NAZIV PREDMETA:

NASLJEDNO PRAVO

TEMATSKE CJELINE

I Glava1. O nasljeivanju uope i nasljedno pravo2. Razvoj nasljednog prava3. Pravni izvori nasljednog prava

II GlavaPredpostavke za nasljeivanje

III GlavaNasljedno pravni ugovoriUgovori o nasljeivanjuUgovor o stupanju i raspodjeli imovine za ivotaUgovor o doivotnom izdravanju

DRUGI DIO 1. Zakonsko nasljeivanje

2. Zakonski nasljedni redovi3. Prvi zakonski nasljedni red4. Drugi zakonski nasljedni red5. Trei zakonski nasljedni red

TREI DIONuno nasljeivanjePravna priroda prava na nuni dioNuni nasljedniciUtvrivanje nunog dijela

5. Zatita prava na nuni dio6. Opravdana nasljeivanja

ETVRTI DIOTestametalno nasljeivanjeOsobine testamenta kao pravnog poslaUslovi za punovanost testamentaOblici testamentaSvjedoci testamenataSadrina testamentaOpozivanje, uvanje i tumaenje testamenta

8. Nitavost testamenta

PETI DIOPosebna odreenja o nasljeivanju u zakonima pojedinih Republika

ESTI DIOPravni poloaj nasljednika i ostavtina bez nasljednikaZaostavtina bez nasljednika

SEDMI DIOOstavinski postupakNadlenostPripremanje ostavinske raspraveSluajevi u kojima se zaostavtina ne raspravljaRaspravljanje zaostavtineRjeenje o nasljeivanjuNasljedno pravni zahtjevi poslije pravosnanosti rjeenja po nasljeivanjuPravni lijekovi u ostavinskom postupkuPostupak kad je za raspravljanje zaostavtine nadlean inostrani organ

LITERATURA:

OSNOVI NASLJEDNOG PRAVA(Prvo izdanje)

Grupa autora:Prof.dr. Drago BagoProf. dr. Nerimana Tralji Zdravko M.Petrovi mr. Meliha Povlaki

Izdava: PP TO JE TO Sarajevo 1991. godine

NASLJEDNO PRAVO

U objektivnom smislu nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se odreuje sudbina imovinskih prava i obveza poslije smrti njihova dotadanjeg nositeljaU subjektivnom smislu - to je ovlatenje jedne ili vie osoba da stupe u imovinskopravne odnose umrlogaObjekt nasljednopravnog odnosa nije ni stvar ni inidba, ve imovina ostavina koja se sastoji od stvari i prava.

Izvori nasljednog prava:Ustav BiHZakon o nasljeivanju

Osnovna naela nasljednog prava:

1. Naelo ravnopravnosti mukarca i ene2. Naelo ravnopravnosti brane i izvanbrane djece3. Naelo zatvorenog broja osnova za nasljeivanje (oporuno i zakonsko)4. Naelo slobode oporunog raspolaganja uz ogranienje nunog dijela

5. Naelo kumulacije pravnih osnova nasljeivanja (nasljediti se moe istodobno i po oporuci i po zakonu)6. Naelo kaduciteta u korist drave kadukna ili oasna imovina je imovina koja nastaje kad iza ostavitelja nema nasljednika. U tom sluaju ta imovina prelazi na dravu, koja mora prihvatiti se nasljedstva. Zakonske pretpostavke za aduknu imovinu su:

- nepostojanje nasljednika - da je proao rok od 1 god. od objave oglasa

7. Naelo ex lege nasljeivanja (potrebna je samo ostaviteljeva smrt)8. Naelo dobrovoljnosti nasljeivanja (nasljednik se ima pravo odrei nasljedstva)

PRETPOSTAVKE ZA NASLJEIVANJE

smrt ostavioca postojanje nasljednika postojanje zaostavstine-ostavine pravni osno pozivanja na nasljeivanje

