nchỊkỌta · 2014. 8. 28. · jenda, nlemanya maka udo na mmepe 6. ahỤike Ọha, gburugburu...

1. � EVUEME NA NCHỊKWATA NDỌKỤRỊTA

2. � ORUURU MMADỤ

3.� AMAMONWE NA MBỤNWAAMAALA

4. � ỌHAKARASỊ NA EZIGBO AKA ỌCHỊCHỊ

5.� JENDA, NLEMANYA MAKA UDO NA MMEPE

6. � AHỤIKE ỌHA, GBURUGBURU NDỊ NA NDỊGIDE MMEPE

7. � NJIKỌTA RIJỊỌN NIILE

NCHỊKỌTA

02

Okwu Nkọwa …………………………………………………………………

Okwu Mmalite ……………………………………………………………………….

Mọduọl 1: Evueme keudo, mgbochi na ịchịkwata Ndọkụrịta………………….

Nkebi isiokwu 1: Evueme keudo…………………………………………………………

Nkebi 2: Mgbochi na ịchịkwata ndọkụrịta………………………………………..

Mọdụl 2: Ọhụrụ kendụ Mmadụ ………………………………………………..

Nkebi 1: Sistem Oruuru Mmadụ n'ozuruwa na Rijịọn na N'obodo ………….

Nkebi 2: Atụmaatụ, Nruru Ogo na Njirimara …………………………………

Mọdụl 3: Amam iwu ọha na Mbụnwaafọ ……………………………………….

Nkebi 1: Amam iwu ọha………………………………………………………….

Nkebi 2: Mbụnwaamaala ……………………………………………………….

Mọdụl 4: Ọhakarasị na Ezigbo Aka Ọchịchị ……………………………………

Nkebi 1: Ọhakarasị ………………………………………………………………

Nkebi 2: Ezigbo Aka Ọchịchị …………………………………………………..

Mọdụl 5: Jenda, Nlemanya Maka Udo na Mmepe ……………………………

Nkebi 1: Nsirihụ n'ụzọ Jenda ……………………………………………………

Nkebi 2: Jenda na Aka mgba chere udo na Mmepe ………………………….

Mọdụl 6: Ahụike ọha, Gburugburu Ndị na Ndịgide mmepe ………………….

Nkebi 1: Ahụike ọha na Gburugburu ndị …………………………………….

Nkebi 2: Ndịgide kemmepe…………………………………………………..

Mọdụl 7: Njikọta Rijiọn ……………………………………………………….

Nkebi 1: Ntụanya na mbunoobi ọrụ dịịrị ECOWAS …………………………

Nkebi 2: Atụmanya njikọta ndị mmadụ n'okpuru ECOWAS …………………

Edensibịa ……………………………………………………………………………..

Edensbịa Weebụ ……………………………………………………………………….

Mgbakwụnye ………………………………………………………………………….

NDỊNAYA

05

AEC: African Economic

Community

ADB: African Development

Bank

AU: African Union

CEDAW: Convention on the

Elimination of all forms of

Discrimination against

Women

CEN-SAD: Community of Sahel-

Sahara States

CILSS: Permanent Interstate

Committee for Drought

Control in the Sahel

CMS: Ecowas Mediation and

Security Council

CNDD: National Council for

Democracy and

Development

COMESA: Common Market for

Eastern and Southern

Africa

CPLP: Community of Portuguese-

Speaking Countries

ERIB: ECOWAS Regional

Investment Bank

ECCSA: Economic Community of

Central African States

ECOMOG: ECOWAS Monitoring

Group

ECOWAS: Economic Community of

West African States

ECPF: ECOWAS Conflict

Prevention Framework

EGDC: ECOWAS Gender

Development Centre

ENOA: National College for

Active Servicemen

ERDF: ECOWAS Regional

Development Fund

EU: European Union

EWNPS: ECOWAS Women's

Network for Peace and

Security

FAO: Food and Agriculture

Organization

FAS: Femme Africa Solidarite

FGM: Female Genital Mutilation

ICC: International Criminal

Court

ICRC: International Committee of

the Red Cross

IFD: Integration of Women in

Development

IGAD: Inter Governmental

Authority for

Development

IMF: International Monetary

Fund

IUCN: International Union for the

Conservative of Nature

MDGs: Millennium Development

Goals

NGO: Non-Governmental

Organisation

OAU: Organisation of African

Unity

OIF: International Organisation

AHA NDEBIRI NA OKWU MKPIRISI

04

of the Francophonie

OMVS: Organisation for the Development

of the Senegal River

PSC: Peace and Security

Council

REC: Regional Economic

Community

SADC: Southern African

Development Community

UDHD: Universal Declaration of

Human Rights

UEMOA: West African Economic

and Monetary Union

UNDP: United Nations

Development Programme

UNESCO: United Nations

Educational, Science and

Cultural Orgaisation

UNFPA: United Nations Population

Fund

UNTEM: United Nations

Development Fund for

Women

UNO: United Nations

Organisation

UNODC: United Nations Office on

Drugs and Crime

UNOWA: United Nations Office for

West Africa

UPR: Universal Periodic Review

WAMA: West Africa Monetary

Agency

WAEMU: West African Economic

and Monetary Union

WAHO: West Africa Health

Organisation

WAMI: West African Monetary

Institute

WB: World Bank

W & D: Women and Development

WHO: World Health Organisation

06

Nke a bụ Akwụkwọ Nrụtụaka nke ECOWAS

Mepụtara maka ndị Ọzụụ Gbasara Evueme

keudo, ọhụrụ keNdị Mmadụ, Mbụnwaafọ,

Ọhakarasị na Nnọkọta Rijịọn Niile

N'Ọchịchị Anyanwụ n'Afrịka. ECOWAS

pụtara nnọkọta ọnụ ọha obodo niile dị

n'ọdịda Anyanwụ n'Afrịka maka azụmahịa.

E ji Iwu Nkwerita Mba na Mba wube ya na

Lagos n'afọ 1975 ka ọnwa Mee gbara iri

abalị abụọ na asatọ. Mbunuuche kachasịrịnụ

e jiri wube ya bụ maka ịkwalite mmakọ,

ndakọrịta na ọdịmma n'ihe gbasara

azụmahịa. A tụrụ anya na mgbe na-adịghị

anya, a ga-eji otu ego mba na-azụ ahịa na ri

ọnụ a. A tụkwara anya na ihe ndị a mee, a ga-

enwe mmekọrịta na ntowanye n'azụmahịa

na na ndụ ndị mmadụ bi na rijịonụ ahụ. Ihe

ndị a niile ga-enye nnukwu aka na ntolite na

oganiihu ma na rijịọnụ a, ma n'Afrika niile.

Kemgbe 1975, ọtụtụ enyeela aka ime ka

ọkpụtụrụọkpụ mbunuche e jiri wube

ECOWAS tọkarịa onwe ya ma bawanye. Otu

bụ mkpụkolata ọnụ ụwa niile, n'oge ugbu a,

site na kọmputa na akaọrụ ngwa ndị ICT.

Nke ọzọ abụrụ na mba iri na ise nọ na

ECOWAS achọpụtala ọtụtụ uru dị na ya. Uru

ndị a gụnyere :

· Nhatanha , na mmekọrịta mba na ibe ya

· Mmekọrịta mba na ibe ya

· Ịdịkọ ọnụ na nkwenye kọta mba na ibe

ya

· Nhazikọta Atụmatụ dịgasị iche n'iche.

Program Nnọkọta Ọnụ

· Anabataghị Mba Ibuso Ibe ya Agha

· Ịh na E nweghị Agha, Alụmọgụ na Ọgba

Aghara na rijịọn ahụ niile

· Ịhụ na A Gbasoro Ụzọ Udo, Dozie ma

Hazie Nghọtahie n'etiti mba na ibe ya

· Ịhụ na e nwere Nsọpụrụ, Nkwalite na

Nchekwa Ọhụrụ kendị mmadụ

· Ịhụ na e welitere ma wubesie ike

Ọhakarasị na Ezigbo Aka Ọchịchị, na

· Ịhụkwa na A Gbasoro Ụzọ Ziri Ezi Eme

ihe, na

· Ịhụkwa na E ji nkwụmọtọ na nhata nha

ma n'azụahịa ma n'ihe ndị ọzọ gasị.

N'ezie, ọ dịghị ofele ịmetacha otu ọmalịcha

mbunuuche a ma tịịtịị ma rịịrịi dị n'ime ya na

rijịọn ọ bụ na e nwere ụbara mba, ụbara

o k o r o n d ị a , n d ị m b ụ w u b e r e

ECOWASgbaligbara onwe ha ahụ, ime ya na

taa, n'ụwa niile, ECOWAS akwusiela ike. E

jikwa ya ama atụ site n'ọtụtụ ihe ndị o merela

n'ebe nnọkọta mba n'ibe ya ma n'Afrịka ma

n'ụwa niile. N'ezie, obosara ala ECOWAS

buru ibu.Ọ bụkwa ebe ekwem na ekweghịm

na nsogbu ndị jupụtara. Iji me ka ọrụ ya na-

aga were were iwube udo narijịọn ya,

ECOWAS ahaziela ọtụtụ atụmatụ. Mana ndị

a kachasịrị ibe ha:

· Nke 1999 maka Mgbochi Ndọkụrịta,

Nchịkwata, Ndozi, Udo n a Enweghị

Alụmọgụ

· Nke 2001 Maka Ohakarasị na Ezigbo

Aka Ochịchị

· Nke 2008 makakwa Mgbochi Ndọkụrịta

· Nke 2003 maka Edukeshọn na Ọzụzụ

ECOWAS agbaala afọ iri atọ na asaa. Mana

OKWU NKỌWA

07

n'afọ iri abụọ e jiri wube ya, o jiri atụmatụ ndị

iwu kwadoro, tinyere atụmatụ ndị ọzọ,

mkpezi dị iche iche, nkwekọrịta na

echemeche ndị ọzọ wee rụọ ọrụ pụtara ihe.

ECOWAS, n'ezie, agbalịala nke ukwuu,

igbochi na ịkwụsị ndọkụrịta ụdị na ụdị ọ bụla

ọ bụ n'ebe na ebe ọ bụla ọ dị: ma ọ bụ nke

mba na ibe ya ma ọ bụ nke dị n'ime mba ma ọ

bụ n'ime agbụrụ.

Ndị isi steeti na ndị isi gọọmenti n'ime

ECOWAS ejirila iwu wubekwa ndokọ ndị

ọzọ na-eme ka udo na enweghi alụmọgụ

kwụsie ike. Ndị a gụnyere

· Ụlọ Nzukọ ECOWAS

· Ụlọ ikpe ECOWAS

· Ndị Agha Kwụrụ Chewa keECOWAS

N'ezie, atụmatụ na ngwa ndị ECOWAS

nwere ugbu a maka iwube udo, igbochi na

ichekwata ndọkurịta na ịhazi na idozi ọnodụ

dị mkpa ma baa uru. Mana site n'etu ihe siri

dị kịtaa n'ụwa na na rijịọn a, ihe ga-adị mkpa

ma bakwaa uru kareịchaa bu ịtụle, ịtụcha ma

ịhazi ngwa ọru ya. Ọ bụ nke a kpatara e ji wee

na-etinye anya karịchaa n'agụmakwụkwọ na

iji ya ka ngwa kachaịrị mkpa iwube na

ịkwalite evueme keudo n'ọdịda Anyanwụ

n'Afrịka.

Rijịọn a nwere ọtụtụ ndị ntorọbịa bụ agwọ isi

abụọ: Ọganiihu na mkposa. E kwesiri iji

agụmakwụkwọ gbasoo evueme keudo. E

meghi ya etu a, nsogbu dị. Ọ bụ n'ihi nke a ka

ECOWAS jiri depụta akwụkwọ nrụtụaka a

maka ịzụpụta ndị nkụzi. UNESCO –

BREDA dị na Dakar na African Bank (ADB)

kachasịrị ndị ọzọ wepụta ego na nyemaka

nka e jiri cheputa ma hazie akwụkwọ a. Ọ bụ

n'afọ 2006 ka e bidoro chewe ma haziwe

ndịna akwụkwọ a. E si na rijịọn keECOWAS

na ebe ndị ọzọ e nwere ndị maara ihe ekwe

na-akụ maka evueme keudo, nweta ihe ndị a

ga-ahụ n'akwụkwọ a.

Aka UNESCO sokwa.

Akwụkwọ a nwere mọdụl asaa na-akụzi

maka:

· Evueme keudo, mgbochi na Ichịkọta

Ndọkụrịta

· Oruuru Mmadụ

· Amam iwu ọha na Mbụnwaamaala

· Ọhakarasị na Ezigbo Aka Ọcịchị

· Jenda, Nlemanya maka Udo na Mmepe

· Ahụike ọha, Gburugburu Ndị, na

NtowanyeS kemmepe

· Njikọta Rijịọn Nille

Mọdụl ọ bụla nwere nkewa nta abụọ.

N'onwe ha nke ọ bụla na nkewa ndị a

nwere okwu mmalite nke ya, ngwa

nrụtụaka, mbunuuche nke ya tinyekwara

ihe ndị ọzọ. Etu e siri hazie akwụkwọ a,

ndị mmadụ bi na mba ndị dị na

ECOWAS siri chọọ ya, ebe na ebe ọ bụla,

na etu na etu ọ bụla ha sikwara chọọ ya na

usoro keagụmakwụkwọ.

Mbunuche kachasịrịnụ e nwere maka

akwụkwọ a bụ na ọ ga-enye nnukwu aka

n'ịzụlite igwe ndị mmadụ n'obosara ala

ECOWAS. Site n'ọzụzụ ha ndị a ga-abụ ndị

nwetara nka ndị kwesiri ekwesi n'agbata ihe

mmetụta obi na ihe ọmụmụ na mbamuru na

omume ọma ma n'akpaghị oke. Ugbu a, a na-

ewepụtara ọha ndị na-azụ ndị nkụzi

Akwụkwọ ECOWAS maka oruru kemmadụ,

evueme keudo, mbụnwaamaala, ọhakarasị,

na ezigbo aka ọchịchị. Ha kwesịrị ịnabata ya

08

ma hazie ndịnaya ka ha siri chọo n'ụzọ ga-

akacha baara ha uru na mba ha. Ihe ndị a niile

kachasịrị na mba ndị ahụ na-enweghi oyiri

ya.

Kadre Desire Oueadraogo

President of ECOWAS

Commission

ECOWAS na-ekele AFDB na UNESCO

maka oke nnyemak ha mgbe a na-eme

nchọpụta maka ndịnaya, ya na mgbe a na-

achịkọta ma na-ahazikọta ozugbo akwụkwọ

nrụtụaka a. N'ihe niile ha gosiri ịhụnanya na

mmasị pụrụ iche . A na-ekelekwa ndị ọzọ

nyere aka n'imepụta akwụkwọ ya. Ọ

kachasịrị ndị Ọka mmụta ndị ahụ siri na mba

dị iche iche na ECOWAS. Anyị kwesịrị

ikelekwa n'ụzọ pụrụ iche, ndị ọfịsa n'ọchịchị

na gọọmentị na mba ndị mebere ECOWAS

maka enyemaka ha n'ọgbakọ arụmarụ ndị

ahụ e nwere na Dakar, Lome, Ouagadougou

na Abuja. Anyị ji obi ọma anyị niile ekele ebe

ọ dị ukwuu ndị a niile n'ihi na dị ka ha, anyị

nwere olile anya na njikọta ndị mmadụ na

mba niile dịsị na ECOWAS ga-adị ire mgbe

na-adịghị anya.

NKWUPỤRỤ

EV

UE

ME

KE

UD

O, M

GB

OC

HI

NA

NC

HỊK

WA

TA

ND

ỌK

ỤR

ỊTA

09

ite n'afọ 1885 wee ruo 1960, ndị Ndị

SBekee kerisiri ala Afrịka nye onwe

ha. Nnọkọta na nnọkọta na rijịọn

n'Afrịka bụ imegide nkewasị na nkerisi Ndị

Bekee mere. ECOWAS bụ nnọkọta nke mbụ

e nwere na rijịọn n'Afrịka. Ọ bụ mba iri na ise

jikọta aka wube ECOWAS. N'Ọdịda

Anyanwụ n'Afrịka, ECOWAS bụ ntọala

nnọkọta ndị ọzọ gbasara ụkpụrụ ya.

Ihe kpalitere mmụọ ndị ahụ wubere

ECOWAS bụ ka e nwee obosara ala ga-

anabata ndị mmadụ na mba ha n'ihe ndị

metụtara azụmahịa, mmekọrịta ọchịchị na

aka ọchịchị. ECOWAS were ya dị ka ọrụ ya

ịkwalite nnọkọta mba na mba n'ụzọ dịgasị

iche iche. Azụahịa bụ ụzọ. Ya bụ ahịa ọha

n'Odịda anyanwụ na iji otu nnukwu ụlọ

ezumezu na-emepụta iwu, na otu ụlọ ikpe.

Udo na amị sozikwara. N'ihi nke a ka e jiri

wube ECOMOG n'afọ 1999.

Ọ dị ezigbo mkpa na a rụsiri aka ike na ntọala

ndị e jiri wube ECOWAS:

Nsọpụrụ, nkwalite na ime ka ihe ndị

gbasara oruru kendị mmadsụ na-aga

n'ihu ma na-etowanye

Mbuli na nkwụsị ike ọhakarasị

Nhazikọta atụmatụ ndị dịgasị iche iche

maka ibukọta program ndị e nwegasịrị

maka ọganihu na mmepe ala.

Mana, e nwere ọtụtụ okoro na ọdachi

gbochiri imetali ihe ndị a

N'ime mba ndị nọ na ECOWAS ekwem

na ekweghi, agha na ọgụ juru elu ju ala.

N'ime ụfọdụ mba ndị ECOWAS amaghị

achị, oke ụbịam, na enweghị udo na-

ebute nnukwute ndọkụrịta

Ọzọkwa oke ụjọ na egwu ji ụfọdụ mba ọ

kachasị na mba ndị ahụ dara ogbenye.

Nke a anaghị enye ikike ijikwata onwe

ha n'azụmahịa na n'iwube ndọkọ ndị

nwere ike kwụụrụ onwe ha.

Enweghi amamonwe tinyere enweghị

ikikire iji iwu na atụmatụ ndị dị adị rụọ

ọrụ, nke ka nke na mbugharị ngwa ahịa

na ngagharị ndị mmadụ site n'otu mba

gaa na nke ọzọ.

Niji mee ka ndọkurịta a na-enwe kwa mgbe

kwụsịtụ, n'ịkwụsị ajọ oke ọchịchị na mmetọ

a na-ahụ n'ihe gbasara ọhụhụ kendị mmadụ,

e kwesịrị ilebazi anya nke ọma na ntụanya na

ntọala e jiri wube ECOWAS. Nleba anya ga-

ewepụtasị echiche na echemeche ndị ọhụrụ

ga-eme ka ihe na-aga were were. Ka anyị

siri hụ ha, ọgwụdịire karịchaa bụ ịga

akwụkwọ na ịgụ akwụkwọ. Ọ bụ

agụmakwụkwọ ga-enye ndị mmadụ ikikire

ịmata na ịmụta mbamuru, ezigbo emume

nka dịgasị iche na nkwụsị ike n'ihe ọ bụla ha

tinyere aka.

Ọ bụ UNESCO dị na Dakar na African

Development Bank (AFDB) jikọrọ aka

chepụta ma hazie akwụkwọ nrụtụaka a. Aha

akwụkwọ ahụ bụ: Akwụkwọ Nrụtụaka maka

OKWU MMALITE

10

Ịzupụta ndị mmadụ n'ihe ndị gbasara

evueme keudo, ọhụhụ kendị mmadụ,

mbụnwaafọ, ọhakarasị na nnọkọta ọnụ mba

ndị nọ na ECOWAS.

Akwụkwọ a ngwa nkụzi na ECOWAS. A

tụgharịala ya na Fenchị, Bekee na Potokiri.

Akwụkwọ a bụ maka ndị nkụzi na ndị na-azụ

ha, na kọleji kendị nkụzi n'ọnọdụ

agụmakwụkwọ kempunụudị na kendịụụdị.

N'ihi na ọ bụ akwụkwọ nrụtụaka e tinyere na

ya mgbakwasị ụkwụ na nsoro nkụzi. Mana ọ

bụghị okwucha ọgwụ na ndịnaya ma ọ bụ na

nsoro nkuzi. Ọ bụ ọzụu bụkwa onye

nchọpụta ga-enwetacha uru dị n'akwụkwọ,

n'ihi na ọ bụ ụdị onye dị etu a na-enwe mmụọ

ịgawa n'ihu chọpụtakwuo ihe ndị ahụ dị

n'akwụkwọ na n'ederede ndị a rụtụrụ aka. Ọ

bụ ụdị ọzụụ dị etu a ga-akpalite mmụọ ndị

chọrọ ịgbanwe agwa ochie ha biri na ndụ

ọhụrụ.

Ọkpụtaraọkpụ nlemanya anyị bụ na e mesịa,

anyị ga-enwe n'Ọdịda Anyanwụ n'Afrịka

igwe ndị nwoke na ndị nwaanyị maara ihe

ndị a na-ako maka:

Mmadụ ịmara onwe ya ma n'ezipụta ya

na mmekọrịta ya na ndị ọzọ.

Ndị mmadụ ịdị njikere ịkpa ezigbo agwa

ndị ga-ebute mgbanwe na rijịọn a site

n'iwube udo

Ndị mmadụ ịhụ na ha chụpụrụ

ndọkụrịta kpam kpam

Ndị mmadụ ịhụ na mmepe kwụsiri ike

ma na-abawanye na gburugburu ha

Ndị mmadụ izipụta na mbamuru

enweela ntọala n'agbanyeghị ndịiche

ndị dị n'etiti ha

Ọ bụ ezigbo ihe ndị a ga-ebute na aka nri na

aka ekpe na-akwọrịta onwe ha na ntowanye

n'ebe mbụnwaamala dị.

Akwụkwọ nrụtụaka a nwere mọdụl asaa.

Mọdụl ọ bụla nwere nka ọ na-akụzi maka ya.

Ọzọkwa mọdụl ọ bụla nwere nkewa nta

abụọ. Nke ọ bụla na nkewa nta abụọ ndị a na-

ezipụta nka ndị a rụtụrụ aka n'usoro nkuzi na

ọmụmụ. Akwụkwọ a nwekwara amụmaamụ

ndị ọzọ maka ndịnaya na usoro nkuzi. Onye

chọrọ ịmatacha ndị a, ọ kachasịrị ndị ọzụụ

ga- ahụ ihe ndị a n'akwụkwọ na edereede ndị

a rụtụụrụ aka n'ihe ma ọ bụ n'ikuku na

weebụ.

A haziri etu a ga-esi new ọnọdụ nzụpụta na

tebul na tebul. Na ngwụsị, e nwegasịrị ihu

akwụkwọ ebe ndị ọzụụ ga-agbakwasị ụkwụ

mee ihe ọ bụla ha chọrọ ime ka e wee

nwetachaa uru ndị juputara n'akwụkwọ a.

Mọdụl nke mbụ wee ruo na nke asaa nweere

dị ka mbunuuche ha, nka ndị pụtara ihe ha

na-akuzi.

- Ndị mmadụ bikọtara ọnu ga na-

emekorịta ihe maka oganiihu echemeche

ECOWAS.

Nlemanya e bu n'obi:

A chọọ na a ga-enwe mmekọrịta na

ọganihu na ECOWAS ga-adị ire ma

ụmụafọ ma mba ndị jikọrọ aka na

ECOWAS ga-eji otu obi n'ihe niile ha na-

eme.

- E chemie echiche na nnyocha ime

mmụo, mmdụ ga-ebido gosiwa ma ọ

maara onwe ya ma kweta na ya n'ihe niile

ọ na-eme.


Nwaafọ ọ bụla na ECOWAS ga-ahazi ihe ndị

11

ọ maara maka ịkwalite ọganiihu na mmepe

ala

- Soro ma sonye ụmụafọ ndị ọzọ na

mmebe atụmatụ ọchịchị na n'ịhụ na ihe

ndị a na e ji ha rụọ ọrụ. Ọzọkwa ọ ga-eso

na ntụle na nnyocha atụmatụ ndị a kwa

mgbe kwa mgbe, ọ kachasịrị n'ebe ọhụrụ

keotu onye na kendị ọzọ dị.


A chọrọ na nwaafọ ọ bụla ga na-enye aka

n'agamniihu ECOWAS n'ịkwalite ezigbo

nka ọchịchị na na-ejighi muchmuchi kpọrọ

ihe, o kwesịrị ịzụ onwe ya n'ihe ndị ahụ bụ

njirimara ezi agwa: ịkwado ọhụrụ kendị

mmadụ, ọhakarasị na evueme keudo.

Akwụkwọ a abụghị okwu mmanwụ. Mba ọ

bụla ka ọ dịirị ịhọọrọ ndịnaya ha chọọrọ

imeju atụmatụ ndị ha nwegoro. Mba ọ bụla

nwere ike were ụfọdụ ihe ndị akwụkwọ

kwuuru maka nsoro nkụzi tinye n'atụmatụ

agụmakwụkwọ ha. Mana, etu ọ bụla o siri dị

e kwesịrị inwe ntụgwa ọgwa na ntụgharị aka

nkuzi. A tụrụ anya na mmekaahụrụ na

mmekaọzọ, ejije na nnomi kwesịrị iso

n'usoro nkuzi. Na mmechi, a ga-ekwusi ya

ik, na ọ dị oke mkpa na a kpọrọ nhụrụ

ECOWAS ihe ma jiri ya mee ihe pụtara

ezigbo ihe n'Ọdịda Anyanwụ Afrịka ma

n'Afrịka dum.

Ann Therese NDONG-JATTA

Director UNESCO Dakar

12

MỌDỤL 1

EVUEME KEUDO, MGBOCHI NA NCHỊKWATA NDỌKỤRỊTA

Ebe ọ bụ n'ime mmụọ na obi mmadụ ka agha na ngwa agha bi;

ọ bụkwa n'ime mmụọ na obi mmadụ ka e kwesịrị iwu udo na ngwa ud o.

The Constitution of UNESCO, 1945

0114

do bụ akamere; ọ bụghị osinachị. A na-eche na ọ bụ site

Un'aka ndị Roman, ndị e jiri ndọkụrịta na agha mara ka

echemeche gbasara udo.

Otu ilu ha siri na: ị chọọ udo, jikere maka agha. Ọ bụghị n'ụdị

echiche a ka evueme keudo siri malite, ma ọ lị. A nabataghị ya.

Echiche maka evueme keudo siri ebe ọzọ puru. Echiche nke a

gbadoro ụkwụ n'ebe ọzọ. Ọ nabatara na mmadụ na ibe ya abughị

nnaa. Ha dị iche hie nne n'ọtụtụ ihe: n'omenala ha, n'okpukperechi

ha, n'ụzọ azụmahịa ha, n'agbụrụ ha, n'obibi ndụ ha, dgz. N'ihi nke a

e kwesiri inwe ekwem na ekweghị m ọtụtụ mgbe. Mana ihe

kachasịrịnụ bụ nsogbu daa, a hazie ya, chịkwata ya ka mmepe na

ọganiihu na-etowanye. Ọ bụ nke a kpatara na n'ime ihe ndị a kuziri

na mọdụl a, a ga-ahụ na e nwere ihe ndị jikọrọ evueme keudo na

nchịkwa ndọkụrịta n'ụzọ udo.

Nka pụrụ iche na mọdụl a:

Makọọ mbamuru , nchepụta, agwa na usoro ndị mmadụ ga-eji

nabata dị ka nke ha evueme keudo na nchikwa kendọkụrịta.

Nkebi na Mọdụl a:

1. Evueme keudo

2. Nchịkwa kendọkụrịta

EVUEME KEUDO, MGBOCHI NA N�� CHỊKWATA NDỌKỤRỊTA

1. Evueme keudo

2. Nchịkwa kendọkụrịta

OKWU MMALITE

15

Nka Nkebi

Makọọ mbamuru, nchepụta, ukọ si na

chi na agwa e ji anabata evueme keudo,

dị ka nke ha.

Mbụnuuche nkuzi/Ọmụmụ

Gosipụta mbamuru na nchepụta gbasara

evueme keudo

Mepụta usoro ndị a ga-esi kwalite

evueme keudo site n'iwebata ihe ndị otu

ndị obodo si enye onwe ha obi ụtọ ma

na-emezikwa obodo ha.

Rụpụta mmemme nkụzi maka evueme

keudo

Gosi mmasị site n'ịnabata ụkọ si na chi

n'ịkwalite evueme keudo.

Ndịna isiokwu

Nchepụta maka udo

A ga-akọwa udo dị ka usoro e ji anabata

mbamuru na mmụta, nzụlite ụkọ si na chi na

agwa ke mmadụ n'onwe nọrọ n'udo na

mmadụ na ihe ya. Ibi n'udo na gburugburu

nke a hụrụ anya

Nkọwagasị E Nwere Maka Udo

Udo na Bekee si n'okwu Latịn: pax, pacid

Ọnọdụ a na-ahụ na mba ndị agha na-

adịghị : gbalịsịa ike maka udo n'ụwa

Ọnọdụ a na-ahụ n'etiti mmadụ abụọ ma

ọ bụ karịa ma a lụsịa agha – wube udo

n'ebe ndị a.

Ọnọdụ a na-ahụ n'ebe:

- Mmadụ na ibe ya nabatara onwe ha

n'enweghi nghọtahie

- E nwere nkwekọrịta n'etiti ndị amaala,

otu ndị ikwu na ibe,

- Mgba na ọgụ gbara ọsọ. iwe na ọnuma

agbakwuo ọsọ

- Ya bụ, ebe ndị ikwu na ibe, na ọha na eze

jiri udo kpọrọ ihe.

e nwere otu dịgasị iche iche n'etiti ndị

mmadụ mana ha anaghị ese okwu ma o

bụ na-anya isi: mmadụ na agbataobi ya

kwesiri ibi n'udo.

ihe niile nọrọ jụụ n'ezie na ụlọ ndị

mmadụ

chi mmadụ nabatara udo n'ime obi ya,

na n'ime mmụọ ya

oke ụzụ na mkpọtụ gbara ọsọ y.b udo a

na-ahụ n'ọdọ ili.

Nkenụdị e nwere maka udo

Udo dara jụu: Nke a bụ ọnọdụ ọ bụ na e

nweghị mgba, e nweghi ọgụ, e nweghi

nghọtahie

Udo Mmadụ Wubere: Nke a apụtaghị

naanị na e nweghi ọgụ ma ọ bụ mgba ma ọ bụ

nghọtahie karịa na mmadụ ji aka ya lefuo ihe

ndị ahụ anya ka udo wee were ọnọdụ kwesiri

ya makaọdịmma ọha na eze na ọganihu mba

ma ọ bụ obodo. Ihe ndị a na-enye aka iwube

ụdịrị udo a:

ịnabata mmadụ site n'akpaghị oke

igeere ndị ọzọ ntị

ịkpakọrịta nkata

NKEBI 1: Evueme keudo

16

ịnabata na uche bụ akpa: onye ọ bụla nya

nke ya.

ịnabata onye ọ bụ: ma nwoke ma

nwaanyị

ịnabata na ọ bụ ọsọ ọsọ ka e ji aracha ofe

dị ọkụ n'ebe e nwere nghọtahie, na mgba

na ọgụ

ịnabata nnyerite aka na mmekọrịta ihe

iji echiche ntụcha na nso n'ime ihe ọ bụla

ọrụ dịirị ọha na eze.

Etu ọ bụla o siri dị, aro ndị a niile na-aka

apụta ihe na nkuzi.

Evueme keudo

Evueme keudo

Nke a bụ usoro e ji nkwenye na nnyerita aka

n'etiti ndị mmadụ na n'etiti mba na ibe ya. Ọ

pụtara na a ga-agbaso ụzọ udo wee dozie ma

hazie nsogbu na ọgba aghara dapụtara

n'ọnọdụ ndị mmadụ na n'etiti mba na ibe ya.

Ọ kachasịrị mma iji okwu ọnụ na

mkparịtaụka keudo karịa iji ngwa agha na

alụmọgụ.Evueme keudo apụtaghị na ọ gaghị

enwe ekwe na ekwegho ma ọ bụ nghọtahie

n'etiti mmadụ na ibe ya ma ọ bụ mba ma ibe

ya. Karie na ọ bụ tupu ihe emebie a chọọ ụzọ

ndị a ga-eji kpezie udo. Mbunuuche e nwere

n'ebe evueme keudo nọ, bụ na ọ ga-enye aka:

ịkwalite nsọpụrụ n'ebe ọhụrụ kendị mmadụ

dị. Nnabata na akpaghị oke, na ụzọ udo

kpezie nsogbu ọ bụka dapụtaranụ. Ọ ga-

akwalite ntolite ndị mmadụ; na ọha obodo.

Dị ka Otu Mba Ụwa siri kọwaa ya: evueme

bụ mkpokọta e nwere maka mbamuru, akọ si

na chi, agwa ndị ọma na usoro obib ndụ

kpọrọ ọgba aghara asị ma nabata iji okwu

ọnụ na mkparịtaụka dozie nghọtahie na ọgba

aghara dị n'etiti ndị mmadụ, otu ndị dịgasị

iche iche na mba dịgasị iche iche. (Mkpebi

O tu Mba Ụwa (UNO) A/RES/52/13:

Evueme keudo na A/53/243: Nkwuputa na

Program keỌrụ na Evueme keudo.

E v u e m e b ụ i h e k w e s ị r ị i b u t e

mgbanwon'agwa mmadụ, n'agwa ọha

mmadụ na ndokọ ọchịchị. Ọ na-esi na

nkwenye na omume ndị mmadụ n'onwe ha,

apụta ihe. Ọ na-esikwa kpọkwem n'akụkọ-

ala ndị, n'omenala ha, na n'azụmahịa ha,

etolite. Mbunuuche enwere n'ebe evueme

keudo dị bụ na ọ naebute mgbanwo

mbamuru, akọ si na chi, na agwa ndị mmadụ,

ka udo kwụsie ike, ka ọgba aghara laa.

Nkụzi Ga-Eweta Udo

Mbunuche e ji akuzi maka evueme keudo bụ

maka ịzụpụta ụmụamaala ndị:

- na-eche maka ọdịmma ọha na eze

- na-arụrụ obodo na mba ha ọrụ

- na-anabata omenala ndị ọzọ

- ghọtara uru nwereonwe pụtara

- ghọtara ihe mmadụ bụ na mgbaraiche dị

n'ime ya

- ghọtara ndịiche dị na mmadụ

- Ghọtara na e kwesịrị agbaso ụzọ udo

gbochie na mezie ọgbaghara batara

n'etiti mmadụ na ibe ya.

Di ka ọ dị n'ebe evueme keudo dị, a na-

agbakwasị ụkwụ n'agụgụala ndị, omenala ha

na n'ụzọ azụmahịa ndị ma ọ bụ mba ọ bụla

akụzi maka udo n'onwe ya dị ka ihe

ọmụmụ.N'ezie, e nwere ike ịsị na ọ bụ site

n'ihe ndị a ga-eme gbochie agha ka ihe

gbasara nkuzi ga-ewebata udo siri pulite.

N'ezie, atụmatụ nkwekọrịta nke mba, n'ụwa

niile maka igbochi agha bụ iwu jikọrọ mba

EV

UE

ME

KE

UD

O, M

GB

OC

HI

NA

NC

HỊK

WA

TA

ND

ỌK

ỤR

ỊTA

17

ụwa niile. A kpọrọ ya Nkwekọrịta Iji Kpọọ

Agha Asi. Mba ọ bụla n'ụwa a kwesịrị

inabata ya tinye ya n'atumatụ e ji achị obodo

ma ọ bụ mba. A na-akpokarị ya Nkwekọrịta

keBriand-Kellog. Ọ bụ n'afọ 1928 ka e mere

ya.

