nauka i pseudonauka

78
NAUKA NAUKA I I PSEUDONAUKA PSEUDONAUKA UNIVERZITET U NOVOM SADU MEDICINSKI FAKULTET NOVI SAD Predmet: Uvod u naučnoistraživački rad Asistent: dr Maja Grujičić

Upload: rashanscz

Post on 29-Jun-2015

354 views

Category:

Documents


6 download

TRANSCRIPT

Page 1: NAUKA I PSEUDONAUKA

NAUKA NAUKA I I

PSEUDONAUKAPSEUDONAUKA

UNIVERZITET U NOVOM SADUMEDICINSKI FAKULTET NOVI SADPredmet: Uvod u naučnoistraživački radAsistent: dr Maja Grujičić

Page 2: NAUKA I PSEUDONAUKA

NaukaNaukai naučni metodi naučni metod

Nauka spada u one pojmove koje nije Nauka spada u one pojmove koje nije jednostavno definisati.jednostavno definisati.

Svaki pokušaj da se to učini završava se Svaki pokušaj da se to učini završava se osećanjem da je ponešto izostavljeno, osećanjem da je ponešto izostavljeno, nedorečeno i da ima još uvek prostora da nedorečeno i da ima još uvek prostora da svaki teoretičar i istraživač unese i svoja svaki teoretičar i istraživač unese i svoja viđenja.viđenja.

Page 3: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka

U najširem smisluU najširem smislu naukanauka se može se može shvatiti kao metod prilaženja čitavom shvatiti kao metod prilaženja čitavom empirijskom svetu.empirijskom svetu.

Page 4: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka

Nauka je …

Page 5: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka

Jedna od upotrebljavanih definicija ističe da Jedna od upotrebljavanih definicija ističe da jeje naukanauka sistematizovansistematizovanoo i i provereno provereno znanjznanje e postignuto metodpostignuto metodičnim, pažljivim i savesnim ičnim, pažljivim i savesnim istraživanjima.istraživanjima.

Page 6: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka

Prema drugim definicijamaPrema drugim definicijama naukanauka je sistem je sistem istinitih znanja kojima se tumače pojave u istinitih znanja kojima se tumače pojave u prirodi, društvu i ljudskom mišljenju.prirodi, društvu i ljudskom mišljenju.

Page 7: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka

Po čemu se nauke razlikuju ?

Page 8: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka

Nauke se međusobno razlikuju po:Nauke se međusobno razlikuju po:

Prirodi pojave koju proučavajuPrirodi pojave koju proučavaju

Svojim užim metodama u prilaženju Svojim užim metodama u prilaženju problemu.problemu.

Page 9: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka

Jedinstveno za sve nauke ...

Page 10: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka

Jedinstveno za sve nauke:Jedinstveno za sve nauke:

CiljCilj

Prisustvo naučnog metoda u prilaženju Prisustvo naučnog metoda u prilaženju problemu.problemu.

Page 11: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka

Cilj nauke je ...

Page 12: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka

Cilj nauke je:

Da pomogne čoveku da shvati svet u kome Da pomogne čoveku da shvati svet u kome živi i da razume i objasni samoga sebe kako živi i da razume i objasni samoga sebe kako bi ta znanja koristila svim ljudima radi boljeg, bi ta znanja koristila svim ljudima radi boljeg, sadržajnijeg i kreativnijeg života.sadržajnijeg i kreativnijeg života.

Page 13: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka i naučni metodi naučni metod

Naučni metod je ...

Page 14: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka i naučni metodi naučni metod

Naučni metodNaučni metod je: je:

Put (uobičajeni postupak) koji svaka nauka Put (uobičajeni postupak) koji svaka nauka prelazi u traganju za odgovorima na prelazi u traganju za odgovorima na prethodno postavljena pitanja.prethodno postavljena pitanja.

Page 15: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka i naučni metodi naučni metod

Najčešće korišćen metodološki postupak u Najčešće korišćen metodološki postupak u medicinskim naukama je formiranje sudova medicinskim naukama je formiranje sudova (donošenje zaključka) na osnovu činjenica.(donošenje zaključka) na osnovu činjenica.

Page 16: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka i naučni metodi naučni metod

Faze kroz koje istraživač prolazi su ...