SMRT OSTAVIOCA-OSTAVITELJA

Ostavitelj je osoba koja se nasljeuje. To moe biti samo fizika osoba. Trenutak smrti ostavitelja je vaan zato to:

u tom trenutku ostavina prelazi na nasljednike u tom se trenutku odreuje obujam ostavine u tom se trenutku odreuje krug nasljednika poinju tei rokovi za davanje nasljednikih izjava

Smrt se dokazuje:

izvodom iz maticne knjige umrlih pravomonim sudskim rjeenjem u postupku za dokazivanje smrti ili u postupku proglaenja nestale osobe umrlom

NASLJEDNIK

Nasljednik je osoba na koju u asu otvaranja nasljedstva prelazi cijela zaostavstina ili njezin razmjeran dio. On mora postojati u trenutku smrti ostavioca i mora biti sposoban ga nasljediti.Nasljednik moe biti bilo fizika bilo pravna osoba. Nasljednik je univerzalni sukcesor to znai da na njega prelaze sva nasljedna prava i obaveze ostavitelja jednim aktom i u jednom trenutku. Taj trenutak naziva se trenutak otvaranja nasljedstva.

Nasljednik fizika osoba mora biti iv u trenutku smrti ostavitelja. Vodi se rauna i o nasciturusu-zametak ili zacetak

Nasljednik pravna osoba mora postojati u trenutku smrti ostavitelja ili biti u osnivanjuNedostojnost za nasljeivanje - je nesposobnost odreene osobe da nasljedi odreenog ostavitelja

Razlozi nedostojnosti:

ako je poinio krivicno djelo prema ostaviocu (sud pazi ex offo) ako je utjecao na slobodu oporunog raspolaganja (ex offo) ako se je tee ogrjeio o zakonsku obvezu uzdravanja prema ostaviocu ili mu nije htio pruiti nunu pomo i sl. Na ovo sud pazi samo po prigovoru

Posljedice nedostojnosti

su da se sa tim nasljednikom postupa kao da je umro prije ostavitelja, pa e ga u sluaju zakonskog nasljeivanja predstavljati njegovi potomci (naelo reprezentacije)

ODRICANJE OD NASLJEDSTVA

Nasljednik se moe odrei nasljedstva od trenutka otvaranja nasljedstva pa do okonanja ostavinske raspraveIzjava o odricanju moe se dati pred bilo kojim opinskim sudom, kako za sebe tako i za svoje nasljednike

U tom sluaju on ne moe nasljediti ni kao nuni nasljednik.

Pravovaljana izjava o odricanju ne moe se kasnije opozvati, ali se moe traiti ponitenje ako je bila u pitanju: sila, prijetnja ili zabluda. Niko se ne moe odrei nasljedstva prije otvaranja nasljedstva.

Pravne posljedice odricanja su te da se s tim nasljednikom postupa kao da je umro prije ostavitelja. Nasljednik se nee moi odrei nasljedstva ako je ve poeo raspolagati s zaostavstinom u cijelosti ili djelomino.

Takoer se ne moe odrei nasljedstva u korist drugog nasljednika ve je to ustupanje nasljedstva.

Prije davanja izjave o odricanju sud mora nasljednika upozoriti da se moe odrei samo u svoje ime te i u ime svojih nasljednika, te da se ona ne moe opozvati.

ODGOVORNOST ZA DUGOVE OSTAVITELJA

Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja ali samo do visine vrijednosti nasljeene imovine. Odgovara i svojom i nasljeenom imovinom. Kad vie nasljednika odgovaraju solidarno.Prezaduenost nasljednika

Ako je nasljednik prezaduen otprije, u tom sluaju vjerovnici ostavitelja mogu traiti separatio bonorum tj odvajanje ostavine od imovine nasljednika, a vjerovnici se namiruju samo iz ostavine.

