske op{tine kojetraje i danas. Me|utim, sve jestalo ga{ewem - Turisti~ke or-ganizacije u Prwavoru.

Jedna od najstarijih stano-vnica [ibovske Vidosava

Lazi}, koja poti~e iz porodiceSari}, sje}a se i danas vremenakada je, kao djevoj~ica, sa svojimpoznanicama i prijateqicama,pripadnicama rimokatoli~kecrkve, odlazila povremeno namolitve u mjesnu crkvu.

-Odlazile smo ponekad, ne-djeqom na molitve, a jo{ sesje}am lijepo ure|eneunutra{wosti crkve, postavqe-nih klupa i savr{nog reda koji jevladao u hramu. Moji stariji ~la-novi porodice izuzetno dobro suse pazili sa {ibova~kim Nijem-cima. Od wih smo mnogo toga ko-risnog saznali. Kada sudekretom morali da se odsele izovog kraja, to nam je izuzetnote{ko palo, jer su Nijemci biliveoma dobri, vrijedni i ~estitiqudi. I wima je te{ko pala na-redba da moraju da se vrate umati~nu dràvu. âk smo moj su-prug i ja poslije zavr{etka Dru-gog svjetskog rata bili gosti

jedne wema~ke porodice, koja jeiz [ibovske odselila u Keln.Do~ekali su nas tamo kaonajro|enije. To se, zaista, ne za-boravqa - prisje}a se staricaVidosava.

B. R.

Emisija Radija Republike Srpske #Ko-rijeni#, koja prati ìvot nacionalnihmawina u Republici Srpskoj, obiqeìla

je dvo~asovnom emisijom iz Prwavoradeset godina postojawa.-Nismo se slu~ajno opredijelili da 120

minuta programa uìvo pripremamo iemitujemo ba{ iz Prwavora. Zajedno sakolegom Branom Radulovi}em predsta-vili smo ovu op{tinu i wenespecifi~nosti kada su mawine u pitawu.Zahvalni smo svim sagovornicima, kao irukovodstvu Centra za kulturu u Prwa-voru, koje predvodi direktor Petar Br-kovi}, jer su nam ustupili prostor izkoga je emitovana na{a jubilarna emisija- rekla je urednica #Korijena# RadmilaKaranovi}.

U emisiji su u~estvovali predstavniciRoma, êha, Italijana, Poqaka i Ukraji-naca, na~elnik op{tine Sini{a Ga-tari}, dugogodi{wi hroni~ar razvojaprwavorskog kraja, novinar i publicista

Nedeqko San~anin, kao i folklorne irecitatorske sekcije nekolikodru{tava.

Ve} nekoliko godina emisijuidenti~nog karaktera, pod nazivom#Mala Evropa# priprema i Radio Pr-wavor, koji ostvaruje dobru saradwu sanacionalnim zajednicama ovogpodru~ja. (nz)

"N A [ Z A VI ̂A J" O TK RIV A SUDBINA RIMOKATOLI^KE CRKVE U [IBOVSKOJ

@upa ìvjela samo 26 godina

Mada su se na ove prostore doselili krajem 19. vijeka, tek 1917.

godine tada{wi biskup Jozo Gari}odlu~io je da, pod pritiskomvjernika, formira ̀ upu

[ibovska. Me|utim, umjestoradosti me|u wema~kim

doseqenicima, u to vrijeme do{lo je do velike nesloge, {to potvr|uje

i ~iwenica da se niko nijeodazvao pozivu biskupa koji je

imao namjeru da saop{ti odluku

Decenija

Korijena

Sve po~elo prijeQEPOTE PRWAVORA - ALEJE UKRAS GRADA

Stigli smo u Kestengrad,gradi} sa porodi~nim ku}ama

i malim fabrikama - mestoiz koga se veoma lako, saulice ili iz dvori{ta,moè dospeti u poqa i

{umarke. Kestengrad imasamo jednu manu - nema reku.

Jeste da u wegovoj bliziniproti~e re~ica, ali je

zatrpana |ubretom koje nemarni qudi bacaju u weno

korito. U wu se ne moè nizagaziti a kamoli okupati.