Ọzọkwa, mbunuuche ndị kachasị ma ọ bụ

hie odo e jiri wube Otu Mba Ụwa Niile

(UNO) n'afọ 1945 bụ maka:

ịzọpụta ndị na-etolite etolite n'aka

agha

iwube iwu mba niile dị n'ụwa a ga

na-asọpụrụ n'ebe igbochi agha dị,

ya na

ịkwalite ọganiihu na obibi ndụ ọma

n'ime udo na ọnụ. (Mmalite Okwu

Iwu Mba Ụwa Niile)

Ọzọ nkụzi gbasara udo na-enye aka

iwelite nghọtakọrịta, mmekọrịta

n'akpaghị oke, na ememenyi n'etiti

mba niile, agbụrụ niile na okperechi

niile, ya na

ịkwagide ihe niile nke mba Ụwa

Niile na-eme maka nchịkwa udo (isi

nke 26, Nkwụpụle Ozuruụw a Maka

Ọhụrụ keNdị Mmadụ)

E kwuo ya n'ụzọ ọzọ, udo na nchịkwa ya bụ

otu ọrụ pụrụ icheỌt u Mba Ụwa, na mba niile

so na ya kwesịrị ịdị na-arụ. Ndị na-akụzi na

ndị na-eme maka udo were obi ume ala mee

ya, a ga-enwe ọganiihu na ntolite ebe niile,

na ndụ ndị mmadụ. Site na nke a, a ga-

achụpụ mmetọ na nleda a na-enwe n'ebe

mmadụ nọ, ọ kachasị site n'oke ịda ogbenye,

ịkpa oke, amaz ughị eme, ịkwa ike n'ike,

ọgba aghara na agha. Na mbụ na mbụ,

mbụnuuche e jiri mewe nkụzi maka udo bụ

ka e gbochi mkpochapụ niile site

n'ogbuniigwe na-egweri ihe niile. Mana

ugbu a, nkụzi maka udo na-etinyezi anya

karịa n'iwube evueme udo.

Ọdachi na aka mgba cheere mwube udo

Ihe ndị na-egbochi mwube udo

enweghi mkparịtaụka

mmetọ ikikere ke ndị mmadụ

ịkpọ ihe ndị gbasara gburugburu ndị asị

etinyeghi ihe gbasara jenda n'ọrụ a na-

arụ

aka ọchịchị ọjọọ

esighi n'ihe ndị merelanụ mụrụ akọ

enweghi nsọpụrụ n'ihe gbasara atụmatụ

ọhakarasị

enweghi nchedo

ime mpụ

enweghi ike ịchịkwata nsogbu

dapụtaranụ.

E kpokọchaa ma tụlechaa, okoro kachasị

eche mwube udo na ECOWAS na rijịọn ya

bụ:

Ọgba aghara na ajọ omume ndị a na-

ebute ọnwụ ndị ikom, ndịinyom na

ụmụaka

nkụrisị ndokọ ndị ahụ e wuberela

imeru ndị mmadụ aha

nkụpụ n'etu ihe ndị kwụrụla si dị

ikwere ka egwu na ujọ dịrị n'ebe niile

Usoro Ndị E Kwesịrị Iji Wulite evueme

keudo

A chọọ iweliteevueme keudo, lee ihe ndị

18

mba niile dị na ECOWAS kwesiri ime:

A ga-ahụ na e nwere mwube ikpe

nkwumọtọ n'etiti ụmụafọ niile

A ga-ahụ na a na-enyere otu ndị na-

akwagịde udo na mba, n'ozuruụwa na

ndị ụlọọrụkwụụrụ na nke ha (NGOs)

tinyekwara ndị ejensi ke Otu Mba Ụwa

niile.

A ga-ahụ na ngalaba ndị na-akwado

ọhakarasị na mba na mba kwụsịrị ike, ma

hụkwa na mba niile na-asọpụụrụ iwu na

nkwekọrịta ndị dị adị.

A ga-ahụ na e ji iwu na nkwekọrịta ndị dị

adị arụ ọrụ

A ga-ahụ na ndị mmadụ na gburugburu a

hụrụ anya ha na-ebi n'udo

A ga-ahụ na a na-akụzi ụdịrị nka dị iche

iche n mmụta ndị ọzọ ga-enye aka iwlite

ọnọdụ udo na ọnọdụ e ji echedo udo na

ndụ onwe na n'etiti ọha na eze

A ga-ahụ na a na-akwado mwelite ọnọdụ

ọhụrụ mmadụ

E nyochaa ọrụ ndị nnọkọ rijịọn ndị e nwere

n'Afrịka na-arụ, a ga-ahụ na ECOWAS

emeela ọtụtụ ihe ndị nyere ya ọnọdụ pụrụ

iche. ECOWAS nwere ECOMOG.

ECOMOG enyeela aka nke ukwuu idozi

ndọkụrịta dapụtara na Liberia, Sierra Leone,

Guinea Bissau, na Cot e d'Ivoire. Ọzọkwa,

ECOWAS ewubela ọtụtụ ọnọdụ na ngwa ndị

e ji egbochi ma ọ bụ kwịsị ọgbaaghara. N'afọ

1999. Na Disemba e nwere Nkwekorịta

maka Nchịkwa Ndọkụrịta, Mgbochi ya,

Imezi ya na Iwube Udo na Ịchụpụ Ọgba

Aghara. A gakwara n'ihu na Disemba afọ

2001 new Nkwekọrịta A Gbakwụnyere

maka Ọhakarasị na Ezi aka Ọchịchị. E lezie

ihe ndị a anya, a ga-ahụ n'ezie e nwere ihe ndị

jikọrọ mgbochi ndọkụrịta na mkpebi ya.

OBOSARA IHU AKWỤKWỌ NHAZI

Mọdụl 1: Evueme keudo, mgbochi na

nchịkwa ndọkụrịta

Nkebi nta 1: Evueme keudo

Ụhara nkebi isiokwu

Ihe ndị a ga-eme na nkebi a

Bukọta mbamuru, echiche na agwa ndị ga-

enyere ndị mmadụ aka n'ịmụta evueme

keudo.

Mbunuuche Nkụzi/Ọmụmụ

ịmụ na ịghọta mbamuru na echiche ndị

gbasara evuemekeudo

Ichepụta usoro ndị a ga-eji welite

evueme keudo site n'aka otu ndị ọha

mmadụ

Ikuzi nkuzi maka evueme keudo

Ịnabata aka si na chi na-enye aka imelite

evueme keudo

Oge: Awa 14

Ngwa/Enyemaka Nkuzi/Ngwa Ederede

Kurikụlụm keụlọ akwụkwọ na

akwụkwọ ndị ahọpụtara maka isiokwu

ahọpụtara

Akwụkwọ Nrụtụaka keECOWAS

Foto, eserese na ihe ngosipụta

Ngwa ndị e derede na akwụkwọ ndị ọzọ

baara isiokwu uru

Ntaneeti.

EV

UE

ME

KE

UD

O, M

GB

OC

HI

NA

NC

HỊK

WA

TA

ND

ỌK

ỤR

ỊTA

19

Tebulu Nhazi

Nkebi 1: Evueme keudo

Mmawa-

pụta Oge Nka ndị a ga-akụzi-pụta

Ndịnaya ndị ọzọ yiri

isiokwu Ụzọ omume

Oge e nwere

ike iji mee ihe

1.

- Kọwaa ntọala maka

evueme keudo

- Gosi ndịiche ndị dị na

nkenụdị udo

- Mbamuru na echiche

gbasara evueme keudo

- Nkenudị udo

Nchọpụta site

n’ederede ma

n’akwụklwọ ma na

kọmpụta. Arụmarụ

otu

-Ntụpụtakọrịta

aro

-Iji S ọvịa mee

ntụkọrịta

-Nlelepụta ọnọdụ

-Ejije Mmekọzọ

-

Kọọsụ

nnwale

Awa 2

2.

Họpụta nka nd ị

pụtara ihe

n’omenala ndị

Usoro na nkuzi evueme

keudo

Awa 2

3.

Họpụta okoro na aka mgba

cheere evueme keudo ihu

Okoro na aka mgba na-

eche mwube evueme

keudo

Awa 2

4.

Chepụta ma hazie usoro ndị

a

ga-eji akwalite evueme

keudo

Uzọ

ndị

e ji akwalite

evueme keudo

Awa 3

5.

Tinye evueme keudo n’ime

kurikulum/nkuzi

n’ụlọakwụkwọ.

L.A: H ụkwa na, d.k,

ọmụmaatụ

-

e tinyere evueme

n’ime ihe ndị

a na-

akuzi

-

e bu jenda n’uche

n’ihe ndị

niile a na-

eme n’ọrụ

obodo na

nzụlite ọgbọrọ-gbọdọ

-

Ngwa nkụzi na

ọmụmu ndị

dị

adị

-

Imebewe kaadị

nkụzi

-

Ịhazi nkuzi/ọmụmụ

n’oge a wepụtara

-

Nnwale mmụta a

kụzigoro

Awa 5

20

Nkebi nta 1: Evueme keudo

Ihe Ndị A Ga-eme na nkebi a

Bukọta mbamuru, echiche na agwa ndị

ga-enyere ndị mmadụ aka n'ịmụta

evueme keudo

Mbunuuche Nkuzi/ Ọmụmụ

Ịmụ na ịghọta mbamuru na echiche ndị

gbasara evueme keudo.

Isiokwu lesịn/ọnọdụ mmụta:

Mbamuru na echiche ndị metụtara evueme

keudo

Nka Ndị A Ga-

azụpụta

Ọmụmaatụ Ihuakwụkwọ Keedukeshọn

Oge ọ ga-Ewe: Awa 2

Akọrọngwa/ Ngwa nkuzi/ederede

Foto ndị na-egosi ọgba aghara ma ọ bụ

ọgbaaghara n'ebe ndị a maara

Foto ndị na-ez ipụta ịd ịnootu ,

nghọtakorịta emee nwa ka e mere ibe ya

Kurikulum kemba ECOWAS

Akwụkwọ ahọpụtara na mba ECOWAS

Ihe ndị a gbakapụtara n'Akwụkwọ

Akụko

Ise chaatị udo (nwata akwụkwọ ọ bụla

ga-ese nke ya)

Foto, eserese na ndeputa keọmụmaatụ

Nka

Keọgụgụ isi

Keụma

Njiezme

- Nkọwa maka evueme

keudo

- Nhọpụta mbamuru

Keudo

-

ime ka ọha na eze mara maka

udo

-

Ịtụle ihe ndị

na-ebe nchịkwa

nghọtaghị

na gburugburu

onwe

-

Ịtụle ụma na akparamagwa

ndị

na-akwalite udo

-

Ịsọpụrụ

ndị

mmadụ

-

Mmadụ

na ibe ya ibi

n’udo

E

VU

EM

E K

EU

DO

, MG

BO

CH

I N

A N

CH

ỊKW

AT

A N

DỌ

KỤ

RỊT

A

21

Nkebi 1:

Evueme keudo

Ụzọ ịhụ maka

nkuzi/ọm ụmụ

n'oge e

kwewapụtara

NSORO IHE NDỊ A GA-EME

Ọzụụ: Ọmụụ: Ụzọ mgbaso

Ilebazi anya n’omenala

na mmaburu

ụmụakwụkwọ site

n’echiche ndị a ga-

akụziri ha

- Ha ga-achọpụtagodu ihe ndị

ụmụ akwụkwọ maarala maka

omenala ha tupu

ha ebodo

ọmụmụ

ha

- Ha ga-aza ajụjụ ọnụ ma ọ

bu nke ederede -

Ha ga-ewelite ma tụlee

ndịna evueme keudo

- Ọrụ onye na

onye -

Iji ọgụgụ

isi mee

nchọpụta

-Iji

ọnọdụ

onye

kwuo uche ya

Ngosi

-

Ha ga-ewepụta chaatị

keudo (Gaa lee ederede

dị

na mgbakwụnye

akwụkwọ

a)

-

Ha ga-agwa

ụmụ

akwụ-

kwọ

ka ha họpụta ebe

ndị

e nwere udo na

chaatị

keudo

Otu obo do ga -egosi ebe e

nwere udo

Arụmarụ

keọha

mmadụ

Inye aka ka arụma-rụ

dị

n’etiti ndọ

otu gaa were

were, na nzighachi ozi

maka arụmarụ

otu

-

Ha ga-ebido iji ọnọdụ

ha nọ

na ya mee ihe

-

Ha ga-agwa ụmụ

akwụ-

kwọ

ka ha mewe okwu

mmaọkwa

-

Ha ga-atụcha ọnọdụ

ha nọ

na ya; mepụta

mbamuru na echiche

ndị

gbasara udo

-

Ha ga-emepụta

okwu mmaọkwa

-Arụmarụ

keọha

mmadụ

-Nrụrịtaụka

keonye

kwuo

uche

ya

0122

NSORO IHE NDỊ A GA-EME

N’ọnọdụ ndị nkuzi: N’ọnọdụ ụmụ akwụkwọ: Ụzọ mgbaso

Mmepụta ọmụmụ ọhụrụ, nchịkwata na

mkpokọta

- Ha ga-ewere ihe ndị ọhụrụ gbakwụnywere ndị otu ka ha

tojuo etoju

- Ha ga-ahazi ihe ndị ha na-emepụta n’usoro a: * nkọwa na mbamuru

maka udo

* nsinachi na-akwalite

Udo

* Mwube mmemme ndị

ga-agbanye ụkwụ

n’udo, dgz.

Mbukọ arụmarụ

Nnwale

-

ha ga-agwa ụmụakwụkwọ

ka

ha:

-

mejuo aka nke asaa

na chaatị

-

iji ederede dị

n’ahịrị

iri ma

ọ

bụ

okwu mmaọkwa

gosi otu n’ime nsinachi isii ndị

ọzọ

dị

na chaatị.

Nwata akwụkwọ

ga-eji aka

ya mee ihe ọ

bụla a gwara ya

mee

Arụmarụ

otu onye

Mbufe/Itinykwu n’ọrụ

-

Ha ga-agwa ụmụ

akwụkwọ

ka ha mepụta ihe ndị, ma dị

ka

ha siri chọọ

-

Ha ga –ede akọmakọ

e

nwere ihe ndị

a na ya:

Ederede, onyonyoo ma ọ

bụ

foto ihe na gbasara evueme

keudo

kwa daa

_ ozi

udo e zighaara ndị

oke

mmadụ

na-arụrụ

ọha na eze

ọrụ

na-agwa ha ka ha wube

evueme keudo

n’ime onwe ha,

n’etiti ha na ikwu na ibe

-

Ha ga-atụlepụta atụmatụ

maka ịkwlite ọganihu

obibi

n’otu n’obodo

ndị

mepere

emepe

-

Ha ga-emepụta

akọmakọ

-

Ha ga-ezipụta nhazi/

program ihe ndị

ha

ga-eme:

-

Ha ga-eji nhazi ha mepụta

program na ihe

ndị

ha

kwesịrị

ime.

-

Arumarụ

keotu

-

Nchọpụta

e mere

n’apụghị

n’ama

-

Survịa

-

Mmekaọzọ

-Ejije

EV

UE

ME

KE

UD

O, M

GB

OC

HI

NA

NC

HỊK

WA

TA

ND

ỌK

ỤR

ỊTA

23

Nka dị na nkebi nta a

Makọọ mbamuru, nchepụta na akọ si na chi e

ji amụta ka a ga-esi achịkwata ndọkụrịta.

Mbunuuche nkuzi/ ọmụmụ

Gosi nchepụta na atụmatụ e nwere

gbasara ndọkụrịta na etu e si achịkwata

ya

Gosi ụzọ na ngwa ndị e ji egbochi

ndọkụrịta ma na-achịkwata ha

Mepụta usoro ndị a ga-esi egbochi

ndọkụrịta, na-achịkwata ya ma na-edozi

ya site n'iwere mbamuru ndị toro

n'omenala ndị na icheta mkpa ọ dị bụ

ndịiche dị n'etiti mmadụ na ibe ya

Ikuzi ihe ndị a chọrọ gbasara igbochi

ndọkụrịta, ịchịkwa ya na idozi ya

Ịnabata akọ si na chi ndị na-akwalite

mgbochi ndọkụrịta, nchịkwa ya na

ndozi ya.

Ndịna Isiokwu

Ndọkụrịta na-esi n'ekwem na ekweghịm. Ọ

na-ebutekarị nsogbu ndị na-emetu ndị

mmadụ na mmụọ ha, n'obi ha na n'anụ ahụ na

gburugburu ha.

Ndọkụrịta bụ adịghị n'otu, ekweghi ekwe na

nghọtahie maka ihe ndị a: echiche, ka onye si

echepụta ihe, okwukwe, mmasị onye, na

ndọnye ukwu na ndọnye ahụ metụtara

agbụrụ ndị ihe ndị a abụghị ihe ndị mmadụ

ga-agbanahụ n'ihi na ha so n'ihe ndị ahụmere

mmadụ na ndokọ ya mmadụ dị ka na:

- ezi na ụlọ

- gọọmenti

- ewumewu

- otu

- dgz.

Nkenụụdị Ndọkụrịta

E kwesịrị igosi ndịiche ndị dị na ndọkụrịta

Ndọkụrịta keagha

Ndị a gụnyere:

agha ndị dị netiti mba na mba, n'ụwa

niile;

agha ndị dị n'ime mba n'ezughi ụwa

niile.

E ji egbe na ngwa agha dị iche iche alụ agha

ndị a ma ha zuru ụwa niile ọnụ, ma ọ bụ netiti

otu mba naibe ya, ma ọ bụ karịa.

Agha ndị daputara n'ime mba nwere ike ịbụ:

- n'etiti ndị agha mba na otu ndị ji ngwa

agha ma ọ bụ

- n'etiti ndị otu dịgasị iche iche ji ngwa

agha aluso onwe ha ọgụ .

Ndọkurịta kemmadụ na ibe ya

Ụdị a na-adapụta ma e nwee nnukwu

nghọtahie n'etiti mmadụ naabọ (ihe ndị na-

ebutekarị ya bụ aghọtaghị ihe onye ọzọ na-

eme ma ọ bụ bu n'obi, ọdịd ị a ma ama

emweghi ezi mkparịtaụka n'etiti ndị) O

nwekwara ike isite n'aka mmadụ n'onwe ya,

n'ime mmụọ na obi ya.

NKEBI 2: Mgbochi na Ịchịkwata Ndọkurịta

24

Mkpatara/ ihe ndị Na-ebute/na Nsipụta

Ndọkụrịta

Na mkpokọta, mkpatara ndọkụrịta gụnyere

ndị a:

Agbanwo (mpụtara ihe, ime mmụọ,

keakọ na uche, nke ọha, nke agbụrụ,

dgz)

Mkpapụ na nkewa (akpamoke,

akpamoke nke agburu, obi ọkụ, enweghi

mmụọ nnagịde, mkagbu, nkewa oke ma

ọ bụ nwunye, ekpukpere chi, oke

aghụghọ, ahaghị nha, mmegbu…)

Omume ọjọọ mmadụ nomitere

(akwụghị ọtọ, ihe nrite naanị onwe,

onyunyo, anya ukwu, anya ụfụ, anya

ọkụ, mfọju akpa, oke akpọmasị,

enweghi ntụkwasị obi, agụụ ike ọchịchị,

egwu, obi ọkụ, tigbue zọgbue…);

Enweghi nkwenye n'echiche mmadụ

(nghọtahie, nkoropụ obi)

Enweghị nz i r i t e oz i (a tụmatụ

ụgha/enweghị nghọta)

Ajọ ọchịchị na ọchịchị onye kwuo uche

ya riri mperi (mwuli mpụ na aghụghọ,

enweghi ntaramahụhụ ihe ọjọọ enweghi

usoro iwu, ụbịam, niriọnwụ nweta akụ

na ụba)

Ndagachi azụ obodo

Mmebe iwu zuru obodo ọnụ, enweghi

ezi nchekwe agbata oke ala nakwa

mwulite akụ na ụba nduba n'agha.

Ọdịdị Ndọkụrịta

Ndọkụrịta ndọrọndọrọ

Ndọkụrịta kemmadụ

Ndọkụrịta keọmenaala

Ndọkụrịta ekpemekpe

Ndọkụrịta agbụrụ/obodo

Nchịkwa ana Mgbochi Ndọkụrịta: ụzọ

mgbaso

N'oge udo, ọ ga-ekwe omume ịmụ etu e si

ebi na ndọkụrịta. Ekele dịrị nkụzi/ọmụmụ

n j i k w a r ị t a n d ọ k ụ r ị t a n a a m ụ m a

n'ụlọakwụkwọ nakwan'ogige nkụzi. Ha na-

enye aka iwulite agwa ndị a: omume na

mmenwu, ntụkwasị obi keonwe, nka,

ịkwụba aka ọtọ, mmekọ mmadụ na ibe ya,

akpaghi oke na inwe ezi mmekorịta na

nghọta.

Ihe agha na ngwa ndọkụrịta na-ebute dị

ọtụtụ. Iji maatụ ha na-ebute ọnwụ na mmebi

ihe e nwe enwe, ọgba aghara n'obodo, nkụja

ke ime mmụọ, mmụọ nkewara, ifufe, ụmụ

ọrịa dị iche iche, mmebi iwu, akwamiko, aka

ike, mmebi ụlọ akwụkwọ, ụlọ ọgwụ, dgz.

N'oge agha, iwu mba ụwa nke metụtara

ọdịmma nke ndị mmadụ ka e ji achịkwa

ndọkụrịta. Ọrụ iwu a bụ ichekwa ndụ na

ugwu ndị mmadụ, ndị ngwa agha ndọkụrịta

dakwasịrị tinyekwara ibelata ọnọdụ ahụhụ

nke agha na-ewete. E nwere ọtụtụ iwu mba

ụwa nke gbakwasịrị ụkwụ n'ibelata ụzọ na

ọnọdụ ịlụ agha, bịakwa na-echekwa ndị na-

enweghi mmasị n'ịlụ agha ma ọ bụkwanụ ndị

chiririla aka ha elu n'ihe gbasara alụm agha.

NKEBI 2: Mgbochi na Ịchịkwata Ndọkurịta

EV

UE

ME

KE

UD

O, M

GB

OC

HI

NA

NC

HỊK

WA

TA

ND

ỌK

ỤR

ỊTA

25

Iwu mba ụwa bụ nnọọ iwu e mepụtara maka

ngwa ndọkụrịta. Ọ bụghị iwu e mere iji

nọchite anya iwu metụtara ikikere nke

mmadụ bụkwa nke na-adịgịde mgbe niile,

usoro iwu abụọ ndị a nwere ka ha si akwalite

onwe ha.

Komitii mba ụwa nke Red Cross (ICRC)

mapụtara usoro nkuzi na ọmụmụ gbasara

iwu mba ụwa maka ọdị mma nke mmadụ.

Nke a ka ha kpọrọ “ịga njem ịmụrụ ihe

gbasara iwu mba ụwa nke metụtara

mmadụ”.

Mgbochi ndọkụrịta bụ otu n'ime

mbunuuche kachasị elu e jiri hiwe Ọtu Mba

Ụwa e jikọrọ ọnụ (United Nations) dị ka e

siri kọwapụta ya n'akwụkwọ edemede ha.

Ka o sila dị, kemgbe otu afọ puku narị

iteghete na iri asatọ gasịrị, ụdị ndọkụrịta a

na-enwegasị agbanweela n'ụzọ pụrụ iche.

Ndọkụrịta nke ndị ime obodo akarịziela

ndọkụrịta nke mba na mba. Ndị nkịtị na-

abụkarị ndị egbe a gbara na-enweta., nke ka

njọ, ha abụrụ ndị izizi na-enweta mmeru ahụ

n'ime ọgba aghara.

Mgbochi ndọkụrịta bidoro ịpụta ihe na

mbido afọ otu puku, narị iteghete na iri

iteghete site na atụmatụ a kpọrọ 'usoro ihe a

ga-eme ka e wee nwee udo' nke onye hiwere

ya bụ Odeakwụkwọ Izugbe, Boutros

Boutros-Ghali. Ọ rụtụsịrị aka ike n'igbochi

ndọkụrịta na inwe mmekọrịta obodo na

obodo site n'inwe onye nnọchite anya. A

kọwara ya dị ka usoro ntụanya ya bụ igbochi

arụmụka nke digoro ma hụ na ọ gbasaghị

bụrụ ndọkurịta ma belata ha igbasa, ozigbo

ha malitere.

Mbunuuche mgbochi site na mmekọrịta

mmadụ na ibe ya bụ ibelata ọgba aghara ma

hụ na –edoziri arụmụka n'ụzọ udo n'ime

obodo nakwa mba ndị ọzọ jikọtara ọnụ site

n'iziputa ezi orụ, idozi arụmụka, ndozi na

mmezi site na mkparịtaụka., nkwuzi na

mmezi, bụ ndị a na-etinye n'ọrụ dị ka

mgbochi na mmekọrịta mmadụ na ibe ya

n'ọrụ n'oge nchekwata ndọkụrịta, mkpebi na

agbata mwulite udo.

N'afọ 1997, Kọmịshọn Carnegie maka

mgbochi oke ndọkụrịta mepụtara ndịiche dị

mkpa n'ebe mgbochi na-arụị ọrụ na nke ntọ

ala dị.

Na mpaghara mba ECOWAS, mgbochi na-

arụ ọrụ bụ ndị ụzọ ga-ewepụtara iji gbo ọgba

aghara daputara, nke gụnyere ọkwa a mara

n'oge, ogbugbo, mmezi, mwusa ngwa ọgụ na

izipu ndị agha ECOWAS dị nkwado mgbe ọ

bụla. Mgbochi nke ntọala, nke a na-ewube

site n'ụzọ echiche udo bụ nke ntụanya ya bụ

ileba ihe ndị ahụ butere ndọkụrịta gụnyere

ndozi ndọrọ ndọrọ na ewumewu nakwa

ọzụzụ ikwado omenaalanke udo.

Ọdịghị mkpa naanị ka otu ndị mba ụwana

nke mpaghara mba, gọọmenti etiti na otu ndị

kwụurụ onwe ha jikọta aka ọnụ na iwu

mgbochi na amụma ha, kama ka ha mee ka ọ

dị ire site ọtụtụ otu ndị ọnụ na-eru n'okwu.

* a) Nchọpụta ihe doro anya na nlekọta ozi

sitere n'aka ndị isi ekpemekpe, ndị eze obodo

na ndị ọnụ na-eru n'okwu, ezi echiche ụlọ dị

na mpghara ka ha ghara igbochi ndọkụrịta.

Ụlọ arụmarụ maka nkwụsị ọgba aghara site

na njikọ aka ndị niile ọnụ na-eru n'okwu.

26

* b) Nkwuzi

* c) Ogbubo

* d) Ndozi/ mmapụta ụzọ maka mkparịtaụka

ụbụbọ n'etiti otu abụọ na-ebuso onwe ha

agha.

e) Nchịba ndị agha n'ụzọ mgbochi

f) Mwulite amụma ntụkwasị obi

Nkebi 2: Mgbochi na Mkpebi Ndọkụrịta

Ọmụmaatụ ọkpụrụkpụ ihe ndị emerela

na mpaghara rijịọn gasi iji gbochie

ndọkụrịta gụnyere:

Ewumewu udo na nchekwa n'okirikiri

iwu ndị ahụ bara uru

Usoro na-arụ ọrụ maka ịma ọkwa

mpaghara n'oge dị njikọta aka nke mba

otu jikọtara na otu kwụụrụ onwe ha

maka mkpọkọba ozi nakwa ozi

nchọpụta.

Mmume Ogbugbo site n'otu ndị

amamihe na obodo nnọchite anya

onyeisi ECOWAS.

Ụlọ ọrụ nke ndị na-arụ na ya bụ ndị agwa

ha dị nnomi, ndị ozi pụrụ iche maka

ezigbo ogbugbo

Ịkunye mkpụrụ dị mma nnọmi site

n'itinye amụma mgbochi ndọkurịta nke

ECOWAS n'ọrụ

Ime ka usoro maka ewumewu ikike

mmadụ nwere gaa were were,

ewumewu na-ebuso mpụ na aghụghọ

agha, njikwa ngalaba nhọpụta na otu

ndọrọndọrọ dị ka ụzọ inye ọzụzụ pụrụ

iche.

ECOWAS nọ n'agbata iwube ngalaba

nkwado ogbugbo nke ga-enyere otu udo

ndị ozọ dị ka out ECOWAS nke ndị

amamihe na nnọchite anya aka. Ntụanya

amụma ndị a bụ iji kwalite nkwenye na

mgbochi ndọkurịta na moaghara mba

ụwa bụ nnọọ nke magburu onwe ya.

Ụzọ e nwere ike isi jikwaa ma mezie

arụmụka

Nchọpụta isi mmalite ndọkurịta bụ nke a ga-

abu ụzọ chọpụta. E nwere ike inwe ihe

kpatara ya ma ọ bụ ihe ndị butere ndọkụrịta

(lee mkpata/nso bute/isi malite ndọkụrịta).

Nnyocha uru na ọghọm ụzọ dị iche iche e

si egbochi ndọkurịta

N'agbata nke abụọ, nchịkwata na mmezi

ndọkụrịta wepụtara ọtụtụ ụzọ ndị mmadụ

gbara mbọ iji jikwaa ma mezie ndọkụrịta

n'ụzọ adịghị mmegharị isiokwu bụ inyocha

ụzọ uru na ọghọm ọ bụla iji mata:

Otu abụọ ahụ nọ na ndọkụrịta ha e jikọrọ

aka ọnụ

E meziela ya bụ ndọkụrịta

Ọnọdụ mgbe ahụ na-abụ e merie m/ i

meriri ma ọ bụ e meriri/ e meriri gị

E nwere nghọta nke onwe nakwa nke ndị

ọzọ

E tinyere na nka mmezi nsogbu dị oke

mkpa n'ọrụ

E nwere echiche uche nsọ maka ngụzo

mmekọ mmadụna ibe ya.

A bịa n'ụzọ njikwa ndọkụrịta, e nwere ike

ime ndịiche ndị a:

Ọkaikpe: Nke a bụ usoro iwu kwadoro

n'obodo. Ọka ikpe ga-ekpebi onye

meriri na onye e meriri site n'iwu

Mmezi arụmụka: Ọ bụ ọnọdụ mmadụ

abụọhọpụtara, otu onye, ọkachasị onye

mba ka o meziere ha, ha abịakwa kweta

EV

UE

ME

KE

UD

O, M

GB

OC

HI

NA

NC

HỊK

WA

TA

ND

ỌK

ỤR

ỊTA

27

na mkpe ya.

Nkpazi: Ọ bụ ọnọdụ mmadụ abụọ

kwetara n'onwe ha ka ha mezie

esemokwu ha. Nke a kwadoro nnọọ

uche nsọ nke pụtara emiriri m, i meriri

m.

Ogbugbo: Ọnụ ụzọ nkwuzi nke ndị ọ

gbasara kwetara imezi ndọkụrịta ha

kpamkpam iji nabata mkpebi niile bara

uru. Onye ogbugbo bụ ịhazi usoro. O

nyere nkwado nke uche nsọ mmeri

mmeri. Mgbe ụfọdụ, a na-akpọ ya onye

ome mfe.

Ime udo: Nke a bụ ọnọdụ e nwere

ogbugbo mkpa apughị mgbanwe nke ezi

udo ga-adịgide

Mmezi: Nke a gbadoro ụkwụ na ezi mbọ

imezi nsogbu n'ogo e nwere mgbanwe

bara uru.

Mgbanwe: Nke a bụ ụzọ kachasị baa uru

e si ejikwa ndọkụrịta n'etiti mmadụ na

ibe ya.

Nkebi iri maka mmezi udo ndọkụrịta

Gbaa mbọ chọpụta ihe ndị ahụ buteere gị

na mmadụ ndọkụrịta, ewekwala iwe.

Gbaa mbọ chọpụta akparamagwa ndị

ahụ mere ndị ọzọ ka iwe wee ha.

Nwee mmụọ ịdị na-ege ntị, ịchọpụta ozi

, nkwọwa mammụọ ịjụ ajụjụ

Chọpụta ihe ndị ahụ kpalitere mmasị gị,

chọpụta ndịiche dị n'ezi mmasị i nwere

nakwa na ebe ị gbadoro ụkwụ na mbụ

Leba anya n'ihe butere nsogbu ahụ karịa

ndị o metụtara

Tụlee uche na ihe ndị e nwere ike ime iji

gboo mkpa dapụtara. Kedụ ihe i chere bụ

mmezi kachasịnụ? Chepụta ihe ị ga-eme

iji mezie ndọkụrịta n'enweghi onye e

megidere

Were ezi ikpe nkwụmọtọ tụlee ihe ndị

nwere ike igbo mkpa, chọpụta ihe ndị

ọzọ mere n'ụdịrị ọnọdụ dị etu a

Chọpụta mmezi/mkpebi nke ndị niile

nwere ndọkụrịta ga-anabata

Kwekọrịtanụ n'usoro mkpezi kacha

mma

Ọ bụrụ na usoro mkpezi a họọrọ arụghị

ọrụ a tụrụ anya ya, hụkwa na unu

lachitere n'ebe unu kwụbu na mbụ

Hụkwa na ya bụ mmekọrịta kwụdosịrị

ike

IHU AKWỤKWỌ NHAZI

Mọdụl 1: Evueme keudo, mgbochi na

nchịkwata ndọkụrịta

Nkebi isiokwu 2: Mgbochi na nchịkwata

ndọkụrịta

NKEBI 1: Evueme keudo

Nka Nkebi

Makọọ mbamuru, nchepụta, na agwa e ji

anabata evueme keudo, dị ka nke ha.

Mbụnuuche nkuzi/ọmụmụ

Gosipụta echiche na nchepụta gbasara

ndọkụrịta na nchịkwa

Mata usoro e ji egbochi nakwa achịkwa

ndọkụrịta nke ọma.

Rụpụta usoro e si egbochi ndọkụrịta,

nchịkwa na mmezi site n'ịgbado ụkwụ

na mbamuru obodo na usoro nkwanya

ugwu na ebe e nwere ihe ndịiche gasị

Nnye nkuzị metụtara mgbochi

ndokụrịta, nchikwa na mkpezi

28

Webata akparamagwa nke na-akwalite

mgbochi ndọkụrịta, nchịkwa na mkpez

(Y. b nnagịde na udo)

Oge: Awa 16

N g w a / N g w a e n y e m a k a n k ụ z i

nkuzi/ederede

Kurikula ụlọakwụkwọ na akwụkwọ

ọgụgụ n'isiokwu a

Akwụkwọ Nrụtụaka ECOWAS

Fim, foto, eserese, ihe ngosipụta na

osise

Ederede na akwụkwọ ndị a hopụtara

Ntaneeti.

Tebulu Nhazi

Mmawa-pụta

Oge Nka ndị a ga-akụzipụta



Oge e nwere

ike iji mee ihe

1.

- Kọwaa ntọala metụtara

ndọkụrịta

- Chọpụta ma kọwaa ụdịrị, mkpatara na ọghọm

ndọkụrịta

-Ndọkụrịta, ndọkụrịta

egbe na mma, mkpatara

na ọghọm na-esote ya na

Ụdịrị

ndọkụrịta ndị

e

nweregasịrị

Nchọpụta site

n’ederede ma

n’akwụklwọ ma na

kọmpụta.

* Arụmarụ

otu

* Ntụpụtakọrịta

aro

*Iji Sọvịa mee

*ntụkọrịta/mkpa-

rịtaụka

*Nlelepụta ọnọdụ

* Ịkpọkọba nkuzi

arụmarụ

gị

na ndị

o

metụtara

Awa 4

2.

Chọpụta akamgba cheere

mgbochi, nchịkwa na

mkpebi ndọkụrịta.

Nsogbu, aka mgba na

nhịa ahụ

metụtara

mgbochi, nchịkwa na

mkpebi ndọkụrịta,

Awa 2

3.

Chọpụtaihe ndị

ahụ

ma ọ

bụ

ngwa e ji egbochi,

achịkwata

na ekpezi

ndọkurịta

Usoro, akụrụ

ngwa na

ụzọ

ndị

a ga-agbaso

maka mgbochi, nchikwa

na mkpezi ndọkụrịta

Awa 2

4.