LEGATAR

je osoba koja iz ostavine dobiva samo tano odreenu stvar, odnosno iz ostavinske mase dobiva tano odreeno pravo. On je singularni sukcesor.Legatar stie pravo na zapis u trenutku ostaviteljeve smrti, meutim samo vlasnitvo stie tek kad mu tu stvar nasljednik preda. Rok u kojem legatar moe traiti izvrenje zapisa je 3 godine od saznanja za legat. Legatar odgovara i za dugove ostavitelja ali samo do vrijednosti legata.

Legat pada ako je legatar:

umro prije ostavitelja odrekao se legata nedostojan ako je ostavitelj potroio legat ako je legat propao

OSTAVINA-ZAOSTAVSTINA

je skup imovinskih prava odredenog subjekta bez njegovih obaveza

Ostavinska masa je skup dobara koji sa ostavitelja prelaze na nasljednike.Nasljednik odgovara za dugove ostavioceve do Visine vrijednosti nasljedene imovinePojam zaostavstine se najcesce odreduje kao skup imovinskih prava i obaveza koje je ostavilac imao u casu svoje smrti.

Izdvajanje iz zaostavstine:Iz zaostavstine se izdvaja:

zajednika imovina branih drugova ono to su ostaviteljevi potomci ivei u zajednici sa ostaviteljem doprinijeli da se imovina ostavitelja povea predmeti koji slue za svakodnevu upotrebu u kuanstvu

PRAVNI OSNOVI NASLJEIVANJA

Osnove nasljeivanja su:

zakonsko nasljeivanje testamentno nasljeivanje

Na osnovu testamenta nasljednike odreduje sam ostavilac svojom izjavom koja je sadrzana u testamentu. Na osnovu zakona nasljednike odreduje sam zakonodavac pomocu odredenih cinjenica.

Zakonsko je pravilo, a testamentno iznimka, meutim u graanskom je pravu iznimka jaa od pravila. Do zakonskog nasljeivanja e doi:

ako iza ostavitelja nije ostala valjana oporuka2) ako su se oporuni nasljednici odrekli nasljedstva ili su nesposobni za nasljeivanje3) ako su svi umrli prije ostavitelja

ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

- je nasljeivanje na temelju odreenih injenica koje zakon predvia kao pravnu osnovu za nasljeivanje u sluaju kad iz odreenih razloga nije moglo doi do testamentnog-oporunog nasljeivanja.

Pravne osnove nasljeivanja po zakonu su:

krvno srodstvo gradansko srodstvo brana veza

KRVNO SRODSTVO

je odnos dvaju ili vie osoba koje potiu jedna od druge ili od zajednikog pretka.Imamo dvije linije u krvnom srodstvu:

uspravna osobe koje potjeu jedna od druge pobona osobe koje imaju zajednikog pretka

Unutar linije srodnici se razvrstavaju po stupnjevima pravilo je koliko poroda toliko stupnjeva.

BRANA VEZA

postoji izmeu osoba koje su sklopile valjan brak.

Brani drug nasljeuje po osnovi zakona ako je bio u braku s ostaviteljem u trenutku njegove smrti. Ako je brak postojao ali je prije otvaranja nasljedstva razveden ili poniten tada ta osoba nema status branog druga i ne moe nasljediti.

IZVANBRANA VEZA

je zajednica neudane ene i neoenjena mukarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala je ostaviteljevom smru.

ZN ne odreuje koliko se vremena smatra dovoljnim za priznanje neke zajednice izvanbranom. U porodicnom zakonu stoji 3 godine.

POSVOJENJE

- graansko srodstvo je srodstvo koje se temelji na aktu posvojenja tueg maloljetnog djeteta. Posvojenjem izmeu posvojenika i srodnika posvojitelja ne nastaje odnos srodstva, ve se zasnivaju prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu djece i roditelja.

NAELA ZAKONSKIH NASLJEDNIH REDOVA

Zakonski nasljedni redovi odreuju prioritet u nasljeivanju meu zakonskim nasljednicima.