Page 17: NAUKA I PSEUDONAUKA

Nauka Nauka i naučni metodi naučni metod

Faze istraživanja:Faze istraživanja:

1.1. Uočavanje i definisanje naučnog problemaUočavanje i definisanje naučnog problema

2.2. Postavljanje hipoteze o najverovatnijim Postavljanje hipoteze o najverovatnijim uzročnoposledičnim odnosimauzročnoposledičnim odnosima

3.3. Izrada plana istraživanja radi prikupljanja podataka i Izrada plana istraživanja radi prikupljanja podataka i njihove klasifikacije, kao i samo prikupljanjenjihove klasifikacije, kao i samo prikupljanje

Page 18: NAUKA I PSEUDONAUKA

NaukaNaukai naučni metodi naučni metod

Faze istraživanja:Faze istraživanja:

4.4. Obrada podataka, interpretacija rezultata, verifikacija Obrada podataka, interpretacija rezultata, verifikacija

hipoteze ili njeno odbacivanjehipoteze ili njeno odbacivanje

5.5. Prezentacija rezultata. Prezentacija rezultata.

Page 19: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Nauke se najčešće klasifikuju prema:Nauke se najčešće klasifikuju prema:

Oblastima proučavanjaOblastima proučavanja

Metodama istraživanjaMetodama istraživanja

Nivoima istraživanjaNivoima istraživanja

Prisustvu naučnih zakona.Prisustvu naučnih zakona.

Page 20: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Prema oblastima proučavanja ...Prema oblastima proučavanja ...

Page 21: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Prema oblastima proučavanjaPrema oblastima proučavanja nauke su nauke su

klasifikovane u sedam grupa:klasifikovane u sedam grupa:

1.1. Oblast humanitarnofilozofskih naukaOblast humanitarnofilozofskih nauka

2.2. Društvene naukeDruštvene nauke

3.3. Prirodne naukePrirodne nauke

4.4. Medicinske nauke Medicinske nauke

5.5. Tehničke naukeTehničke nauke

6.6. Biotehničke naukeBiotehničke nauke

7.7. Informativne nauke.Informativne nauke.

Page 22: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Prema metodama istraživanja ...Prema metodama istraživanja ...

Page 23: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Prema metodama istraživanja:Prema metodama istraživanja:

Neeksperimentalne nauke Neeksperimentalne nauke

Eksperimentalne naukeEksperimentalne nauke

Page 24: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Prema metodama istraživanja:

Neeksperimentalne nauke - metod prikupljanja podataka vezan je za posmatranje i beleženje opažanih pojava.

Page 25: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Prema metodama istraživanja:Prema metodama istraživanja:

Eksperimentalne nauke – Eksperimentalne nauke – planiraniplanirani eksperiment je osnovni način za proveru eksperiment je osnovni način za proveru postavljene hipoteze.postavljene hipoteze.

Page 26: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Prema nivoima istraživanja ...Prema nivoima istraživanja ...

Page 27: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Prema nivoima istraživanja razlikuju Prema nivoima istraživanja razlikuju se:se:

Fundamentalna ili bazična istraživanja Fundamentalna ili bazična istraživanja

Strateška istraživanja Strateška istraživanja

Primenjena istraživanjaPrimenjena istraživanja

Razvojna istraživanjaRazvojna istraživanja

Page 28: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Fundamentalna ili bazična istraživanja ... Fundamentalna ili bazična istraživanja ...

Page 29: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Fundamentalna ili bazična Fundamentalna ili bazična istraživanjaistraživanja

Usmerena su ka povećanju opšteg znanja i Usmerena su ka povećanju opšteg znanja i nemaju zadatak da odgovaraju odmah na nemaju zadatak da odgovaraju odmah na praktična pitanjapraktična pitanja

Fundamentalna neusmerenaFundamentalna neusmerena

Page 30: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Strateška istraživanja ... Strateška istraživanja ...

Page 31: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Strateška istraživanja Strateška istraživanja

Dovode znanje do tačke kada se ono može Dovode znanje do tačke kada se ono može neposredno primenitineposredno primeniti

Fundamentalna usmerenaFundamentalna usmerena

Page 32: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Primenjena istraživanja ...Primenjena istraživanja ...

Page 33: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Primenjena istraživanjaPrimenjena istraživanja

Davanje odgovora na neko praktično Davanje odgovora na neko praktično pitanje i očekuje se da do primene rezultata pitanje i očekuje se da do primene rezultata dođe u periodu od 12 godina.dođe u periodu od 12 godina.

Page 34: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Razvojna istraživanja ...Razvojna istraživanja ...