Tụlerịkọta ụdịrị

mgbochi,

nchịkwa na mkpebi

ndọkụrịta

Ederedegasị

ndị

metụtara ọnọdụ

ndọrọndọrọ

na

mpaghara rijịọn dị iche

iche

Awa 3

EV

UE

ME

KE

UD

O, M

GB

OC

HI

NA

NC

HỊK

WA

TA

ND

ỌK

ỤR

ỊTA

29

Nka Ndị A Ga-

azụpụta

NGOSIPỤTA IHUAKWỤKWỌ NHAZI

KEEDUKESHỌN

Nkebi nta 1: Evueme keudo, mgbochi na

nchịkwata ndọkụrịta

Nkebi 2: Mgbochi na nchịkwata

ndọkụrịta

Ihe Ndị A Ga-eme na nkebi a

k p o k ọ t a m b a m u r u , e c h i c h e n a

akparamagwa ndị ga-enyere ndị mmadụ aka

n'ịmụta usoro nchịkwata ndọkụrịta


* Ịmụ na ịghọta mbamuru na echiche ndị

gbasara ndọkụrịta na nchịkwata.

* Sonye n'ihe emereme ntụ anya ya bụ

mgbochi ndọkụrịta, nchịkwata na mkpezi


Udo, akpaghi oke na nkwụdosi ike

5.

Tinye nka mgbochi,

nchịkwa na mkpebi

ndọkụrịta

n’ime

kurikulum/nkuzi

n’ụlọakwụkwọ.

ọgbọrọ-gbọdọ

-

Ngwa nkụzi na

ọmụmụ

ndị

dị

adị

-

Imebewe ngwa

nkụzi

-

Ịhazi nkuzi/ọmụmụ

n’oge a wepụtara

-

Nnwale mmụta a

kụzigoro

Awa 6

Nka

Keọgụgụ isi

Keụma

Njiezme

- Ịchọpụta na ịkọwa ụdịrị

ndọkụrịta, ihe na-ebute

ndọkụrịta

na ọghọm

ndị

na-esota ya

Isonyesi ike ịchọpụta mmezi

n’oge nkata mgbagha n’ọnọdụ

ọ

bụla.

Ikewapụta ma nnyochaa ọnọdụ

metụtara ọnọdụ

ndọkụrịta

30

Akọrọ ngwa/Ngwa nkuzi/ederede

Eserese na-egosi ihe nkiri isii maka

akụkọ gbasara anyịnya abụọ

Ederede akwụkwọ iwu

Usoro iwu maka ọmụmụ ewumewu

Oge: Awa 2

Ihazi nkuzi/oge

ọmụmu

NSORO

IHE NDỊ A GA-EME

Ọzụụ: Ọmụụ : Usoro a ga-agbaso

Ilebazi anya

n’omenala na

mmaburu

ụmụakwụkwọ

site

n’echiche ndị

a ga-

akụziri ha

-

Ọ

ga-achọpụtagodu ogo

mmụta/ihe

ndị

na-amụ

ihe

mabuuru dịka o siri metụta

isiokwuna echiche ndị

ha ga-amụ

-

Ha ga-aza ajụjụ

ọnụ

ma ọ

bu nke ederede

-

Ha ga-atụpụta

ma

tụlee ọtụtụ

ihe metụ-

tara ndọkụrịta

-

Ụbara ajụjụ

tụmbọm

tụm bọm

-

Iji ọgụgụ

isi

mee

nchọpụta

-

Nchepụta

-

Iji ọnọdụ

mkparịtaụka

Ngosi

-

Wepụta ma ọ

bụ

weta eserese ga-

egosi ihe ngosi isii nke ga-

akọwapụta site n’akụkọ

nyịnya

abụọ

-

ga-ahazi ọnọdụ

a na-

ejijepụta

(Ọrụ

otu)

were ya bụ

ọnọdụ

kowapụta etuu ya bụ

otu

siri ghọta

ya bụ

ọnọdụ

Ọrụ

otu

Inye aka ka

arụmarụ

dị

n’etiti

ndị

otu gaa were

were, na nzighachi

ozi maka arụmarụ

otu

-

Hazie ntapịa ederede

-Hazie ịgba ajụjụ

ọnụ

maka inweta

ozi dị

mkpa

Kwuo okwu ndị

dị

mkpa nke ga-

akọwa

ihe edozighi anya.

-

Ha ga-atụcha ọnọdụ

ha nọ

na ya; mepụta

mbamuru na

echiche

ndị

gbasara

ndọkụrịta

-

Ha ga-aza ajụjụ

-

Ha ga-ewere ihe

ngosi

ewepụtaara

ha mepụta ihe

Ọrụ

otu na nke otu

EV

UE

ME

KE

UD

O, M

GB

OC

HI

NA

NC

HỊK

WA

TA

ND

ỌK

ỤR

ỊTA

31

Mmepụta ọmụmụ

ọhụrụ, nchịkwata

na mkpokọta

- Nye obere nkọwa nsogbu e nwere

n’ihe ngosi ọ bụla site n’iji ihe

ripọọtụ otu kwuru, nyere ndị na-

amụ ihe ọmụmu aka iwefe nkọwa

ihe ngosi ka o bụrụ

nke

ezi ihe na-

ame na ndụ

(ezi

na ụlọ, obodo,

dgz), jụọ

ndị

ọmụmụ

ka ha kọwaa

n’otu n’otu etu ha ga-esi wepụta

ihe amụma ga-enye aka

igosi isi

mmalite ndọkụrịta, ihe na-ebute ya,

ụdịrị

na mgbochi ndọkụrịta.

-Nyere ndị

na-amụ

ihe aka iwepụta

ihe ndi nwere ike

ime ka ndọkụrịta

kwanye njọ

- Ha ga-achịkọta ma

kpokọta ihe ngosi a

kọwara, mee ya ka ọ bụrụ

ihe na-eme na ndụ -

weputa atụmatụ

ga-enye

aka izipụta isi mmalite ihe,

ụdịrị

ndọkụrịta na-aputa ihe

tinyere ihe ndị

na-

abọnyere ya aja n’ukwu.

Ọrụ otu onye ma ọ bụ

nke otu

NSORO

IHE NDỊ

A GA-EME

Ọzụụ: Ọmụụ:

Ụsoro

Nnwale

-

Mee ka ndị

na-amụ

ihe wepụta

ibe akwụkwọ

n’ezi nkọwa,

posuuta, ọkọlọta na obosara ngosi

eserese iji mee ka

nghọta ha

gbasara ndọkụrịta tujoo etoju

Mee ihe nwale site n’ịhọrọ

ụzọ

kachasị

agba ume.

Arụmarụ

otu onye ma

ọ

bụ

nke otu

Mbufe/Itinyekwu

n’ọrụ

-

Ha ga-agwa ụmụ

akwụkwọ

ka ha

mepụta akwụkwọ

nkọwa maka ihe

ndị

na-ebute ndọkụrịta, nzipụta ya

na

ihe ndị

ọ

na-ebute, tinyere

amụma

-Kwalite kurikulum ndị

ahụ

na-

ewulite ihe ọrụ

nka na omenala

dị

ka akụkụ

emume ọgbakọ, hazie

ezumezu na ọgbakọ

omenaala, dgz.

-

Ha ga-emepụta

Akwukwọ

nkọwa

(ọrụ

otu);

-

Ha ga-esonye n’ihe

mmemme

-

Ha ga-eji

nhazi ha mepụta

program na ihe ndị

ha

kwesịrị

ime.

-

Arumarụ

keotu

-

Nchọpụta e mere

n’apụghị

n’ama

-

Nsonyere

Iwube otu klọọbụ

nnyocha

site n’ibu

n’uche ihe ndị

ahụ ha

wepụtara ma họrọ

dị

ka ihe mgbakwasị

ụkwụ

32

Webografị Kemọdụl: 1

Evueme keudo na Nchịkwata Ndọkụrịta

Nchepụta keudo

- http: /www.larousse.fr/dictionnaire/francais/paix

Evueme keudo

- http:/www 3. Unesco.org/iycp/fr/fr-sum-cp.htm.

- http:/unesdoc. Unesco.org/images/0011/001130/113034f.pdf

Edukeshọn keudo

- http:/www.ehl.icrc.org/images/resources/pdf/otherlanguages/

french/module2.pdf

- http: www.un.org/cyberschool/bus/peace/frame2.htm

Ndọkụrịta keagha

- http.//www.ehl.icrc.org/images/resources/pdf/otherlanguages/french/modu2.pdf.

Ndị nchịkwata na Mgbochi Ndọkụrịta: Uzọ mgbaso maka Nchị-kwata Udo

- http: /www ehl.icrc.org/index.php?option=com-content &

sectioned=15&task=view&task=view&hidemaimmenu=1&id=548

- http:/www.elh.icrc.org/images/resources/pdf/otherlanguages/French/module2.pdf.

Abụ maka udo

Ọ bụrụ n'ikwere na ntụwarị amụ dị ike karịa ngwa ọgụ,

Ọ bụrụ n'ikwere n'ike dị n'aka gbasara agbasa,

Ọ bụrụ n'ikwere na ihe kpokọtara mmadụ ọnụ kara dị mkpa karịa ihe kposara ha,

Ọ bụrụ na i kwenyere na ndịiche bụ ihe nrite na ọ bụghị egwu,

Ọ bụrụ na ị ma etu ị ga-esi lee agbata obi gị anya jupụtara n'ịhụnanya,

Ọbụrụ na ị ma etu ị ga-esi họrọ olile anya karịa anyunyo,

Ọ bụrụ na i chere na ị ga –azọpụ ije izizi karịa ma agbata obi gị,

O bụrụ na anya nwata nwere ike ime obi gị dere jụụ,

Ọ bụrụ na i were onye mba a kpọtaara gị dị ka nwanne gị,

Ọ bụrụ na i nweri ike inye nwa obere n'ihi ihụnaya,

Ọ bụrụ na i nwere ike ikwe ka agbataobi gị mere gị ihe,

Ọ bụrụ na i nwere ike ikesa achịcha gị ma mata etu ị ga-esi tinye obere obi gị na ya,

Ọ bụrụ na i kwenyere na mgbahara karịrị mmegwara/ịbọọbọ,

EV

UE

ME

KE

UD

O, M

GB

OC

HI

NA

NC

HỊK

WA

TA

ND

ỌK

ỤR

ỊTA

33

Ọ bụrụ na ị maara etu I ga-esi bulie obi ụtọ ndị ọzọ elu ma sonyere ha n'anụ rị ha.

Ọbụrụ na i ga-anabata nkwụtọ ma mụta ihe na ya na-azaghachighị ma ọ bụ zọba

onwe gị,

Ọbụrụ na ị ga-ebu uzọ hụ onye agbata obi gị dị ka nwanne gị,

Ọ bụrụ na ị ga-ahụta iwe dị ka adịghị ike na-abụghị igosi ọkpụkpụ aka,

Ọ bụrụ na ọ kaara gị mma na mmadụ megidere gị karịa gị imegide mmadụ

Ọ bụrụ na i kwenyere na ibi n'udo bụ ihe ga-ekwe omume, ya bụ na udo ga-adị.

Pierre Guilbert

Anouslesamies.centerblog.net/rub-Textes-beaux-textes-html

34

MỌDỤL 2

ORURU MMADỤ

Ikike nnweta ozuru mba ọnụ, akụkọ mgbasa ndị ife ekwenyghị na eke chi!

Ebe a, a ga-eme ka o doo anya na ebumpụta agbụrụ mmadụ nke onye ọ bụla

bụ mmadụ bụ pacenti iri iteghete na itegheta ma yie ọnu ha, ya bụ na anyị

na-eketa otu oke… ndịife.

�Alain Mouchoux, Osote Onyeisi oche nke

INGO Conference of the Council of Eroupe, Ssla, 21-22 October

36

aa, ụwa anyị jupụrara n'ime ndọkụrịta n'ọtụtụ nnukwu

Tobodo tụmadị na mba Afrịka ebe mkpochapụ mmadụ

n'ụbara na ọgụ agbụrụ na ibe ka na-aga n'ihu n'itisa udo na

ịdị n'otu nke mba ọ bụla.

N'ihi nke a. ọ dị nnukwu mkpa iguzobe usoro atụmatụ maka

nkwalite udo na rijịọn ECOWAS niile. Iji mejupụta ebumnuuche a,

ọ dị nnukwu mkpa imegharị mmekọrịta nke mba gasị na ndị ọzọ, iji

hụ na e nwere mgbochi ikike mmadụ ebe ọ dị elu.

Nka Mọdụl

Kpokọta mbamuru na echiche, amụma emereme na akparamagwa

nke ịkwalite ngwa na usoro ikikere mmadụ, usoro iwu, usoro nlele

anya na njirimara site n'usoro ozurumba ụwa, nke rijịọn na nke mba

di iche iche.

Nkebi isiokwu nke Mọdụl 2

1. Usoro ikikere mmadụ keozuruụwa ụwa, kerijịọn na kemba

2. Usoro iwu ikikere mmadụ nlele anya na njirimara

ORUURU MMADỤ

1. Sistem oruuru mmadụ

keozurụwa, kerijịọn na kemba

2. Ntọala, ogo nakwa njirimara

oruuru mmadụ

Mmalite

37

Ụhara Ndịna isiokwu

Mkpokọba mnamuru na echiche, amụma

emereme na omume nke na-akwalite ikikere

mmadụ na mba uwa, rijịon na n'obodo.

Mbunuche Nkuzi/ọmụmụ

ịmụta mbamuru nakwa echiche nke ọma

maka nkwalite usoro ikikere mmadụ nke

mba ụwa, nke rijịọn na nke obodo

iwepụta amụma site n'ibu n'uche

nkwado site n'aka otu dị iche iche

ịhazi ihe omume nkuzi nke usoro ikikere

mmadụ na mba ụwa, rịjịọn nakwa n'

obodo

iwere omume nke na-akwalite usoro

ikikere mmadụ, mba ụwa, rijịọn na

obodo.

Mmebere isiokwu:

1. Ntọala izugbe

a. Nkọwasi

Oruuru Mmadụ

Onye ọ bụla bụ mmadụ tozuru oke iketa oke

ikikere mmadụ n'ihi otu ha sịrị dị. Ha bụ

okwukwe nkwa nke na-echekwa ndị mmadụ

na otu dị iche iche na mmebi ma ọ bụ mmetọ

oke nnwere onwe na ugwu dịirị mmadụ.

Dịka J. Omurgeon, onye Okacha mara

n'ikpe mkwumọtọ siri kwuo, ikikere mweta

mmadụ bụ ohere ma ọ bụ nrite elele nke iwu

na-achịkwa, nke mmadụ tozuru oke ịgọlị na

mmekọ ya na ndị ọzọ nakwa ikike iwu nyere.

Ha jikoro aka bụrụ ntoala ndọrọ-ndọrọ ke

ime mmụọ agba ahụrụ. Ikike mnweta bụ

ohere nke iwu maara n'ọ dị mmadụ agba mee

ihe, ma ọ bụ ejighi mee ihe, inwe ihe, iji mee

ihe ma ọ bụ ịrịọ onye ọzọ imeere ya ihe.

Ịkike mnwete bụ ike pụrụ iche nke iwu nyere

ohere ka onye ọ bụla bụ mmadụ were ọnụ.

Ikikere mnwete niile a bụ nke a pughị ịnapụ

mmadụ site mgbe a mụrụ ya, ha niile na-

ewetara mmadụ ugwu. Ya bụ, na o nweghi

onye purụ ịnapu mmadụ ikikere ya. Ha bụ

ozuru mba ọnụ. A naghị ekewa ya ekewa.

Oruuru mmadụ

Ike niile a pụrụ iche bụ nke onye ọ bụla na-

erite. Ikikere niile a nke apụghị inapụ onye ọ

bụla ma bụrụ ozuru mba ọnụ bụ nke niile

maara na ọ dị ka ọmụma ọkwa ndị Frenchi

n'afọ 1789 gbasara ikikere mnweta na

ikikere ịbụ nwaamaala.

b. Isi mmalite Echiche a

Echiche ichekwaba mmadụ site n'iwu bụ nke

dịbara gboo otu n'ime ihe ederede wuru-ewu

bụ 1215 magna carta nke England bụ nke

gbadoro ụkwụ na ikike mmadụ I nwere onwe

ya. N'otu oge ahụ, na West Afrịka, Mande

Charter ma ọ bụ KOUROUKAN FOUGA

kọwara mmekọ dị n'etiti ndị mmadụ site na

usoro iwu nlele anya ke ime mmụọ nke ebum

n'obi ya bụ iweta udo. Na mba England,

Magana Carta nke 1215 nwetara

Nkebi isiokwu 1: Sistem oruuru mmadụ keozuruụwa, kerijịọn na kemba

38

mbakwụnye site n'akwụkwọ arịrịọ maka

ikike mnweta nke afọ 1628 (bụ nke

kọwapụtara mnwere onwe enweghi

mgbanwe nke ndị a na-achị n'iru Eze) na kwa

amụma maka ikikere mnweta nke 1689.

Site na mmezi nke narị otu afọ iri na isii,

ndozi nke onye ụka n'abụghị onuye Katolik

bu Calvin wubere usoro iwu kwuru na onye

ọ bụla dị nda n'ihu Chukwu. Emesịa,

Grotius, onye ụka ọzọkwa, ma bụrụ ọkacha

mara na ikpe mkwụmọtọ were kwuo maa

nwakwa ikikere adịghị nnapụ. Oke

mgbanwe nke England mesịara bụrụ ihe dị

oke mkpa n'iwube echiche, ọ bụ n'ụdịrị ịma

ọkwa ma ọ bụ mgbe mgbanwe gasịrị n'afọ

1660, nhọrọ Habea-Corpus nke afọ 1679 nke

ụlọ omebe iwu England bụ nke kwusisi ịtụ

mkpọrọ e nweghi usoro. Site n'afọ 1688

were gawa, usoro iwu, otu nnukwuihe soro

mebe ya bụ mgbanwe bụ nke ewubere.

Onye atuche nke narị otu afọ iri na asatọ siri

na ya wepụta usoro iwu, n'otu iwu, n'otu aka

ahụ, J. Locke n'akwụkwo ederede ya gbasara

gọọmenti nkịtị, kwuru na narị mgbe ikike

ga-ezi ezi bụ mgbe o siri n'aka ndị a na-achị

were rute onye na-achi aka site na

nkwenyekọrịta ọha na eze, abịakwa ikikere

mnwete mee ka o bụrụ iwu na a ga-ewelata

usoro iwu gọọmenti.

Na narị otu afọ iri na isii niile,

ọkwa/mkwupụta mnwere onwe n'afọ 1776

nke mba united States nakwa ọkwa nke

mkpụrụ ụbọchị iri abụọ n'isii n'ọnwa

Ọgọstụ nke afọ 1789 nke ndị French mere ka

mnwere onwe bụrụ oke ihe na ndụ mmadụ.

Nke ka nke, ntụanya ọkwa afọ 1789 bụ ịhụ

na mmadụ nwetara ikikere chere onwe

nakwa nke inwete akụrụ ngwa nke gọọment

ga na-eketa. Ha dum ka a kpọrọ ọgbọ nke

izizi.

Ọgbọ ikikere mnwete nke abụọ (ikikere ọrụ

n'omenala) bụga ikikere ngosi maka mnweta

n'ebe a na-arụ ọrụ nke atụrụanya na

gọọmenti ga-agbata ọsọ enyemaka. Ọ bụ otu

nwere nkwenye inwekọ ihe ọnụ kparịrị ya.

Taa, ndị mmadụ na-ekwu maka ikike

mnweta ọghọ nke atọ dị ka ikike gburu gburu

dị ọcha, udo na nkwekọrịta. Nhiwe echiche

ikikere mnweta mmadụ, bụ nke siri,'obodo

ndị ọcha maite, wetara okwu ikikere ozuru

mba ọnụ nke na-ebute mgbe ụfọdụ ndị kwe

ma ndị ekweghi na mba Arab na

China.Ọkwa ikikere mmadụ nke ndị Isam na

akwụkwọiwu Afrịka maka ikikere mnweta

mmadụ dị ka agha nke ozurumba maka ikike

mnweta mmadụ bụ nke anabatara n'ụwa

dum.

39

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

c. Ndịiche dị n'etiti ọmụma ọkwa

/Ọgbakọ otu

A bịa na nke iwu kwadoro e nwerte ndịiche

dị n'etiti nkwusa na ọgbakọ maka ikikere

mmadụ.

Nkwusa na-akọwa usoro iwu ma wepụta

usoro nlele-anya nke otu mba ụwa

kwekọrịtara, nke usoro nlele anya ga-

eduzi ma kpalite emereme nke ndị

gọọmenti iwu esughi ya akara nkwado, ọ

ịghị kwanụ mgbe ọ bụ na ọ ga-abụ

gọomenti ga-ebinye aka na ya ma ọ bu

kwado ya. Mwepụ ya bụ nke mmadụ

niile na-akwado.

Ọgbakọ nke ikikere nmweta mmadụ bụ

nkwekọrịta mba ụwa nke na-enuli

oken'ọrụ iwu kwadoro maka otu okwe

ndọrọ ndọrọ nke obodo. A tụrụ anya na ọ

ga-eweta nkwado mba niile otu jikọrọ

ma dị ire mgbe e nwetara ụdịrị nkwado

ole na a chọrọ maka maka ọgbakọ ọ

bụla. Ihe ewepụtara a ga-etinye n'ọrụ na-

adị n'ime ya.

d. Agba/nkebi dị iche iche nke na-ekpebi

ọnọdụ mba dị ka o siri

metụta iwu na-achị mba ụwa :

Nhọrọ: Nke a bụ agbata nke mba otu

Nkebi 1: Sistem Ohuru Mmadụ keozuruụwa, kerijịọn na kemba

Mkpebi nke 1325 weteere ndị mmadụ oke ịtụanya na nchekwube. Nchekwube n'ụdị na e nwetala akọrọngwa

dabara adaba, nke ga-eme ka ọ dị mfe ma kwe omume ime mkpebi dabara adaba tinyere ịnabata akpaghi oke na

etiti ụmụ nwoke na ụmụ nwaanyị n'oge a na-eme mkpebi iji dozie ndọkụrịta. Ụdị nchekwube dị etu a ka ndị

United Nation Security Kasụl jiri mere ihe mgbakwasị ụkwụ wee nabata mkpebi ndị ọzọgasị ha mere n'afọ 1820,

1888 nakwa 1889. Mkpebi ndị a niile hiwechara isi n'ihe niile ọtụtụ mmadụ na-ekwu gbasara inye ụmụ nwaanyị

ikikere bụkwa mbọ agbara ịhụ na a kwalitere ibi n'udo na nchekwa.

ORUURU MMADỤ NA IWU ỌDỊNALA NKE MBA AFRỊKA

Ọ bụ echiche gbaghọrọ agbaghọ iche na mba Afrịka gboo amaghị ihe bụ oruru nke mmadụ. N'ala Afrịka n'oge

gboo, e mebere iwu iji kwadosie ike ma ọ bụ manye ndị mmadụ n'ime ihe e kwuru. Nke pụtara na iwu na echiche

nchekwa na ọrụ mmadụ na-arụ na-agakọrịta ọnụ.

Agadi nwoke nwụọ na n'ala Afrịka, a na-ahụta ọnwụ ya dị ka ọba nnukwu akwụkwọ ọkụ gbarisịrị maka na ụbụrụ

okenye dị ka ọba ebe amamihe na nghọta jupụtara. Dị ka nkwenye mba Malinke sịrị dị, e nweghi ndịiche na-adị

n'etiti nzọ ụkwụ nke nwa ohu na nke nwaamaala.

Ahụtala iwu ọdịnala dị ka ebumnuche na usoro nwere onwe na ntụle omenala nakwa n'ime Afịka maka

mnweghachi oke n'ọrụ nwaanyị dị ka isi mmalite na na-echekwa na-eduzi ndụ, nwata dị ka akara ọganihu

na mgbanwe ndụ, agadi nwoke di ka akara ndụ dị nsọ ma dị ebe ebe.

40

jikọtara na-ekweta n'ihe dị n'ime akwụkwọ

ọgbakọ.

Ntinye aka n'akwụkwọ: Nke a bụ mgbe

obodo na-eburu n'uche iwu dị na mbụ ma ọ

bụ nkwekọrịta e mere n'oge ọgbakọ. Obodo

na-etinye aka iji gosi njikere ọ dị

igbochibido onwe ya ime ihe ọ bụla ga-

emegide ihe niile ndị ahụ dị n'akwụkwọ

nkekọrịta ahụ. E nwere ike tinye aka

n'akwụkwọ site n'obodo inyefe onye ma ọ bụ

ndị ikikere itinyere ya aka.

Itinye aka n'akwụlwọ nkwekorịta n'oge

ọgbakọ ma ọ bụ ngalaba iwu dị n'ime ya bụ

nke a ga-eme site n'inweta nketa. Itinye aka

n'akwụkwọ na a naghị enwe oke n'ọrụ bụ

iwu. Ọ na-egosi ebumnuche na obodo ahụ dị

dị njikere inyocha nkwekọrịta n'ime onwe ha

maka mkpebi.

Ma na tinye aka a abụghị ikwe nkwa mkpebi

kama na obodo ahụ agaghị etinye aka n'ihe ọ

bụla ga-emegide ihe e kwo maka ya chọọ ya

bụ iwu.

Mkpebi na-egosi ntinye onwe nke obodo na

o nwere mmasị isonye mmanye nke ọzọ

ntinye n'ọrụ ka ọ bụ iwu ihe niile e

kwekọrịtara. Mkpebi a bụ nke ndị na-

anọchite anya ọha na-eme, ndị omebe iwu

ma nke na-emema ọ bụrụ na a tụlechaa ya

nke ọma iji doo anya na ọ bụ ihe e

kwekọrịtara bụ ihe dị n'akwụkwọ iwu na-

achị obodo. Usoro a bụ iji nye obodo ahụ

ohere iwelite okwu ihe ọ bụla metụtara ha,

n'akụku ọ bụla ọ di mkpa.

Mkpebi ma ọ bụ nnabata bụ ihe na-egosi na

obodo ekwetago n'iwu niile dị na nkwekorịta

a ji ha . Ọ bụ eziokwu na mkpebi nakwa

nnabata na-arụ ọrụ, kama usoro ha dị iche

iche. Ka o siri metụta mkpebi obodo, ga-

eburu ọzọ tinye aka n'akwụkwọ iwu

nkwekọrịta ahụ, ha mere mkpebi maka ya.

Usoro nnabata bụ nke a na-emecha n'otu

mgbe. Ntinye aka anaghị eso ya n'azụ.

Usoro mkpebi na ọ bụ nnabata dị iche iche. Ọ

gbadoro ụkwụ n'ihe ndị dị n'akwụklwọ

mmebe iwu obodo. Tupu e kpebie ma ọ bụ

anabata ya bụ iwu nkwekọrịta, obodo na-

ebugoduru uzọ nyochaa ya bu iwu nwekọrịta

iji hụ na ike ịma ụzọ ọ ga-eji mee ka ọ dị mfe

itinye ha n'ọrụ.

Mbanye na mmanye: Ọ bụ mgbe a ga-

akpọlite iwu nkwekọrịta mba na mba ka ọ dị

ire. Ọtụtụ mkpebi bụ ihe a na-enyocha ma

kọwaa ya maka mmanye na mbanye n'ike.

Mgbe a banyechara na mmanye okwu na-

apụta bụ kedụ ogo a ga-eji were na mmanye

n'ike ya bụ iwu? Iwu izizi nke obodo niile na-

abụkarị iwu na-achị obodo. Ma ka ọ dị, ogo a

na-abụ ka e lebara anya ka o siri metụta iwu

mba na mba.

Monism: Nke a pụtara na iwu mba na

mba abụghị ndọrọ ndọrọ nye iwu dị ezi

na ụlọ. Ya mere iwu nakwa usoro nke

iwu mba na mba nweziri nkedo na

obodo. A na-agbakụnye ha n'usoro iwu

nke ezi na ụlọ nke onye ọ bụla iwu ji

nwere ike iji mee ihe nrụtụaka ma ọ bụrụ

na o chere na e megidere ya. Ndị

kwadoro ụdụrị atụmatụ iwu a bụ ndị na-

ekwu na e wezugha n'obodo nakwa

njigide ihe niile nakwa ndịkọta ọnụ ya,

na o nweghi iwu ma ọ bụ ụdịrị usoro iwu

41

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

a nabatara sitere n'ebe ọ bụla n'abụghị

nke obodo bụ nke e kwesịrịọ iwere na ọ

bụ iwu belusọ ma e sikwa n'iwu obodo

were wepụta ha.

Dualism na-ahụ usoro iwu mba na mba

dị ka iwu doro anya. Ọ dị iche n'iwu

metụtara ezi na ụlọ. Nke a pụtara na iwu

mba na mba ọ bụla ga-abụ iwu n'obodo

ga-abụrịrị ngalaba iwu ezi na ụlọ tupu a

ga-etinye ya n'ọrụ.

Ya mere o jiri dị mkpa na onye ọzụụ ga-agwa

ndị ọ na-azụ ka ha nyobasie anya ike

n'isiokwu nd ị a, ndị ga-enye aka n'ịmata

ọnọdụ ma ọ bụ ebe obodo kwụ dị ka o siri

metụta iwu mba na mba ma iji nyere ha aka

mgbe ha ga-achọ ime ka ndị otu ha ndị ọzọ

mara banyere isiokwu a.

42

Nkebi Isiokwu 1: Sistem ọruuru mmadụ keozuruụwa, kerijịọn na kemba

N'ime ọnwa anọ nke afọ 1945, ndị nnọcite anya si mba iri anọ na asatọ (48) gbakọrọ ikepụta otu jikọtara mba

ụwa niile (UNO) site na nkwekọrịta ederede. E kepụtara ọtu a maka ịkwụsị agha n'etiti mba na mba ma nyekwa

ohere maka ịkparịta ụka ime udo.

Ụfọdụ mba dị ike nọ na ya bụ bụ otu UNO achọghịrị ka a kparịta ụka gbasara ikikere nweta nke mmadụ.

Kọmishọn keoruuru Mmadụ

Ha ekwetachaghị na obodo ọzọ (ma ọ bụ otu jikọrọ mba ụwa) kwesịrị ịbanye n'okwu dịịrị obodo n'ime onwe ha

ka o siri metụta ọnọdụ obibi ndụ ụmụ amamaala ya. Ha chere na okwu dị ka nke a kwesịrị ịbụ ihe dị n'iwu na-achị

n'ime mba ọ bụla. Ma ka ọ dị, ka e nwechara ezigbo ntụle ụfọdụ obodo mpere emepe, site na ndọnye ukwu mba

Amerịka nwetara agbamume nke iwu a ka ọ banye na ya bụ iwu nkwekọrịta nke ụwa site n'aha a kpọrọ ya ikikere

nweta nke mmadụ, N'ime okwu mmalite ya bụ enweghị ihe o kpọrọ aha na ọ bụ ikikere nweta nke mmadụ nwere.

O nwekwaghị ihe na-egosi na mba ụwa niile ga-anabata ya.

Ụlọ ọrụ e nyere ihu maka ikikere nke mmadụ bụ nkwe e hiwere nkwadabe akwụkwọ aka ebe ga-edepụta ihe ndị

ahụ bụ ikikere nweta nke mmadụ bụkwanụ nke akụkụ ụwa niile, nakwa ihe a ga-ekwekọrịta ma nabata n'ogo

niile nke ụwa. Ụlọ ọrụ a bụ nke onye isi ya bụ Eleanor Roosereet mechara tụgharịa akwụkwọ a ma kpọọ ya

mkpụta ụwa niile maka ikikoro nweta nke mmadụ UDHR.

2.� Sistem nchedo oruuru mmadụ, keozuruụwa, kerijịọn na kemba: Nkwupụ mba ụwa niile nke ikikere

nweta nke mmad n'okpuru otu jikọtara mba ụwa UN, nime afọ 1984.

43

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

Akọrọngwa iwu nkwekọrịta mba ahaziri,

tinyere aka ma kwado n'ogo mba abụọ ma ọ

bụ n'etiti ọtụtụ mba nke nwekwara ntọala

jikọtara ọnụ n'okpuru iwu nke obodo

sonyere na nkwekorịta.

Iji ghọtakwuo ihe a na-ekwu, e nwere ike

ikwupụta ndịiche dị n'etiti ogo ọgbakọ niile

metụtara oruuru mmadụ.

Na nke mbụ, enwere nkwekọrịta dị iche iche

gbasara oruuru mmadụ dị gasị ma ọ bụọtụtu

ọnụ ọgụgụ nke nkwekọrịta ndị a bụ nke dị

mkpa.

Otu mba ụwa (UNO) nwere nlkwekọrịta

abụọ nke nyere ohere ikikere n'ime

nkwupụta ụwa n'ihe gbasara oruuru mmadụ.

Ha jikọrọ ọnụ oruuru nkwekọrịta mmadụ

mmadụ n'obodo nakwa nke ndọrọ ndorọ

ọchịchị ọnụ ka ọ bụrụ otu ihe nọkwa n'otu

akwụkwọ aka ebe bụkwa nke achịkọtara ma

kpọo ya

Nkwekọrịta mba ụwa na oruuru nweta

Nwupụta bụ akwụkwọ ịgba aka ebe na-egosi na mba n'okwu e kwuru, ma na ọ bụghị iwu nye obodo ahụ, Ya bụ

UDHR tụlere edemede /atikụl iri atọ nke ga-abụ oruuru nke mmadụ. Atikụl ndị a ka e kewara n'ụzọ abụọ:

Oruuru mmadụ nwere n'obodo nakwa nke ndọrọ ndọrọ ọchịchị: Oruuru nwere onwe ndị a bụ nke

kpuchidoro mmadụ na mmekpa ahụ site n'ike ọchịchị ma kwalịtekwa nwere onwe nke mmadụ.

Oruuru nweta akụ na ụba mmekọrịta mmadụ na ibe ya nakwa oruru nke omenala bụ nke na-enye ohere

inweta ọnọdụ akụ na ụba nke onwe, mmekorịta mmadụ na ibe ya nakwa chekwa omenala ndị.

Dịka okwu mmalite ya bụ nkwupụta nke mba ụwa, nchekwado oruru nke mmadụ ga-eduba na nwere onwe, ịkpa

agwa ziri ezi nakwa udo n'ime ụwa. Oruuru ndị a na-edubakwa ndụ kacha mma nye mmadụ niile.

Oruuru mmadụ nwere n'obodo nakwa na nke ndọrọ ndọrọ ọchịchị na-agbochi ma nyekwa ohere ọma ịkwalite

nwere onwe. Ewepụtara ha n'usoro edemede nke 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 14, 15, 18, 19, 20, 21.

Akụ na ụba, mmekọrịta mmadụ na ibe ya na obodo nakwa akụ na ụba mkpuchite nke ndị obodo na nchekwa

omenala. Edebere ha n'usoro ndị a: 22, 23, 24, 25, 26, 27.

Uru nọ n'okpuru UDHR gụnyere inwe ugwu, nwere onwe, iklpe ziri ezi nakwa nkanye ugwu n'etiti mmadụ na

ibe ya. Ndị a bipụtara oruru mmadụ: - Rene Cassin, professor of Law, France

- Peng-chun Chang, onye Cina gụrụ agụmagụ ihe metụtara ụwa nakwa ihe

ndụ pụtara (Chinese philosophy),

- Eleanor Rootservelt, Osote onyeisi oche, USA.

- Pr Valentin Teplikov, Onyeisi oche

- Charles Malik, Okmt. n'iwu mba ụwa, Russia

- Dọkita (Oriakụ) Hausa Nehta, onye nkụzi doro anya, India.

44

nke mmadụ na mmekorịta mmadụ

n'obodo ya na nke ndọrọ ndọrọọchịchị

nakwa ihe ndị ọzọ jirikọrọ ha.

Nkwekọrịta mba ụwa na nweta akụ na

uba, mmekọrịta mmadụ na ibe ya nakwa

nke ndọrọ ndọrọ ọchịchị.

2. N'ime mpaghara obodo

Nkwekọrịta na agbakwunyere ma na-enyere

usoro oruuru nweta nke mmadụ na nke mba

ụwa aka. Usoro nke mpaghara dị ire na mba

Europe, n'ime mba Amerịka nakwa n'ime

mba Afrịka n'okpuru otu ehiwere nke lebara

ya anya.

Nkebi isiokwu 1: Usoro oruuru mmadụ

na mba ụwa, mpaghara nakwa obodo

Ogo nke abụọ jikọtara ụfọdụ nkwekọrịta nke

n'elegide anya n'orruuru nweta nke mmadụ

dị ka o siri metụta ogbugbu agbụrụ agha na

mpụ dị n'ime ya nakwa mpụ mmegide

mmadụ, ohu gbuo mmadụ, ọrụ mmanye,

mgbaga ọsọ ndụ, okwe ndọrọ ndọrọ ọchịchị,

nchekwa obodo mmepe anya nakwa

mmegide ọjọọ ndị ọzọgasị, ntarama ahụhụ

ma ọ bụ nleda anya.