Kao osnovica za razvrstavanje zakonskih nasljednika u zakonske nasljedne redove nae nasljedno pravo je uzelo paranteralno linearni sistem.

Taj sistem se zasniva na prirodnoj strukturi porodice. Svaka se porodica sastoji od vie parentela.

Naelo grupiranja srodnika po parantelama.

Parantela je skup krvnih srodnika koju ini rodonaelnik sa svojim potomcima.

1. parantela ine je potomci ostavitelja2. parantela ine je ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci3. parantela ine je ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci4. parantela ine je ostaviteljevi pradjedovi i prabake

2. Naelo iskljuivosti znai da blii zakonski red iskljuuuje daljnji. Iznimka od tog pravila je ako u prvom zakonskom redu ostane samo brani drug tada e on prei u drugi zakonsko red gdje e nasljeivati s ostaviteljevim roditeljima.3. Naelo reprezentacije znai da umrlog nasljednika predstavljaju njegovi potomci

4. Naelo akrescencije ili prirataja znai da ako jedan od nasljednika otpadne iz nekog razloga, tada njegov dio prirasta drugom sunasljedniku ako su istog stupnja srodstva i iste kvalitete5. Naelo transmisije znai da nasljednika nasljeuju nasljednici

NASLJEDNI REDOVI PRVI NASLJEDNI RED u njega ulaze djeca (bracna i vanbracna)ostavioca i njegov bracni drug. Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeduju na jednake djelove. Ukoliko u prvom nasljednom redu ostane sam bracni drug on nemoze naslijediti cjelokupnu zaostavstinu,vec se prebacuje u drugi nasljedni red.

DRUGI NASLJEDNI RED u njega ulaze brani drug ostavitelja (ako ne nasljeuje u prvom tj. kad ostavitelj ne ostavi potomke) i njegovi roditelji i njihovi potomci. Oni ostavinu dijele na pola.

Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja, a nisu ostavili potomke tada brani drug nasljeuje sve jer brani drug iskljuuje sve pretke ostavitelja osim roditelja. Roditelje umrle prije ostavitelja prezentiraju njihova djeca

TREI NASLJEDNI RED u njega ulaze djedovi i bake ostavitelja i njihovi potomci

ETVRTI NASLJEDNI RED u njega ulaze ostaviteljevi pradjedovi i prabake

NASLJEDNO PRAVO BRANOG DRUGA

brani drug iskljuuje sve ostaviteljeve pretke osim roditelja. Kod njega imamo sluaj:

brani drug redovito nasljeuje - u prvom nasljednom redu gdje ostavinu dijeli na jednake djelove s ostaviteljevim potomcima i posvojenikom

Brani drug gubi pravo na nasljeivanje:

ako je ostavitelj za ivota zapoeo brako- razvodnu parnicu ako je brak bio poniten ili proglaen nevaeim ako je zajednica ivota prestala krivnjom branog druga

NASLJEDNO PRAVO IZVANBRANOG DRUGA

- izjednaen je s branim drugomNASLJEDNO PRAVO IZVANBRANOG DJETETA

kod nas vrijedi naelo ravnopravnosti brane i izvanbrane djece. Ono sigurno nasljeuje majku i njezine srodnike.

TESTAMENTALNO-OPORUNO NASLJEDNO PRAVO je nasljeivanje temeljem oporuke

Oporuka je izjava posljednje volje kojom ostavitelj raspolae svojom imovinom za sluaj smrti.

Za oporuku je bitno da se radi o raspolaganju imovinom, ne moraju u njoj biti odreeni nasljednici.Oporuku moe sastaviti svaka fizika osoba koja je navrila 16 godina ivota i koja je sposobna za rasuivanje. Ne trai se potpuna poslovna sposobnost.