Ali Kestengrad zato imaveselu i radoznalu decu,vi{e dobrih nego lo{ihqudi i aleje kestena po

kojima je i dobio ime

1 3 4 g o d i n e

Ostaci rimokatoli~kecrkve u [ibovskoj

Sa jubilarne emisije"Korijena" u Prwavoru

Nacionalne mawine

i informisawe

T


13/16

ZAVIÂJ 13KOLA@

a jo{ dvojicom dru-gara, na imawe ergele#Vu~ijak# u prwavor-sko prigradsko na-

e Luàni, prvi je stigaoqe{a Radi{i} iz Bawaluke.ju namjeru da na licitacijii jedno grlo za manastirgovac, udaqen petnaestakometara od [ipova, ostva-je kupovinom kobile Bre-

a, stare ~etiri godine.- Po~etna cijena bila je

maraka, ali su preostalinteresovani kupci xentl-ski odustali, kada su ~uliam ovo grlo namijenio mana-rskom bratstvu u Glogovcu.edno sa nekoliko drugara,kupili smo ranije novac zanamjenu, pa smo zadovoqnio se sve zavr{ilo onakoo smo èqeli - rekao jei{i}.

Manastir se, neo~ekivano,ovio za jo{ jedno grlo, kojeje kupilo Dru{tvo zatitu ìvotiwa #[apica#

Gradi{ke. SlobodanDesan~i}, ~elni ~ovjek

#[apice#, tako|e je bio sre}an jer }e osobqe manastira dobiti jo{ jedno rasno grlo, a motivi-sao ih je plemenit gest Ugqe{eRadi{i}a.

Iz [vajcarske je na lici-taciju stigla Katrin Te{i},velika zaqubqenica jahawa,koja ve} ima nekoliko grla.Osmogodi{wu Ukrinu platila

je 1.140 maraka, a najvi{u cijenu, od 1.200 maraka, dostigla je kobila Jawa, ~iji je kupac Ra-

doslav Ivankovi} iz Trebiwa.

Ovaj preduzetnik kupio je jo{sedmoro grla, a jo{ ja~i kupacbio je \or|e @ivkovi} izMa~vanskog Prwavora, kod[apca, u ~ijoj ergeli odranijepostoji pedesetak lipicanera.Sada je fond pro{irio za jo{12 rasnih qepotana. @ivkovi}ve} godinama ima i brojnufarmu sviwa mangulica, kojepostaju atrakcija zbog zdravogmesa.

Kao ~est gost prwavorske

ergele ponovila se i Sweàna

Kokanovi}, koja je pazarila ra-snog, dobro istreniranog pa-stuva.

Na licitaciji je bilo 62grla, a karavan prekobrojnih,koji napu{ta ergelu, ~ini 41grlo, od kojih su se ergela{ioprostili uz cijenu koja se kre-tala od 250 do 1.000 maraka.

- Moèmo biti zadovoqniefektima javne prodaje, jer smoostvarili prihod vrijedan25.000 konvertibilnih maraka.

Preostalo 21 grlo potenci-

jalni kupci }e mo}i svakodne-vno da pogledaju na na{ojekonomiji - rekao je direktor#Vu~ijaka# Ranko Grube{i}.

U ergeli su prodaji pri-stupili kako bi smawili brojod do sada prisutnih 140 grla,~ime bi se omogu}ila raciona-lizacija u ishrani grla.Godi{we republi~ko Mini-starstvo poqoprivrede, vodo-privrede i {umarstva, kaovlasnik Ergele, za potrebe ovefirme izdvaja 300.000 maraka.

Bila je to najmasovnijalicitacija od osnivawa er-gele, u aprilu 1946. godine. Udirekciji, prema rije~imaGrube{i}a, nisu zaboravili

jubilej, a tokom qeta plani-raju nekoliko sadràja povo-dom proslave ro|endana. Ipak,u prvom planu bi}e izgradwamaweà, {to }e posebno obra-dovati xokeje koji buduèqeli da ja{u u ogra|enomprostoru. Kowi~ki sport bi}emnogo prisutniji nego protek-lih godina kada je ergela bilana granici golog preìvqa-vawa.