Page 35: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Razvojna istraživanjaRazvojna istraživanja

Usmerena ka usavršavanju već poznatih Usmerena ka usavršavanju već poznatih metoda i tehnika.metoda i tehnika.

Page 36: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Podela nauke na osnovu opštih iPodela nauke na osnovu opštih i

specifičnih naučnih zakona ...specifičnih naučnih zakona ...

Page 37: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Podela nauke na osnovu opštih iPodela nauke na osnovu opštih i

specifičnih naučnih zakona:specifičnih naučnih zakona:

Deduktivne naukeDeduktivne nauke

Induktivne naukeInduktivne nauke

Page 38: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Deduktivne naukeDeduktivne nauke

Nauke koje osim opštih zakona (saznanja i Nauke koje osim opštih zakona (saznanja i teorija), imaju i veliki broj svojih specifičnih teorija), imaju i veliki broj svojih specifičnih saznanja.saznanja.

Page 39: NAUKA I PSEUDONAUKA

Klasifikacija i podela Klasifikacija i podela naukenauke

Induktivne naukeInduktivne nauke

Nauke koje se služe opštim zakonima i Nauke koje se služe opštim zakonima i teorijamateorijama

Medicina je po svom karakteru pretežno Medicina je po svom karakteru pretežno induktivna naukainduktivna nauka

Page 40: NAUKA I PSEUDONAUKA

IstraživanjeIstraživanje

Istraživanje je ...

Page 41: NAUKA I PSEUDONAUKA

IstraživanjeIstraživanje

IstraživanjeIstraživanje

sistematsko prikupljanje, analiza i sistematsko prikupljanje, analiza i interpretacija podataka, da bi se odgovorilo interpretacija podataka, da bi se odgovorilo na određeno pitanje ili da bi se rešio zadani na određeno pitanje ili da bi se rešio zadani naučni problem.naučni problem.

Page 42: NAUKA I PSEUDONAUKA

IstraživanjeIstraživanje

Osnovne karakteristike istraživanja:Osnovne karakteristike istraživanja:

Jasna formulacija istraživačkog naučnog Jasna formulacija istraživačkog naučnog problemaproblema

Usmerenost ka određenom zaključku.Usmerenost ka određenom zaključku.

Page 43: NAUKA I PSEUDONAUKA

IstraživanjeIstraživanje

Zbog toga što Zbog toga što nisu besciljno traganjenisu besciljno traganje za za nečim u nadi da će se doći do konačnog nečim u nadi da će se doći do konačnog rešenja, već predstavljaju rešenja, već predstavljaju osmišljenu osmišljenu intelektualnu aktivnostintelektualnu aktivnost, istraživanja moraju , istraživanja moraju da se ostvaruju po planuda se ostvaruju po planu, odnosno na osnovu , odnosno na osnovu određenog istraživačkog dizajna.određenog istraživačkog dizajna.

Page 44: NAUKA I PSEUDONAUKA

IstraživanjeIstraživanje

Plan istraživanja ...

Page 45: NAUKA I PSEUDONAUKA

IstraživanjeIstraživanje

Plan istraživanjaPlan istraživanja

obuhvata sve istraživačke faze, od obuhvata sve istraživačke faze, od postavljanja istraživačkog problema do postavljanja istraživačkog problema do prezentacije njegovih rezultata.prezentacije njegovih rezultata.

Page 46: NAUKA I PSEUDONAUKA

Izbor naučnog problemaIzbor naučnog problema

Za mladog istraživača susret sa naukom Za mladog istraživača susret sa naukom započinje od uočavanja činjenice u jednoj započinje od uočavanja činjenice u jednoj oblasti, koja će ga dovesti do izbora i oblasti, koja će ga dovesti do izbora i definisanja naučnog problema.definisanja naučnog problema.

Page 47: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni problemNaučni problem

Naučni problem je ...

Page 48: NAUKA I PSEUDONAUKA

NNaučnaučnii problem problem

Naučni problemNaučni problem je je

nerešeno pitanje koje se može rešiti samo nerešeno pitanje koje se može rešiti samo naučnim metodom.naučnim metodom.

Page 49: NAUKA I PSEUDONAUKA

NNaučnaučnii problem problem

Naučni problemNaučni problem je je

svako sporno pitanje koje je teško objasniti ili svako sporno pitanje koje je teško objasniti ili rraazrešiti, te je zbog toga potrebno primeniti zrešiti, te je zbog toga potrebno primeniti dodatne istraživačke procedure da bi se to dodatne istraživačke procedure da bi se to učinilo.učinilo.