Iji maa atụ:

Nkwekorịta na mgbochi na ita ahụhụ nke

mpụ ogbugbu agburu

Nkwekorịta na imenina n'ụdịrị ọ bụla

ịkpa oke agbụrụ

Nkwekọrịta mmegide mmepụ ọnya

nakwa ụdịrị mmejọ ọjọọ, nke anụ ọhịa

ma ọ bụ ntarama ahụhụ nleda anya

nakwa mmekpa ahụ.

Ogo nke atọ gụnyere nkwekọrịta iji

chekwaba ụfọdụ oruuru ndị metụtara mkpa

ndị pụrụ iche nke ụfọdụ mmadụ pụrụ iche

ndị gbapụrụ ọsọ ọgụ nakwa ndị e nweghị

obodo, ndị mba ọzọ, ndị banyere n'obodo,

ndi otu, ụmụ nwaanyi, ụmụaka ndị nwere ihe

mgbochibido. Iji maa atụ:

Nkwekorịta nke oruuru nwata nwere

Nkwekọrịta maka mmemina n'ụdịrị o

bụla bụ ịkpa oke mmegide ụmu nwaanyị

Nkwekọrịta mba ụwa ichekwa na inye

oruuru nke ndị ọrụ niile banyere n'ime

obodo ọzọ nakwa na ezi na ụlo ha

Na njedebe, e nwere ike ịgunye nkwekorịta

nke ịkpa oke bụ nke ekworo maka ya buso

agha mmegide: ịkpa oke agbụrụ, ịkpa oke

nwere nke ntinye n'ọrụ nakwa nke metụtara

ụgwọ ọnwa. Nkwekorịta ọ bụla na-enye

ohere nke ọma na ọrụ nke obodo nakwa

n'usoro ntinye n'ọrụ. Ya bụ nkwekọrịta nke

gụnyekwara usoro dị iche iche.

Imirikiti n'ime nkwekọrịta nwere usoro

mweghachi ozi nke obodo tinyer onwe ha iji

mee ka a mata ka o si aga, usoro ha wepụtara

nakwa agamnihu enweela ka o siri metụta

oruuru mmadụ dị ka o siri dị na ya

bụnkwekorịta. Nzita ozi a bụ nke otu kọmitii

nke ndị mba bụ ọka ibe dị ka ihe iji maa atụ.

Otu kọmitii na-ahụ maka oruuru nweta nke

mmadụ ehiwere n'okpuru nkwekorịta nke

oruuru mmekorịta mmadụ nakwa obodo

nakwa nke ndorọ ndọrọ ọchịchị bụ nke nleba

anya ma ọ bụ nkatọ, alọ a tụnyere bụ nke

nwere ike ichọ ka obodo nye nkowapụta

pụrụ iche n'ụzọ o sirinye ma o bụ jụ inye

oruuru.

Ma ka ọ dị n'ogo mba ụwa, e nwere usoro e ji

emeso otu onye ma ọ bụ ịgba akwụkwọ

maka nnapụ oruuru nweta nke mmadụ.

45

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

Kemgbe afọ puku abụọ na asaa, ntụgharị nke

kwa mgbe bụ usoro ọhụrụ nyere otu na-ahụ

maka nweta oruuru nke mmadụ ụlọorụ

gọọmenti dị iche iche ka o si metụta inweta

oruuru nke mmadụ na nke ime obodo.

O bụladị n'ime afọ anọ niile, ọ na-atụlekwa

ozi a nabatara site n'ọtụtụ mba iji nyere

obodo ruru otu narị na iri iteghete na atọ aka

bụ ndị otu jikọtara mba ụwa ọnụ (UN)

ịkwalite onọdụ nweta oruuru nke mmadụ

n'obodo da dị iche iche. Nke a ga-

akwalitekwa mmekọrịta nakwa ikesa ezi

agwa. Ebumnuche bụ iji wee kparịta ụbụbọ

n'etiti obodo na obodo nke mbunuche ya bụ

inyere ọrụ nke iwu na nkwekọrịta aka

n'anaghị arụ otu orụ.

3. Oke na ọrụ diịrị mba dị iche iche n'ụwa

- Oke na ọrụ nkwanye ugwu: Obodo

aghaghị etinye anya n'ime mkpori ndụ nke

oruuru ndị a: Ịma atụ:

Oke na orụ nchekwaba: Obodo ga-

egbochiri mmekpa ahụ nye oruuru ndị a bụ

nke onye nke atọ na-eme iji maa atụ, site na

nchekwaba oruuru ụmụ nwaanyị site

n'omenala ọjọọ ụfọdụ.

4. Oke n'ọrụ ntinye n'ọrụ: Obodo ga-ahọrọ

usoro mmebe iwu, nchịkwata ọrụ ikpe na

atụmatụ mmefu nakwa mkpata ego ga-enye

aka na-enwetara ya bụ oruuru nweta nke

mmadụ.

E jighi atụmatụ oke na ọrụ ndị dịirị obodo

arụ ọrụ bụ mmegide ya bụ oruuru nweta nke

mmadụ.

Atụmatụ obodo nye oruuru mmadụ: Iji

ndọnyere ọchịchi onye kwuo nweta mmadụ

gaburu n'ime oke na ọrụ dịirị onye nakwa

mmadụ niile.

Obodo ga-emeriri ihe niile dị mkpa iji mee

ka o nweta oruuru nweta nke ndị mmadụ.

Obodo ọ bụla ga-ewepụtarịrị akaọrọ ngwa

nakwa akụ na ụba ebe o kwesịrị iji mee ka e

nweta oruuru nweta nke mmadụ. Ọ ga-ahọrọ

usoro mmebe iwu bara uru iji hụ na ndị niile

na-egbochi ma ọ bụ na-anapụ ndị mmadụ

ikikere na oruuru ha ga-abụ ndị e kpere ikpe

ijikwa mee ka onye e migidere nweta

agbamụume dị ka ụzọ ibuso ajọ ihe agha.

Ụlọ ọrụ nhazi oruuru nweta nke mmadụ ga

na-anabata mkpesa nakwa edemede mkpesa

n'abụghị n'usoro ụlọ ikpe.

5. Njikọtaraọnụ usoro mmebe iwu obodo

ya na ogo oruuru nweta nke mmadụ na

nke mba.

Ọ bụ oke na ọrụ diirị obodo ijikọta ọnụ usoro

mmebe iwu obodo ha nakwa ogo oruuru

nweta nke mmadụ, nkwekọrịta mba ụwa

maka oruuru nweta nke mmadụ bụ ihe

gbasara bụrụkwa orụ mmadụ niile n'ihi na ha

na-eleghara anya nchekwaba oruuru nke

onye ọ bụla nwere. Ya mere a ga-achọrịrị

ụzọ a ga-eji hụ na nkwa ndị a niile nakwa ihe

ndị niile e tinyegoro ghọọrọ ihe anyị , n'otu

n'otu nwetarakwa ụbọchi n'aka obodo ihe o

kwesiri inye ụmụ amaala ya.

Ịzọ ndụ nke oruuru nweta nke mmadụ ga-

abụrịrị oke n'ọrụ dị n'etiti otu ana-azọ ndụ.

Ya bụ oruuru nakwa otu ndị na-ebu agha ka

nkwa niile na mbọ niile agha mịtaara

mkpụrụ nye onye ọ bụla n'otu n'otu.

46

Oge:� Awa iri na abụọ

Ngwa/ Enyemaka nkuzi/ Ngwa ederede:

Kurr iku lum keụ lọakwụkwọ na

akwụkwọ ndị a họpụtara maka isiokwu a

Akwụkwọ nrụtụaka keECOWAS

Foto, eserese na ihe ngosipụta

Ngwa ndị e dere ede na akwụkwọ ndị

ọzọ baara isiokwu uru.

Ihu Akwụkwọ Arụmarụ Nhazi

Mọdụl 2: Oruuru mmadụ

Nkebi mbụ: Usoro oruuru nweta nke

mmadụ na mba ụwa na mpaghara obodo

Nka nkebi

Ikpokota mbamuru, echiche, atụmatụ nakwa

akparam agwa maka nkwalite usoro oruuru

nweta nke mmadụ na mba ụwa, mpaghara

nakwa obodo ka o siri metụta nkwanye

ugwu.

Mbunuuche nkuzi/ọmụmụ

Nghọta uru nkwa echiche gbasara

oruuru nweta nke mmadụ na mba ụwa,

mpaghara nakwa obodo

Mepụta usoro ndị a ga-esi kwalite oruuru

nweta nke mmadụ na mba ụwa

mpaghara nakwa obodo site n'ịnabata

ntụnye ụtụ nke otu dị iche iche n'obodo

Rụpụta mmeme nkuzi maka gbasara

maka usoro oruuru nweta nke mmadụ na

nke mpaghara mba ụwa nakwa nke

obodo.

Horọ agwa na-akwalite usoro nweta

oruuru nke mmadụ na mpagara mba

ụwa nakwa na nke obodo

Ndịna Isiokwu 1: Sistem Oruuru mmadụ keozuruụwa, kerijịọn na Kemba

47

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

Tebulu Nhazi

Mmawa-

pụta Oge

Nka ndị a ga-

akụzipụta



Oge e nwere

ike iji mee ihe

1.

- Kọwaa ntọala maka

oruuru nweta

kemmadụ

- Mbamuru, echiche na isi

okwu ndị gbasara usoro

oruuru nweta kemba ụwa,

kemmadụ

nakwa

keobodo

Nchọpụta/

ntụgharị uche site

n’ederede ma

n’akwụklwọ

-Ntụpụ-takọrịta

Aro

Ejije Mmekọzọ

-Iji Sọvịa mee

ntụkọrịta -Nlelepụta

ọnọdụ

-

Kọọsụ

nnwale

Arụmarụ

ga-ebute

nsonye n’orụ

nke

ndị

ọha obodo

Awa 2

2.

Chọpụta akọrọ

ngwa

nakwa usoro nke oruuru

nweta nke mmadụ

Kpokọba akọrọ

ngwa na

usoro niile metụtara

nchekwaba oruuru nweta

kemmadụ

n’ime mba

ụwa, mpaghara nakwa

n’obodo

Awa 2

3.

Họpụta oke na ọrụ

dịịrị

obodo nye mba ụwa

Oke na ọrụ

dịịrị

obodo

n’ebe oruuru nweta nke

mmadụ

na nke mba ụwa.

4.

Gosi mkpa njikọta

edemede niile maka

ntinye n’ọrụ

nke ihe dị

n’ime akwụkwọ

edemede nke ụlọ

Atụmatụ

kemba gbasara

oruuru nweta nke mmadụ

5.

Họrọ

agwa ga-enye

ohere nkwalite oruuru

nke nweta nke mmadụ

Arụmarụ

ndị

metụtara

nwulite

akparam-

agwa/ụmara

ndị

ga-enye

aka kwalite oruuru nweta

nke mmadụ

Awa 4

48

Ọ M Ụ M A AT Ụ I H U A K W Ụ K W Ọ

KEEDUKESHỌN

Nkebi nta 1: Oruuru nweta nke mmadụ

Nkebi 1: Usoro oruuru nweta nke mmadụ

n'ime mba ụwa, mpaghara nakwa

n'obodo

Nka ndị e nwere na nkebi a:

Bukọta mbamuru, echiche, atụmatụ na

agwa ndị ga-enyere ndị mmadụ aka

n'ịkalite usoro nweta oruuru kemmadụ,

kemba ụwa, mpaghara nakwa n'obodo


Ịmụ na ịghọta mbamuru na echiche ndị

gbasara nweta oruuru kemmadụ kemba

ụwa, mpaghara nakwa n'obodo


� Mbamuru na echiche ndị metụtara

oruuru nweta

Mmawa-

pụta Oge

Nka ndị a ga-

akụzipụta


isiokwu

Ụzọ omume Oge e nwere

ike iji mee ihe

6.

Dozie nsogbu erubeghi

isi nye oruuru nweta nke

mmadụ

Usoro ndozi esemoku e

tinyere n’ọrụ n’ọnọdụ ebe

e jighi nweta oruru

mmadụ kpọ mkpa.

Awa 4

7.

Mme nkwado maka

nkwanye ugwu na

nchekwado nweta

oruuru nke mmadụ

Weputa agwa dị

mma

nakwa ntinye uchu na

nchekwaba nakwa

nkwanye ugwu

nke


Awa 2

8.

Webata ma na-entinye

n’ọrụ oruuru mmadụ

na

arụmarụ nkuzi

-

Nkpokọta ihe ọmụmụ

na ngwa amụmamụ

n’agba nkuzi

dị

iche iche

-

Ṅrụpụtagasị

ihu

akwụkwọ

arụmarụ

nhazi

Nchịkọba ọnọdụ/oge

nkuzi na ọmụmu.

Ntụle ihe amụtara

Awa 6

49

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

Nka Ndị A Ga-

azụpụta

Oge: Awa 2

Akọrọngwa/ Ngwa nkuzi/ederede

Ngwa enyemaka nkuzi gụnyere nkwekọrịta,

akwụkwọ nkọwa oke ọrụ nwa amaala,

ọgbakọ nkwekọrịta, nakwa iwu akparam

agwa nke mba ụwa, ebe nakwa mpaghara

obodo, iwu na-achị obodo, iwu nakwa

akwụkwọ iwu ndị ọzọ gasị, eserese, foto,

ngwa nurụ lere na ịntaneti.

Nka

Keọgụgụ isi Keụma/akparamagwa Njiezme/usorow

- Nchọpụta ụdirị

oruuru

dị

iche

iche

- Nkọwa maka echiche

e nweregasịrị

gbasara

oruuru nweta

-

Nye ndị

ọzọ

oke ruru

ha

-

Rụọ

ọrụ

ụlọ

gị

nke ọma

-

kpebie akọrọ

ngwa ndị

bara uru

nkeoruuru

nweta nke

mmadụ

maka

nghọta nakwa ụzọ

a ga-eji so ụfọdụ

onọdụ

-

Tụlee ọnọdụ

metụtara nchọpụtagasị

oruuru ndị mmadụ

Ime

nkuzi/ọm ụmụ

n'oge e

kwewapụtara

NSORO

IHE NDỊ A GA-EME

N’ọnọdụ ndị nkuzi: N’ọnọdụ ụmụ akwụkwọ: Ụzọ mgbaso Ichọpụta ihe ha

mabuuru

Ilebazi anya n’omenala na

mmaburu ụmụakwụkwọ

site

n’echiche ndị

a ga-akụziri ha

-

Ha ga-aza ajụjụ

ọnụ

-

Ajụjụ

nhọrọ/tụm bọm tụmbọm

-

Ọrụ

onye na

onye

-

Iji ọgụgụ

isi mee

nchọpụta

50

51

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

NSORO

IHE NDỊ A GA-EME

N’ọnọdụ ndị nkuzi: N’ọnọdụ ụmụ akwụkwọ: Ụzọ mgbaso Ngosi

Tụpụta alọ

otu ọnọdụ:

Eserese na-egosi ebe

a na –eme

ngagharị

iwe.

Ndị

n eme ngagharị

iwe ji

Akwụkwọ

ha ji na-ekwupụta ka e

nye ka oke ruru ha: nwere onwe

nakwa ohere

ikwu uche onye,

oruuru igụ

akwụkwọ, ịrụ

ọrụ,

akpaghị

oke. Ụfọdụ

n’ime ndị

ngagharị

iwe jikwa osisi, mkpirisi

na oglolo mma

nakwa okwute

ịrụtụ

aka n’akwụkwọ

ebe

dị

gị

n’aka. Tụnyere ndị

ngagharị

iwe a

alọ

ụzọ

ọzọ

kacha mma ha ga-eji

nweta oruuru ha niile n’abụghị

n’ụzọ

tigbuo zọgbuo.

Ịza ajụju

Ajụjụ

na azịza na

Arụmarụ

keọha mmadụ

Kwuo ihe banyere eserese

a

Inye aka ka arụmarụ

dị

n’etiti ndọ

otu gaa

were were, na

nzighachi ozi maka

arụmarụ

otu

-

Chịkọba nkọwa

-

Duru ha gaa n’ihu

n’ime

mkparịtaụka.

-

Chịkọba nzaghachi maka ọrụ

njikọta aka ndị

otu a

Kọwaa eserese a , tinye

n’ọrụ

ihe ndị

a kụziri

Nrụrịtaụka gbasara usoro e

jiri mezie nsogbu a

Nkebi

IHE NDỊ

A GA-EME

Ọzụụ

Ọmụụ

Usoro

Mmepụta ọmụmụ

ọhụrụ, nchịkwata na

mkpokọta

Chịkọba mkparịta ụka nhazikọta

ọnụ

Chịkọba ọsịsa ha

n’akụkụ

ihe ndị

a ogo

oruuru, nchekwado,

akọrọ

ngwa, nchekwado

usoro

Ọrụ

otu onye ma ọ

bụ nke

otu

Nnwale

-

Jụọ

ajụjụ

ọnụ

ma ọ

bụ

nke odide

iji mata ogo mmụta

ha nakwa

mzepụta mbunuuche ihe ọmụmụ

Zaa ajụjụ

Arụmarụ

otu onye

Isiokwu Nkebi 2: Ntọala, ogo nakwa

Njirimara oruuru nweta kemmadụ

Nka

Bukọta mbamuru, echiche na usoro nakwa

agwa dị mma iji kwalite ntọala, nakwa

ejimara oruuru nweta nke mmadụ.

Ihe nlegara anya na nkuzi/ọmụmụ a

Nghọta ntọala ogo nakwa ejirimara

oruru nweta nke mmadu

Mmepụta usoro maka ihe a ga-eme iji

kwalite ntọala ogo nakwa njirimara

oruuru nweta nke mmadụ. Site n'itinye

nweta nke mmadụ

Ịrụ ọrụ nkuzi metụtara ntọala, nweta nke

mmadụ

Họrọ akparamagwa na-aga na mpaghara

ịkwalite oruuru nweta nke mmadụ

Mmepụta ndị n'ime

Nke mbụ: Ntọala metụtara oruuru nweta nke

mmadụ

Ozurumba ọnụ anaghị ewezugha

n'ọnọdụ ya: Oruuru nweta nke mmadụ

bụ ozurumba ọnụ nke na-akwụdogide.

Onye ọ bụla nke ebe ọ bụla ga-

enwetarịrị. O nweghi onye ga-amata

ụma jụ ịnara ya ma ọ bụ onye ọzọ nwere

ike igbochibido onye ọzọ nweta.

Enweghi ike nkewa: Oruuru nweta nke

mmadụ bụ nke na-agaghị ekenwu, nke

obodo, ndọrondọrọ ọchịchị, mmekọrịta

mmadụ na ibe ya nakwa omena be nke

nkweta nye ugwu mmadụ. Ha niile

nwere otu uru bụkwanụ nke agaghị

edebe n'ogo idị mkpa ha

Ndabere nakwa mmekorịta onwe:

Nweta oruuruna-adabere na ma ọ bụ nke

ọzọ, na uju na mpaghara ya, ngwa ngwa

e nwetara ohere ndị ọzọ.

Nhata nha ma ọ bụ e nweghi ike ịkpa oke

ọ bụla: Mmadụ niile tozuru ma

kwesikwa inweta oruuru n'enweghi

nkewasị ọ bụla, ọkachasị nke ma ọ bụ

agbụrụ, ka mmadụ si acha, agbụrụ nne

onye si pụta, afọ ole mmadụ gbara,

okpukperechi, obodo ebe onye si tolite,

ogbenye, ọgaranya, ebe a mụrụ mmadụ

Mbufe/Itinyekwu

n’ọrụ

-

Tụnye alo ọnọdụ: n’ime ụlọ

akwụkwọ

unu, onye isi nhazi

edemede bụ

onye a chụpụrụ

site

n’ụlọ

akwụkwọ

unu ka o desire

akwụkwọ

nke ndị

isi ụlo

akwụkwọ

hụtara dị

ka okwu

jupụtara n’ụgha.

Otu na-ahụ

maka oruuru nweta

nke mmadụ

jikọtara onwe ha ịlụrụ

ya ọgụ. Site n’iji akọrọ

ngwa

nakwa usoro dị

gị

n’aka kọwapụta

usoro a ga-eso ma mee ka a ghọta

-

Tunye alo usoro nakwa

isi okwu edemede

a ma

nye ezi nkọwa gbanyere

ya

-

Arumarụ

keotu

-

Ntụlite

-

Mmekọ

ọzọ

52

ma ọ bụ ọnọdụ ọ bụla dị ka o siri dị n'ime

akọrọngwa oruuru nweta nke mmadụ.

Nsonye na ntinye: Onye ọ bụla ma ọ bụ

ndị o bụla kwesiri isonye na-efe nakwa

itinye aka bara uru n'ime, nakwa ntụnye

utụ iji kporie ndụ nke obodo, ọnọdụ akụ

na ụba, mmekọrịta mmadụ na ibe ya,

omenala nakwa nwere oruuru nweta nke

mmadụ n'ime ya.

Mnwemwuike ịkwụrụ ọnọdụ iwu n'azụ

nakwa ịkwanyere iwu na-achị obodo

ugwu: Obodo na ndị jigasị ọrụ kwesiri

ikwunwu ihe banyere ka e siri etinye

n'ọrụ usoro oruuru nweta nke mmadụ. Ọ

bụrụ na ha jụ ndọnye ukwu nye usoro

iwu dị ka e siri depụta ya na akọrọ ngwa

oruuru nweta nke mmadụ ma ọ bụ ụlo

ọrụ nwere oruuru dị ka iwu na kwa usoro

a edepụtaworo n'akwụkwọ

2. Njirimara oruuru nweta nke mmadụ:

Oruuru nweta nke mmadụ bụ ihe nketa

nke mmadụ, ha dịkwa ebe niile; a na-

enweta site n'oge a mụrụ mmadụ, nke

onye ọ bụla.

Ọ na-elegide anya n'ihe nketa ugwu dị

mkpa nakwa uru nke dịịrị mmadụ niile

Ha ha nha anya, agaghị ekewnu ha

nakwa ndabere onwe ha

A naghị agọpụ ha ma ọ bụ egbochi

mmadụ inweta ha.

Ha na-amanye oke n'ọrụ, nke kacha

mkpa n'ebe obodo nakwa oruuru ọkwa

ọchịchị dị iche iche, n'ogo nke ihe e mere

na nke a gbapụrụ.

Ha dịkwa otu a n'ogo mba ụwa niile

Ha nwere nchekwado iwu

Ha na-echekwaba onye ma ọ bụ otu

jikọtara mmadụ

1. Ogo oruuru nweta nke mmadụ: Ogo a bụ

nke etinyeworo n'usoro

2. mmebe iwu nke mba ụwa, mpaghara

nakwa nke obodo. Ndị a na-arụ ọrụ

n'ogo akparama agwa nke ndị jigasị

ọkwa ọchịchị nakwa ndị isi ga-asarịịrị

ọsịsa gbasara ha.

Ntụnye ụtụ nke mba ụwa bụ nke kọmitii ndị

ọkacha mara n'onwe ha “kpọrọ otu ndị nyoba

anya n'iwu nakwa ọgbako nkwekọrịta”.

5. Aka mgba nakwa ọgbata uhie dịka o siri

metụta oruuru nweta nke mmadụ

Esemokwu dị n'ime nọ n'okpuru

mpaghara dị iche iche

Oke mmekpa ahụ nye oruuru nweta nke

mmadụ n'oge ọgba aghara

Enweghi ezi mkpebi mmasị ịkwanyere

nakwa echekwaba oruuru nweta nke

mmadụ n'okwe ndọrọ ndọrọ ọchịchị.

Amagbị ihe ọ bụla gbasara akọrọ ngwa

nakwa edemede oruuru nweta nke

mmadụ.

Ogo njikọta dịala nke iwu obodo nakwa

iwu mba ụwa niile.

Ụbịa/ogbenye nke ndị mmadụ nakwa

ndị iche dị n'ogo ụmụ amaala

Oruuru nweta nke mmadụ nakwa ọzụzụ

kacha mma:

Ntọala oruuru nweta nke mmadụ

gbadoro ụkwụ bụ nke nhiwe, ntinye

n'ọrụ nakwa ntụle mmeme ya niile.

6. Ụsoro gbadoro ụkwụ na oruuru nweta nke

mmadụ ka e hiberoro na ntọ- ala nsọnye nke

pụtara ezi nlekọta nakwa nkọwa site n'aka

ihe igwe mmadụ na nkeji usoro mmepe ọ

bụla, site na mmeme e ji mmalite ya; gụnyere

53

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

nhazi nkọwa, atụmatụ, ntinye n'ọrụ, nlekọta

nakwa ntụle.

Iwu metụtara ọha na eze nakwa mmepe bụ

nke a na-agbasizi n'ụzọ mmịa mkpụrụ nweta

isi sekpụ ntị nke oruuru ụkwụ na oruuru

nweta nke mmadụ na ntụnye ụtụ nye ezi

usoro mmepe bụ ịgba nke na-eduba ihe

nweta na-akwụdogide.

Atụmatụ mmepe, usoro iwu nakwa iwu bụ

nke e kedoworo n'usoro dị mma nakwa

agakọrịta ya na oke na ọrụ iwu mba ụwa

hibeworo.

Ugbu a, anyị na-akpọdo isi n'ọtu nkọwa nke

otu mba (UN) ka o siri metụta njekwudo

nwepụta mmekọrịta nwere mgbado ụkwụ na

oruuru nweta nke mmadụ.

Ya bụ, ụmụamaala ka a ga-azụ n'oruuru

nweta nke mmadụ, nke a ga-enye ohere

isonye nakwa n'ihiwe usoro nke ga-enwe

mkpebi ndụ ha kwa ụbọchị.

Ka o siri metụta obere ọnọdụ ntuzu atọ ka

aha e ji lebaa ya bụ okwu anya site n'oruuru

nke ọha na eze.

Ọ bụrụ n'enweghi ike ịrụ n'ogo atọ a, ndị na-

emebe iwu were ike ịgbakọ ma ọ bụ jiri ihe

ndị a mere mgbakwasị ukwụ:

Okwu nsogbu Ndị omebe iwu nwere ike

ha agaghị achọtacha ụzọ mmezi nsogbu

niile ọha na eze chọpụtara n'ime atụmatụ

haE nwere ike inwe okwu ndị ọzọ na

ndepụta nke ọtụtụ otu wetara dị ka ihe ha

họọrọ. Ya bụ, ndị omebe iwu nwere ike

inwe mmaja. E nwere ike ibunye ibu

nsogbu oke karịa nke ndị agụmagụ

omimi ndọrọ ndọrọ ọchịchị kọwara dị ka

“ibu ha buru ịsarịrị ike ihe ha”. Nke na-

apụtakwa ihe ntodo n'akpịrị na usoro

inwe mkpebi.

Mgbe ọtụtụ ihe a ga-eme karizịrị ihe ndị

omebe iwu ga-ebunwu ma obi ịda mba

abanyewa n'akụkụ ụmụ amaala, ọ bụ naanị

ndị a mara ụzọ ghacha na aghụghọ mgbago

usoro bụ ndị n'enwenwu ihe ha chọrọ. Ndị ji

ọkwa n'obodo enweghi ike mgbocha mkpa

niile ọha obodo chere na ọ dị mkpa.

Ma n'agbanyeghi ihe ọ bụla a na-eme maka

ọha na eze bụ ngalaba ebe ndị omebe iwu ga-

elegide anya dị ka isi sekpụ ntị n'ihe ha ga-

eme. Ndị mgbasa ozi na ụmụ amaala bụ ndị

mwulite ihe omume ọ bụla nke ọha na eze.

Wepụta ịkwa nka ga-akpali mmụọ

ụmụamaala inweta na i ji oruuru ha rụọ ọrụ

dị ka o siri metụta mmemme.

O were dizie mkpa itinye ndị na-anata ọzụzụ

n'ọnọdụ ọmụmụ iji kpalie ha ka ha mee ihe

na okwu gbasara iwu. Ọha na eze ga-etu

obibi ndụ jakwa ụbọchị tinyekwara ihe ndị

ahụ na-emetụ ime obodo ha, chọọ ụzọ

mmezi ma chekwaba ịgbakụnye nsogbu site

n'oruuru ọha na eze ndị ọ bụ oke na ọrụ ha

imezi ihe ndị ahụ.

54

TEBỤL NHAZI

ogo nakwa gị mara oruuru nweta nke

mmadụ

Họrọ agwa nke ga-akwalite echiche ,

ogo nakwa njirimara oruuru nweta nke

mmadụ

Oge: Awa 18

Akọrọ ngwa/ enyeaka nkuzi/ndepụtagasị

Akwụkwọ usoro nkuzi/ndepụtagasị

Akwụkwọ usoro nkuzi n'ụlọ akwụkwọ

na akwụkwọ agụmagụ

Akwụkwọ nrụtụ aka nke ECOWAS

Onyonyo

Eserese

Akwụkwọ ndepụtagasị nakwa ọtụtụ

akwụkwọ ọgụgụ metụtara isiokwu

Akwụkwọ Nhazi

Atụmatụ

Nkebi isiokwu: Echemeche, ogo nakwa

njirimara oruuru nweta kemmadụ

Nka ndị dị n'ime nkebi a:

Bukọta mbmuru, echiche na usoro na agwa

na-akwalite echemeche, ogo nakwa

njirimara oruuru nweta nke mmadụ

Ihe nleghara anya na nkụzi/ọmụmụ a

Nghọta echemeche , ogo nakwa

njirimara oruuru nweta nke mmadụ

Mwepụta usoro ihe a ga-eme iji kwalite

nweta nke mmadụ site n'itinye ntụnye

ụtụ nke otu nọ n'obodo

Mmekwa ọrụ nkuzi metụtara echiche,

Nkebi

Nka ndị a ga- akụzipụta

Ndịnaya ndị ọzọ

yiri isiokwu

Usoro omume

Oge e nwere

ike iji mee ihe

1.

Kọwaa echiche, ogo nakwa

njirimara oruuru nke mmadụ

Echemeche nakwa

ogo

Gbagharịkọta ụbụrụ

ọnụ, nyocha edemede

(ebiri ebi nakwa

onyonyo) mkparịtaụka,

ngosipụta

Awa 2

55

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

Nkebi

Nka ndị a ga- akụzipụta

Ndịnaya ndị ọzọ

yiri isiokwu

Usoro omume

Oge e nwere

ike iji mee ihe

2.

Rụtụ aka n’ọkpụrụ kpụ njirimara


Ọkpụrụkpụ njiri-

mara oruuru nweta

nke mmadụ

Ọrụ

otu’ ime nchọpụta,

kpọkọta ọrụ

e duru edu

wee rụọ, ngosi ihe onye

ga-emenwu, eserese

nsepụta.

Awa 4

3.

Sepụta usoro maka ihe a ga-eme

maka ịkwalite ọkpụrụ

ọkpụ


Usoro oruuru nwata

nke mmadụ

4.

Họrọ

agwa ga-enye ugwu maka

echiche, ogo nakwa njirimara


Mee ihe mmepụta

agwa na-egosi

nkwanye ugwu

maka echiche, ogo

nakwa njirimara

nweta nke mmadụ.

Awa 4

5.

Tibanye echiche , ogo nakwa

njirimara oruuru nweta nke

mmadụ

n’ime ihe ọmụmụ

-

Nkọwa akọrọ

ngwa nkusi na

ọmụmụ

nke ogodi

iche iche

-

Nkwade mpekele

akwụkwọ

ngosi ọrụ

nkụzi.

-Chịkọta nkebioge

nkụ

na ọmụmụ

Tụlee mmụta

enwetara.

Awa 6

56

Ngosi

Nkebi isokwu 2: Echimeche, ogo nakwa

njirimara nweta nke mmadụ.

Nkụzi/ ọmụmụ na mbuuche nkuzi:

Nkwalite oruuru nweta nke mmadụ

Ihe dị n'ọmụmụ a

Bukọta uru nakwa echiche, usoro gụnyere

agwa nke nwere ike kwalite echemeche, ogo

nakwa njirimara oruuru nweta nke mmadụ

Ihe nleghara anya na nkuzi na ọmụmụ

Nghọta nke ọma ntọala echemeche, ogo

nakwa njirimara nweta nke mmadụ

Nka Ndị A Ga-

azụpụta

Nkebi isiokwu 2: Echemeche, ogo nakwa njirimara oruuru nweta nke mmadụ

Nka

Keọgụgụ isi

Keụma/akparamagwa

Njiezme/usoro

- Nchọpụta echemeche, ogo

nakwa ejirimara

oruuru nweta

- Nkọwa maka echiche

enweregasịrị

gbasara oruuru nweta

-

Nye ndị

ọzọ

oke ruru

ha

-

Rụọ

ọrụ

gị

-

kpebie akọrọ

ngwa ndị

bara uru nke

oruuru nweta nke mmad ụ

maka

nghọta nak wa ụzọ

a ga -eji so ụfọdụ

onọdụ

ahụwara anya ike

Oge: Awa 4

Akọrọ ngwa/Ngwa nkụzi:

Wepụta site n'ime akọrọ ngwa mba ụwa,

mpaghara (gụnyere nke mbụ nakwa nke

asaa) bụ nke mgbakwunye n'iwu ochịchị

ọhakarasị nakwa ọchịhị dum), akọrọ ngwa

iwu obodo nakwa edere ede ndị ọzọ yitere

ya, mgbasa ozi, foto, dgz.

57

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

Nkebi Ndị ọzụụ Ndị ọmụụ Usoro

Ntụle ntozu oke,

omenala na ihe ha

mabuuru

Kọwaa ogo amamihe nakwa

omenala onye ọmụmu ka o

siri metụta ebumnobi ya

maka mmụta.

Zaa ajụjụ -Ajụjụ tụmbọm

tụmbọm

-Ọrụ otu onye

Ngosipụta Ihe izizi a ga-eme:

Kwee ka ndị ọmụmụ wepụta

ọnọdụ oruuru ụwa niile, mara

maka nweta nke mmadụ ka a

na-egbochi mmadụ

(nkwupụta oruuru nweta nke

mmadụ, nke ụwa niile) ma

jụọkwa ha ka ha gosipụta

oruuru ahụ a na-ekwu maka

ya.

Ihe a ga-arụ: gụọ ma zaa

ajụjụ na akpa ala echiche,

ogo nakwa e jiri mara oruuru

nweta nke mmadụ

Kwe ka ha gụrụ gawa,

ọkachasị na nkeji mbụ, anọ,

iri na asatọ, iri abụọ na atọ

ma jụọkwa ndị ọmụmụ a ka

ha chọpụta njirimara oruuru

nweta mmadụ dị ka o siri dị

n’ime ha.

Gosipụta ka o siri

mee, nrụtụkwa aka

na oruuru dị n’ime

ya.Gụọ ma

zaghachiri onye

ọzụzụ n’otu n’otu

ajụjụ dị ime ya

- Mee ihe ị ga-

emenwu

-Ọrụ mgbakọaka

- Kpokọta

mgbarịkọta ubụrụ,

ndepụtagasị ọsịsa ya

nọ ma kọwaa akwụ-

kwọ aka-abe nke

ajụjụ so n’azụ

58

Nkebi Ndị ọzụụ Ndị ọmụụ Usoro

Nhazi ọrụ nrụkọta n’ime

otu dịiche iche/ndepụtachịa

orụ nke otu

Ịchịkọba nkọwa, hazie

mkparịtaụka chịkọbakwa

usoro ndepụtachịa

Wepụta ihe i desiri

mee nrụpụta n’oge

nnọkọta ọnụ nke

onye ọzụzụ haziri

Mkparịtaụka

nnọkọnụ na usoro

nkọwata nke uru.