Karakteristike oporuke-testamenta

jednostrani pravni posao. oitovanje volje mora bit jasno, odreeno i ne smije biti dato u bludnji, niti izazvano silom, prijetnjom ili prevarom. strogo licni pravni posao. strogo formalna izjava posljednje volje . opoziva izjava. Za opoziv potrebne su iste kvalitete koje se trae i za pravljenje oporuke.

Onaj koji svoju oporuku opoziva mora imati navrenih 16 godina ivota i mora biti sposoban za rasuivanje. Ukoliko oporuitelj nakon sainjene oporuke duevno oboli oporuka postaje neopoziva.

OBLICI TESTAMENTAU savremenoj pravnoj teoriji i zakonodavstvu prihvacena je podjela na redovne i vanredne,privatne i javne,usmene i pismene testamente.

Privatna je ona oporuka koju pravi sam oporuitelj bez prisutstva javnih tijela. Privatna je oporuka moe biti: vlastoruna - jest ona oporuka koju je oporuitelj sam vlastoruno napisao i potpisao. Oporuka je pravovaljana ako ju je oporuitelj napisao svojom rukom i ako ju je potpisao. Vlastorunu oporuku moe praviti samo onaj koji zna itati i pisati i moe pisati.

pisana oporuka pred svjedocima je oporuka koju je pisala druga osoba po diktatu ostavitelja i koja je potpisana pred svjedocima

Oporuitelj koji zna itati i pisati moe napraviti oporuku tako da e ispravu koju mu je netko drugi sastavio vlastoruno potpisati u prisutnosti dvaju svjedoka izjavljujui pred njima da je to njegova oporuka.

Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznai njihovo svojstvo svjedoka. Moraju biti istodobno prisutni.

usmena oporuka pred svjedocima (od izvanrednih oporuka samo ona postoji u ZN) - moe se praviti samo u izvanrednim prilikama . Ta se oporuka pravi tako da oporuitelj pred dva svjedoka usmeno izjavi svoju posljednju volju

Usmena oporuka vrijedi samo jo 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti. Ako jeoporuitelj umro za vrijeme trjanja izvanrednih okolnosti ili u roku od 30 dana nakon prestanka takvih okolnosti, tada oporuka vrijedi.

Svjedoci usmene oporuke duni su to prije napisati ono to im je oporuitelj rekao i to predati sudu, odnosno ponoviti pred sudom ono to im je oporuitelj iznio kao svoju posljednju volju, te opisati gdje i pod kakvim je okolnostima oporuitelj pravio usmenu oporuku.

Javna je ona oporuka koja je nainjena uz sudjelovanje javih organa. Javna oporuka moe biti: sudska oporuka - je redovita javna oporuka, a pravi se u formi sudskog zapisnika. Oporuku moe oporuitelju sastaviti po njegovom kazivanju sudac opinskog suda, koji e prethodno utvrditi identitet oporuitelja.

Poto oporuitelj takvu oporuku proita i potpie, sudac e potvrditi na samoj oporuci da ju je oporuitelj u njegovoj prisutnosi proitao i potpisao.

U sluaju da oporuitelj nije u stanju da proita oporuku koju mu je sastavio sudija, ovaj eje proitati oporuitelju u prisutnosti dvaju svjedoka, pa e onda oporuitelj u prisutnosti dvaju svjedoka oporuku potpisati, ili staviti na nju svoj prst, poto izjavi da je to njegova oporuka.

Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci.

diplomatska oporuka je ona koja je nainjena u inozemstvu pred naim diplomatskim ili konzularnim predstavnikom meunarodna oporuka - oporuitelj koji eli nainiti oporuku u formi meunarodne oporuke mora opinskom sudu, a u inozemstvu konzularnom odnosno diplomatskom predstavnitvu koje obavlja konzularne poslove, podnjeti ispravu o svojoj posljednjoj volji na ovjeru.