Page 50: NAUKA I PSEUDONAUKA

Izbor naučnog problemaIzbor naučnog problema

Da bi mladi stručnjak uspeo da uoči neki Da bi mladi stručnjak uspeo da uoči neki problem potrebno je dosta znanja.problem potrebno je dosta znanja.

Page 51: NAUKA I PSEUDONAUKA

Izbor naučnog problemaIzbor naučnog problema

Načini sticanja znanja ...

Page 52: NAUKA I PSEUDONAUKA

Izbor naučnog problemaIzbor naučnog problema

Najsigurniji način za sticanje znanja:Najsigurniji način za sticanje znanja:

Čitanje literature Čitanje literature

(upoznavanje sa onim što su drugi istraživači (upoznavanje sa onim što su drugi istraživači radili i kako su razmišljali)radili i kako su razmišljali)

Konsultacije i razgovori sa mentorom i Konsultacije i razgovori sa mentorom i

drugim istraživačima.drugim istraživačima.

Page 53: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni problemNaučni problem

Uočiti naučni problem ...

Page 54: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni problemNaučni problem

Istraživački problem počinje da dobija svojeIstraživački problem počinje da dobija svoje

konture:konture:

Određuje mu se značaj i važnost u odnosu na druge Određuje mu se značaj i važnost u odnosu na druge problemeprobleme

Određuje se mesto na kome se on sada nalazi u odnosu na Određuje se mesto na kome se on sada nalazi u odnosu na to šta se o problemu do sada znato šta se o problemu do sada zna

Koliko je istraženKoliko je istražen

Koje su neistražene sfere problema.Koje su neistražene sfere problema.

Page 55: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni problemNaučni problem

Definisanje naučnog problemaDefinisanje naučnog problema

Definicija treba da bude jasno formulisana Definicija treba da bude jasno formulisana tako da je svako može razumeti.tako da je svako može razumeti.

Page 56: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni problemNaučni problem

Osim terminološke jasnoće, potrebno je Osim terminološke jasnoće, potrebno je naučni naučni

problem što bolje stručno razgraničiti:problem što bolje stručno razgraničiti:

Na koga se odnosi:Na koga se odnosi: osobu, organizam, organ, grupu osobu, organizam, organ, grupu

Gde:Gde: koja se lokacija problema posmatra koja se lokacija problema posmatra

Kada:Kada: u kom periodu se rešava problem u kom periodu se rešava problem

U kojim uslovimaU kojim uslovima se rešava problem se rešava problem

Page 57: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni problemNaučni problem

Osim terminološke jasnoće, potrebno je Osim terminološke jasnoće, potrebno je naučninaučni

problem što bolje stručno razgraničiti:problem što bolje stručno razgraničiti:

Koje i kakve reakcije među pojmovima se mogu Koje i kakve reakcije među pojmovima se mogu očekivatiočekivati

Zašto se (i na osnovu čega) može očekivati takva veza Zašto se (i na osnovu čega) može očekivati takva veza među pojmovima.među pojmovima.

Page 58: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni problemNaučni problem

Na takav način mladi istraživač ulazi u oblast Na takav način mladi istraživač ulazi u oblast naučne hipoteze.naučne hipoteze.

Page 59: NAUKA I PSEUDONAUKA

Postavljanje hipotezePostavljanje hipoteze

Začeci formulisanja hipoteze stvaraju se još u Začeci formulisanja hipoteze stvaraju se još u toku izbora i definisanja naučnog problema.toku izbora i definisanja naučnog problema.

Page 60: NAUKA I PSEUDONAUKA

HipotezaHipoteza

Hipoteza je …

Page 61: NAUKA I PSEUDONAUKA

HipotezaHipoteza

HipotezaHipoteza

stav za koji u početku ne postoji objektivan stav za koji u početku ne postoji objektivan dokaz, ali predviđa postojanje određenog dokaz, ali predviđa postojanje određenog odnosa između poznatih (postojećih) i odnosa između poznatih (postojećih) i pretpostavljenih (hipotetičkih) činjenica.pretpostavljenih (hipotetičkih) činjenica.