N’ime nke ihe ọhụrụ e

nwetara ịgba ume nakwa

nchịkọ ọnụ

Nye aka ịhazigharị nakwa

ikwuba ozi ndị a ndị

ọmụmụ e dekọrọ onụ

-Mee nchịkọta site na

tebụl ngosi echiche,

ogo nakwa njirimara

oruuru nweta nke

mmadụ

Tebụl nchịkọta

Tụlee/nhanye n’ogo - Tụnye alọ ọnọdụ dị ka

nsogbu nweta oruuru nke

mmadụ nke a ga-emezi

- Meziee ya bụ

nsogbu

Orụ otu onye

Mbufegha/ntinyekwuo -Nyere ndị ọmụmụ aka ka

ha hiwe otu na-akwalite


nakwa nchekwaba ya

Kpokọta ma hiwe otu

na-ahụ maka

nkwalite na

nchekwaba oruuru

nweta nke mmadụ

nakwa nkwuchite

okwu

Mkpokọba/

nnabatandị otu

ọgbakọ izizi.

Nhọpụta ndị isi

59

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

Nkebi Isiọkwu 2: Atụmatụ Nruuru ogo na

Njirimara Oruuru Mmadụ

Omi si na nkwupụta otu mba ụwa maka puku

afọ anyị nọ na ya ugbu a, Dizemba 2000.

I. Oruuru mmadụ, ọhakarasị na ezigbo aka

ọchịchị.

Anyị ga-agbasi mbọ ike ịkwalite

ọhakarasị mee ka usoro iwu kwụdosie

i k e , t i n y e r e n s ọ p ụ r ụ n t ọ a l a

kenwereonwe na oruuru mmadụ nke

ụwa niile nabatara na ikikere inwe

mmepe.

Anyị kwekọrịtara:

Ịsọpụrụ ma kwalite nkwupụta a nabatara

ebe niile gbasara oruuru mmadụ.

Ịgbasi mbọ ike maka nchedo na nkwalite

oruuru kemmadụ nkịtị, keọchịchị,

keazụmuhịa keoha na keomenala obodo

anyị ha dum.

Ime ka obodo anyị ha dum kwụsie ike

ntinye n'ọrụ atụmatụ na mmepụta nke

ọhakarasi na na nsọpụrụ oruuru mmadụ,

tinyere oruuru ndị ka mkpa.

Ikwụsịlata ndụ tigbue zogbue dum

magidere ụmụnwanyị ma tinye n'ọnụ

nkwekọrịta ikpochapụ ụdi ịkpa oke dum

megidere ụmụ nwanyị

Iwepụta usoro a ga-eji hụ na e nwere

nsọpụrụ maka; na nchekwanke oruuru

ndị mbiaa, ndị ọrụ mbiaa na ezinaụlọ ha,

ikpochapụ iso agbụrụ na ahụghị ndị ọbịa

n'anya karịrị ugbu a n'ime mba dị iche

iche, ma kwalite mbikọrịta na mmụọ

nnabata n'ime obodo dum.

Igbakọta aka mepụta usoro ọchịchị ga-

emetụta mmadụ dum, nke ga-ahụ na

Nwadiala ọbụla n'obodo anyi ha dum ji

obi ha sonye n'usoro ọchịchị ahụ.

Ịhụ maka enwereonwe ndị mgbasa ozi

n'ịrụ ọrụ ha dị mkpa na oruuru ọha na eze

n'inueta ozi.

II. Nchedo ndị na enweghi ike ịzọ onwe

ha

Anyị ga-agbasị mbọ ike ịhụ na ụmụaka na

ụbara mmadụ nkịtị dum ndị ihe ọdachi

ekereụwa, mgbuchapụ agbụrụ, ọgba aghara

na ihe mgberede ndị ọzọ na-emekụtakarị

nwetara enyemaka na nchedo ga-eme ha

ịchịha ihe mere ha azụ ma biwekwa ndụ ha

ọzọ n'oge adighị anya.

Anyị kwekọrịtara

Ịgbasa na ịkwelite nchedo ndị mmadụ

nkịtị n'ihe mberede ukwu dịka iwu ozuru

ụwa maka mmadụ si kwudo.

Ikwalite mmekọrịta mba ụwa ibe ha,

tinyere ịgbatara ibe ha ọsọ enyemaka na

nchikwata enyemaka a na-enyere mba

ndị nwere ndị bara ọsọ ndụ, nyere ndị

gbara ọsọ ndụ n'onwe ha na ndị a

chụpụrụ n'ụlọ ha n'ike aka ka ha jiiri obi

ha niile laghachị n'agtụghị ụjọ, sanye

n'ime obodo ha ma nwee ugwu na

nsọpụrụ ruuru ha.

Ịkwudo nnabata na ntinyecha n'ọnụ,

Nkebi Isiokwu 2: Jenda, Aka

Mgba Chere Udo na Mmepe

60

nkwekọrịta e nwere mnaka oruuru

ụmụaka na ohere nhọrọ nsoro iwu

metụtara ụmụaka iso n'ịlụ agha, ire

ụmụaka, ụmụaka igba akwuna na

nziakwuna umuaka.

III. Imejupụta ihe ndị pụrụ iche Afrịka chọrọ

Anyị ga-akwado nkwụsi ike nke ọchịchị ọha

n'Afrịka ma nyere ndị Afrịka aka; mgbalị ha

maka udo ịdịgịde, mkpochapụ ụbịam na

ndịgide mmape, si etu a webata Afrịka n'ime

usoro keazumahịa ụwa dum.

Inye nkwadosike n'usoro ọchịchị ma

nwube ọchịchị ọha ka na-ebido ebido

n'Afrịka.

Ịkwalite na ihụ maka ọganihu usoro iwu

kempaghara ukwu na nke nta maka

mgbochi ọgba aghara na nkwelite

nkwụdosịke usoro ọchịchị ma hụ na e

nwere ụzọ mgbasa akụ na ụba kwụdosiri

ike make nchekwa udo n'ala dum

Iwepụta ụzo pụrụ iche e nwere ike iji

kpochepụ ụbịam ma ụ na e nwere

ndigide mmepe n'Afrịka, tinyere ukacha

ụgwọ e ji, inwekwu ohere azụmahịa,

nwelite ụzọ enyemaka mmepe na ntinye

ego n'ahịa mba ọzọ tinyere nnyefega

nkanaụzụ.

Inyere Afrịka aka iwulite ikikere yam

aka ibuso mgbasa ọrịa HIV/AIDs na ọrịa

ofufe ndị ọzọ agha.

61

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

AGI, Marc. The idea of Universality as the

founder of the concept of Human Rights

based on the life and work of Reme Cassin.

Antibes: Editions Alp. AZUR, 1980

Kaba Sidiki, Human Rights in Senegal,

Collection saa yoon, 1977.

SECK, Cheikh Yerim. Kaba Mbaye:

Journey and struggles of a Great Judge

(Foreward by Robert Badinter; Preface

by Amadon Malitar Mbow), Karthala,

Paris, 2009.

Edensibịa Weebụ

Ụfọdụ ebeurụọrụ weebụ e nwere ike iji rụọ

ọrụ linki a www.amnesty.org/fr:soro

<<connatre les droits humains>>.

w w w . u n . o r g / p u b s / c y b e r

schoolbus/:ebenụọrụ a bụ maka ụmụaka na

ndị ntorobịa imam aka oruuru mmadụ.

www.ohchv.org/fr:soro linki a <<les organes

des droits de l'honime>> make iji nneta ozi

gbasara ederede ozuru ụwa maka oruuru

mmadụ. Soro linki a << les organes des

droits l'homme>> make ozi gbasara kọmiti

na-amọnịtọ ntinye n'ọrụ oruuru mmadụ.

Inwere ike imata steeti ndị nabatarala

ederede ma nweta ripọtụ gbasara mba dị iche

iche.

Mgbakwunye

Usoro kembaso ukwụ oruuru mmadụ

(HRBA)

Usoro atụmatụ kemgbaso ụkwụ oruuru

mmadụ

Gịnị bụ usoro keoruuru mmadụ?

1. Usoro a bụ maka nrụtụka na omume

nchepụta oruuru mmadu nke dị

n ' ime rịpọọtụ, ekwumekwu,

edereede na projeekịtị ndị UN.

2. Usoro a bụ obi ịhụ na enyemaka

mmepe a na-enyere ndị otu ha

dabere na nsọpụrụ ha nwere maka

oruuru mmadụ.

3. Usoro a bụ maka nchepụta na ntinye

n'ọrụ ụmụ nkwekọrịta ndị metụtara

oruuru mmadụ

Gịnị bụ usoro keoruuru mmadụ?

Usoro kenchepụta iji hụ, na e nwere

nghọta ihe ndị na-egbochị mmejupụta

ucheobi maka oruuru mmadụ nke

gbadoro ụkwụ n'ogo ozuru ụwa na

atụmatụ keoruuru mmadụ ... nke

mbunaoibi ya bụkwa mwulite ikike ndị

nwere oruuru mmadụ ịjụ make oruuru

ha na ịhụ na ndị ọchịchị rụrụ ọrụ dịịrị ha.

Iwu CCA/UNDAF 2007, p.14

Gini bụ usoro keoruuru mmadu?

- Usoro mmepe gbadoro ụkwụogo na

atụmatụ oruuru mmadụ kemba dum.

- Ọ hụrụ ndị mmadụ dịka ndị nwere

oruuru ma kọwaa ọrụ dịịrị ndị ọchịchị.

- Ọ nwere nkwusi ike ebe ndị otu riri mpe

na ndị nkewa mmegbu mekụtaru dị

- O nwere mbunobi iji nwao mejupụta

oruuru mmadụ dum.

- Etu a ka mmejupụta usoro mmepe ji dị

EDENSIBỊA

62

ya mkpa.

Gịnị mwere e ji agbaso usoro oruuru

mmadụ maka mmepe?

- Mbamuru kembaime

- Mkpa ọ dị maka atụmatụ mmepe

- Make ewumewu – mbamuru ndị UN

Nghọta ndị UN mnakwa HRBA

Mbunche

1. Atụmatụ nkwekọrịta dum maka mmepe

ga achọ ụzọ mmejupụta oruuru mmadụ

dịka a kọwara na UNDHR na iwu ozuru

mba ndị ọzọ

Usoro

2. Ogo na atụmatụ oruuru mmadụ ga-abụ

isi nkwekọrịta dum a ga-enwe na usoro

mmepe dum na mpaghara mụpụta ọrụ

niile e nwere

mSmejupụta

3. Mmekọrịta mmepe na-akwalite nwulite

ikike ndị ọchịchị maka imeu ọrụ dịịrị ha

na ndị nwere oruuru ịjụ maka oruuru ha.

Atụmatụ mmekọrịta maka mmepe niile

kwesịrị ịcha UDHR na iwu oruuru mmadụ

ozuru ụwa ndị ọzọ.

Mbunuche

Mmejupụta oruuru mmadụ bụ isi

mbunuche usoro mmepe niile.

HRBA na ahụ maka mụpụta ihe ndị ahụ

kacha dịrị ndị UN mkpa na otu ndị ọsọ

gbasoro usoro a.

Usoro mụpzuta na enweta ozi sin a

ndepụta ndị otu UN zuru ọha na ụzọ

mụpụta ọrụ ha.

Ogo na atụmatụ oruuru mmadu ga-abụ

isi nkwekọrita dum a ga-enwe na usoro

mmepe dum na mpaghara nrụpụta ọrụ

niile enwere.

Usoro

Ogo na atụmatu oruuru mmadu na-eme

ka mmepụtara na usoro diwakwuo mma.

Ogo nke oruuru mmadụ na-egosi ụdi

“ezi” ebe mmepe ga-adị.

Atụmatụ oruuru mmadụ na-emepụta

“iwu nke egweregwu” maka usoro

mmepe.

Mwekputa ogo na atụmatụ oruuru

mmadụ niile n'ime usoro mmepụtara

dum.

Ogo nke oruuru mmadụ

Nnwale na Iseke

Ntinye anya n’ọru

na nnwala

Nkọwa ihe ndị

kacha

Ntinye n’ọrụ Nchepụta na ndepụta usoro

orụ

63

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

Nkọwa ndịma iwu: ụdị okwu njideaka iwu

gụpụtara

N'uoso ọrụ, ogogasị na-eduzi...

...� nrụpụta ihe ndị na-eche mmepe aka

mgba dịka ihe ndị metụtara oruuru

mmadụ (Nnwale).

...� nseke ọrụ na ikeke ndị nwere oruuru

na ndị dị n'ọchịchị

... � nkọwa mbunuche mmepe

...� mmepụta ihe nrụtụaka na ihe nduzi

ụzọ ndị ọzọ

Atụmatụ oruuru mmadụ

Mgbasa ụwa dum na enwe nnapụ

Enweghị nkewa

Nnwekọrịta keonwe na nkpakọta

keonwe

Nhata na akpaghị oke

MMekọrịta na nsonye

Imezi ihe n'ụzọ iwu na idowe iwu

HRBA chọrọ mmasị keomenala dịkwu

mma Ngbọa nkwenye na uru ya ga-enyi

aka itinye HRBA n'ọrụ

- Mmasi keomenala ga-ema ka ndị nne

obodo were ụsọrọ ọrụ a dịke nke ha.

- Ka o sila dị, a geghi aghọnye aka

n'omenala dịka ihe were e hji metọọ

oruuru mmadụ

- Ụfọdụ emume omenaala nwere ike

ikwalite oruuru mmadụ

- Ndị CEDAW chọrọ ka e megharịa ụmụ

omenala na enmume ọdinaala ndị na-

akwalite ịkpa oke n'etiti nwoke na

nwanyị

- Mmekọrịta maka mmepe na-enye aka

ikwalite ikikere ndị dị n'ọchịchị ịrụpụta

ọrụ dịịrị ha na/ma ndị nwere ikikere

oruuru izipụta oruuru ha.

Mmejụpụta

- A na-arụai aka ike n'ihe gbasara mmadụ

na steeti (okwu nyidaaka-ọnụ dịịrị onye)

- Siri na nrụpụta ọrụ nke bụ isi mmepe gaa

nkwalite mmammụta iji hụ maka

mmijụpụta oruuru mmadụ

- Ndi steeti chọrọ inye aka ga-akwalite ha

maka nchedo na ịrụ dịịrị ha.

- Ndị nwere ikikere oruuru na ndị dị

n'ọchịchị, Ndi nwere ikikere oruuru:

6,652,595,567

- Madụ ọ bụla, nwoke, nwanyị nwato, ndị

ọjii na ndị nke ọcha agbụrụ ọ bụla na-

gabanyeghi etu ha si kwụrụ n'obodo

- Otu ndị o metụtara

Ndị dị n'ọchịchị: pere mpe n'ọnuọgụ

- Tumadị ndị steeti

- Mgbe ụfọdụ, ndị mmadụ nwere ọrụ dịịrị

ha.

- Ndi mmadu ma ndị ọrụ dịịrị onwe ha

nwere ọrụ ịhụ na e nwere nsọpụrụ ebe

oruuru ndị ọzọ dị.

Ọrụ ikwalite ike ọrụ

64

Atụmatụ ghasara ụwa nke oruuru

mmadụ kwtara na:

O nweghị onye agụpụrụ n'ihe gbasara

oruuru mmadụ

Atụmatụ ọha na usoro ọrụ ga-onwu ihe

ndị a:

- Kewasi ngwa nchọcha n'ụdị ịjị rụgosi

ndị a gụpụrụ agụpụ na ndị e

megidere

- Usoro a ga-agbaso iji gbochie ihe ndị

a.

· Atụmatu a nweghi nkewa

na nkpakọta keonwe

E nweghi nkewa na nkpakọta keonwe

nke oruuru mmadụ kwetara na:

Nkwenye na nchedo nke oruuru onye

Nsiripụta maka nchedo nsoro kemba

Mbuibo Keiwu:

- Ọ gaghị akwalite nchedo ụfodụ

ikikere ma megide ndị ọzọ

Atụmatụ ọha kwesịrị:

Igbado ụkwụ na nseke nsogbu

mmepe ma wepụta uzọ ziri ezi iji

sowe ha.

Ewumewu steeti.

Ihu maka njikọta kewumewu na

m p a g h a r a d ị i c h e i c h e

ntinyeewumewu ndị ọrụ ha bụ maka

nchedo, nleba anya me nkwụwa aka

otọ

· Atụmatụ nhatanha na akpaghi oke

Nhatemha na akpaghị oke bụ na

steeti ga:

Kpachapụ akpemamoke nke iwu,

ewumewu, keonwe na nke usoro.

Nsiripụta maka nchedo usoro kemba

- Mbuibo keiwu ga ...

- Ewumewu ọhu na ...

Mmejupụta oruuru mmadụ na mbunuche

nwulite mmadụ

Okwu njideaka na inwe oruuru

Mmejupụta ọrụ

dịịrị

onye

Ume inye Ikikere

Ume nkwọwa aka ọtọ

Nwulite ike mmadụ

nwere maka oruuru onye

65

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

- Atụmatụ ọha ga ...

· Atụmatụ nsonye

Atụmatụ nsonye n'oruuru mmadụ

chọrọ nsonye kenmọọronwe, siri ike

ma dị mkpa

Nsiripụta maka nchado usoro kemba

Atụmatụ na usoro ga-ewepụta:

- Ohere maka nsonye na nchepụta na

mmepe

- Ikikere inweta ozi ndị dị mkpa

- Nkwalite ike ndị dị n'akụkụ maka iso

twụọ atụmatụ

Usoro Ewunawu ga:

- Gbado ụkwụ n'atụmaatụ achiahụ

onye kworu ọnụ ya

- Hapụ igbu mnumọ ọchichị ọdinala na

nke onye kwuru ọnụ ya dị adị

Mgbakwunye

- Ọha mmadụ

- Akwụsi ike, nwereonwe ma nwee

ume nwulite

- Bụrụ olu ndị a gụpụrụ na ndị dị

n'akụkụ

- Nwere ikikere n'usoro ime mkpebi

· Atụmatụ inye osisa maọbụ nkọwa

banyere

Atụmatụ inye osisa maọbụ nkewa

banyere

Steeti na ndị ọchịchị ndị ọzọ ga-ahụ

maka nsọpụrụ oruuru mmadụ.

Nsiripụta maka nchedo usoro oruuru

mmadụ

Ewumewu Steeti ga:

- Enwe aku na uba zuru ezu, ọrụ na ike

nnwereonwe iji hu na ha tinyere ndị

gọọmenti onya maka nkeoma.

Steeti ga-enwe mmekọrịta ha na ndị

usoro oruuru mmadụ mba ụwa:

- Site n'ikwenye n'iwu mba ụwa n'ime

oge e wepụttara

- Site n'ịchọ usoro pụrụ iche na

iwepụta ozi

- Site n'itinye n'ọrụ usoro iwu pụrụ iche

ndị e nwere

· Atumatụ inye osisa maọbụ nkowa

banyere

Atụmatụ inye osisa maobụ nkọwa

banyere; gụnyere

Usoro ọrụ dị mfe, dị ire na nke

nnwereonwe

Nsiripụta maka uchedo usoro oruuru

mmadụ mbuibo keiwu ga:

- Kwado ogo oruuru mmadụ

- Hibe ọnọdụ ọrụ oruuru mmadụ,

usoro maka nrụpụta ọrụ

Atụmatụ ọha ga:

- Wepụta asoro a ga-eji gbochie umu

ngwụ inye osisa maọbụ nkọwa

banyere

- Jiri ọrụ dịịrị steet n'ihe gbasara

oruuru mmadụ tunyere mpaghara

ọchichị ndị ọzọ n'obodo.

· Atụmatụ onye osisa maọbụ nọwa

banyere:

Atụmatụ inye ọsịsa maọbụ nkọwa

banyere”

Ndị mgbasa ozi nnoorọnwe na

nnweonwe nakwa ndị otu nzọta

66

oruuru mmadụ bụ ndị na-anochite

anya ụmụnwoke, ụmụnwonyị, otu

ddị dị n'akụkụ na ndị agụpụrụ agụpụ.

Nsiripụta maka uchedo usoro oruuru

mmadụ

Ọgbọrọgbọdọ otu nkịtị kwụsiri ike

ga:

- Ịhụ a ndị steeti rụrụ ọrụ dịịrị ha

n'idobe oruuru mmadụ

- Kpakọta ụmụ ihe na-eme ndị

mmadụ ichegbu onwe ha n'ime

obdo ma kwụpụta ụzọ a ga-esi

gbanaee ha.

- Wepụta ozi na ndepụta ndị

kwadoro iwu oruuru mmadụ nke

mba ụwa niile.

Mgbakwunye

Usoro oruuru mmadụ keozuruụwa,

kempaghara, na kemba.

· Gịnị bụ mpụtara oruu mmadụ?

- Nkwado iwu, ihe ọha na eze tụrụ

anya na agwa a nabatora

- Obi isi ike n'ihe gbasara kentịtị,

keọchịchị, keazụmahia, keoha

na eze na omenala

- Nchedo mbamuru kemmadụ

(ikike, nhatanha na ugwu)

- Ọ dị n'ime mmadụ ma n'otu; a

nabatoru ha na mba niile.

- Ndị steeti bianyere ya aka dịka

iwu

· Usoro nchedo oruuru mmadụ kemba

- Mbubo keiwu na keakwụkwọ iwu

obodo

- Mwube ndị kwusiri ike n'ọrụ (ụlọ

nzọkọ, gọmenti, ndị ọkaiwu,

n'chikwa obodo na mwube

oruuru mmadụ)

- Atụmatụ na usoro metụtara

mgbasa ozi.

- Ndị otu nkịtị kwụsiri ike na ndị

mgbasa ozi nnọrọonwe

· Usoro iwu oruuru mmadụ nke

mpaghara ndị ọzọ

N n u k w u n z ụ k ọ n d ị Yu r o p

(European) maka uchedo oruuru

mmadụ na ntọala kenwereonwe

Nnukwu nzụko ndị Amerika maka

oruuru mmadụ na nkwekọrita ndị

S a n J o s e g b a s a r a o r u u r u

keazụmahia, ọha na

Eze na omenaala

Ikike ndị Afrịka (chaata) gbasara

oruuru kemmadụ na keonye.

Ikike (chaata) ndị Arab gbasara

oruuru mmadụ

Usoro Mmajupụta

Ụlọikpe oruuru mmadụ nke Yurop

Kọmishọn oruuru mmadụ nke

Amerịka

Ụloikpe oruuru mmadụ nke Amerịka

Kọmishọn ndị Afrịka maka oruuru

mmadụ

Ụlọikpe ndị Afrịka maka oruuru

mmadụ

· Ihe ndị j ikọrọ usoro kemba,

kempaghara na keozuruuwa

67

OR

UU

RU

MM

AD

Ụ

Nchado keozuruuwa na kempaghara

na-akwado onwe haOgo keozuuruuwa na kempaghara

na-achọ ntinye n'ọrụ kemba

Protections internationale

and regionale sout

complementaires

Les norms internationales

and regionales requirent

ume mise en reuvre

nationale

Protections internationales

and regional si

les remedes

nationaux sout epmises

Les norms nationals doivent

etre en harmonie

internationales and

regionales

68

MỌDỤL 3

ỊBỤ NWAAMAALA NA AMAMIWU ỌHA

Tupu anyị tinye ogo dị elu, anyị ga abụ ndị agwa

ha ga-abụ ihe urụtụ aka maka agwa ọma.

70

nweghi onye a mụrụ dịka nwa amaala, e nwere usoro e ji abụ ya. Amaala

Obụ usoro dị ogologo ma bụrụ usoro mmụta, ụzọ ogolgo ma ụzọ mgbasị

mbọ ike. Obodo nọọrọonwe ha ịkwụsị ike, dabere isi n'amanihe, ikike na

agwa kwesiịrị ndị amaala obodo ahụ, ndị ma ebe ha kwụ ma nweekwa ikike ikụsi ihe

ebe ahụ. N'usoro a, mbunuche amụmụ gbasara ibụ nwaamaala bụ iji hụ na ụmụ

amaala nwere mmụta nwekwuru agwa kuesịrị usoro ọchịchị ga-eme ka ha sonye

n'usoro keọchịchị, keozụmahịa, keobibi ndụ na keomenala.

Ọtụtụ obodo nke ọgbọrọgbọdọ keazụmahia nke ndị steeti ọdịda nayanwu Afrịka

(ECOWAS) ka e nwere ogba aghara. Ọzọ kwa, e nwere nsogbu keọchịchị ọha bụ nke

akpamagwaọjọọ na-eso ịtụ vootu, ndị na-atụ vootu ipe mpe. Ihe ndị a na-egbochi

mmepe obodo na nchekwa udo. Ọ bụ ihe ndị a mere o ji dị mkpa ịmụ maka Amaala

na ima banyere ịbụ nwa amaala. Ihe chere anyị aka mgba bụ ụzọ anyi ga-esi bikọrịta

n'udo, anyi na ndị agbataobi anyị ma soro maa omenaala na ọdịnaala kempaghara

ahụ ebe anyị ga-esokwa sopụrụ iwu nke e ji obi ọcha niile nabata.

Ụhara Mọdụl:

Webata mbamuru na nchepụta gbasara mbụ nwa-amaala na amamiwu ọhịa n'ọnọdụ

ndụ ime obodo.

Nkebi Isiokwu ndị a:

1. Mbụ nwaamaala

2. Amamiwu ọha

Mbụamaala na Amamiwu ọha

1. Mbụamaala

2. Amamiwu ọha

Okwu Mmalite

71

Ụhara Omume Nkebi Isiokwu

Webata mbamuru na nchepụta gbasara

ibụ nwaamaala na amamiwu ọhịa

n'ọnọdụ ndụ ime obodo.

Mbunuche nkuzi na ọmụmụ

1. Ezigbo usoro ibụ nwaamaala

2. Webata arụmarụ dị iche iche

metụtara ịbụ nwaamaala

3. Ezigbo usoro ịbụ nwaamaala

4. Webata arụmarụ dị iche iche


5. Iwebata akparamagwa nke ezi

nwaamaala a zụrụ azụ

Ndịna Isiokwu

1. Nkọwa mbụ nwaamaala

Mbụnwaamaala: Ọnọdụ nwaamaala.

Nwaamaala bụnye nwere ikike isonye

na ndọrọndọrọ, ọkachasị, inwe ikike ịtụ

vootu n'obodo nke o si na ya pụta.

Mbụnwaamaala bụ ọnọdụ maọbụ

ọkwa amaala

Ọ na-eme ka ahụta mmadụ dịka anyi so

n'otu, n'obodo nke agba ochie maọbụ

obodo nke oge ugbu a na isonye n'ihe

ọha na ndọrọndọrọ ọchịchị. Ka ọ na

ekepụta ọrụ nwaamaala na-enyi ikike na

ihe ọbụ le gbasara isonye na

ndọrọndọrọ, nkwenye na isoro mee

ndọrọndorọ nke ndị bi n'otu ebe.

Mbụnwaamaala: nwere ikike, o nwere

ikike ikike ihe ọbụla ruuru nwarawaala,

iwu ndọrọndọrọ na ọnụ dịịrị ya ebe steeti

dị. N'oge ugbu a, nwaamaala bu onye

iwu obodo ya na-achekwa ma na-

ekpuchitekwa. Nwaamaala nwere uru

na ikike isonye na ndọrọndọrọ na ịrụ ọnụ

n'obodo (ọmụmatụ: itụ ụtụisi, idebe iwu,

ịrụ ọrụ nchekwa, ịtụ votu).

Ọnọdụ nwaamaala dịka ọnọdụ ịbụ onye

mba site na omụmụ maọbụ ịbụ

nwaamaala n'ọbdọ ọzọ abụghị obodo a

mụrụ gị. Onye ahụ ga-abụ onye tolitere

etolite.

Ịbụ nwaamaala dịka usoro oruuru

mmadụ si kọwapụta

Usoro oruuru mmadụ tunyere ịbụ

nwaamaala na usoro ịhọpụta atụmatụ

ndị e ji achị ọchichị n'obodo. N'ihi nke a,

nkọwa nwaamaala sitere niikike na

igbado anya nke nwaamaala tinyere

isonye n'usoro ichepụta atụmatụ, itinye

n'ọrụ nakwa inwalepụta usoro atụmatụ

nke ndị obodo.

N'usoro nke ọzụzụ, ọ ga-abụ ihe kwesịrị

ekwesị ma dịkwa mkpa iduzi ha n'ime

mkparịtaụka n'isiokwu ndị a:

· Isiokwu ndị dị mkpa gbasara

nwaamaala

Nkebi Isiokwu 1: Mbụ Nwaamaala

72

- Ikike isọ ndọrọndọrọ, onye mba

maọbụ inwere onwe

- Nkọwa oruuru onye na ọrụ onye ọ

bụla

- Mmekọrita mmadụ, ibi ebe nke

nwaamaala

- Ịsọpụrụ oruuru ndị ọzọ

- Isonye n'usoro onye kwuo uche ya

na nnọchiteanya

- Ibi n'udo na njikọta mmekọrịta nke

ndị mmadụ

- Ọnodụ nwaamaala

- Ọdịmma obodo

- Ịsọpụrụ omenala dị iche iche

- Ịsọpụrụ na ịkwalite iwu

- Nrụrịtaụka n'etiti nwaamaala.

Akamgba na ọdachi gụnyere:

- Akwụdosighi ike nke ọchịchị onye

kwuo uche ya

- Nsogbu enweghi ntụkwasiobi na

ikike e nyere

- Nsogbu ọchịchị

- E n w e g h ị e z i n n a b a t a e b e

nwaamaala nọ

- Ịdagachị azụ nke mba n'ihe gbasara

ezi nwekọrita

- Enweghị ezi nnabata basara ndịịche

dị na ndọrọndọrọ

- Akwanyeghị ikike nwaamaala ugwu

- Engweghị mmụta ebe ihe gbasara

nwaamaala dị

- Enweghị afọ ojuju maọbụ nsoghu

nke ịhụ nwaamaala

- Ameghi ihe gbasara ịbụ ezi

nwaamaala

- Enweghị ohere maka mkparịtaụka

nke ọhanaeze

- Enwehị nwaamaala kwụsiri ike (ikike

isonye, ikwu uche ha, inabata na

inwe mkpebi)

1. Mbụ nwaamaala na mmepe

obodo

E kwesịrị ịkọwapụta nke ọma gbasara

nwaamaala na ịbụ nwaamaala n'ogo

etiti na etu e siri kọwaa na mbụ.

Nwaamaala bụ onye nnwereonwe ya

ma nwee oke, ya bụ na ọ na-atụta aro

gbasara imebe iwu na ịma usoro

mmekọrịta nw ndọrọndọrọ ọchịchị nke

obdo. A na-asị ka obodo ọbụla mepee,

gaa n'ihu ma nwee akụ na ụba, nke ga-

enyere ha aka inwe afọ ojuju. Ọ dị mkpa

ka onye ọbụla bi n'obodo ịkwụdoisi ike

ma nwee massị n'ihe gbasara ya.

Nnwereonwe nke nwaamaala bụ ikike

nwaamaala isonye na nrụrịta ụka maka

ọdịmma ha. Nwaamaala bụ onye na-eji

nwayọ n'ụzọ ziri ezi tụchaa ndị ọchịchị.

Nwaamaala ga-asọpụrụ iwu ewepụtara

n'ihi na ọ bụ mpụtara ihe usoro nkwenye

ndị embe iwu.

Site n'ịbụ nwaamaala kwụrụ chịm, ọ bụ

iwu na nwaamaala ga-eme ihe na

mpaghara dị iche iche, na okpuru

ọchịchị, mpaghara, mba na ụwa niile ma

nweekwa ike ịtụta aro n'ihe gbasara

mmekọrịta na ndọrọndọrọ

Etu o sila dị, nwaamaala ọbụla ịzọ oke

ya bụkwa ihe mmejupụta ọrụ. Ihe ọbụla

mejpụtara oke nke nwaamala bụkwa

oke nke onye ọzọ, n'usoro oke ahụ, ọ bụ

ọrụ onye ọbụla ikwe nkwa ma mara oke

73

MB

ỤA

MA

AL

A N

A A

MA

MIW

U Ọ

HA

ndị ọzọ.

Mbụ Nwaamaala na Azụmahịa

Nke a na-ekwu maka ọrụ nwaamaala

n'iwulite ọnọdụ azụmahia nke obodo ya.

Ọ dị oke mkpa ịkwalite ihe ọmụmụ

metụtara ọnọdụ azụmahia nke

nwaamaala dịka o si metụta ọrụ ya n'ime

obodo nke na-ab iakaro n 'oge

nwaamaala na-azọ oke ruuru ya.


Nke a gụnyere ime ka a mara banyere

ụtụisi na ụtụ ndị ọzọgasị. Mmata a n'ụzọ

ịkwụ ụtụisi gbadoro ụkwụ n'ime ka

nwaamaala mata uru ikwu ụtụisi na-aba

site n'iwe mmasị ịkwụ ụtụisi na ụtụ ndị

ọzọ kwesịrị ekwesị. Nke a ga-enyere

obodo aka n'inweta ego nke ha tinyere

nchekwa nzụpụta na mmefu okpụrụkpụ

ego.

2. Akamgba dị n'ịkwalite obodo na

mbọ dị niche iche nke mpaghara obodo

dị n'ime ECOWAS na-agba: Ọrụ

nwaamaala n'ịchịkwa mbịakọrịtaọnụ ha.

Nwaamaala inwe ike ibi n'etiti ndị ọzọ,

inabata nchiche nakwa inwe mmasị

ibikọta ọnụ bụ agwa ndị e jiri mara

nwaamaala. Nke a gunyere nghota ihe

bụ mbịkọrịta n'obodo.

Mgbe a na-ebeba naya n'ihe gbasara

ịkwalite obodo dị n'okpuru Sahara Afrịka

kpọmkwenu n'ime mgbahara ogige

ECOWAS, anyị na-ekwu maka obodo

ndị a n'ụdị ha dibu n'oge a napụtara ha

n'aka ndị isi ọcha chịburu ha.

Ebe e siterela n'otu ụzọ kewaa agbụrụ

ndị a, otu ụdị mmadụ, otu ụdị obodo, otu

ụdị mba n'etiti ọtụtụ obodo.

Ebe ejrila ikike obodo bekee kee ya,

Afrịka, mba nke ugbu a abụghịkwa nke e

nwekara n'aka mmepeanya Afrịka

nakwa na ọ naghị egosipụtra mgbannu

n'omumu maọbụ ụzọ obibi ndụ nke ndị

Afrịka. Nke a na-akwalite okwu nke a

na-ekwu ka arụpụta usoro nnwere

obodo nke ọhụrụ n'ime mpaghara

ECOWAS, tinyere obodo ndị sanyere ya

nakwa mpaghara ndị ọzọ.

Nke a kpatana na-aga enwe usoro

ọhụrụ a ga-ewebata iji gosipụta ndiiche

dị na agbụrụ na mmakọrịta nke a chọrọ

maka ndọrọndọrọ ọchịchị nna ibi ndụ

n'obodo Afrịka niile, okachasị na

mpaghara ECOWAS.

Ọ di mkpa ka ekpochapụ ndiiche na

ughọtahie dị n'etiti ụzọ e si eche echiche

gbasara omenala ma mee ka ha bụrụ

otu.

Taa, nsogbu chere ọtụtụ obodo n'ihu bu

ọnọdụ siri ike nke dị n'etiti mmepe ebe

obibi kpọmkwem na ime ya ka ọ

kwudosie ike n'ịdị n'otu obodo ka e nwee

ike igbanara nkpapụ maọbụ nwepụ

obodo. Nchịkwata ndiiche n'etiti mmadụ

na nsonye na ndọrọndọrọ ọchịchị dị

mkpa ma sanye n'iwu nhatanha, aka

ikwụọtọ nakwa ike ụba e nwetara n'etiti

mpaghara mepụtara mba bikotara ọnụ.

Ọ chọkwara ka onye obụla nwee uru

gbara ọkpụrụkpụ nke ga-eweta imemina

omume maọbụ akparamaagwa nke

74

achọghị n'aka mmadụ, i leghara

gburugburu anya maọbụ ọnọdụ n'ihe

gbasara ndọrọndọrọ maọbụ maka

agbụrụ nakwa echiche gbasara

ndọrọndọrọ ọchịchị.

Iwube usoro iwu ga-akwalite ntule

ndiiche dị n'etiti agbụrụ dị iche iche

nwere ike inye aka kwalite omenala ndị

bi otu ebe, kama ikewa ha.

Nchịkwata nke gbakwasara ụkwụ na

ndiiche na mkparịta ụka nke oma n'etiti

ndị ọchịchị tinyere nsọpụrụ nke mmasi

ya bụ iwulite obodo.