B. R.

Damjan Ili{kovi},u~enik prwavorske Gimnazije,osvojio je prvo mjesto na Repu-bli~kom prvenstvu u~enikasredwih {kola iz fizike. Timpovodom na~elnik op{tinePrwavor dr Sini{a Gatari}organizovao je 25. aprila pri-

jem na kome je ~esti taoIli{kovi}u na odli~nim re-zultatima.

- Damjan ve} ~etvrtu go-dinu uzastopno osvaja prvomjesto na ovom takmi~ewupredstavqaju}i tako i Prwa-vor kao grad nauke, kao {to je

ranije u~inila i Milica\uki} iz oblasti matema-tike. Fizika i matematika suegzaktne nauke, a mi kao lo-kalna zajednica treba da seponosimo takvim talentom ipokaèmo da vrednujemo wi-

hove rezultate. Tako|e, trebasvi zajedno da radimo naboqem dru{tvenom ambijentuu cijeloj BiH kako bi ovimladi qudi jednog dana,usavr{eni u vrhunskestru~wake iz svojih oblasti,ostali u sredinama iz kojihpoti~u - poru~io je Gatari}.

Damjan Ili{kovi} jeu~estvovao na dràvnim pr-venstvima iz matematike i fi-zike jo{ u osnovnoj {koli, a uGimnaziji je nastavio da ostva-ruje odli~ne rezultate.

- Ovom prilikom zahva-

lio bih na~elniku Sini{i Ga-tari}u {to nam daje podr{ku, jer }e nam to mnogo zna~iti iubudu}e, a zahvalan sam i men-torima iz fizike BorislavuPanti}u, matematike profe-sorima @ivanu Ga~i}u, Bojanu

Paìnu i Zdravku Novarli}u,kao i direktoru Gimnazije Qu-binki Stani} - poru~io jeIli{kovi}.

Novu priliku da pokaèznawe iz fizike Ili{kovi}}e imati 14. maja u Sarajevu,

kada }e u~estvovati nadràvnom takmi~ewu iz ovogpredmeta. Ovaj mladi} je matu-rant prwavorske Gimnazije, a

jo{ nije definitivno odlu~iokoju oblast }e upisati, odno-sno studirati.

Podsjeti}emo da jeu~enica prwavorske GimnazijeMilica \uki}, prijezavr{etka {kolovawa u ovojustanovi nastupala na svjet-skim olimpijadama mladih ma-temati~ara, u Kolumbiji,Ju`noj Africi i Tajlandu, pri~emu je osvojila dvije medaqe,

{to je do sada najve}i uspjehnekog od prwavorskih sre-dwo{kolaca. Milica odpro{le jeseni studira na Ma-temati~kom fakultetu u Beo-gradu.

M. POPADI]

vropska unija i Savjet Ev-e darovali su u okviru pro-

t a #Una pre|e we u~ew aka mawinskih naroda# kom-te kwiga za u~enike osno-h {kola #Branko ]opi}# uwavoru i #Petar Ko~i}# ubovskoj. U pitawu je na-va, odnosno literatura na

ukrajinskom i italijanskom je-ziku. Od pro{log qeta u ove

dvije vapitno-obrazovne usta-nove postoje savremeno oprem-qeni kabineti, gdje se odvijanastava za sve zaintereovanemali{ane, sa kvalifikovaniminstruktorima za italijanski iukrajinski jezik.(nz)

U [trpcima iovog proqe}a

Likovni

susreti

Prijem za mladog {ampiona[kolstvo

amjan velemajstor znawa

Na imawu zaqubqenika slikarstva i prijateqavelikog broja akademskih slikara Branka Peja-kovi}a, u [trpcima, odràni su Osmi likovni su-sreti #Pejo 2016#. Ovj put okupilo se desetakstvaralaca iz Bosne i Hercegovine i Srbije, kojisu na podru~ju na{e op{tine proveli pet dana.