Bitno je da pred ovlatenim tijelom, u prisutnosti dvojice punoljetnih svjedoka, izjavi da je podnesena isprava njegova oporuka i da je upoznat s njenim sadrajem. Potom potpisuje oporuku najprije on a za njim ovlatena osoba i svjedoci.

oporuka satavljena na BiH brodu - je izvanredna oporuka koja se sastavlja na bosanskohercegovakom brodu pred zapovjednikom broda, po odredbama koje vae za sastavljanje sudske oporuke.

Oporuka koja je sastavljena na brodu prestaje vaiti po isteku 30 dana nakon povratka broda u Bosnu i Hercegovinu.

vojna oporuka sainjava se u formi sudskog zapisnika i tako sastavljena oporuka prestaje vaiti po isteku 60 dana po zavretku rata, a ako je oporuitelj prije ili kasnije demobilisan, po isteku 30 dana nakon demobilizacije.Oporuka nadalje moe biti redovna ili vanredna.

Redovita je oporuka ona koja se moe praviti u svakoj prilici. Forma redovite oporuke je stroga, a rok vaenja neogrnien. Redovite su oporuke:

privatne pisane oporuke, sudska oporuka, diplomatska oporuke i meunarodna oporuka.

Izvanredna oporuka je ona koja se pravi u izvanrednim prilikama. Izvanredna je oporuka po formi obino blaa, ali je njezin rok vaenja ogranien.

Meu izvanredne oporuke spadaju od privatnih oporuka usmene oporuke pred svjedocima, a od javnih oporuka ovamo ubrajamo vojnike oporuke i oporuke sastavljene na brodu pred zapovijednikom broda.

SVJEDOCI TESTAMENTA-OPORUKE

Svjedoci moraju biti istodobno prisutni.

Svjedoci mogu biti:

punoljetne osobe poslovno sposobne osobe i koje znaju itati i pisati, a kod sudske oporuke i koje razumiju jezik na kome je oporuka sastavljena.

Ne mogu biti svjedoci:

potomci oporuitelja, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojenici, njegovi srodnici u pobonoj liniji do zakljuivo etvrtog stupnja, brani drugovi svih tih osoba brani drug oporuitelja osoba koja ima ikakve koristi od oporuke

SADRAJ OPORUKE-TESTAMENTA

ini ga:

1. odreivanje nasljednika i nasljednih djelova2. Iskljucenje zakonskog nasljednika iz nasljds.3. Lisenje prava nasljednika na nuzni dio4. Oprostaj nedostojnosti5. Ostavljanje legata6. Postavljanje izvrsioc testamenta7. ostalo

Imenovanje nasljednika - oporuitelj moe oporukom odrediti jednog ili vie nasljednika.

Nasljednik na temelju oporuke je osoba koju je oporuitelj odredio da nasljedi cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine odreen prema cijeloj imovini.

2. Zamjene (supstitucije)

Supstitucija moe biti

Obina ili vulgarna - oporuitelj moe odrediti oporukom osobu kojoj e pripasti nasljedstvo, ako odreeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne nasljedstva, ili bude nedostojan da naslijedi. Isto vai i za zapise. Povjerbena ili fideikomisarna - znai imenovanje nasljednika nasljedniku. Kod nas nije doputena.

3. Ostavljanje zapisa-legata

Ako je nekoj osobi ostavljena samo jedna pojedina stvar iz ostavinske mase ili pojedino pravo iz ostavine - takva se osoba naziva zapisovnik (legatar), a ono to joj je ostavljeno naziva se zapis (legat).

Osoba legatar mora biti odreena ili bar odrediva, u protivnom odredba o zapisu je nitava. Odredba oporuke o zapisu-legatu moe se pobijati u opsegu kojim se vrijea neije nuno nasljedno pravo.

4. Raspolaganje u doputene svrhe i osnivanje zadubine

Oporuitelj moe oporukom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine upotrijebi za postizanje neke doputene svrhe.

Ako je oporuitelj naredio osnivanje zadubine (posebna pravna osoba) i odredio sredstva za postizanje neke svrhe, zadubina e postati kad se dobije odobrenje nadlenog dravnog organa.