Echiche iwepụta mbununuche ọhụrụ

nke onye ọ bụla na inwe mmasị na

nkwụchitereọnụ bụ mmalite nwube nke

nkwenye na ịbụ ezi nwaamaala.

Ndị ọzụzụ nwere ike kọwaa ma kparịta

ezigbo ụka gbasara nsogbu dị n'iwulite

obodo nakwa ihe ndị si na ya

adapụtagasị. Ha nwekwara ike gbaa ha

ume n'ime nchọpụta ma mee ka ha nye

nkọwa pụrụ iche gbasara ihe ha

chọpụrtara nke a ga-egosị ọhanaeze.

Ọ m ụ m a t ụ , o m ụ m ụ b a n y e r e

ọgbaaghara n'ọdịda anyanwụ Afrịka.

75

MB

ỤA

MA

AL

A N

A A

MA

MIW

U Ọ

HA

Tebulu Nhazi

Mọdụl 3: Mbụ Nwaamaala na

Amamiwu Ọha


Ụhara omume nkebi isiokwu

Webata mbamuru na echiche gbasara

mbụ nwaamaala n'ọnọdụ ndị ime obodo.

Mbụnuuche Nkuzi na Ọmụmụ

1. Ịghọta uru na echiche gbasara

ịbụ nwaamaala

2. Ịghọta usoro dị na mmadụ ịbụ

nwaamaala

3. Duzie ihe omume mmụta


4. Webata ụdị akparamagwa na-

egosi nwaamaala nwere ezi

ọzụzụ

Oge: Awa iri na isii (16 hours)

Ngwa ọrụ/Ngwa nkụzi/ihe e dere ede

- Kọrikụla na akwụkwọ ọgụgụ gbasara

isiokwu

- Akwụkwọ nrụ tụaka nke nd ị

ECOWAS

- Akwụkwọ e ji ese foto (fim)

- Foto/eserese

- Ihe akaebe edere ede na akwụkwọ

ọgụgụ dị iche iche

Nkeji Nka ndị e ga

akụzịpụta

Ndịnana na ihe ndị ozo yiri

isiokwu Usoro amapụtara Oge enyere

1.

Mara ntọala gbasara

ịbụ nwaamaala

Ihe ndị

metụtara usoro

ọmụmụ

gbasara nwaamaala

Nchọpụta site

n’ederede

(Akwụkwọ

na

kọmpụta)

Awa 3

Ghọta usoro metụtara

ịbụ

nwaamaala

Ihe na usoro metụtara amume

gbasara nwaamaala

Awa 3

2.

Mapụta usoro iji

kwalite ịbụ

nwaamaala

-

Ezigbo omume

-

Igba mbọ

nke onwe na

isonye otu nwaamaala

-

Ime ihe na ụzọ

iji kwalite

obodo

-

Dgz ...

Ntule ka ọ

dị

n’obodo, ịrụ

orụ

ntulekọrịta

Awa 4

3.

Mgbe a na akụzi ihe,

webata ihe omume

n’isiokwu gbasara

nwaamaala

-

Ntule usoro nkụzi na

ngwa nkụzi n’ọnọdụ

agụmakwụkwọ

dị

iche

iche.

-

Imepụta ngwa nkụzi

-

Chịkọba nzụkọ

gbasara

nkụzị na ọmụmụ ihe.

- Nnwale ihe a mụtara

Awa 6

Nhazi Nkebi nke Mọdụl

76

Ọ M Ụ M A T Ụ I H U A K W Ụ K W Ọ

ARỤMARỤ KEDUKESHON

Mọdụl 3: Mbụnwaamaala na

Amamiwu Ọha

Nkebi Isiokwu 1: Mbụ nwaamaala

Ụhara mmemme nkebi isiokwu

Webata mbamuru na echiche gbasara

mbụ nwaamaala n'ọnọdụ ndị ime

obodo.

Mbunuche nkụizina ihe ọmụmụ:

Nwee ezigbo agwa nke nwaamaala.

Isiokwu ihe ọmụmụ/Ọnọdụ ọmụmụ

ihe: Usoro na omume nke nwaamaala

Nka ndị a ga-

akụzipụta.


Nka mmụta Nka Agwa Nka aka

- Chọpụta usoro e ji ab ụ

nwaamaala

- Chọpụta omume nke

nwaamaala

- Kọwaa ihe onyeisi na-ahụ

makass aganiihu obodo

weghachịrị na mpaghara

obodo mepere emepe

- Webata akpanamagwa nke

ezigbo nwaamaala

- Sonye na obibi ndụ nke

gburugburu g ị, obodo na

mba.

- Kọwaa uru ọ bara

nwaamaala sisonye n’ihe

ọbụla a na-eme n’ime

obodo na nke mba.

- Wube ihe njikọta n’etiti

nwulite mba na nwa-amaala

isonye n’ihe ọ bụla a na-

eme.

Oge: Awa 2

Ihe ndị eji akụzi nkụzi/ugwa

nkụzi/Ederede:

- Kọrịkụla na akwụkọ ọgụgụ metụtara

isiokwu

- Akwụkwọ nrụtụaka nke nd ị

ECOWAS

- Akwụkwọ e ji ese foto, foto na ngwa

nụrụ lere ndị ọzọ

- Ihe akaebe ederede na ọtụtụ

akwụkwọ ọgụgụ na-akụzi gbasara

ibụ nwaamaala na ịma ọrụ ya

n'obodo

- Weebụ metụtara ịma banyere ịbụ

nwaamaala, ịbụ, nwaamaala na

nkụzị ha.

77

MB

ỤA

MA

AL

A N

A A

MA

MIW

U Ọ

HA

Nhazi oge

nkụzi na

Ọmụmụ

Usoro

Ihe ndi a ga-eme

Usoro amapụtara Nke onye ọzụrụ Nke ndị na-amụ

ihe

Ilebazi anya na

ndịtupu

mmabanu

Nnyocha nke ọma usoro ihe a

mabuuru n’agụmakwụkwọ nke

ndị ọmụmụ n’ihe gbasara

nkwụpụta gbasara nwaamaala

isonye n’ihe a na-eme

- Zaa ajụjụ

- Kpalite ma

kpaa nkata

n’ajụjụ gbasara

nwaamaala

isonye n’ihe

- Ajụjụ tumbam

- Ọrụ nke onye

- Nchepụta uche

- Mkparịtaụka nke

ọha

Ngo

sip

ụta

Gosipụta ọnọdụ na-akọwa nwaamaala n’enweghi mmasị gbasara mmekọrịta ohamaeze. Ọmụmaatụ: ka enyi abụo na-agafe n’ihu ụlọọrụ onyeisi na-ahụ maka ọganihu obodo, ha hụrụ ka okporoụzọ si mebisie tinyere ikpo aịhịa dị ebe ohu. Nwoke nke mbụ kwuru sị “Ọ na-agbagwaju m anya ihe onyeisi na-ahụ maka ọganihu obodo ji ego niile ha na-amakọta kwa ụbochi n’ulọọrụ ya eme”. Nwoke nke abụọ kwughachịrị sị “Onye nke m, etụnyetara m ya aka, ihe ọbụla mebaziirinụ agbasaghị m. Onye nkụzi ga-anyere onye ọzụzụ aka na ilaba onya site na ime nchọcha na ihe ndị metutara usoro na omụmụ gbasara nwaamaala n’ihe mgbagha na azịza nwoke nke mbụ ime ka nwoke nke abụọ sonye na mmekọrịta nka ohamaeze

N’otu n’otu, chọchaa n’ihe akaebe ederede nke ụnụ nwetara gbasara mmụta nke ha, ka ha gbaghaa na ka a ga-esi laba anya n’ọnọdụ a.

Ihe akaebe ederede nke nchọcha (akwụkwọ na kọmpụta) ọrụ otu.

Usoro Ihe ndi a ga-eme

Usoro amapụtara Nke onye ọzụrụ Nke ndị na-amụ ihe

78

Usoro Ihe ndi a ga-eme

Usoro amapụtara Nke onye ọzụrụ Nke ndị na-amụ ihe

Nkwado omume ngalaba ọrụ otu na nzighachị ozi nke ọrụ otu

Gwa ndị na-amụ ihe ka ha gosi ọrụ otu ha rụpụtara

- Mee nchepụta ga-agbado ụkwụ n’ihe nc ocha e mere na ihe ha mụtabaru.

- Nzukọ - Zighachị ozi

sitere na mkparịtaụka

- Igbo mkpa ahụ.

Mmapụta ọmụmụ ọhụrụ nchikwata na nkpokọta.

- Mapụta atụmatụ iji chọpụta ike ha gasị na akụ na ụba ndị obodo tinyere ebe oke ala ha jedobere

- Hụkwa na e mere njikọta ihe ndị amutara site n’ime ntụpụta kwesịrị ekwesị

Site n’ihe otu ọ bụla gosipụtara nakwa site na nrụrịtauka nke ndị otu klasị: - Mee mkpebi iji gboo mkpa - Kwuo ụdị nrụrịtaụka na ụdị

ozi a ga-enye ndị enytị abụọ - Hazie njikọta gị site

n’ịgbaso usoro a: - Usoro ịbụ nwaamaala - Nkọwa, ọrụ na okeala ndị

obodo - Omume ịbụ nwaamaala

tinyere nke ịtụ vootu - Uru dị na nwaamaala isonye

n’obibi ndụ ndị ime obodo na nke mba

Ngosipụta: - Ndọrọndọrọ

nrụrịtaụka - Nchepụta - Ọrụ otu - Ịtụlerikọta uche

n’etiti ha.

Nnwale na tule ihe ndị ha mụtara

Tụpụta ọnọdụ ebe e nwere nsogbu iji nwalee ihe a mụrụ

Mee nchịkọta ihe omume a ka o doo anya n’tu n’otu. N’otu aka, chikọta ihe ndị dị mkpa na ndịna, gbasara usoro na omume nwaamaala, ya na nwaamaala isonye n’ihe gbasara mmekọrịta n’ebimndụ n’obodo n’aka nke ọzọ.

- Travail collectiff

- Echanges Inter-individuals

79

MB

ỤA

MA

AL

A N

A A

MA

MIW

U Ọ

HA

Mbu

yfeg

harị

/Iti

nyec

hita

Tụta aro ime ka a na-eme ihe omume n’ime ụlọọrụ a iji kwalite isonye na mbulite ụlọọrụ, chịkọba ihe nnyocha na mmepụta ihe omume ndị amapụtara.

Họpụta ihe omume; Bido ihe omume maọbụ otu ga-eleba anya n’ọrụ ndị ọchịchị maọbụ ọrụ onyeisi na-ahụ maka ọganiihu obodo na ihe gbasara ụlọakwụkwọ (ihe ndị e ji enyere ndụ aka n’ụlọakwụkwọ na ụmụakwụkwọ edbatara aha ha)

Mapụta ihe omume ndi a maka otu afọ

agụmakwụkwọ.

- Ịhọpụta ndị nnọchiteanya

- Imepụta ọnọdụ mkparịtaụka n’etiti ndị ọchịchị

- Mmeka ọzọ na igosipụta ejije.

Usoro

Ihe ndi a ga-eme Usoro amapụtara

Nke onye ọzụrụ Nke ndị na-amụ ihe

80

Ụhara ihe omume nkebi isiokwu

Webata mbamụrụ na atụmatụ gbasara

mbụnwaamaala n'ọnọdụ ndụ ime

obodo.

Mbunuuche Nkụzi/na ihe ọmụmụ

· Ghọta ụrụ na echiche gbasara ịma

banyere ịbụ nwaamaala

· Mara oruuru na ọrụ dịịrị ha dịka

nwaamaala

· Chịkọba ihe omume mmụta gbasara

banyere ịbụ nwaamaala

· Webata ezigbo agwa

Ihe ndị mejupụtara isiokwu

1. Ịma banyere nwaamaala

Nkọwa

·Ịma banyere ịbụ nwaamaala: Inwe

mmasị n'itinye uche n'ọrụ ọha obodo na

mwube ha ọkachasị n'itụ votu.

Nwaamaala na ebu ụzọ mee ihe

gbasara obodo karịa ihe nke gbasara

ya.

·Nzipụta ezi ọzụrụ: Iwa eziagwa ndị bi

n'obodo na-ezipụta, ire oma, ime iha

n'ụzọ kwesịrị ekwesị.

Na nchịkọta, ima banyere ịbụ

nwaamaala bụ itinye uchu n'ihe gbasara

ọha na eze na steeti. ịma banyere ịbụ

nwaamaala chọkwazịrị ịma maka

ndọrọndọrọ ọchịchị ma gunyekwa ịma

oruuru onye dịka nwaamaala na ọrụ gị

ebe ndị obodo dị. Ima banyere ịbụ

nwaamaala bụ ọnọdụ nwaamaala

maara oruuru na ọrụ ya.

2. Uru Metụtara Ịma Banyere Ịbụ

Nwaamaala

· Ịhụ obodo gị n'anya

· Ịsọpụrụ obodo gị

· Nrube isi/Nkwụba aka ọtọ

· Ịbị ezi ndụ

· Ịkwalite mmasị ọhanaeze na

ọdịmma nke onye ọ bụla

· Nkwado ịkwụdosiike

· Ilebara atụmatụ gọọmenti anya

3. Ihe ndị dị mkpa gbasara ịma

banyeara ịbụ nwaamaala. Ịma

banyere ịbụ nwaamaala na ịbụ

nwaamaala chọrọ mbuibo metụtara

steeti na mba; inye ezigbo nkọwa na

ntọala a bụ ihe dị ezigbo mkpa.

3.1 Steeti: mkpọaha (low latin status,

ụdị ọchịchị gọọmenti) obodo

ndọrọndọrọ ka enwekere site na ndị

bi n'otu ebe e kewapụtara, nke otu

mmadụ ndị nj ir imara ha bụ

nnwekọta otu omenala, nke

nwekwara ọchịchị kwụ chịm a hụrụ

anya (N'ime akwụkwọ iwu obodo,

steeti bụ obosara ala nke hiwere isi

na iwu gbasara iwu e ji achị ndị

Nkebi Isiokwu 2: Amamiwu Ọha

81

MB

ỤA

MA

AL

A N

A A

MA

MIW

U Ọ

HA

mmadụ nke e ji anọchite ihe mba jiri

bụrụ mba ụwa ya na inwe uche nke

onwe na ị họrọ ihe ha chọrọ ime).

· Ihe ndị dị mkpa n'ịchịkwata, ụmụ

ikike, dịka nke abụghị ake

nwaamaala

Steeti pụtara ebe iwu kwadoro n'usoro

iwu ọha, bụ ndị bi n'otu ebe, ndị mmadụ

maọbụ mba. Ọ na ezipụta ikike maọbụ

enwereonwe ya na gburugburu ya na

mmekọrịta obdo ndị ọzọ.

Eleba ya anya n'usoro ọchịchị obibi ndụ

obodo, steeti bụ ụzọ kachasị zipụta

mmekọrịta mmadụ na ibe ya. Ọ na-esi

na ọchịchị gọọmenti ezipụta ikike ya.

Steeti nwere ọtụtụ ikike nke onwe, nke a

gunyere ndị Amị, nkwasị ike iwu

kwadoro dgz.

Na mgbakwunye, steeti bụ ngalaba n-

enye aka n'ọchịchị obodo. Ọ bụ ọrụ

steeti ichekwaba na ime ihe ndị a

(agụmakwụkwọ, ahuike, mnuiri na ọkụ,

idebe gburugburu ọcha, dgz). Site

n'usoro ọrụ gọọmenti, n'usoro ọchịchị

etiti ya na usoro inye mmadụ ikike

irụchitere gị ọrụ.

Steeti nwere ọrụ dịịrị ha ịkọwapụta

usoro ha si e ji ihe ohana eze arụ ọrụ. E

wubere steeti n'ụzọ a nabatara nke

akwụkwọ iwu obdo na iwu kwadoro.

Steeti nke adimmamma ọha na agbada

ụkwụ ọkachasị n'adimnamma obodo

nke nwere onwe ha, nke ndị bi n'ime ya

bụ otu ụdị, ileba anya n'ụzọ ikesasị

akụnaụba, inyere ndị ogbenye aka na

adimnamma anye ọbụla ọtụtụ obodo

nwere ike biakọta ọnụ na arụ ọrụ dịka

otu obdo. Nke a dịka otụ ECOWAS nke

ọtụtụ obdo mepụtara nke nwere usoro

na iwu nke na echekweba ọchịchị otu.

3.2 Mba: Mkpọaha (Latin nation, -

onis)

· Mmadu niile bi n'otu ebe, nwere otu

ụdị mmalite, akụkọ mbido, omenala,

odinala n'oge ụfọdụ asụsụ ma

mejupụta otu anumara.

· Ejidanwughi aka, ịchikọba ọnụ, ike

ikewapụta ihe otu o kwesịrị, ndị

họọrọ onwe ha ma nwere onwe ha.

Mba bụ ndị bi n'otu ebe, ndị nwaana na

ha nwere otu ụdị akụkọ mmalite,

omenala, asụsụ maọbụ otu ụdi

okpukpere chị. Dika ndị bịakatara ọnụ,

mba bụ ndị bi n'otu ebe, nke njirimana

ha bụ ala ha nke a chikọtara dịka steeti.

Ọ bụ obodo nke a wubere nke otu ụdi

iwu ọchịchị jikọtara.

Ntọala mba gunyekwara usoro inwe ihe

ndị dị ha mkpa nke achịkọbara n'usoro

nlekwasị anya nke gbakasara ụkwụ na

nkwekọrịta n'etiti ndị otu na mba. N'ebe

ndị na amụ maka ihe gbasara mmadu,

ha kpebiri na otu ụzọ nkọwa isiokwu a

ezuchaghị oke, a ga-eme ka ndị bi otu

ebe kwenye na ha bụ otu mba. Mba

niile anghị abụcha otu obodo.

Ụfọdụ ndị bi otu ebe maọbụ nwere otu

asụsụ maọbụ otu agbụrụ maara na ha

bụ otu mba mana ha na echekwaba

82

obodo dịka ala ha site n'ihe akụkọ kọrọ

(amụmatụ, ndị malinkes, ndị Yoruba,

ndị Fulani).

3.3 Ndị Mmadu: Mkpọaha (Latin

Populus)

Igwe mmadụ bi n'otu obodo ma

n'emekọrịta ọnụ, ndị omenala na

ọchịchị obodo jikotara ọnụ. Ndị Frenchị

(Ndị mmadụ bi n'otu ebe ma na

achiklwa onwe ha, bụ otu n'ime ihe atọ

mepụtara steeti)

NTỤPỤTA NKEBI MODUL

Modul 3: A m a m i w u ọ h a n a

mbụnwaamaala

Nkebi isiokwu 2: Amamiwu Ọha

Ụhara ọmụmụ Nkebi Isiokwu

Webata mbamuru na echiche ndị dị

mkpa gbasara mbụnwaamaala n'ọnọdụ

ndụ ime obodo.

Nkuzi/Mbumuehe ihe ọmụmụ

- Ghzota uru na echiche gbasara ịrụ

nwaamaala

- Kwalite mmụta gbasara oruuru na

ọrụ dịịrị ha dịka nwaamaala

- Webata akparamagwa na-akwalite

ibi ndụ nke ime obodo

Oge: Awa 4

Ihe ndị ejị akụzi nkụizi/Ngwa

nkụzị/Ederede

- Kọrikụla na akwụkwọ ọgụgụ

gbasara isiokwu

- Akwụkwọ nlere anya nke ndị

ECOWAS

- Ihe e ji ese foto (fim), foto na ngwa

nụrụlere ndị ọzọ

- Ihe akaebe ederede na akwụkwọ

ọgụgụ dị iche iche gbasara ịma

bayere ịbụ nwaamaala

- Ọdọọrụ weebụ metụtara ma

banyere ịbu nwaamaala na nkụzi

ya.

83

MB

ỤA

MA

AL

A N

A A

MA

MIW

U Ọ

HA

Usoro Nka ndị e ga

akụzịpụta

Ndịnana na ihe ndị ozo yiri

isiokwu

Usoro

amapụtara Oge enyere

1. Mara ntọala maọbụ

ihe ndị dị oke mkpa

banyere imam aka ibụ

nwaamaala

Ihe kpatara eji nwee obodo,

mba, ima banyere ịbụ

nweabuala, itunyere oruuru

onye na ọrụgasị

Ederede akaebe

nke nchọcha e

mere

(akwụkwọ na

kọmpụta).

Ntule ọnọdụ

mba/obodo

Awa anọ

Awa anọ

2. Mapụta ezigbo usoro

iji chee echiche ime

mkparịtaụka gbasara

mnwulite obodo

Nsogbu a na-enwe n’iwulite

oodo:

- Nkwado kemba

- Mmekọrịta ndị mmadụ si

n’agbnụrụ dị iche iche na

mkparitaụka gbasara

okpukpere chi dị

iche iche.

-

Nkwelite omenala dị

iche

iche

-

Nwulite mmakọrịta n’etititi

omenala dị

iche iche.

Awa Isii

3.

Iwekọta isiokwu ndị

metụtara ima banyere

ịbụ nwaamaala

n’ọmụmụ ihe nke

ụmụakwụkwọ

-

Nkowa nkụzi na ihe ndị

eji

akụzi nkuzi n’ọnọdụ

ejụmakwụkwọ

dị

iche iche.

-

Nkwado akwụkwọ

ọmụmụ

kwasiri ekwesị

-

Chịkọba nzụkọ

maka nkuzị

na ọmụmụ

-

Nnwale ihe a mụtara

n’obere nzụkọ

ọmụmụ

84

Modul 3: Mbụ nwaamaala na

Amamiwui ọha

Ụhara mmamme nkebi isiokwu

Webata mbamuru na ihe ndị dị mkpa

gbasara Amamiwu oha n'ọnọdụ ndụ ime

obodo.

Mbunuche nkuzi/na ọmụmụ: Mara ọrụ

na oke ruuru onye n'obodo.

Isiokwu ihe ọmụmụ/ọnọdụ ọmụmụ:

Nsogbu na-adị n' iwulite obodo,

mkparitaụka gbasara agbụrụ na

okpukperechi.

Nka ndị a ga-

akụzipụta

Nkebi Isiokwu 2: Ọmụmatụ Akwụkwọ arụmarụ keedukeshọn

Mmụta (keụbụrụ) Agwa Akaọrụ -

Gosi ihe dị

iche n’etiti

agbaru di iche iche

-

Gosipụta okpukparechi ndị

putakarịchara ibe.

-

Kpebe ọrụ

agbụrụ

di iche

iche na okpukpere chi dị

iche iche ndi a na nwulite

obodo.

-

Sopụrụ

agbụrụ

na

okpukpare chị

dị

iche iche

-

Mara maka njikọ

ọnụ

nke

obodo.

-

Kwalite mkparitaụka

gbasara agbụrụ

dị

iche iche

na mmekọrita okpukpere

chị

dị

iche iche.

-

Nwee ezigbo mmakọrita

n’etititi otu agbụrụ dị

iche

iche ndi a na okpukperechi

-

Kowaa uru sitara na ndiiche

n’etiti agbụrụ

dị

iche iche

na okputepere chi

-

Nwee ezigbo mmakọrita na

ndiicha dị

n’etiti nwulite

obodo, agbụrụ

dị

iche iche

na okpukperechi

-

Kwuo mkpa ọdị

inwe

mkpariteụka n’etiti agbụrụ

dị

iche iche na

okpukperechi dị

iche iche.

Oge: Awa Abụọ

Ihe ndị eji akuzị nkuzi/ngwa

nkuzi/ndetu

- Kọrịkụla na akwụkwọ ọgụgụ

gbasara isiokwu

- Akwụkwọ nlereanya nke ndị

ECOWAS

- Ihe eji ese foto (fim) na ngwa

nụrụlere ndị ọzọ

- Ihe akaebe ederede na ọtụtụ

a k w ụ k w ọ ọ g ụ g ụ g b a s a r a

okpukperechi, agbụrụ dị iche iche,

ndiichena mpaghara agbụrụ dị iche

iche na okpukperechi dị iche iche na

nwulite obodo. Ọdọrụ weebu

gbasara okpukperechi, agbụrụ di

iche iche, ụdị mpaghara agbụrụ dị

iche iche na okpukperechị.

85

MB

ỤA

MA

AL

A N

A A

MA

MIW

U Ọ

HA

Nchịkọba oge

nkuzi na

ọmụmụ

Usoro

Ihe ndi ọmụme

Ụzọ a mapụtara Nke onye ọzụụ Keonye ọmụmụ

Nyocha ihe a

mubuuru

Leba anya n’ogo amamihe na mmụta nke

ndị ọmụmụ gbasara ntọala ndiiche agbụrụ

na okpukperechi.

Zaa ajụjụ welite

ma kọwaa ihe

gbasara ndiiche

n’agbụrụ na

okpukperechi

- QCN

- Oru nke onye

- Ntụkọta aro

- Mkpurịtauka

oha

Ngo

sip

ụta

Gosiputa ọnọdụ ezinaụlọ abụọ si n’agbụrụ

dị iche na okpukperechi dị iche nke nwere

echiche dzi iche iche gbasara mmamma

nke okpukperechi.

Ọmụmatụ: N’ụbochi ekeresimesi, obere

kane Mohamed onye ụka alakụba nke si

n’agbụrụ

maliụka, ka enyi ya Alau Sery

onye ụka nke si n’agbụrụ

Bete ka ọ

bịa

soro ya rie nrị

ehihie. Mana nna kane jụrụ

na nwa

ya gaghị

aza oku nri

ahụ. Nna

Sery rịọrịọ

ka ọ

hapụ

Mohammed ka ọ

zaa oku ahụ

mana nne ya kwụ

ebe ọ

kwụ.

Onye nkuzi aka site n’ịchọpụtagasị

nsogbu ndị

a na-enwe na nwulite obodo,

site na ime ka nna Mohamed kwenye ka ọ

nabata ndiiche na-adịkarị

n’agbụrụ

na

okpukperechi

Site n’otu ano

maọbụ ise mee ke

ndị ọmụmụ mee

nchọcha site n’he

akaebe ederede na

site n’ihe ha hụrụla

n’ụwa gbasara

ndiiche na agbụrụ

na okpukperechi.

Mee nchọcha

n’ihe akaebe

(akwụkwọ na

kọmpụta)

-

ọrụ

otu.

86

Usoro Ihe ndi ọmụme

Ụzọị amapụtara Nke onye ọzụụ Keonye ọmụmụ

Ikwelite ezi

mmakọrịta

n’etiti optu na

iweghachi azụ

ozi ọrụ ọha

Gwa ndị ọmụmụ ka ha

gosipụta mpụtara ọrụ otu ha

- Gosiputa mụtara

nchọcha na ihe ha

hụrụla n’ụwa

Nzụkọ:

- Mee ka a mara

ihe achọpụtara

enye ọsisa sita

na mkparịkaụka

- Igo mkpa.

Mmapụta ihe

mmụta ọhụrụ/

mkpokọta na

njiko.

Weputa atụmatụ gosipụtara

agbụrụ

dị

iche iche na

okpụkperechi ebe ha

metụtara ya na ụrụ

ha ne

nwulate obodo.

- Rịọ

arịrịọ

ka ekpokọta

ihe a mụtara site n’inye

aka n’echiche nke a

chọrọ.

Site na ihe ngosiputa nke

otu, na site na nrụrịtaụka

nke ofu –

klasị:

-

Mapụta atụmatụ a ga-

eji gboo mkpa ahụ.

-

Guzobe arụmarụka

maka obere Mohamed

Hazie mkpokota site

n’atụmatụ ndị

a:

-

Ịchikọba isiokwu

egosipụtara gbasara

agbụrụ

na

okpukperechi ndị

putarịkachara ihe

-

Mbamuru, ndiiche


na

okpukperechi gbasara

ndụ

ọha

87

MB

ỤA

MA

AL

A N

A A

MA

MIW

U Ọ

HA

Nkebi isiokwu 2:

Amamiwu Ọha

Usoro Ihe ndi ọmụme

Ụzọị amapụtara Nke onye ọzụụ Keonye ọmụmụ

Nnwale ihe ọmụmụ

e mere

Chepụta ọnọdụ nsogbu iji

nwala ihe ọmụmụ

Onye ọbula itinye aka gboo

mkpa ahu -

Ikpokota ihe ndị

bara

uru n’isiokwu metutara

ndiiche na mmekọrịta

n’etiti agbụrụ,

okpukperechi na

nwulite obodo.

Ọrụ nke onye.

Mbugharị/Nnyete

ihe e mere

Kwalite atụmatụ

ihe ọmume

n’ụlọọrụ

ii kwalite mbịakọta

ọnụ


na

okpukperechi

-

Chikoba ma tinye anya

na imeputa ihe omume

amapụtara.

Ịhoputa ihe omume

-

Tụpụta usoro ihe

omume nke otu afọ

agụmakwụkwọ.

Iwube otu

okpukperechi

-

Ide na igosiputa

ihe omume.

Ima b

anye

re ịb

ụ n

wa

am

aa

la n

a ịb

ụ

88

MỌDỤL 4

ỌHAKARASỊ NA EZIGBO AKA ỌCHỊCHỊ

Ọhakarasị kwụrụ chịm abụghị nke adịgboroja nke na ekwu n'egbugbere

ọnụ nhatanha ndị mmadụ; Ọ bụ nke na-enye ndị mmadụ ohere ịhọrọ ihe

ha chọrọ na egbochighị ha inwe awele inweta nnukwu ọkwa n'obodo ala nna ha.

90

nweghị ezigbo ọchịchị onye kwue uche ya na mpaghara ala

Eọdịda anyanwụ Afrịka bụ ihe na-eweta nnukwu ọdachị (dịka

iri aka azu, akwụdosighị ike ndọrọndọrọ ọchịchị na ndị

ọzọgasị) na mmepe ndị ala Afrịka ọdịda anyanwu. Ọchịchị onye kwue

uche ya bụ ọchichị ndị mmadụ, na onwe ha, maka di mmadụ. Ọ bụ na-

agbayeghị nke a, ihe ziri ezi ma – a jụọ ma ndị mmadụ ha tozukwaa

etozu ibagide amuma a, ọ bụrụ na ha adighị nkwadebe, kedụ iha na-

egosipụta ezi akpama agwa na usoro nke ndi na-achị ndị mmadụ na

ọchịchị onye kwue uche ya dịka o si dị na mba ECOWAS niile.

N'ịga n'ihu, ọ dị ezigbo mkpa ịhụ na ọtụtụ ndị mmadụ nwere ezigbo

ọgụgụ isi na akparamagwa dị mma iji tinye ọnụ na okwu gbasara ọha na

eze na ichekwa ihe ruteere ha, ma nọrọkwa n'ime ya rụọ ọrụ ha n'iwelite

ọchịchị onye kwue uche ya na ezịgbo ọchịchị. Ọ bụ n'ihi nke a ka eji

kwadeba ihe ọmụmụ nke ezigbo ọchichị na ọchịchị onye kwue uche ya.

Ụhara ṅkebi Modul

Webata ihe ndị dị mkpa na echiche, ụzọ a ga-esi rụọ ọrụ na

akparamagwa dị mma maka ịkwalite ọhakarasi na ezigbo aka ọchịchị.

Nkebi Isiokwu:

1. Ọhakarasị

2. Ezigbo aka ọchichị

ỌHAKARASỊ NA EZIGBO AKA ỌCHỊCHỊ

1. Ọhakarasị

2. Ezigbo aka ọchichị

Okwu mmalite

91

Makọọ Mbanmuru na atụmatụ. Uzọ a ga

esi rụọ na akparamagwa nke dị mma

maka ịkwalite ezigbo ọchịchị ohakarasị

Mbunuche Nkuzi/na ọmụmụ

1. Ghọta ụmụ irighiri ihe, uru na

atụmatụ ọchịchị onye kwuo uche ya.

2. Mepụta ụzọ a ga-esi rụọ ọrụ maka

ịkwalite nkwenye n'omenala ọchịchị

ọha, tinyekwa uche n'ihe ndị dị mkpa

na ihe ndị otu dị iche iche na- eme.

3. Ikwalite mmekọrịta nwanne na

nwanne na ihe omume agum

akwụkwọ nke na ewelite na

akwụdokwa omenala ọchịchị onye

kwue uche ya.

4. Inabata akpraramagwa nke nwere

ike ikwaloite omenala ọchịchị onye

kwue uche ya.

Ndịna Isiokwu

Nkọwa ọkpụrụkpụ okwu dị na ihe

ọmụmụ a. Ọchịchị onye kwuo uche ya

si n'asụsụ Greek 'demos' nke pụtara ndị

mmadụ na 'kratos' nke pụtara ike, ikikere

nkwado iwu.

Okwu a na-egosi, dịka etu Abraham

Lincoln si kọwaa “ọchịchị ndị mmadụ na

ọchị onwe ha, maka onwe ha.

A kọwakwara ọhakarasị dịka:

“... Ịchị ọchịchị nke ndị mmadụ kwadoro

“... Ụdị gọọmenti nke ikikere ya dị n'aka

ụmụ

“... ọchịchị nke ntuziaka ndọrọndọrọ dị

n'aka ụmụ amaala niile, site n'aka ha

maọbụ nke ndị na-anọchite anya ha.

“... ọchịchị onye kwụọ uche ya nke ụmụ

mmadụ na-agbanwe ndị isi ya n'ụzọ dị

jụụ, ebe gọọmenti nwere ezi ikike ịchị

ụmụamaala ya maka na ndị ụmụamaala

n'onwe ha enyeela gọọmenti ikike ime

etu a. Ikwu maka “ndị mmadụ” ihe e bu

n'uche bụ ndị ụmụ amaala ndị bị n'otu

ebe, ndị nke kwesịkwara ịbụ gọọmenti

n'onwe ha, ya na ndị a na-achị achị.

Imejupụta ọchịchị onye kwue uche ya

etu o si ghasa ndị mmadụ, ndị na achị

onwe ha na ndị a na anochitere

n'ọchichị.

N'obodo Greece ochie, ọchịchị onye

kwue uche ya gosipụtara na ndị mmadụ

ịchị onwe ha. Nke a pụtara, ndị ụmụ

amaala (ma ewezuga ụmụ nwanyị,

ụmụaka na ndị ohu) na-ahụ n'ebe obodo

na akpo oku iji kpebie n'ime onwe ha,

nke a bụ ihe a na akpọ “ọchịchị onye

kwue uche ya gbasara onye ọbụla” ebe

ụmụ amaala na-eso ekpebi ihe a ga-

eme bido na mbido imebe iwu rue na ime

ka ọ dị ire.

Taa, n'usoro ndọrọndọrọ ọchịchị niile, a

ga ahụ ọchịchị onye kwuo uyche ya

Nkebi Isiokwu 1: Ụhara Nkebi Isiokwu

92

n'ụzọ ezighi ezi, nke bụ ebe ndị, mmadụ

anaghị emebe iwu na izugbe mana na-

eme etu a site na onye nnọchte anya ha.

Uru, Atụmatụ na Ntọala ọchịchị onye

kwue uche ya. E jiri nkwenyesike,

ntọala ọchịchị na omenala tinyekwara

irighiri ihe ndị ọzọ nke soro bụrụ

mgbọrọgwụ wee mana ndọrọndọrọ

ọxhịchị onye kwue uche ya. Ihe e ji

mana ndị a gosipụtara onwe ha n'ime

inwe onwe, nhatanha, ntunye aka, onye

biri ma ibe ya biri na nkwea ikike; bụ etu

o sin a dị ihe na enye ọchịchị onye kwue

uche ya ndụ, iwu edeghi ede n'ụdị usoro

etu e si eme ihe kwesịrị irubere isi

(inabata mmeri na ntunye aka, ya na

etinyeghị aka na ihe ọgba aghara ndị

ọzọ ga).

Ihe ndị dị mkpa n'ọchịchị onye kwue

uche ya. Enwere ihe abụọ dị mkpa

n'ọchịchị onye kuwo uche ya: nzọpụta

onwe na nhatanha. Ihe ndị a dịcha n'iwu

nke 1789 maọtụ 1948. Enwere ike

ịgbakwunye ihe ndị ọzọ dịka: mbikọta

n'udo, nkwanye ugwu, mmekọrịta

nnabata ndiiche n'etiti mmadụ na ibe ya,

udo dgz.