Page 62: NAUKA I PSEUDONAUKA

HipotezaHipoteza

Vrste hipoteza …

Page 63: NAUKA I PSEUDONAUKA

HipotezaHipoteza

Vrste hipoteza:Vrste hipoteza:

DeskiptivnaDeskiptivna

AnalitičkaAnalitička

Page 64: NAUKA I PSEUDONAUKA

Vrste hipotezaVrste hipoteza

Deskiptivna hipotezaDeskiptivna hipoteza

opisuje odnose među pojavama, ukazuje na opisuje odnose među pojavama, ukazuje na postojanje i jačinu veze (statistički), ali ne postojanje i jačinu veze (statistički), ali ne može da odgovori na pitanje o uzroku može da odgovori na pitanje o uzroku nastajanja te veze ili same pojave.nastajanja te veze ili same pojave.

Page 65: NAUKA I PSEUDONAUKA

Vrsta hipotezaVrsta hipoteza

AnaliAnalittička hipotezaička hipoteza

usmerena je ka rešavanju odnosa među usmerena je ka rešavanju odnosa među pojavama i ima sposobnost da pruži odgovor pojavama i ima sposobnost da pruži odgovor na pitanje šta je uzrok, a šta posledica.na pitanje šta je uzrok, a šta posledica.

Page 66: NAUKA I PSEUDONAUKA

Radna hipotezaRadna hipoteza

Istraživač treba da Istraživač treba da radnu hipotezuradnu hipotezu svog svog istraživanja formuliše istraživanja formuliše jasno i razumljivojasno i razumljivo, da je , da je učini učini proverljivomproverljivom za svakog drugog za svakog drugog istraživača i da prilikom njenog formulisanja istraživača i da prilikom njenog formulisanja vodi računa o raspolaganju istraživačkim vodi računa o raspolaganju istraživačkim tehnikama za njeno dokazivanje i tehnikama za njeno dokazivanje i proveravanje.proveravanje.

Page 67: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni radnikNaučni radnik

Naučni radnik mora da ima neke posebne Naučni radnik mora da ima neke posebne osobine koje ga karakterišu.osobine koje ga karakterišu.

Page 68: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni radnikNaučni radnik

Da bi se neko sa uspehom bavio naučnimDa bi se neko sa uspehom bavio naučnimradom potrebne su mu sledeće sposobnosti:radom potrebne su mu sledeće sposobnosti:

InteligencijaInteligencija (sposobnost apstraktnog mi(sposobnost apstraktnog mišljenja)šljenja)

Moć zapažanjaMoć zapažanja

Sposobnost analize i sintezeSposobnost analize i sinteze

VoljaVolja

IstrajnostIstrajnost

Page 69: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni radnikNaučni radnik

Da bi se neko sa uspehom bavio naučnimDa bi se neko sa uspehom bavio naučnim

radom potrebne su mu sledeće sposobnosti:radom potrebne su mu sledeće sposobnosti:

Talenat, kreativnost, obdarenost za intelektualni Talenat, kreativnost, obdarenost za intelektualni radrad

IntuicijaIntuicija

Spremnost za razmišljanje na neuobičajeni načinSpremnost za razmišljanje na neuobičajeni način

Poštenje, etičnostPoštenje, etičnost

Page 70: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni radnikNaučni radnik

Da bi se neko sa uspehom bavio naučnimDa bi se neko sa uspehom bavio naučnimradom potrebne su mu sledeće radom potrebne su mu sledeće

sposobnosti:sposobnosti: OdgovornostOdgovornost

Vrednoća i tačnostVrednoća i tačnost

InicijativnostInicijativnost

FleksibilnostFleksibilnost

KritičnostKritičnost

Page 71: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni radnikNaučni radnik

Da bi se neko sa uspehom bavio naučnimDa bi se neko sa uspehom bavio naučnim

radom potrebne su mu sledeće sposobnosti:radom potrebne su mu sledeće sposobnosti:

SamokritičnostSamokritičnost

Uvažavanje tuđih i drugačijih mišljenja i stavovaUvažavanje tuđih i drugačijih mišljenja i stavova

Želja za saradnjomŽelja za saradnjom

Motivisanost za naučni rad, radoznalost,Motivisanost za naučni rad, radoznalost, zainteresovanost i ljubav za svoj posaozainteresovanost i ljubav za svoj posao

Page 72: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni radnikNaučni radnik

Da bi se neko sa uspehom bavio naučnimDa bi se neko sa uspehom bavio naučnim

radom potrebne su mu sledeće radom potrebne su mu sledeće sposobnosti:sposobnosti:

Kombinovanje poznatog i novogKombinovanje poznatog i novog

UmešnostUmešnost

SistematičnostSistematičnost

Izbeći apriornostIzbeći apriornost

Page 73: NAUKA I PSEUDONAUKA

Naučni radnikNaučni radnik

Da bi se neko sa uspehom bavio naučnimDa bi se neko sa uspehom bavio naučnim

radom potrebne su mu sledeće radom potrebne su mu sledeće sposobnosti:sposobnosti:

ZnanjeZnanje

Želja za stručnim usavršavanjemŽelja za stručnim usavršavanjem

Biti stalno u "treningu"Biti stalno u "treningu"

Sposobnost literarnog uobličavanjaSposobnost literarnog uobličavanja

Page 74: NAUKA I PSEUDONAUKA

NAUKA I PSEUDONAUKANAUKA I PSEUDONAUKA

NAUKA:NAUKA:

1.1. Rezultati se objavljuju prvenstveno u naučnim Rezultati se objavljuju prvenstveno u naučnim časopisima koji se recenziraju od strane drugih časopisima koji se recenziraju od strane drugih eksperataeksperata

2.2. Zahtevaju se reproduktivni rezultatiZahtevaju se reproduktivni rezultati

(eksperimenti moraju biti detaljno opisani tako da (eksperimenti moraju biti detaljno opisani tako da mogu biti ponovljeni ili popravljeni)mogu biti ponovljeni ili popravljeni)

3.3. Greške se traže i detaljno ispitujuGreške se traže i detaljno ispituju

Page 75: NAUKA I PSEUDONAUKA

NAUKA I PSEUDONAUKANAUKA I PSEUDONAUKA

NAUKA:NAUKA:

4.4. Tokom vremena, sve se više saznaje o ispitivanom Tokom vremena, sve se više saznaje o ispitivanom fizičkom procesufizičkom procesu

5.5. Uverava dokazima, argumentima zasnovanim na Uverava dokazima, argumentima zasnovanim na logičkom ili matematičkom razmatranju, najbolje što logičkom ili matematičkom razmatranju, najbolje što dostupni podaci dopuštaju. Kada novi dokaz dostupni podaci dopuštaju. Kada novi dokaz protivureči starim zamislima, one se napuštajuprotivureči starim zamislima, one se napuštaju

6.6. Ne podržava i ne prodaje neproverene postupke i Ne podržava i ne prodaje neproverene postupke i proizvode.proizvode.

Page 76: NAUKA I PSEUDONAUKA

NAUKA I PSEUDONAUKANAUKA I PSEUDONAUKA

PSEUDONAUKA:PSEUDONAUKA:

1.1. Literatura namenjena širokoj javnosti. Nema recenzije, Literatura namenjena širokoj javnosti. Nema recenzije, nema provere, nema nikakvih zahteva u pogledu nema provere, nema nikakvih zahteva u pogledu tačnosti i preciznostitačnosti i preciznosti

2.2. Rezultati ne mogu biti reprodukovani ili provereni. Rezultati ne mogu biti reprodukovani ili provereni. Ispitivanja, ako ih uopšte ima, su uvek maglovito Ispitivanja, ako ih uopšte ima, su uvek maglovito opisana te je ne moguće utvrditi šta je urađeno ili kako opisana te je ne moguće utvrditi šta je urađeno ili kako je to urađenoje to urađeno

3.3. Greške se ignorišu, kriju, odbacuju Greške se ignorišu, kriju, odbacuju

Page 77: NAUKA I PSEUDONAUKA

NAUKA I PSEUDONAUKANAUKA I PSEUDONAUKA

PSEUDONAUKA:PSEUDONAUKA:

4.4. Fizički proces se nikada ne ispituje niti traži. Tokom Fizički proces se nikada ne ispituje niti traži. Tokom vremena nema progresa i ništa konkretno ne može da vremena nema progresa i ništa konkretno ne može da se naučise nauči

5.5. Ubeđuje oslanjanjem na veru i verovanjeUbeđuje oslanjanjem na veru i verovanje

6.6. Najčešće glavni izvor prihoda je prodaja Najčešće glavni izvor prihoda je prodaja problematičnihproblematičnih

proizvoda (knjige, kursevi, dijete, vitamini) i/ili proizvoda (knjige, kursevi, dijete, vitamini) i/ili pseudonaučne usluge (horoskopi, proricanje sudbine).pseudonaučne usluge (horoskopi, proricanje sudbine).

Page 78: NAUKA I PSEUDONAUKA

HVALA NA PAŽNJI !HVALA NA PAŽNJI !