5. Tereti i uslovi

Oporuitelj moe opteretiti nekom dunou obavezom osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine. On moe u pojedinim odredbama oporuke postaviti uslove i rokove.

Nemogui, nedoputeni i nemoralni uslovi i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi, smatraju se kao da ne postoje.

6. Odreivanje izvritelja oporukeOstavitelj moe oporukom odrediti jednog ili vie izvritelja oporuke. Osnovna im je dunost postarati se da oporuka bude izvrena po oporuiteljevoj volji.7. OstaloOporuitelj moe oporunom odredbom npr. oprostiti nasljedniku nedostojnost, opozvati raniju oporuku, stornirati opoziv, odrediti da se odreeni dar ne uraunava nasljedniku u njegov zakonski dio i dr.

OPOZIV OPORUKE

Oporuka se moe opozvati u cijelosti ili djelomino. Naini opoziva oporuke su:

unitenjem isprave izjavom o opozivu u formi kao i oporuka pravljenjem nove oporuke koja je sadrajno suprotna staroj konkludentnim radnjama oporuitelj za ivota raspolae imovinom suprotno oporuci

OSTAVINSKI POSTUPAK

je skup procesnih radnji suda i stranaka radi zatite nasljednopravnih odnosa.

Pokree se po slubenoj dunosti, im neka osoba umre. Nadlean je opinski sud i to onaj na ijem je podruju umrli imao posljednje prebivalite, a za nekretnine sud na ijem se podruju nalaze.

PROGLAENJE OPORUKE

- je sudska radnja kojom se sve oporuke jednog ostavitelja otvaraju i itaju pred 2 punoljetna graanina i o tome se sastavlja sudski zapisnik

TUMAENJE OPORUKE

- je utvrivanje prave volje oporuitelja. Ako postoji dvojba tumaenje mora biti povoljnije za zakonske nasljednike.

NEVALJALOST OPORUKE NITAVOST

Razlozi nitavosti oporuke: oporuiteljeva nesposobnost ako oporuitelj u vrijeme sastavljanja oporuke nije imao 16 godina ili nije bio sposoban za rasuivanje mane volje - nitava je oporuka ako je oporuitelj bio natjeran prijetnjom ili prinudom da je napravi ili se odluio da je napravi zbog toga to je bio prevaren ili to se nalazio u zabludi.

nedostatak propisane forme nemogunost i nedopustivost sadraja

Ponitenje oporuke moe traiti samo osoba koja ima pravni interes, i to u roku od godinu dana od kada je doznala za postojanje uzroka nitavosti, a najdue za deset godina od proglaenja oporuke. Ponitenje oporuke prema nesavjesnoj osobi moe se traiti za 20 godina od proglaenja oporuke.

REKONSTRUKCIJA OPORUKE

Ako je oporuka sluajno ili krivnjom tree osobe nestala, unitena ili je izgubljena, tada zainteesirane osobe imaju pravo dokazivati postojanje oporuke, njen sadraj i da je imala potrebnu formu.NUNO NASLJEDNO PRAVO je skup pravnih pravila kojima se odreuje krug osoba kojima je oporuitelj duan ostaviti odreeni dio svoje imovine.

Nuni nasljednici su osobe kojima je ostavitelj duan ostaviti dio svoje imovine.

Nuni dio

je odreeni dio zakonskog dijela, onog dijela koji bi nuni nasljednik kao zakonski nasljednik dobio da nema oporuke. Nuni se dio daje samo na zahtjev nunog nasljednika, a nikada po slubenoj dunosti. Nuni nasljednici imaju pravo zahtijevati nuni dio samo ako su istodobno i zakonski nasljednici.