Atụmatụ nke ọchịchị onye kwuye uche

ya.

· Ịtụ vootu na inye onye ọ bụla

ohere ime etu a: nke kwesịrị inye

onye ọ bụla ohere nhtanha insonye

n'ihe mkpebi ọ bụla a ga-eme.

· Inwere onwe ndị mmadụ: ndị ụmụ

amaala nwere ikike nke mere na ha

ga neyocha ihe gọọmenti na-eme.

· Imebe iwu nke ndị dị ọtụtụ na

idobe oruuru ndị dị obere: ikikere

dị n'aka ndị dị ọtụtụ mana oruuru ndị

dị obere ga-adịrị ha.

· Ihe iwu na-achị obodo kwum:

ikikere na oke ike gọọmenti bụ nke

akwadobere na iwu e ji achị mba,

nke na ahụ na oruuru ụmụ amaala

dịịrị ha. Ọ dị ezigbo mkpa na a ga

emegharị Iwu na achị obodo ka ahụ

na erubere isi n'ihe iwu na achị

obodo kwuru.

· Okike ikikere e ji achị mba (ndị

n'emebe iwu, ndị na emejupụta iwu

na ndị na akọwa iwu) agaghị abụ otu

onye (maọbụ otu n'emejupụta iwu

maọbụ gọọmenti n'onwe ya). Nkebi

ikikere nke atọ dị ezigbo mkpa na

itule ma akowatakwara iwu e tu ọga

e si dịrị okeke na okafor mma.

· Ikpe nkwụmọọtọ na erighị ngarị:

Usoro e si atọwa iwu ga adị iche

n'ebe ugalaba gọọmenti ndị ọzọ dị.

· Inwe ohere ikwu uche onye na

enweghị mgbochị. Ikikere ikwu

okwu, ikikere ịgbara ozi, ikikere ikwu

uche onye, ikikere mmekọrịta

mmadụ na ibe ya.

· Ịhụ na ndị agha rubere ọchịchị ndị

nkịtị isi. Ebe ndị agha abụghị ndị

ndị mmadụ họpụtara ka ha xhiwa ha,

ndị agha kwesịrị irubere ọchịchị ndị

nkịtị isi.

· Imekọrịta ndọrọndọrọ ọchịchị ọnụ na

ịhụ na usoro ntụnye aka doro onye ọ

bụla anya ọtu ndọrọndọrọ ọchịchị

niile ga-enwe ezigbo ụzọ e si

ahọpụta ụdị ọchịchị.

· Ọdimma ndị mmadụ: Ịkwalite ihe

dị mma maka ọha na exe.

93

ỌH

AK

AR

AS

Ị N

A E

ZIG

BO

AK

A Ọ

CH

ỊCH

Ị

· Nsonye: Umuamaala ga-esonye

n'obibi ndụ dịka nwaamaala.

· Ihe iwu kwuru: Ndị nọ na ọchịchị

ga- erubere iwu isi, nke a ga-eme ka

ewebilata ikikere ha nwere. Nkpebi

niile ka a ga eme ka ọ dị dịka iwu na

achị obodo si kwuo, mmakọrịta mba

na mba na iwu na achị mmekọrịta

mba ụwa niile.

· Nnyefe Iwu: Ọ bụ ihe dị mma na

ọchịchịonye kwue uche ya n'otu

ndọrọndọrọ dị iche iche ga agba

mbọ imejupụta ihe gbasara oha na

eze.

· Ntuziaka nke ụmụ amaala:

Ụmụamaala niile ga-enwe ikikere

ihu n'onwe ha (maọbụ site n'aka ndị

na aṅochite ha) mkpa ọ dị bụ oke na

ngwere ijikọta aka hụ na atụmatụ a

bụ ihe gana n'ihu, tinyere na oha na

eze nille nwere ikikere ikwuapụta

mbunuche ha na ebe o si gbasa igosi

etu ego obodo si gaa ya bụ etu ha si

chị ọchịchị nke ga enyere ha aka

imejupụta ọnọdụ nnyocha na etu esi

achị ọchịchị n'ebe ndị na-achị

ọchịchị nọ na ihe ndị ọzọgasị.

94

Ngwa ọrụ na Nwube nke Ọhakarasị

Enwere ike ịkọwa ọchịchị onye kwue

uche ya site na ngwa ọrụ na nwube dị

iche iche:

· N'ebe o zi metụta mmekọrịta

mpaghara Afrịka, Iji maa atụ, e

nwere ike ikpọ 'African Human Right

Court na ECOWAS Court of Justice”

ezigbo ima atụ maọbụ nnọchite

ọchịchị onye kwue uche ya na

ezigbo ọchịchị gọọmenti.

· N'ebe osi gbasa ọchịchị ala, ndị na

emebe iwu bu otu di ezigbo mkpa

maka ọchịchị onye kwu uche ya. E

nwekwara ngalaba gọọmenti ndị ọzọ

dịka 'Ombudsman (Public mediator),

na Advisory Board on Human

Rights, ya na National Comission on

Human Rights dgz. Ndị nke nwere

ike ịdị iche na obodo na obodo.

Iwu na-achị obodo nyere ndị ụmụ

amaala obodo ahụ ikikere dị iche iche

ma nwekaa oke ike gọọmenti nwere.

Ngalaba na atapịa iwu ga akwụụrụ onwe

ha; nke a na eme ka ọchịchị onye kwue

uche ya bụrụ kpọkọpịị.

N'ebe o si gbasa ọchịchị ime ime obodo

iji ma atụ, e nwekwara otu dị iche iche

dịka otu amaala na otu izugbe ebe ndị

nnọchite anya na-akpa ihe metụtara aha

obodo.

Otu na akwalite ezigbo ọchịchị nwere

ọrụ inyocha ndị ọchịchị, ha nwekara ike

ịbụ ndị na ekwuru ndị ọnụ erughi n'okwu

na ebe ọ gbasara ndọrọndọrọ ọchịchị.

Ndị na agbasa ozi ga enwe ikikere irụ

ọrụ ha na enweghị mmekpa ahụ. Ha

nwekwara ezigbo ọrụ ịhụ na ndị a na

achị achị na ndị na achị ha nwetara

ez igbo nkuzi na ihe metụtara

ndọrọndọrọ ọchịchị obodo

· Imata mbunuche ndị mmadụ site na

mbianye aka bụkwa ụzọ ndị ruru ogo

ịtụ vootu nwere ike igosipụta

mbunuche ha na ihe gbosara

ndọrọndọrọ, iwu na achị obodo

maọbụ ụzọ e si emebe iwu; isonye

imapụta amụma ago: Mbunuche nke

a bụ isonye chekwaba akụ na uba na

imapụtga atụmatụ

Ihe mgbochi ụzọ ọchịchị onye kwue

uche ya na mpaghara ala Afrịka

Imepụta na nchedo ọchịchị onye kwue

uche ya na ECOWAS, nwere ihe

mgbodu ụzọ ndị a nke gunyere:

· Amaghị asụ na amaghị ede:

Amachasighi agụ na ede ihe n'ọtụtụ

mba ndị ECOWAS, nke na

emeghachị ike ụmụ maala nwere

n'isonye na ọchịchị obodo ha. Na

ime nke a, ọ dị ezigbo mkpa na mba

niile ga-ewelite ata nla ego ha

w e p ụ t a r a m a k a ị k w a l i t e

Nkebi Isiokwu 1: Ọhakarasị

95

ỌH

AK

AR

AS

Ị N

A E

ZIG

BO

AK

A Ọ

CH

ỊCH

Ị

agumakwụkwọ nke a dị ezigbo mkpa

n'ikwalite ọchịchị onye kwu uche ya

na mpaghara ala Afrịka;

· Nkwenye n'agbụrụ na oke nkwenye

n'agbụrụ: ebe a ọ dị mkpa na

erubere isi nye omenala ndị mmadụ,

kwalite mmakọrịta omenala ndị ọzọ

dị site na ezi ọzụzụ na iwe udo na

ibelata ọgba aghara;

· IjI ike were ọchịchị obodo, ndị agha

iwere ọchịchị mba. Iweghara

ọchịchị n'ike na agbụghị site na onye

kwue uch ya bụ ihe ekwesịrị ijụ ajụ

bụ ndị nwere ikike itinye maọbụ

wepụ gọọmenti na-achị ha.

· Iji iwu e ji achị obodo were ike wepụ

gọọmenti mba;

· Ụbiam bụ ezigbo ọdachị ebe ọchịchị

onye kwue uche ya, ọ na eweghachị

ohere ndị ụmụ amaala nwere igụ

akwụkwọ, isonye n'ihe metụtara

obodo ha ma na akpọlite agụụ iri

ngarị na aka azụ;

· Ọgba aghara obodo na nke

ndọrọndọrọ ọchịchị, nke ka nke, nke

metụtara ntụnye vootu, na echere

nkwụdosike obodo aka mgba ma na-

emekpakwa ụmụ amaala ECOWAS

ahụ;

· Akwụdosighi ike ngalaba gọọmenti,

enweghị ntụkwasị obi na ngalaba

gọọmenti site na ngarị na iri aka azụ

bụ ezigbo ihe iweghachị azụ ọchịchị

onye kwue uche ya. Ezi ntukwasị

obi n'ebe ngalaba gọọmenti dị bụ ihe

ekwesịrị ikwudosi ike site na itinye

ezigbo ọchịchị;

· Ileghara ihe iwu kwuru anya:

Erubeghị isi na enweghi nsọpụrụ

ebe iwu obodo dị, iji ikikere ọchịchị

megbue ndị mmadụ ...

96

Ụ h a r a N k e b i I s i o k w u 1 :

Ọhakarasị

Webata mbamuru na echiche, usoro na

ezigbo akparamegwa maka ikwalite

ọhakarasị.

Mbumuche Nkuzi/na ọmụmụ

1. Mụta ma jidesie ike, nkwenye, uru

na atụmatụ ọchịchị onye kwue uche

ya.

2. Mapụta usoro e ji akwalite omenala

ọchịchị onye kwue uche ya, ma

tinyekwa nkwenye na itinyerịkọta

atụmatụ otu ndị ọzọgasị

3. Ịbagide ọzụzụ na akparamagwa,

(tụmadị n'ụlọakwụkwọ) na ihe ndị

ọzọ na akwalite imepụta omenala

ọchịchị onye kwue uche ya.

4. Webata akparamagwa ndị ga-enye

aka n'ịkwsalite omenala ọchịchị

onye kwue uche ya aka.

Oge: Awa iri na asatọ

Ngwa ọrụ/Ngwa nkuzi/Ihe ndetu

· Kọrịkụla ụlọakwụkwọ na akwụkwọ

ndị metụtara isiokwu

· Akwuọkwọ nrụtụaka ndị ECOWAS

· Fim, foto, ihe ngosi na eserese

· Ihe ndị edere ede ne ihe ebipụtara

ebipụta

IHU AKWỤKWỌ ATỤMATỤ

Usoro Nka a ga akwalite Ndịnaya na ihe nd ị ọzọ

a ga-akụzipụta Etu aga esi mee ya oge

1 Kọwaa ihe ndị dị

n’isiokwu

Uru, atụmatụ na ntọala

ọchịchị onye kwue uche

ya.

Nnyocha,

(akwụkwọ na

kọmpụta)

- ọrụ otu

- nchepụta

- nchọpụta

Awa atọ

2 Ngwa ọrụ kwesịrị usoro

ọchịchị onye kw ue uche

ya

Ngwa ọrụ, nwube na ihe

ndị e ji arụ ọrụ

Awa atọ

3 Ịchọpụta ihe

mgbochi/ọdachi

Ihe odachi d ịịrị ọchịchị

onye kwue uche ya.

Awa abụọ

97

ỌH

AK

AR

AS

Ị N

A E

ZIG

BO

AK

A Ọ

CH

ỊCH

Ị

Usoro Nka a ga akwalite Ndịnaya na ihe ndị ọzọ

a ga-akụzipụta Etu aga esi mee ya oge

4. Iwepụta mmemme maka

ịkwalite ọchịchị onye

kwuo uche ya

Uru ụlọ mgbasa ozi

n’ịhụ maka ezigbo

omenala ọchịchị

onye kwue uche ya

Irube isi nye ihe iwu

kwuru

Ikparịta ụka na

iwabilata otu

ndọrọndọrọ

ọchịchị

Ime ezigbo ntuli aka

na ịhụ

na odoro na

ọkụkọ

anya.

Mkparịtaụka

- Nnyocha

ọmụmụ

- Ime ka ọzọ

- Nnwale

Awa anọ

5.

Iwebata isioku metụtara

ọchịchị

onye kwue uche

ya na mmemme/

kọrịkụlụm ụlọakwụkwọ

Inyocha ngwa ọrụ

nkuzi na ọmụmụ

ihe

mgba niile

Imepụta ngwa

nrụpụta ihe mmụta

Mee usoro nkuzi na

mmụta

Nnwale ihe na

mụtara

Awa isii

98

Ọmụmatụ Akwụkwọ Arụmarụ

Keedukeshọn


Ụhara nkebi Isiokwu

Wekọta nkwenye dị mma, usoro na ihe

omume maka ịkwalite ọhakarasị

Isiokwu/ọnọdụ ọmụmụ: Usoro ntunye

vootu Mbunuche nkuzi/na amụta Iwere

ezi akparamagwa maka ịkwalite

omenala ọchịchị onye kwue uche ya.

Nka ndị a ga

akụzipụta

Nkebi/Isiokwu 1: Ọhakarasị

Amamihe Akparamagwa Nsi na chi

- Imata usoro esi ah ọpụta ndị

na achị achị

- Inyocha ihe mgbu a ga

enwe ma esogh ị usoro

nhọpụta n’ ọchịchị onye

kwue uche ya.

- Inabata mpụtara (rizọọtụ)

ntuli aka

- Irue isi nye usoro eji eme

nhọpụta

- Irube isi nye iwu na

akwalite nhatanha na ime

ihe doro ewu na ọkụkọ anya

Imepụta obi nchepụta ihe

- Inyocha usoro e si eme

nhọpụta nd ọrọndọrọ

ọchịchị.

Oge: Awa anọ

Ngwa ọrụ/ngwa nkuzi/ederede

Iwu nchedo ntụlịaka osoje iwu otu,

akwụkwọ ọgụgụ ụlọakwụkwọ, sakụla,

ederede, foto gosiri ebe a na atụ vootu,

ngwa ntuliaka (akpati balọọtụ, akwụkwọ

balọọtụ, ripọọtụ buutu ntunye vootu,

pẹn, stampụ ga-ekwu na mmadụ

atunyela vootu, inki enweghi nhicha,

enveloopụ, regista, nzu ode

99

ỌH

AK

AR

AS

Ị N

A E

ZIG

BO

AK

A Ọ

CH

ỊCH

Ị

Ihe a ga-eme na

nkuzi/Ihe

ọmụmụ

Usoro Ihe Omume

Etu a ga-esi mee ya Nke onye ọzụzụ Onye a na-azụ

Inyocha ihe achọrọ/Ihe amaburịị

- Jụọ ajụjụ ka ịmara ụdị ihe onye a na akuzi ri ma, marakwa ihe ha maburịị maka isi okwu.

Zaa ajụjụ ndị ahụ Ajụjụ tụmbọm tụmbọm, ọrụ onwe

Ngo

sip

ụta

- Gosi ederede maka ntuli aka emerela nke agachaghị etu otosịrị ịdị.

- Jụọ ajụjụ ka ihe emere doo onye ọbụla anya

- Lezie anya nke ọma - Kwuo maka ihe mere.

Ọrụ onwe

Ihu na e nwere ezi mmekọrịta n’ihe omume otu niile

- Kewaa ndị na amụ ihe n’otu n’otu.

- Gwa ha kọwaa etu e si eme nhọpụta

- Gwa ha kọwaa nhọpụta emerela (nsogbu enwere, ihe kpatara ya na ihe e mefuru.

- Gwa ha kwuo etu e si akwụsị ihe ọdachi ndị a.

- Hụ na ekuru ihe mere n’ikpeazụ.

- Kọchaa usoro ntuliaka (n’otu dị obere)

- Ihe a ga eme tupu ntuli aka (ukwadebe)

- Ihe a ga-eme mgbe a na eme ntuli aka

- Ihe a ga eme ma atulichaa aka

- Nyochaa ihe kpatara na ihe a mefuru na nsogbu e nwere na ntuli aka ikpeazu.

- Kọọ maka ha - Tụpụta ụzọ mgbochi - Nwee ihe mkpebi

- Irụkọta ọrụ ọnụ, kewaa ọrụ n’obere otu, obere otu.

- Hụ na ihe niile doro anya

- Mee ejije na ime ka ọzọ maka ya.

Inwe ezi ihe ntuzi aka/ijidesi ike ihe amụtorala

- Kwuokwa ihe ikwesịrị ikwu ma mechikwaa.

- Kọwaa ọkpụrụkpụ isiokwu - Nkeji 03 maka etu e si eme

ntụli aka - na enyere ndị na-amụ ihe

aka ịmata ihe kpụtara ihe na ihe emefuru na ntuli aka gara aga.

- Gbaziere ha ka ha nwee ezi mkpebi n’ime ntuli aka bụ sọ mma

- Mee ke ha kwuo maka mma ọrụ ha rụrụ dị.

Kọwaa: - Ọkpụrụ isiokwu - Nkeji 03 maka etu esi eme

ntuli aka - Imata ihe kpatara ọgba

aghara na mmefu nke ntuli gara aga

Nyochaa ha Kọọ maka ha Mụta usoro e ji eme ntuli

aka. Nye ngụpụta na ihe a

chọpụtara.

Ọrụ otu Usoro igbo mkpa.

100

Usoro Ihe Omume

Etu a ga-esi mee ya Nke onye ọzụzụ Onye a na-azụ

Nwale

amamihe e

nwetara

Gwa ndị na amu ihe ka ha:

- Kwụpụta usoro ntuli aka

- Rugosi nsogbu a na enwe

n’usoro ndị a

- Kwuo etu a ga-esi gbanwee

ọnọdụ ọjọọ ndị a.

Mee ka ihe ndị amụrụla na

ọmụmụ ndị gara aga dị ire (site

na nkpọrịtaụka na ozi sin a ihe

ọmụmụ ndị gara aga).

Ọrụ onwe

Nnyefe/Ihe e

mere

Gwa ndị na amụ

ihe ka ha

mepụta obere okwu ga abụ

maka:

-

Ịchọ vootu

-

Ime ntuli aka

-

Oge ntuli aka e nweghi ihe

tigbuo zobuo.

Mepụta obere okwu maka

ịkwalite ntụlị

aka bụ

igba.

Ọrụ

onwe.

101

ỌH

AK

AR

AS

Ị N

A E

ZIG

BO

AK

A Ọ

CH

ỊCH

Ị

Modul 4: Ọhakarasị na ezigbo

aka ọchịchị

Ụhara nkebi isiokwu:

Webata ezi ihe ndị dị mkpa, nkwenye,

usoro na-ezi akparamagwa maka

ịkwalite ezi ọchịchị


1. Mara ihe nkwenye, ndị dị mkpa na

usoro gbasara ezi ọchịchị

2. Mepụta usoro maka ịkwalite

omenala ezi ọchịchị t inyere

knwenye nke otu na e jiri mara otu dị

iche iche.

3. Mee ka ihe gbasara ezi ọchịchị bụrụ

ihe a ga na-eme eme n'ụlọ akwụkwọ

dị iche iche.

4. Nwee ezigbo akparamagwa maka

ịkwalite ezi ọchịchị ihe ndị dị n'ihe

ọmụmụ a.

Innyocha ihe gbasara ngarị na aka azụ

egosila na e nwere nnukwu nsogbu na

emegide imejupụta ikpe nkwụmọtọ na

mba ECOWAS. Ihe mgbu ndị a bidoro

aka na enweghị ezigbo ọchịchị. Ezigbo

ọchịchị sitere n'ihe ọmụmụ akụ na ụba

mba na ọchịchị sayensị na Anglosaxon.

Oba ego mba ụwa (World Bank) jiri okwu

hibe isi n'ihe metụtara mbunuche ọrụ

mmepe obodo n'afọ 1990s.

Nkọwa ezi Ọchịchị

N'agaghị n'ihu na itinye aka na obosara

nkọwa ihe ezi ọchịchị (maọbụ ọchịchị

onye kwuo uche ya) bụ, mmadụ nwere

ike isi na nleghara anya kwuo na ọ

mmadụ nwere ike isi na bụ mmekọrịta

gọọmenti na ndị a na achị n'ihe gbasara

ndị mmadụ na ọdị mma ha, nke gunyere:

- Ndịrị ngalaba ọchịchị onye kwue

uche ya

- ịhụ na ngalaba nile a na-arụ ọrụ

n'ụzọ e siri chọọ ya

- isonye ụmụ amaala n'obi onye

agha la nwanne ya ma na-

erubakwara mmekọrịta dị n'ọchịchị

onye kwue uche ya.

Ezi ọchịchị bụ ụzọ a haziri ahazi, iwu,

ime mkpebi, izipụ ozi na itinye anya n'ihe

na-eme na anye maọbụ nke ọha,

mpaghara mba, obodo maọbụ mmetụta

mba na mba.

Isi nkwudo ezi ọchịchị

Isi nkwuo anọ dị mkpa n'ihe ọmụmụ

ọchịchị onye kwue uche ya.

Ọrụ onye: Ihe a bụ ọrụ dịịrị ma ndị

ọchịchị ma ọha na eze. Mba ECOWAS

abịala mee ka iwu ha na nke ndị mba ọzọ

n'ebe ọgbasara oruuru mmadụ bụrụ otu,

dịka na Universal Declaration on Human

Rights na mkpebi mba ndị uw niile. Na

agbanyeghị nke a a ka nwere okwu

gbasara ngarị na enweghi urube isi

Nkebi Isiokwu 2: Ezigbo aka ọchịchị

102

nyere ihe iwu kwuru. Nke a pụtara, na

okwu dị na ọchịchị onye kwue uche ya

anaghị enwetazu mmedo site na ihiwe

ngalaba ọchịchị onye kwue uche ya.

N'aka nke ọzọ, mkpa ọ dị ihiwe ngalaba

ndị a anaghị ehidosiwe ezi ọchịchị.

Ọ bụ ọrụ dịịrị ndị ọchịchị na ngalaba nịịle

ịhụ na e ji iwu na nchekwebe, ezigbo

ikpe nkwụmọtọ na irube isi na iwu e ji

achị obodo wee chịa obodo.

Ndị Amaala ga-ama na ihe ọchịchị ndị

mmadụ na ihe a tụrụ anya ka gọọmenti

maọbụ ndị isi mere ndị ha na-achị bụ ihe

e nwere ike imejupụta site na oke ego

gọọmenti nwere, ndị ga arụ ya bụ ọrụ na

otu ga-ọrụ ya. Ọrụ dịịrị onye a nwere ike

ọ gaghị abụ ihe ụmụ amaala ga egosi

kwa mgbe kwa mgbe maọbụ ihe ha buru

pụta ụwa. A ga amụ ya amụ site na

mmụta, ịma ka e si eme ihe na etu e si

eso ụwa.

Na ime nke a, ụmụ amaala ga enwe ma

gosipụta omenala e ji achị ndị mmadụ.

Omenala e ji achị ndị mmadụ bụ ihe

akọwara dịka usoro okwukwe, mkpebi,

ihe atọrụ anya na ihe omume nke

echepụtara n'akụkọ maka ndụ ndị

obodo ahụ n'ụzọ ga eme ka ha ngukọọ

amiri ọnụ ka ọ gbaa ụfụfụ (J. Pershoor,

Conference Civitas, Mexico City,

September 1999).

Otu ndị nkịtị nwere nnukwu ọrụ ha

kwesịrị ịrụ. Ọ ga enye aka ịhụ na ihe iwu

kwuru na agbanwe dịka ụbọchị sị chọọ,

ya na ịkwadebe agụmakwụkwọ ndị

mmadụ na ihe ruuru mmadụ, udo na

ọchịchị onye kwue uche ya. Otu ndị nkiti

gakwa enye aka n'izisa ozi na ibu agha

megide imebe iwu na mpụ na ogbe niile,

ọkachasị inọ n'isi ichekwebe ndị

onweghi ka ọha ha.

- Ebighị ndụ nzuzo: Nke a dobere isi

na izisa ozi. Ndi nke a gbasara

nwere ike inwe ikikere n'usoro na

ngalaba, inwe ozi ezugo na imata na

ihe na ihe na-aga etu okwesịrị.

Gọọmenti na apụta inwe ọsịsa na ihe

gbasara azụ mahia, hụ maka ịkwụ

taka ma kwalitekwa ọdịmma ndị

mmadụ.

Na ime ihe ndị a ka ha kwụrụ chịm,

gọọmenti ga-adị nkwadebe inye ozi

maka mkpebi yam aka ikwụwa aka

ọtọ na ụmụamaala ịma mkpebi ha

tinyere ịhụ na ndị amaala na

echegide iwu maọbụ mkpebi ndị a,

ya na iweta itinyekọrịta aka achọrọ

achọ n'ebe ụmụ amaala nọ na ihe

gbasara ha.

- Ihe iwu kwuru: A ga eme iwu ka o

doo onye ihu na onye azụ anya ọ

kachasị iwu metụtara oruuru

mmadụ.

- Itinyekọta aka: Ndị nwoke na

nwanyị niile ga esonye na imebe

nkpebi ọbụghị site na onwe ha, ọ

bụrụ site ndị nnọchị anya ha.

Itinyekọta aka nke dị obodobo hidoro isi

na nnwere onwe imekọrịta na ikwupu

okwu, yana obi iji tinyekọta aka na imebe

mkpebi bụ igba. Na ịma atụ, ụmụm

amaala na-amụta ijikọta onwe ha ọnụ

103

ỌH

AK

AR

AS

Ị N

A E

ZIG

BO

AK

A Ọ

CH

ỊCH

Ị

bụrụ otu na-ahụ maka ọdimma ndị otu

ahụ maọbụ otu na enye aka ịhụ na ihe

gara werewere na ịmanye ndị na achị

achị imebe atụmatụ ihe metụtara ha

maọbụ nye aka ebe o kwesịrị na ịhụ

maka ọnọdụ dị otu ahụ. Ndị otu

Nkwụụrụ onwe Abụghị Kegọọmnti

(NGO) nwere ike inye aka na okwu dị otu

a.

Ihe na echere ezi ọchịchị aka mgba na

mpaghara ala ọdịda anyanwu Afrịka

ECOWAS enwetago ngwa ọrụ dị mkpa

n'ihu na ezigbo ọchịchị dị na mpaghara

ala ọdịda anyanwụ Afrịka.

- Mkpebi A/SPI/12/01 na ọchịchị onye

kwue uche ya: Ihe mkpebi na usoro

igbochi, nlebanye anya, imezi ọgba

aghara, ịhụ na udo na nchekwebe dị.

Mkpebi A/SP/12/01 na ọchịchị onye

kwue uche ya na ezi ọchịchị: Ihe

mkpebi na usoro e ji egbochi ọgba

aghara, mebanye anya na mkpedo,

nke idebe udo na nkchekwabe

(online) oba akwụkwọ e lenyere

anya na 15/06/2012) (a ga-eji nke a

na ebe ndị ọzọ e si nweta atụmatụ

were mee nhatanha) mkpebi maka

ike mmadụ nwere ijegharị ebe sọrọ

ya na ikike ibi ebe onye chọrọ nke

afo 1979. Mkpebi n'afọ 1982 nke

code of community citizenship.

Nkebi Isiokwu: Ezigbo aka ọchịchị

N'aghabyeghị ihe ndị a ewepụtara, ihe

ndị a ka dịkwa:

Mpụ: Ọ ka dịkwa n'obodo, na

egosipụtakwa onwe ya na etu ahụrụ

anya na etu ahụghị anya na ihe gbasara

mmekọrịta ndị mmadụ na akụ na ụba ha.

Ọ dịkwa na nkwenye na-achị obodo na

usoro ndọrọndọrọ ọchịchị onye kwue

uyche ya. Iji maa atu Ihe ọrụ nke ndị

mmadụ bụ nke a na ahụ n'ụzọ rụọ taa

mebie echi site na ndị ọrụ ngo inupu isi

na usoro ekwesịghị ọrụ ha, nke a butere

na ụmụ amaala ga na-akwụ ụtụisi buru

ibu karịa ka ha si akụ gboo.

- Ndị nkuzi na akụzi n'ụlọ akwụkwọ

gọọmenti nwe anaghị akụzicha ihe

niile e kwesịrị ịkụzi na tam ọ bụla, ma

emechaa, ụmụ akwụkwọ na ele nle

sitere na ihe ndị ahụ na akụzighị.

- Maọbụ oke ọnụ ihe e ji akwagide

ndụ sitere na ime mpụ na ọ bụ ndị

mmadụ na ata ahụhụ sitere nay a.

- Enwere ihe nsogbu n'izibe mmadụ

ka ojee rụọ ọrụ dị annaa dịka onye

nleta, nke a bụ na enweghị ezigbo

akparamagwa na ezigbo ọchịchị.

- Enweghị mmetụrụ n'obi na irube isi

na ebe ihe na akwalite ọdimma ndị

mmadụ dị.

Ihe nsogbu metutara enweghị ihe

mgbachi uzo na njegharịkọta ndị

mmadụ na ngwa ahịa ha: Ihe nsogbu na

mmadụ isi na obodo ya gaa mba ọzọ

maọbụ site na otu akụkụ obodo ya gaa

n'ebe nke ọzọ bụ ihe na echere nke a

aka mgba.

Okwu ndi ọzọ metutara ọchịchị

kwesịrị ka a tulee ha. Ha bu:

· Amụma iwezugba ụfọdụ mmadụ

maọbụ ihe azụ e mere n'oge gara

104

aga.

· Esonyeghị na iri mperi, ịbagide

ụfọdụ mkpebi e mere n'oge gara

aga.

· Enweghị ezigbo ngosi etu esi jiri ego

rụọ ọrụ.

· Mperi maọbụ enweghị ihe iwu kwuru

· Inye ndị njem na esi na otu mba gaa

mba ọzọ oke nsogbụ wdg.

Otu ECOWAS bụ otu nwere ezigbo

usoro mmekọrịta. Ọdịkwa ezigbo mkpe

na abagidere amụma a nke eji ahụ na

ezigbo ọchịchị dị, mmekọrịta ndị mmadụ

n'ibụ nwa amaala na mba mpaghara

ọdịda anyanwụ Afrịka.

Ihu akwụkwọ nhazi

Mọdul 4: Ọhakarasị na ezigbo

aka ọchịchị

Nkebi Isiokwu 2: Ezigbo ọchịchị


Tinye atụmatụ bụ kpoo, nkwenye, usoro

na ezi akparamagwa maka ịkwalite ezi

ọchịchị.


1. Marachaa nkwenye na atụmatụ

ndị metụtara ezi ọchịchị

2. Mepụta usoro maka ịkwalite

omenala ez igbo ọch ịch ị ,

tinyekwara atụrụ m anya na

ntụrita amụma nke otu dị iche

iche.

3. Mee ihe emume agumakwụkwọ

na ụlọakwụkwọ ma bụrụ n'obi

maka ịkwalite ezi ọchịchị

4. Webata ezi akparamagwa nke

nwere ike ikwalite ezi ọchịchị.

Oge : Awa iri na asatọ

Ngwa ọrụ/Ngwa nkuzi/ederede

· Kọrịkụla na akwụkwọ ọgụgụ

ụlọakwụkwọ gbasara okwu akpụ

n'ọnụ

· Akwụkwọ nrụtụaka ndị ECOWAS

· Ihe onyoonyoo (fim)

· Foto, ihe osise ntuziaka na eserese

· Ihe ederede niile

· Intaneet

105

ỌH

AK

AR

AS

Ị N

A E

ZIG

BO

AK

A Ọ

CH

ỊCH

Ị

Tabụlụ nhazi

Mgbe Nka ndị a ga-akwalite Ihe ndị dị n’isiokwu Etu a ga-esi mee

ya Oge

Otu Nkọwa isiokwu na

ejirimara

Njirimara, atụmatụ na ntọala

ezi ọchịchị

- Nyochaa ihe

ederede na

nke dị n’igwe

mbipụta

- Ọrụ otu

- Ichemi

echiche ime

-

Nlebami anya

iji chọpụta

-

Mkparịtaụka

Awa Abụọ

Abụọ Imebe ezigbo ngwa

ọrụ, nsoro na etu

kwesịrị ime ihe maka

ezi ọchịchị

- Ngwa ọrụ, mwube maka

ọchịchị onye kwue uche

ya.

- Njirimara na etu e si e

nweta ezi ọchịchị.

Awa An ọ

Atọ

Ịchọpụta ihe ọgbachị

na nsogbuga.

-

Ihe na echere ọchịchị

onye kwue uche ya aka

mgba na mpaghara ọdịa

anyanwụ

Afrịka

Awa Abụọ

Anọ

Tuzie aka etu a ga –

esi nwee ezi ọchịchị

Nkọwa isiokwu

-

Ụdịdị

ezi ọchịchị

e

nwerela, dgz.

-

Iji ndị

bụ

ọkacha mara

na otu dị

aṅaa

-

Ihe nlegara

anya ọmụmụ

-

Mee ejije ya

-

Gosipụta ya

-

Ihe nkuzi

-

Ihe nnwale

Awa An ọ

Ise

Nwekọta isiokwu

metụtara ezi ọchịchị

na ihe ọmụmụ

-

Nnyọcha ngwa nkụzi na

ọmụmụ

ndị

otu ọzọ

-

Mepụta kaadị

maka ihe

ọmụmụ

-

Nwee oge nkuzi na

ọmụmụ

-

Nnwale ihe ndị

a

mụtarala.

Awa Isii

106

Isiokwu: Ọhakarasị na ezigbo aka

ọchịchị

Nkebi Isiokwu 2: Ezigbo ọchichị

Ụhara Nkebi Isiokwu

Tinye ihe ndị dị mkpa, nkwenye usoro na

ezi agwa maka ikwalite ezi ọchịchị

Isiokwu ihe ọmụmụ/ọnọdụ ihe

ọmụmụ: Atụmatụ, Ntọala na ihe ndị na

eche ezi ọchịchị aka mgba.

Nkebi Isiokwu 2: Ezi Ọchịchị


Mmụta iwu, ezi akparamagwa na usoro

metụtara ezi ọchịchị

Nka kwesịrị ịkwalite

NKA

ỌMỤMATỤ AKWỤKWỌ ARỤMARỤ KEEDUKESHỌN

Nke Mmụta Nke Akparamagwa Nke Usoro

- Ịma usoro na mgba-kwasị

ụkwụ

- Ịchọpụta akamgba nke ezi

ọchịchị

- Ntule ọnọdụ ezi ọchịchị

- Ngosi enweghi mmegide

- Ezi echiche

- Ngosipụta ịdị uchu

- Nsọpụrụ nye usoro

nhatanha

- Itinye ọrụ n’usoro ọchịchị

ọjọọ

- Iwepụta chaati ọrụ ga-

agbado ụkwụ n’usoro ezi

ọchịchị

- Nchepụta ụzọ ndozi

chọpụtara

Oge : Awa Abụọ

Ihe enyemaka/ngwa ọrụ

Ndepụta ndị ọrụ nọ n'ụlọọrụ na-ahụ

maka mmụta

107

ỌH

AK

AR

AS

Ị N

A E

ZIG

BO

AK

A Ọ

CH

ỊCH

Ị

Aha Ọkwa Ụsoro Ọrụ Nwoke/Nwaanyi

Ekwe Abiola Onye nhazi ndị isi ọrụ Onye gụrụ

n’ụlọakwukwọ

kenlekọta ụlọ ọrụ

Nwoke

Ekwe Nestor Odee Akwụkwọ ọha Onye nnyocha ụtụ Nwoke

Koffi Gregoire Onyeisi ọrụ na mba DESS en GRH Nwoke

Ekwe Alimatou Onyeọrụ kelenkọta na

ego

Onyenkụzi ihe okpụ na

nke ihu elu ụwa

Nwaanyị

Ekwe Kossiwa Onyeisi n’ụlọọrụ

Minista

Onyeisi na ahụ maka

ụlọakwụkwọ

ọta akara

Nwaanyị

Kamara Toffa

Ọkwọ

ụgboala

Onye ji ikikere ịkwọ

ụgbọala-n’ogo B

Nwoke

Dieng Henri

Onyeisi ngalaba

akwụkwọ

nzipzu

ozi

Nwakwụkwọ

na-eme

nchọcha nzere

ọkammụa

Nwoke

WALA Segoulatou

Odee Akwụkwọ

pụrụ

iche

Ọ

chọ

mma

Nwaanyị

108

Nhazi oge

nkuzi na

ọmụmụ

Ihe enwere

Ihe ndị a ga-eme

Ụzọ mgbaso Kendị Ọzụụ Keumụakwụkwọ

Ntule mmụta

ntuala/ihe ha

mabuuru

Onye ọzụzụ

- Ga-ajụ ajụjụ iji mata ogo

nghọta na omenala ndị na-

amụ ihe dịka o siri gbasa ihe a

ga-amụ.