- Ja se ovdje ve} osje}am gotovo kao doma}in, jerdolazim ~etvrti put. Za ovaj kraj veù me lijepe

uspomene, jer su qudi susretqivi, a na{ prijateqPejo uvijek uspijeva da nas ugosti na pravi na~in.

Hvala mu u ime kompletne ekipe stvaralaca, koja je i ovog aprila imala zaodovoqstvo da boravi uprekrasnim predjelima [trbaca - rekao je aka-demski slikar Jano{ Mesaro{, iz Beograda.

Pun impresija bio je i [andor [lajf, kao iostali u~esnici, ~ija imena }e biti upisana uzborniku jedine prwavorske likovne kolonije.

Gradska Likovna galerija u Prwavoru postala

je bogatija za jo{ nekoliko djela, koja su darovaliu~esnici prethodnog druèwa. (nz)

NAJVE]A LICITACIJA GRLA U PRWAVORSKOJ ERGELI

Dobrotvor Ugqe{a

Radi{i} i Dru{tvo"[apica" iz Gradi{kepoklonili manastiruGlogovac, kod [ipova,

dva rasna lipicanera.Me|u kupcima i dame

Sweàna Kokanovi} iKatrin Te{i}, koja jesamo za ovu priliku

stigla iz [vajcarske.Kowi odlaze i u

Ma~vanski Prwavori Trebiwe

odlazi sa LuànaK a r a v a n p r e k o b r o j n i h

[kola u [ibovskoj

Ili{kovi}i Gatari}

Sweàna Kokanovi}i Krin Te{i}

Grlo za novog vlasnika

SweànaKokanovi}


14/16

PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA" @ELE VAM UGODNE MAJSKE PRAZNI^NE DANE

14

V la sn i k P ero S uv a ja c te lef o n 066/ 668 - 434.

S T A L NA L INI JA PRNJA V OR S ENT G A L EN

SIGURAN PREVOZ PUTNIKA I TRANSPORT ROBE

Sa vama za~istiji grad

KOMUNALNO PREDUZE]E „PARK“ PRWAVOR


15/16

ZAVIÂJ 15

PRIJATEQI "NA[EG ZAVIÂJA" @ELE VAM UGODNE MAJSKE PRAZNI^NE DANE

Na{im dragim parohijanima i svima koji slave najve}i hri{}anski

praznik èlimo mnogo sre}e zdravqa i zadovoqstva

Starje{ina ukrajinske grkokatoli~ke crkve Preobraèwa Gospodweg u Prwavoru

protojerej Petar Sitnik

Hristos voskrese!

LOVA^KO

UDRU@EWE

"BORIK",

PRWAVORPostojimo od 1910. godine

LOVA^KO

UDRU@EWE

"BORIK",

PRWAVOR


16/16

НАШ ЗАВИЧАЈПРЊАВОРСКЕ ИНФОРМАТИВНЕ НОВИНЕ

ЛИСТ ИЗЛАЗИ МЈЕСЕЧНО

ИЗДАВАЧ: СЗУР „НАШ ЗАВИЧАЈ“

ЗА ИЗДАВАЧА: БРАНЕ РАДУЛОВИЋ

АДРЕСА: “НАШ ЗАВИЧАЈ“, Д.МАКСИМОВИЋ 4,

ПРЊАВОР

ТЕЛЕФОНИ:О51/660-707, О65/520-590

I-МЕЈЛ АДРЕСE: [email protected]@gmail.com

УРЕЂУЈЕ РЕДАКЦИЈСКИ КОЛЕГИЈУМ

Rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture RepublikeSrpske, broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine, “Na{zavi~aj” Prwavor, upisan je u Registar javnih glasila podrednim brojem 630. Prvi broj iza{ao je 15. marta 2012. godine.