Ostavina se sastoji od dva dijela:

nuni dio s kojim oporuitelj ne moe slobodno raspolagati raspoloivi dio s kojim oporuitelj moe slobodno raspolagati

Kategorije nunih nasljednika

Apsolutno nuni dio- apsolutni nasljednici. To su potomci umrlog, posvojenik i brani drug. Oni dobivaju 1/2 svog zakonskog dijela.

Relativno nuni dio relativni nasljednici. To su roditelji odnosno posvojitelji ostavitelja i ostali preci. Oni dobivaju po 1/3 svog zakonskog dijela. Moraju ispuniti dvije pretpostavke:

4) da su ujedno i zakonski nasljednici5) da su trajno nesposobni za rad i nemaju sredstava za ivot

IZRAUNAVANJE NUNOG DIJELA

Izraunavanju se pristupa u sluaju ako je nuni dio povrijeen oporukom i darovanjima za ivota. Taj zahtjev moraju postaviti nuni nasljednici.Primjenjuje se institut uraunavanja svakom zakonskom nasljedniku se u njegov dio uraunava ono to je dobio na dar od ostavitelja. Uraunava se i legat.

UMANJENJE OPORUNIH RASPOLAGANJA I VRAANJE DAROVA ZBOG POVREDE NUNOG DIJELA

Ako je oporuitelj oporukom raspolagao preko onoga to mu je doputeno prvo se umanjuju oporuna raspolaganja u istom omjeru prema svim nasljednicima, a tek se onda vraaju darovi i to po redu vraanja (prvo se vraa posljednji dar)

Tuba za umanjenje oporunih raspolaganja podnosi se u roku 3 godine od proglaenja oporuke.

ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA

Razlozi iskljuenja su:

ako je poinio krivicno djelo prema ostavitelju ako je povrijedio zakonsku ili moralnu obvezu prema ostavitelju ako je poinio krivicno djelo protiv BiH ako se odao neradu i nepotenom ivotu

Ti razlozi moraju postojati u trenutku sastavljanja oporuke. Iskljuenje moe biti djelomini ili potpuno.LIENJE NUNOG DIJELAOporuitelj moe svog potomka u cijelosti ili djelomino litit njegova nunog dijela te e taj dio tada umjesto njemu pripasti njegovim potomcima. Potrebne su dvije pretpostavke:6) ako je nuni nasljednik u vrijeme sastavljanja oporuke prezaduen ili je rasipnik7) da ga se liava u korist njegova maloljetnog djeteta.

NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI

Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota2. Ugovor o doivotnom uzdravanju (ZOO)3. Ugovor o dosmrtnom uzdravanju (ZOO)

UGOVOR O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA IVOTA

- je ugovor kojeg predak sklapa sa svojim potomcima i temeljem kojeg on razdjeljuje i ustupa svoju imovinu ili dio nje svojim potomcima.KARAKTERISTIKE:

pravni posao inter vivos besplatan naplatan opoziv

Imovina koja je raspodijeljena za ivota:

ne uraunava se u ostavinu ne smatra se darom ne vraa se u sluaju povrede nunog dijela

Za valjanost ovog ugovora trai se suglasnost svih potomaka koji su zakonski nasljednici. Ako te suglasnosti nema, tada dolazi do konverzije tog ugovora u ugovor o darovanju, pa e tada ustupljeni dio imovine smatrati darovima i uraunavati se u nasljedni dio.

Do konverzije e doi i ako se ustupatelju nakon ugovora rodi dijete ili ako se pojavi nasljednik koji je proglaen umrlim.

Ovaj ugovor treba biti sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suda.NASLJEDNIKA TUBA (?)

je tuba za zatitu nasljednog prava. Nasljednik ima pravo podii tubu protiv onoga koji dri ostavinu, a njemu osporava svojstvo nasljednika.

Rok za podizanje ove tube je 1 godina od dana saznanja nasljednika za svoje pravo i posjednika ostavine, a objektivni rok je 10 godina od otvaranja nasljedstva. Prema nesavjesnom posjedniku rok je 20 godina.