ISTRAŽIVANJE I DESKRIPCIJA

U ovom istraživačkom dijelu bavimo se pitanjem koliko je bolonjski sistem studiranja uticao

na visoko obrazovanje. Mjerili smo stavove ispitanika, tako što smo uradili upitnik sa više

ponuđenih odgovora, odnosno stavova na koje su ispitanici izražavali svoje mišljenje.

Pitanja koja si postavljena ispitanicima, odnosno skala na kojem su ispitanici izražavali stepen

vlastitog zadovoljstva su pretvoreni u slijedeću tvrdnju, sa 4 ponuđena odgovora.

Smatram da Bolonjski sistem studiranja:

1. Unaprijedio Visoko obrazovanje

2. Unazadio Visoko obrazovaje,

3. Nije ništa promjenio

4. Ne želim odgovoriti

U narednoj tabeli vidimo kako su ispitanici reagovali, na postavljenu tvrdnju, kao i broj

ispitanika koji je evaluiran u ovom slučaju, zajedno sa nedostajućim vrijednostima, te

izraženom ukupnom sumom obrađenih odgovora.

Smatram da Bolonjski sistem studiranja

Total

unaprijdio Visoko

obrazovanje

unazadio

Visoko

obrazovanje

nije ništa

promjeni

o

ne želim

odgovoriti

Univerzitet UNISA 74 34 57 37 202

UNSA 120 130 147 76 473

Total 194 164 204 113 675

Tabela 1: Stavovi ispitanika o Bolonjskom sistemu studiranja

1

Interesantno je primjetiti da od 473 ispitanika imamo 120 ili 25% ispitanika koji su istakli

kako Bolonjski sistem studiranja jeste unaprijedio Visoko obrazovanje. Taj procenat dolazi iz

raznih studentskih grupa ispitanika. Zanimljivo bi bilo posmatrati ovaj procenat kroz prizmu

studijskih usmjerenja, tako da bi vidjeli zadovoljstvo ispitanika po odsjeku ili vrsti visoko-

školske institucije.

Nešto više ispitanika, tačnije njih 130, što je ekvivalentno 28% od ukupnog broja ispitanih

vjeruje kako je Bolonjski proces unazadio visoko obrazovanje. Također, poželjno bi bilo isti

procenat posmatrati prema usmjerenju ili studijskoj grupaciji iz koje dolaze studenti, ap bi na

taj način uvidjeli stepen determinacije njihovih stavova sa drugim varijablama, od

zadovoljstva cijenama studija do drugih stavova o Visoko školskom sistemu i sl.

Nadalje, 31% ili 147 ispitanika smatra da Bolonjski sistem nije ništa promjenio, dok 16% ili

njih 76 uopšte nije htjelo odgovoriti na postavljeno pitanje. Stoga možemo zaključiti da su

ispitanici u velikoj mjeri odbili da komentarišu i daju svoje mišljenje o stanju u Visokom

obrazovanju, mada se ne može reći da su isti neupućeni jer su dio obrazovnog sistema, kako

smo ispitali samo studente i one koji su upoznati sa problematikom kojom se bavimo u ovom

istraživanju.

25%

27%

31%

16%

Bolonjski sistem i stavovi ispitanika

Unaprijedio je visoko obrazovanjeUnazadio je visoko obrazovanjeNije ništa promjenioNe želim odgovoriti

Figure 1: Bolonjski sistem i stavovi ispitanika

2

Na sljedećem grafikonu jasno vidimo stavove iz dvije odvojene populacije, koji su grafički

prikazani, te odstupanja UNSA od UNISA u smislu različitog percipiranja benefita, tj. koristi

od Bolonjskog tipa studiranja, te eventualnih poboljšanja novim vidom i načinom studiranja.

Stavovi ispitanika dosta se razlikuju i variraju u značajnoj mjeri, pa možemo zaključiti da se

radi o statistički značajnoj razlici.

Na sljedećem grafikonu jasno se uočavaju odstupanja u stavovima ispitanika, ovisno o

grupaciji- Univerzitetu iz kojeg dolaze.

Unaprijedio je Visoko obrazovanje

Unazadio je Visoko obra-zovanje

Nije ništa promjenio Ne želim odgovoriti

UNISA 74 34 57 37

UNSA 120 130 147 76

10

30

50

70

90

110

130

150

74

34

57

37

120130

147

76

Bolonjski sistem studiranja i stavovi ispitanika

UNISA UNSA

Figure 2: Bolonjski sistem studiranja i stavovi ispitanika

Na kraju, potrebno je još dodati da je istraživanje značajno u pogledu pračenja korelacije sa

dosadašnjim, ranijim istraživanjima, te bi isto bilo potrebno ponoviti, u smislu longitudinalne

studije, kako bi kroz određeni vremenski preiod pratili stavove ispitanika, te njihove promjene

u odnosu na dosadašnje stavove. Istraživanje bi bilo poželjno obaviti na istoj skupini

ispitanika, ali i kontrolnoj, te svaki put ponoviti, što bi dalo jasan uvid u model ponašanja

3

ispitanika, prije, u toku i nakon studija, a jasno bi mogli i saznati promjene u stavovima, koje

bi bile determinirane eventualnim stvarnim napretkom ili pogoršanjem Bolonjskog sistema, tj.

uticajem na razvoj Visoko- školskog obrazovanja.