ШТАМПА „ГЛАС SРПСКЕ“, БАЊАЛУКА

oslije trijumfa protivJedinstva iz @eravice,fubaleri Qubi}a su unovom aprilskom na-stupu pred svojim na-

vija~ima, bili uspje{niji i oddobojskog #@eqe# (2:1). Nakontoga uslijedilo je gostovawe uPetrovu, gdje je doma}i Ozrennakon prvog poluvremena imaovisoko vo|stvo - 4:0. Ipak, u na-

stavku #plavi# su uspjeli daublaè rezultat, pa je na krajubilo 4:2. U jednom od najboqihproqe}nih nastupa druìna tre-nera Milorada Segi}a, poslijel e k -

cije doìvqene u Petrovu, brzose oporavila i iz Prwavoraispratila tim Proletera sa 4:3.

Doma}i su u ovom me~u ste-kli vo|stvo majstorijom Du{kaSubi}a, ali su dozvolili go-stima da izjedna~e. Ipak, naodmor su #qubi}evci# oti{li sagolom prednosti. Kasnije su po-visili vo|stvo, ali se ni #prole-teri# nisu predavali. âk sedam

golova zadovoqilo je ukus stoti-wak navija~a, okupqenih na tri-binama stadiona Borik.

Qubi} je na osam utakmica unastavku prvenstva, u prvih osamutakmica ostvario ~etiri pobjede i po dva remija i poraza, uz

gol-razliku 17:14. U ukup-nom bilansu, ra~unaju}i

i jesewi bilansekipe, na{ drugo-

liga{ ima sedampobjeda, osam re-mija i isto to-liko poraza, sa41 datim i 43p r i m q e n agola. Posebank u r i o z i t e tp r e d s t a v q a

~iwenica da jeQubi} cijelo

proqe}e na 11. mjestu na tabeli.Bilo da pobje|uju ili gube, zace-mentirani su na toj poziciji, alisu iza sebe ubjedqivom bodovnomrazlikom ostavili @upu, kojaima pet i Lije{}e, koje je osvo-

jilo 10 bodova. Zanimqivo je da je Lije{}e sve proqe}ne utak-mice izgubilo osim okr{aja saQubi}em, kada je na stadionu uBrodu bilo 1:1.

Pred Prwavor~anima je jo{sedam utakmica. U vanrednomterminu, u srijedu, 27. aprila, go-stova}e u Omarskoj, rivalu koji

je jesenas slavio sa 4:2, iako su de-setak minuta prije kraja ovogme~a doma}i vodili sa 2:1. Po-sqedwi nastup u aprilu bi}e nastadionu Borik, protiv dubi~kogBorca, a zatim slijedi odlazak uBawaluku. Jesenas je, protivBSK-a, ekipa ostvarila prvupobjedu na doma}em terenu. Bilo

je to tek u 11. kolu, a rezultat jebio 2:0.

Stru~ni {tab Qubi}a bi}e uprilici da ~e{}e pruà {ansumladim igra~ima, kako bi sticaliiskustvo za novu sezonu. Skromnijerezultate biqeì ovog proqe}aBorac iz [ibovske. Porazi u prvatri kola proqe}ne etape nisu,

ipak, uzdrmali ~lana Podru~nelige. Protiv Bisera iz âtrweostvarili su prvu pobjedu (3:2), aliu dramati~noj zavr{nici i po-slije vo|stva Bisera od 2:0. Sedamdana kasnije stigao je i vrijedanbod iz Stare Topole, gdje su Ratar

i Borac igrali miroqubivo - 1:1.Interesantno je da je i jesewiokr{aj ovih sastava, odigran u[ibovskoj, zavr{en identi~nimrezultatom.

Pred mladi}ima treneraMladena Bobara je slobodan vi-kend, zbog neparnog broja ekipa uligi, jer je ranije odustala Mla-dost iz Glamo~ana, a potom su naredu dva uzastopna gostovawa.Samo ~etiri boda, osvojena u na-stavku prvenstva, nisu se upad-qivo odrazila na poloàj ekipe,

jer Borac dr̀ i {esto mjesto.U rukovodstvu kluba ipak

}e nastojati da motivi{u ekipukako bi se takmi~arski utisakpoboq{ao. Neophodno je to i