Ranija istraživanja: metoda analiza sadržaja

Za potrebe ovog rada pronašli smo istraživanje koje je provedeno nad studentskom

populacijom u Rijeci.1 Gotovo 70 posto studenata mišljenja je da ih studij ne priprema

dovoljno za rad, a njih 43 posto smatra pak da se razina kvalitete njihovih studija ne

poboljšava. Istovremeno čak četvrtina studenata smatra da se praksi ne dodjeljuje dovoljan

broj ECTS-a, a niske ocjene studenti daju i načinu organizacije nastave i ispitnih rokova, kao i

dostupnosti savjetovanja pri izboru kolegija i mogućnosti nastavka studija. Provedeno je

istraživanje pokazalo da iako svaki drugi student pokazuje interes za boravak na inozemnoj

instituciji, u mobilnosti je sudjelovalo tek četiri posto studenata riječkog Sveučilišta.  Riječ je

o podacima dobivenim istraživanjem o uspješnosti provedbe Bolonjskog procesa što su

predstavljeni na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci.2 Pojašnjavajući kako je

prošle akademske godine u istraživanju sudjelovalo 3.984 studenata s različitih fakulteta,

predsjednik Odbora za kvalitetu Sveučilišta u Rijeci doc. dr. Duško Pavletić istaknuo je da je

istraživanjem bilo obuhvaćeno i više od 80 posto nastavnika riječkog Sveučilišta koji su

također izrazili svoje mišljenje o provedbi Bolonjskog procesa. U ovom slučaju jasno

uočavamodisparitet i razlike u podacima, što jasno ukazuje da je nezadovoljstvo ili stepen

svijesti o stvarnim benefitima u susjednoj Hrvatskoj na mnogo većoj razini. Naime, jasno se

uočava masovno nezadovoljstvo Bolonjskim sistemom školovanja, koje determinira nisku

stopu zaposlenosti onih koji su završili studij po navedenom sistemu školovanja, a

podrazumijeva i niži nivo znanja u percepciji poslodavaca. Prolaznost na uštrb kvalitete jedna

je od uočenih nepravilnosti u istraživanju sprovedenom u Rijeci. S obzirom na to da se svaki

drugi nastavnik, odnosno njih 52 posto, izjasnio kako su neke stvari nakon uvođenja Bolonje

čak lošije nego prije, a 12 ih posto smatra da su promjene samo kozmetičke naravi, očito je da

su nastavnici u velikoj mjeri nezadovoljni unapređenjem kvalitete studiranja uključivanjem u

1 http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1018:i-studenti-i-nastavnici-nezadovoljni-bolonjom-nl-2-3-2011&catid=54:mediji-o-sveuilitu&Itemid=154&lang=hr (Pristupljeno: 11.03.2014)2 Ibidem.

4

Bolonjski proces. Glavni razlog njihovog nezadovoljstva je preopterećenost, a poput

studenata i sami nastavnici kao jedan od većih problema Bolonje vide činjenicu da studijski

programi ne pripremaju dobro studente za tržište rada. Istovremeno kao jedan od izvora

nezadovoljstava navode i neprimjerenost prostora s obzirom na broj studenata te smatraju da

Bolonja potiče prolaznost studenata na štetu kvalitete, kao i da ECTS bodovi koje dobivaju

studenti ne odgovaraju stvarnim opterećenjima. Slažući se s činjenicom da niska procjena

kvalitete studija nastavnika zabrinjava, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr.

Snježana Prijić Samaržija3 podsjetila je da se istraživanjem nisu željeli sumirati rezultati

Bolonje, jer riječ je o sistemu koji traži konstantne promjene i unapređenje. Uspoređujući pak

rezultate istraživanja Sveučilišta u Rijeci s rezultatima istih istraživanja europskih zemalja

koje također provode Bolonju, prof. dr. Prijić Samaržija istaknula je da riječko Sveučilište ide

u korak s europskim zbivanjima. Reforma diplomskih studija i sličnih istraživanja uočava i

slične probleme. Europska sveučilišta imaju iste probleme kao i mi, jer i njihovi studenti i

nastavnici kao najveće probleme ističu zapošljavanje, opterećenje nastavnika, mobilnost,

ECTS bodove, kao i ishode učenja. Međutim, bez obzira na izražena nezadovoljstva na

riječkom Sveučilištu, usporedba najnovijeg istraživanja s onim provedenim prije uvođenja

Bolonje, odnosno prije šest godina pokazuje da zadovoljstvo studenata ipak ima uzlazni trend

– napomenula je prorektorica, ali koji nije relevantan, jer novi studenti nemaju za čime žaliti,

niti se sjećaju- poznaju predbolonjski proces studiranja. Međutim, iako su studenti i nastavnici

u velikom broju izrazili svoje nezadovoljstvo Bolonjom, istovremeno su istaknuli i pozitivne

promjene kao što su transparentnost, informiranost, etičnost, dostupnost izvora učenja,

fleksibilnost, mogućnost mobilnosti te usmjerenost procesa nastave na studente. Nadamo se

da naše istraživanje može pomoći budućim istraživačima, ili biti svojevrstan uvod u

problematiku kojom se bavimo u ovom radu.

3 Ibidem.

5