zbog ~iwenice da Borac ovogqeta proslavqa 50 godina po-stojawa. Utvr|uje se programproslave jubileja, a kao jedna odmogu}nosti je i gostovawe u[ibovskoj tima novosadske Voj-vodine. Uz to, u ovom selu pla-niraju da organizuju snimawedokumentarnog filma koji bisa~uvao od zaborava sve pretho-dne generacije {ibova~kogkluba, koje su ponosno branileboje ove slo`ne i uspje{nedruìne iz vremena nekada izu-zetno popularne Op{tinskelige. Rivali su bili izHrva}ana, Poto~ana, Kula{a,[trbaca, Smrti}a, Pala~ko-vaca, Gaqipovaca i brojnih dru-gih sela, a Borac je u takvojkonkurenciji imao najboqaostvarewa. (NZ)

- ista pozicija

Prwavorski drugoliga{ osvojio u

nastavku prvenstva 14bodova, odnosno samo

bod mawe od u~inkatokom cijele jesewesezone. Nema straha

od za~eqa tabele, jer je stvorena velika

razlika u odnosu na najugroènije

sastave

FUDBALERI QUBI]A NASTAVQAJU PROQE]NU BODOVNU SERIJU, ALI...

REKORD

Svojevrsno ostvareweima ekipa Sloge izSrpca ovog proqe}a. Go-tovo za Ginisa bi mogaopoluìti u~inak golmanaNikole \uri}a. Naime,mreà srba~kog klubanije se nijednom treslau ovogodi{wih 720 min-uta prvenstvenih utak-mica. Narednoisku{ewe u gradu podMotajicom bi}e imewakiz Doboja, a ishod ovogderbija mogao birije{iti pitawe prvakaili zakomplikovatisituaciju u samom vrhutabele.

SEGI]

Kapiten Qubi}a DankoSegi} nastupao je zareprezentaciju Podru~nogfudbalskog savezaGradi{ka, koja je sa 2:0pobijedila selekcijuIsto~nobosanskog kan-tona. Nad Segi}em jenapravqen jedanaesterac,koji je Danijel \uri}pretvorio u vo|stvo, dabi, kao najistaknutiji po-jedinac susreta, odigranogu Gradi{ci, Segi} posti-gao drugi pogodak.

TEKSTILAC

Od klubova iz blièggeografskog okruèwaveoma dobre rezultateostvaruje ekipa Tek-stilca u prvoliga{komdru{tvu. Derven}aninastupaju u Ligi zaprvaka, ali nemaju am-bicija da se sa Krupom iMladosti iz Velike

Obarske upuste u trkuza Premijer ligu BiH."Tekstilci" su stabilinina tre}em mjestu, sa re-alnim {ansama dasa~uvaju tu poziciju i upreostalih osam kola.

LIDER

Na ~elnoj poziciji prenstva Druge lige, zapad, je Sloga izDoboja, koja poslije 23. kola ima 53 boda, odnosno petbodova vi{e od najbliìh pratilaca, Omarske i Sloge izSrpca. Sa ova tri kluba zakqu~uje se spisak kandidata zatitulu i plasman u prvoliga{ko dru{tvo, ali boqi poz-navaoci fudbalskih prilika isti~u da su Dobojlije na-jbliè povratku u Prvu ligu Srpske. Imaju dobroorganizovan kolektiv, jak fond igra~a i iskusnog kormi-

lara Mitra Luki}a, a uz klub je stao i grad Doboj, pa su tosasvim dovoqni faktori da se ostvare ambicije igra~a inavija~a sa stadiona Luke.

P o b j e d e i l i p o r a z i

MI SMO DIOe

p

{

e

g

r

w

a

v

o

r

a

e

p

{

e

g

r

w

a

v

o

r

a

e

p

{

e

g

r

w

a

v

o

r

a

e

p

{

e

g

r

w

a

v

o

r

a

e

p

{

e

g

r

w

a

v

o

r

a

Budite s nama i u junu jer

Pripreme za jubilej- Ekipa Borca iz [ibovske

Segi} i Subi}proslavqaju pogodak

Adamovi}i Luki}

naš zavičaj maj 2016

Documents