Ndị na-amụ ihe:

- Ga-aza ajụjụ

- Ajụjụ

tụmbọtụmbo

(Q.C.M)

Ngosipụta - Weoụta ọnọdụ ntụgharị uche

a nye ndị na-amụ ihe: “ka izu-

ụka abụọ gasịrị, ndị isi

ọchịchị nwechara nzụkọ site

n’ọkpụkpọ oku ndị onyeisiala

nke ọha, Maazi Ekwe

depụtasịrị aha ndị so n’ụlọọrụ

ya (lee anya n’ekwụkwọ

mgbakwayne site na ndepụta

aha a ụlọọrụ a nwetara ozi ị

bịa inye nkọwa site n’ụlọọnụ

onyeisi ndị Minista”. Ọ ga-

aza ajụjụ maọbụ dinye ndị na-

enwe ọzụzụ ka ha zaa ajụjụ

ndị ọzọ jụrụ n’ụzọ doro anya.

- Chọpụta ma tulee ndepụta;

- Jụọ ajụjụ nkọwa

Na nnukwu

ọgbakọ (nzụkọ

ndị nkọwa)

Nkwado

emume

ngalaba otu/

nzị nke ọrụ

otu

- Hazie ha n’otu ie maọbụ isiị

- Mee ka a mata iwu ọrụ

- Ntule aha ndị edepụtara site

n’ile anya n’ihe onye ma na

ọrụ enyere ya na ihụ na e

nwere nhatanha na nkesa ọrụ.

- Gosipụta ndaba mkpesa nke

onyeisi Minista, chọọ ihe

kwesịrị Igbo mkpa ahụ.

- Ntule ndekọ otu

- Nchọpụta ihe

- Chepụta ụzọ nnweta ọsịsa.

Ọrụ otu

(n’ọgbako na

n’otu n’otu)

109

ỌH

AK

AR

AS

Ị N

A E

ZIG

BO

AK

A Ọ

CH

ỊCH

Ị

Ihe enwere Ihe ndị a ga-eme

Ụzọ mgbaso Kendị Ọzụụ Keumụakwụkwọ

Nchepụta ihe

ọmụmụ ndị

ọhụrụ, nkwado

na njikọ ha

- Nhazi ngosipụta ọrụ otu

- Mmejupụta ozi ndị na-amụ ihe

nyere

- Jiri nwayọ webata ụfọdụ usoro

ọchịchị ọjọọ ndị ọzọ n’ime.

- Ọchịchị na mmekọrịta ohamaeze

- Ọchịchị na akụnaụba

- Ọchịchị ndọrọndọrọ

- Nsonye ọha mmadụ na nhazi akụ

ọha

- Itụ na enwere njikọta nghọta ndị

ọhụrụ enwere n’:

- Nkọwa nke ezi ọchịchị

- Njirimara na ọnọdụ nke ezi

ọchịchị

- Ihe ndị na-eche ezi ọchịchị

akumgba.

Wepụta nchọpụta ọrụ

otu n’ihe gbasara:

- Ajọ ọchịchị

- Ihe ajọ ọchịchị a na-

ebute;

Kwupụta ihe ha gaara

eme ma a sị na ha bụ

Minista

Zaa ajụjụ ndị gbasara

ụdị ọchịchị ọjọọ ndị

ọzọ

Sonye n’idepụta

nchikọta ihe a mụtara

n’ụbọchị ahụ.

Ọrụ otu (n’ụbara

rụọ n’obere otu)

Nnwale ihe ndị

amụtara

Mee ka ndị na-amụ ihe chepụta ihe ga-

abụ mmejupụta otu na-ahụ maka

ahụike nke ụlọọrụ ọzụzụ maka

nchọcha (maọbụ nke otu ọzọ),

- Wa ndị na-amụ ihe n’otu n’otu ka

ha kọwaa ihe mere ha jiri họpụta

onye ọ bụla n’ime ndị otu a.

- Chepụta mmejupụta

nke otu a họpụtara bụ

nke ga-ehiwe isi

n’iwu na-achị ụlọ

ọzụzụ a.

Ọrụ onwe

Nzipụ/

n’tighachite Hụ na ndị na-amụ ihe depụtara n’usoro

ma gosipụta ụdị ọchịchị ọjọọ ha nwere

ike ichọpụta na ndụ ha (site

n’ezinaọulọ, ebe a na-amụ ihe, ebe ha

bi, na ngalaba ha, obodo) n’ọkara

ọkara afọ, na ihe ha gaara eme

n’ọnọdụ ndị

a ha chọpụtara n’otu

n’otu.

- Rụọ ọrụ a sịrị rụọ

- Nye nkọwa zuru oke

na ngwụcha ọkara

ọkara afọ

Ọrụ onwe na ihe

omume nkwalite

110

Edensibịa Weebụ nke modul a:

Ọhakarasị na ezigbo aka ọchịchị


Nkọwa ndị enwere banyere isiokwu a:

http://www.univrsalis.fr/encyclopedie/d

emocratie/

http://aceproject.org/main/francais/ve0

5b01.htm

Ndịna Isiokwu 2: Ezigbo aka ọchịchị

http://www.comm.ecowas.int/sec/fr/prot

oco le-add i t ionna l -sur - la -Bonne-

gouvernance-et-la-democ.pdf

Nkebi Isiokwu 2: Ezigbo aka ọchịchị Nkebi Isiokwu 2: Ezigbo aka ọchịchị

Ọhakarasị(Site n'aka Daniel Gaxie, Ọkammụta ukwu nke ihe ọmụmụ ọchịchị na mahadum de-Paris 1�Panthean-Sorbonne)Ọhakarasị bụ ụzọ nhazi ọchịchị nke Abraham Lincoln kọwara dịka ọchịchị nke ndị mmadụ, sitere n'aka ndị mmadụ ma bụrụkwa nke ndị mmadụ. Ndị mmadụ a na-kwu maka ha bụ ọha ụmụamaala bụ ndị nọ n'otu ogbe na-enwe nchịkọta. Ihe pụrụ iche n'usoro ọchịchị onye kwuo uche ya bụ na ndị a na-achị kwesịrị ibụ n'otu aka ahụ, ndị ọchịchị, ndị na-esonye n'ime iwu na-emetụta obibi ndụ nke obodo. Ebe ndị mmadụ bụ ndị na-eruwe isi nye ikike ọchịchị ma bụrụkwa ndị nwere ike ọchịchị, ọchịchị onye kwuo uche ya kwesịrị ibụ maka ọdimma ndị mmadụ.Ajụjụ maka ịchọpụta n'ụdi ndị mmadụ na-esi esonye n'ọchịchị ha bụ ihe dị mkpa, n'iji leba anya n'ọnọdụ onye kwuo uche ya nke otu nchịkọta e nwere.

Site n'oge Grik mgbe ochie (Ancient

Greek) rụọ n'oge nari afọ na ịrị na itolu

(xix Century) E lee ka ọ dị n'oge Grik

mgbe ochie rue n'oge nari afọ iri na itolu,

Ọ bụ otu usoro ọchịchị ka a ga-asị na ọ

bụ ọchịchị onye kwu uche ya, ebe ndị

mmadụ maọbụ ọha obodo na-anọ

n'ọgbako tụgharịa uche maka iwu ha ma

mee ntuli aka maka inye ya nkwado.

Inye ụfọdụ mmadụ ikikere nhọpụta ndị

ọchịchị bụ nke e lere anya dịka usoro ndị

karịrị ibe ha maọbụ ndị ọkwa ukwu. Ka

oge na-aga, ọchịchị nnọchite anya

(ochịchị nke ndị mejupụtara ya bụ ndị

ọha obodo zuru ezu mejupụta) ka

ahụtara dịka nke kacha nwee nkwado

na nke onye kwuo uche ya.

Ọchịchị nhọpụta ndị nnọchite anya dịka

enwere ha taa bụ nke onye kwuo uche

ya. Ewepu ụfọdụ ogbe na mba Swiss,

ọchịchị ọ bụla nwere ndị nnọchite anya

ọha obodo bụ nke onye kwuo uche ya.

Ọchịchị onye kwuo uche ya gunyere otu

ọgbakọ, ihe odide ndị nwere nkwado

111

ỌH

AK

AR

AS

Ị N

A E

ZIG

BO

AK

A Ọ

CH

ỊCH

Ị

iwu, akpara ma-agwa/omume nakwa

ụmụnnọchite anya dị iche iche. Otu

nnochite anya ndị a na-ewepụta ụzọ

nlere anya na nke nhazi. Ọ bụ n'ihi ha ka

a na-esi enwe ndọrọ ndọrọ ọchịchị dị

iche iche iji chekwaa maọbụ gbanwe ụdị

ọchịchị enwere. Ntuala mmụta bụ ndị

sitere n'iwu na echiche dị omimi na-esite

n'ihe ekwuru banyere ihe, mgbe ụfọdụ

ha na-enweta nkwado na nhiwe na

ọnọdụ echiche dị iche iche. Ọmụmụ

mmụta ndị gbasara mmekọrịta bụ nke a

ga-ehiwe nkwado ya ebe anaghị achọ

ikpe maọbụ kwao onye kwue uche ya.

Ihe ha na-agba mbọ bụ ighọta na ịkọwa

ụzọ mpụta ihe ya. Nnọ chite anya nwere

nkwado bu ụozọ e si atule otu onye kwuo

uche ya dị iche iche na etu o kwesịrị ịdị,

ma nyekwa aka na nnyocha ha.

Nchọpụta ọmụmụ mmụta mmekọrịta

nwere nkọcha nke ya, kama o nwekwara

ike ịkpali mmụọ ndị ga-achọ ime ntule

onye kwue uche ya na etu okwesịrị ịdị.

Ebe ihe e dere si Gaxie, Daniel,

“Democratie”, n'ime Encyclopaedia

Universalis (online). (Elere anya nay a

na 15/06/2012)

http://www.universals.fr/encyclopedie/d

emocratie/

112

MỌDỤL 5

JENDA, NLEMANYA MAKA UDO NA MMEPE

Ọrụ dịịrị ndị steeti na otu dị iche iche inye nkọwa banyere ọrụ a na-akpaso ụmụnwaanyị nwere

mmekụta karịrị ntaramahụhụ a na-enye ndị na-akpa arụ a. Nke a na-egosi ime ihe n'usoro iwu na

inwe ezi mmekọrịta n'obodo. Ewezuga nke a agaghị enwe udo ga-anbọgide. Inwe ndị bụ Eze onye

agwala m na-emebi obodo ndị si n'ọgụ na-apụta site n'ihiwe ọgbaghara na emeghị ihe nhatanha. Ọ

na-enwe ọgbahara na enweghị ikpe ziri ezi n'obodo – Nke a bụ olu okwu Ellen Johnson-Sirleaf

(nwaanyị mbụ bụ onyeisi ala mba Liberia na n'ime Afrịka.

Nghọta ihe gbasara ọnọdụ nwoke na nwaanyị dị mkpa iji hụ na nchekwa udo na nwulite udo gara

nke ọma. United Nations (Standard Reporting format).

114

Ekwuo okwu ihe gbasara nwoke na nwaanyị, ebe

a na elekarị anya bụ ebe ihe gbasara ndị nwaanyị

nọ. Edemede ndị atụlere na-egosi nghọtahie nke

ọkpụrụkpụ okwu a n'ụwa niile. “Jenda” bụ okwu

na-egosipụta obibi na mmekọrịta nke na-

egosipụta ndiiche ụmụ mmadụ n'ihe gbasara

nwoke na nwaanyị, ndị dị nta, ogo mmadụ, afọ,

dgz. Ọ na-egosi ike ọkwa mmekọrịta na-adị

n'etiti otu dị iche iche. Mbunobi 'Jenda' bụ

ịkwalite ike na ogo mmekọrịta mmadụ iji hụ na

enwere ezigbo udo.

N'agbanyeghị mbọ a na agba iji belata ọgbaaghara

na mba ọdịda anyanwụ Afrịka, ihe gbasara

nchekwa na ime udo ka bụkwa oke ihe akpụ n'ọnụ.

Mgbaochi ime udo gara nke ọma, uruzigharị,

ikwalite onye kwuo uche ya na ezi ọchịchị

n'obodo ndị si n'ọgbaghara pụta bụ ihe ndị ọ

gbasara n'eleba anya n'ihe gbasara udo.

Ọ bụ eziokwu na ihe gbasara 'Jenda' metụtara

ọtụtụ ihe, kama ọ bụ ụmụnaanyị na ụmụaka ka

ọgbaaghara na-aka emetụta. N'ihi nke a, ọ bụ ihe

doro anya na mbọ ọ bụla ejiọtara aka na-agba

maka inwe udo dabere na ihụ na ụmụnwanyị

JENDA, NLEMANYA MAKA UDO NA MMEPE

1. Ihe gbasara Jenda

2. Jenda, akamgba chere

udo na mmepe

Okwu Mmalite

sonyere nay a. Isi mgbakwasị ụkwụ okwu a bụ

njikọta ọnụ nke ndị ECOWAS n'ihe banyee udo –

na nchekwa bụ nke a kpọrọ: ECOWAS

NETWORK FOR PEACE AND SECURITY

(RESPFECO) bụ nke dị na nkuzi enyere

n'Abidjan n'afọ 2009 wepụtara isiokwu a bụ ịhụ

n'ụmụnwanyị sonyesịrị ike n'ime udo na mbochị

ọgbaaghara. Ọ bụrụ ma edote ụmụnwaanyị n'azụ,

ha agaghị enwe ike itunye oke nke ha n'ihe

banyere mmekọrịta na nwulite nke akụnaụba.

N'ihi mkpa ọ dsị bụ ụmụnwaanyị isonye n'ime udo

na nchekwa, otu a kporo “ECOWAS Centre for

Gender Development” (ECGD)” n'asụsụ bekee

wepụtara udo na nchekwa dịka ihe nhiwe isi

atụmatụ ha. Nhọrọ a na-ebe ọ dị ukwuu,

gosipụtara ntinye isiokwu a bụ “JENDA” ihe

atụrụ anya maka udo na mmepe” n'akwụkwọ

nkuzi ihe a iji webata ọmụmụ na agwa ndị na-

eweta udo.

Ihe ọmụmụ a ka ahaziri na nkebi isiokwu abụọ

Etu e si ahụta ihe gbasara nwoke na nwaanyị

· Ihe gbasara nwoke na nwaanyị, ihe iche aka

mgba nye udo na mmepe.

115

Ndịnime ihe ọmụmụ (mọdụl)

M k ọ ọ m b a m u r u , e c i c h e n a

akparamagwa ndị dabara n'ikwalite ihe

gbasara nwoke na nwaanyị maka

mwulite udo na mmepe.

Nkebi Isiokwu

Nkebi Isiokwu 1: I h e g b a s a r a

Jenda

Nkebi Isiokwu 2: Jenda, akamgba

chere udo na mmepe

Ndina Isiokwu I: Ihe gbasara nwoke na

nwaanyị

Ihe ndị isiokwu a metụtara

Nchịkọta mbamuru, echiche na

akparamagwa dabara n'ịkwalite ọnọdụ

nwoke na nwaanyi mbunuche nkuzi/na

ọmụmụ

1. Ghọta atụmaatụ nwoke na

nwaanyị akpọrọ “Jenda” na ihe

ndị sochiri ya.

2. Chịkọta ihe mmụta na mmemme

mmụta ga-enye aka ịkwalite

ọnọdụ ihe gbasara nwoke na

nwaanyị

3. Webata ezi akparamagwa iji

kwalite ọnọdụ ihe gbasara

nwoke na nwaanyị

Ngalaba nke Ndịnaya

Nkọwa nke ọkpụrụkpụ isiokwu

Jenda

E nwere mkpụrụokwụ a bụ “Jenda”

n'asụsụ French, ma atụlewa ya n'ụzọ a e

si atụle ya ebe a, ọ bụ nke asụsụ French

atụgharịrị asụsụ bekee ka a na-ekwu

maka ya. 'Jenda' pụtara mmekọ dị n'etiti

nwoke na nwaanyị n'otu ha nakwa ụdị

obibi ndụ na omenala ha. Ndịịche n'etiti

nwoke na nwaanyị nke amụtara amụta,

nke nwere ike ịgbanwe n'oge adịghị

anya, nwere ndịịche ebe omenala na

mba dị iche iche dị.

· Jenda keụwa: Nke a bụ ụmụ

akparamagwa ebumpụta ụwa.

· Jenda keotu: Nke emepụtara

emepụta, nwere mgbanwe ma dịrị

iche n'oge na mgbasa ya.

· Nhatanha Jenda: Nke a bụ

nhatanha ndị n'etiti nwoke na nwanyị

n'inweta na ịkesa akụna ụba ma kete

uru sin a mmepe

· Jenda ekwiti: Aka nkwụmọtọ na ezi

agwa nye nwoke na nwaanyị dịka

ndị bụ otu ihe ahụ.

· Ịdịotu Jenda: Nhatanha na-enweghị

atụ ebe nwoke na nwanyị dị, nsonye

n'usoro n'ihe niile metụtara mmụta.

Isiokwu ya metụtara ihe buru ibu.

· Ịkpa oke/Adighị otu: Iji maka mmadụ

bụ nwoke maọbụ nwaanyị kpasi ya

agwa ezighị ezi

· Nkewa Jenda: Nke a tụkwasịrị isi na

n k w e n e n a e n w e r e ụ m ụ

akparamagwa ndị bụ mada mmadụ

bụ nwoke maọbụ nwanyi. Ha na-

azọta na ihe mere nwoke jị

anọchịgide nwanyị abụghị site etu

obodo si di kama ọ bụ ihe dị n'ime

nwoke na nwaanyị na ha ga-adị etu

a.

· Nnweta ikike: Usoro ikwalite ikike,

nsonye na ike ntulegharị ndịrịonye ...

akwụkwọ ọgụgụ ndị UN na atụgharị

116

ya dịka “enwemike” ya bụ ịkwalite

ikike ụmụnwanyị imepụta ihe.

Enwere mkpụrụokwụ a na French

dịka “empourvoirment”.

Nleba anya n'ihe gbasara nwoke na

nwaanyị

“Jenda daimenshon” pụtara nleba anya

n'ohere dị iche iche dịịrị nwoke na

nwaanyị, ọrụ dịịrị ha n'obodo na etu ha si

metụta. Ihe a bụ ihe ndị na-agbasa

usoro mmepe obodo, mmejupụta

atụmatụ na ọrụ ndị dịịrị otu kemba na

mba ọzọ dị iche iche. Jenda bụ ihe

metụtakar ị r ị ob ib i ndụ mmadụ

keazumahịa, keobodo, kwa ụbọchi na

kemmadụ tinyere ọrụ nke obodo nyere

mmadụ (nwoke na nwaanyị) dịka e si

depụta na FAO n'ime “Statistiiks na

Jenda, ntụala keubi (2001).

Ndịna Isiokwu 1: Nleba anya n'ihe

gbasara nwoke na nwaanyị.

Agụgụ ala banyere ọnọdụ nwoke na

nwaanyị

Ihe ndị mejupụtara atọ ndị 1950 bụ

nrụzigharị, nchepụta echiche ime ihe

nke ụfọdụ otu a ma aha ha dịka (IMF,

WB) na iji agba ọhụụ eme ihe. N'ebe ndị

mgbago ugwu mba ụwa nọ, nke a bụ ihe

agha butere, ebe ndị ndịda nọ, nke a bụ

ihe mpụtagasị otu ndị chọrọ nnwere

onwe butere. N'afọ 1946 ehiwere otu

na-ahụ ihe banyere ụmụnwanyị a Epọrọ

“Women's Affairs Commission”.

Ihe mejupụtara afọ ndị 1960 ha bụ

mpụtagasị otu ndị chọrọ ka enye ha

oke ruuru ha n'iwu n'akụkụ ụwa dum:

· Ihe gbasara inyere ụmụ mmadụ aka

· Usoro ọhụụ ime ka ụmụnwaanyị

sonye na mmepe

· Njikọta ụmụnwaanyị maka mmepe

· Ehiwere ụzọ nweta ego dị iche iche

otu a kpọrọ “Women in Development

(WID)

Ihe mnweta site n'otu “Women in

development (WID)”: Igba mbọ ịhu na

egboro ihe ndị ka dị ụmụnwaanyị mkpa

na ngalaba niile, nhazi ọrụ ndị elekwasịrị

anya site n'ụzọ naanị umunwaanyị ga-

abụ ndị uketa oke nay a. Nkwụrụ na nke

onwe umunwanyị agbagoola kama ha

na-enwe mkpagbu nke enweghị ọrụ site

n'aka ndị nwoke. Ihe gbasara nwoke na

nwaanyị nke ndị bekee kpọrọ “Jenda

Daimenshon”, ya bụ inyocha na iwebata

ihe gbasara mmekọrịta ndị nwoke na ndị

nwaanyị dị mkpa iji hụ na enwetara

ebumnobi ime ihe nhatanha nke dabara

n'woro oruuru mmadụ ma nyekwa aka

ikwalite ụzọ e si emebata ezigbo

mmepe.

N'afọ ndị 1990 mmepe nwere ntụala

labara anya n'ịchịkọta akụkụ mmepe

sitere n'ogbe, akụnauba, mmekọrịta na

nke ọdịnala, hụ na ndị nwere oke na ha

sonyere ma hụkwa na-enwere ime ihe

nhatanha n'ebe ndị nwoke na ndị

nwaanyị nọ.

Nzụkọ enwere n'afọ 1995 nke lebara

anya n'ọnọdụ ụmụnwaanyị tụpụtara ihe

a kpọrọ “Gender and Development

dimension” (GDD). Mbunuche atụmatụ

117

JEN

DA

, NL

EM

AN

YA

MA

KA

UD

O N

A M

ME

PE

Nkesa ọrụ na

mmekọrịta ndị

mmadụ

n'obodo.

a bụ ihụ na e gboro mkpa dị iche iche ndị

nwoke na ndị nwaanyị, lebakwa anya

n'ikwalite ụmụnwaanyị, na izozigharị

emeghị ihe nhatanha nke mmekọrịta na

nke ezinaụlọ.

Ihe a kpọrọ “Gender Dimension and

Development (GDD) bụ ụzọ ọhụrụ eji

elebe anya n'emeghị ihe nhatanha dị

n'etiti ndị nwoke na ndị nwaanyị,

ụmụntakịrị nwoke na ụmụntakịrị ndị

nwaanyị.

·

Mgbanwe/Nkwụdosike:

Mgbanwe ime ihe n'ebe ndị nwoke na

ndị nwaanyị nọ maọbụ ụzọ njikọta ihụ

na-emere ihe nhatanha nke ndị ọcha

kọwara dịka nkwụdosite bụ ụzọ ewetara

maka ikwalite ime ihe nhatanha. Ọ na

elekwasi anya oge dum n'ihe gbasara

nhatanha n'etiti ndị nwoke na ndị

nwaanyị na nwepụta atụmatụ, nhazi na

ntinye maka mmepe. Mgbanwe abụghị

naanị na ọ na-eme ka ụmụnwanyị sonye

n'atụmatụ ndị a dị na mbụ hiwe, ọ na

ahụkwa na ụmụnwaanyi na ndi nwoke

so na uchepụta ebumnobi na nhazi iji hụ

na mmepe metutata ihe ndị ahụ kacha

adị ndị nwoke na ndị nwaanyi mkpa.

Mgbanwe a a na-enwe n'ihe gbasara

ọnọdụ nwoke na nwaanyị chọrọ

nnyocha iji mata meetụta mbọ nwulite

niile etinyere nwere n'ebe ndị nwoke na

ndị nwaanyị nọ. A ga-enwe nnyocha site

n'inwe ezi mkpebi banyere mbunobi

nhazi na nkesa akụnanba.

Ọrụ nwoke na nwaanyị

Na mmepụta ihe N’ọmụmụ N’ime obodo

Ngwa ahịa na ihe ndị dị mkpa:

nkụzi, ịdụ akwa, ịrụ

akpụkpọụkwụ

Keụwa na omenala

Ọmụmụ nwa

Ezunike na nturundụ

Mmụta na ọzụzụ

Mgbakọaka nke nhazi

emume na enyemaka obodo

Emume na atụmatụ ọdịnala

Nsonye n’otu mmekọrịta

Nhazi mmekọrịta

Nhazi obodo.

Ntulite/Mkpọlite mmụo ihe gbasara

ọnọdụ nwoke maọbụ Nwaanyị:

Ọnọdụ ga-agbanwe mgbe atụmatụ ndị

megidere ya biara kwadowe ya etu dị

mma. Na nke a ọ bụ mgbanwe ga-adị

n'ụzọ ọdịnala, nke nnọchite anya, ụzọ e

si eche echiche, iji kwuo na nkenke, ọ

chzorọ mgbanwe zuru oke. Nke pụtare

na ekwesịrị ilebara isiiokwu a ezigbo

anya site n'ụzọ ọdịnala na usoro ndị ga-

118

eme nke a ga-ewepụta bụ nke ga-adaba

n'ihe ha chọrọ na nke ọnọdụ obodo. Ụdị

mmekọrịta a na-enye nwoke na nwaanyị

n'ihi na ha bụ nwoke maọbụ nwaanyị na-

adabere na nkuta, ụdị ọzụzụ mmekọrịta,

keokpụkpere chi, ọdinala na mmekọrita

dị n'ọnọdụ ndị a, mmekọrịta na eweta

nkwalite one. N'iji maa atụ, ha nwere ike

ihiwe ma kwado emeghị ihe nhatanha

n'etiti nwoke na nwaanyị site n'iwu na

atụmatụ gbasara alụmdi na nwunye,

igba alụkwaghị m, isu ụmụaka, nlekọta

nwata, atụmatụ akụ na nke enyemaka. Ngwa ndị e ji

akwalite Jenda.

Ọgbakọmba

ụwa emerela

kamgbe nke

Mexico, Beijing”

119

JEN

DA

, NL

EM

AN

YA

MA

KA

UD

O N

A M

ME

PE

- Mkpebi otu nchekwa ọgbakọ

mba ụwa nwere n'ime ọdịda anyanwụ

mba Afrịka

Mkpebi nke 1325 maka ụmụnwaanyị,

udo na nchekwa.

Mkpebi nke 1325 nke otu nchekwa

ọgbakọ otu mba ụwa n'ime ọdịda

anyanwụ Afrịka ka agbakọrọ aka kwado

n'onwa nke iri na'afọ 2000. Ọ bụ

atụmatụ ọkpụ nwere nkwado nke iwu

nke kwadoro mkpa ọ dị ụmụnwaanyị

isonye na njikọta ihe gbasara nwoke na

nwaanyị n'ichọ udo, atụmatụ enyemaka,

ime udo, ịhụ na ụdo digidere na ọchịchị

ka alụchara agha.

Ihe mejupụtara mkpebi 1325 bụ ebe ndị

dị mkpa chọrọ enyemaka.

1. Nsonye ụmụnwaanyị n'ogo nille a

na-eme mkpebi, ọkacha nke:

- N'ozuru ala, ngalaba na otu mba

dị iche iche mejupụtara, na

- Igbochi ọgba aghara, nhazi na

nkwekọrịta

- Ụzọ iweta udo

- Ụzọ nchekwa udo dịka ndiagha,

ndị uwe ojiina dịka ndị nkịtị

- Dịka onye nnọchite anya pụrụ

iche nke ode akwụkwọ nke mba

ụwa (UN).

2. Nchekua ụmụnwaanyị na

ụmụaka ndị nwaanyị n'igba ha n'ike

naihe ọjọọ na adakwasị ha maka ha

bụ nwaanyị , t inyere, ọnọdụ

enyemaka dị n'ogige ndị gbara

ọsọndụ

- Ọzụzụ nke ndị ọrụ ome udo

banyere oke dịịrị ụmụ nwaanyị

nakwa ụzọ ndị mma eji eji enwe

nchekwa.

3. Igbochi ihe ike a na-emekwasị ụmụ

nwaanyị site n'ikwalite ikikere ha,

itinye iwu n'ọwụ, ndị gunyere:

· Ike ndị mebiri iwu agha ikpe,

m k p o c h a p ụ a g h ụ r ụ , a r ụ

akpagidere ụmụ mmadụ na

mmebi oke dịịrị mba ụwa;

· Nsọpụrụ nye ọnọdụ enyemaka

na nke mmekọrịta na-adị n'ogige

ndị gbara ọsọndụ

- Mwepụ ọgbaaghara na ihe ọjọọ

ndị metụtara ịgba nwaanyị n'ihe

na nkwekọrịta n'ihi na ha so n'arụ

akpara ụmụ mmadụ, arụ agha

maọbụ mkpochapụ agbụrụ.

- Nwalite oke ụmụnwaanyị dịka ọ

dabara n'iwu obodo.

- I k w a d o a t ụ m a t ụ n k e

ụmụnwaanyị nọ n'isi ya bụ nke

hiwere isi n'ịkwalite udo na ndozi

esemokwu n'ogo ime obodo.

4. Njikọta ihe gbasara ọdịdị mmadụ

Nkebi Isiokwu 1: Okwu Gbasara Jenda

120

(nwoke maọbụ nwaanyị) n'ụzọ e ji

eweta udo, tinyere:

· Nhọpụta ndị ndụmodụ n'ụzọ

nchuso udo nke otu mba ụwa

(UN)

· Itinye n'echiche ihe ndi ahụwara

ama dị ụmụnwaanyị na ụmụ

ntakịrị ndị nwaanyị mkpa mgbe a

na-echepụta ma na-ewulite

atụmatụ n'ogo niile;

· Nchịkọta echiche, ntunye na ihe

mmụta nke otu ụmụnwaanyị na

nwulite atụmatụ na ihe omume.

121

JEN

DA

, NL

EM

AN

YA

MA

KA

UD

O N

A M

ME

PE

Mkpebi 1820 (2008) hụtara ọgbaghara

na-esite n'ịwakpụ ụmụnwaanyị n'ike

dịka ihe gbasara udo na nchekwa nke

mba ụwa. Mkpebi a kpọrọ:

- Ndị agha ka ha kwụsị nwakpu n'ike

ndị nkịtị dịka ụzọ isi nweta eburunobi

ọchịchị na nke ndị agha.

- Ndị so n'agha a ga-agbarịrị mbọ

megide enweghị ụjọ ntaramahụhụ

na nwakpu ụmụnwaanyị ma wepụta

ezi nchekwa maka ndị nkịtị.

- Otu mba ụma (UN) na otu icho udo

ga atụpụta ụzọ mgbochi na nke

mgbaa ọsọ mgbe enwere nwakpu.

·ỌGBAKỌ

- Ọgbakọ maka mkpochapụ n'ụdị niile

eji akpaso ụmụnwaanyị oke.

- Ọgbakọ issokwu ya bụ “Protocol on

the African Charter on Human and

Peoples' rights” nke metụtara oke

ụmụnwaanyị na mba Afrịka

- Mapụto Protocol

· Ụzọ ECOWAS ga-eji tinye n'ọrụ

mkpebi 1325 na 1820 nke otu

nchekwa mba ụwa n'ọdịda anyanwụ

Afrịka.

· Ụzọ mgbado ndị mba nwere maka

ime ihe etu o kwesịrị na nke

nhatanha n'ebe ndị nwoke na ndị

nwaanyị nọ.

Nhazi nke Mọdụl

Nkebi isiokwu: Nsirihụ n'ụzọ

Jenda

Ụhara nkebi Isiokwu:

Makọọ mbamuuru, nchepụta na agwa

metụtara ikwalite Jenda.

Mbunuuche Nkuzi na ọmụmụ

1. Ghọta isiokwu jenda na nsirihụ ya

2. Chịkọta ihe mmụta na mmemme

mmụta ga-enye aka ikwalite nsirihụ

n'ụzọ Jenda

3. Webata ezi akparamagwa iji kwalite

Jenda

Oge: Awa 14

Ngwa ọmụmụ ihe enyemaka

nkuzi/Ngwa ederede

· Program na akwụkwọ ọgụgụ ndị

gbasara isiokwu

· Akwụkwọ ụrụtụaka ECOWAS

· Fim

· Foto

· Ederede na akwụkwọ dị iche iche

· Intaneet/Ntraneet/ICT/Teknologi ozi

na nzirita ozi n'edukeshon (ICTE)

MKPEBI 1820 NKE OGBAGHARA METUTARA IWAKPU UMUNWAANYI N'IKE

122

Nkebi Isiokwu:

Ihe gbasara

Jenda

Nhazi Modul

Mmawaputa

Oge Nka

Ndinaya na ihe ndị

ọzọ yiri isiokwu Usoro Oge

1 Kọwaa isiokwu

Jenda na ihe

gbasara Jenda

Nchepụta metụtara

isiokwu dịka Jenda:

nhatanha enda,

Jenda ekwiti na

nsirihu Jenda

Nchopụta sitte

n’ederede (Akwụkwọ na

kọmputa)

-

Ọrụ otu

-

Nchọpụta

-

Ntụpụtakọrịta arọ

-

Ntulapụta ọnọdụ.

Awa

abụo

2

Muepụta mbuibo

Jenda

Atụmatụ

metụtara

nsirihu n’ụzọ

Jenda

Awa

abụọ

Mmawaputa

Oge

Nka

Ndinaya na ihe ndị

ọzọ

yiri isiokwu

Usoro

Oge

3

Rugosi ọdachi na

akamgba metụtara

ihe gbasara jenda

Ọdachi na akamgba

metụtara ihe gbasara

jenda

Awa

abụọ

4

Mepụta ihe omume

iji kwalite ihe

gbasara jenda

Mmemme maka

ịkwalite jenda:

enyemikike

(nsonyecha

umunwaanyị

n’ihe

mmepe na ime

mkpebi): Nchedo na

ndigide mmepe;

mmegbu hiwere isi

na Jenda.

Awa

abụọ

5

Webata isiokwu

ihe gbasara Jenda

na mme-mme

mmụta

Ntụchasi ngwa nkuzi

na mmzuta

-

mmepụta

enyemaka nkuzi

-

Meputa oge

nkuzu na ọmụmụ

- Nnwale ihe a

mụtara

123

JEN

DA

, NL

EM

AN

YA

MA

KA

UD

O N

A M

ME

PE

Nka ndị a ga

akụzipụta

Ọmụmatụ akwụkwọ Arụmarụ

keedukeshon

Nkebi isiokwu 1: Nsirihu n'ụzọ Jenda


Makọọ mbamuuru, nchepụta na agwa

metụtara ịkwalite Jenda

Isiokwu ihe ọmụmụ/Ọnọdụ ọmụmụ:

Jenda n'obodo

Mbunuuche Nkuzi na ọmụmụ

Ghọta nchepụta nke jenda na nsirihụ

n'ụzọ jenda

Nka

Amamihe Agwa Nsi na chi

- Wepuga Jenda n’ihe

gbasara nwoke na nwaanyị

- Kọwa nwulite isiokwa

nsirihu n’ụzọ jenda

Nsọpụrụ maka jneda nhatanha Ntinye n’ọrụ usoro nchọpụta

ncheputa jenda na nsirihu n’ụzọ

jenda

Ngwa nkuzi/emyemaka nkuzi

- Program na akwụkwọ ọgụgụ metụtara isiokwu

- Kwụkwọ nrụtụaka ECOWAS

- Fim

- Foto

- Ederede na akwụkwọ ndị ọzọ

124

Nhazi oge

nkuzi na

ọmụmụ

Mmawaputa

Usoro

Ihe ndị a ga-eme Etu a ga-esi mee

ya Ọzụụ Onye a na-azụ

Ilebazi anya na

ndịtupụ/

mmabuuru

Jụọ ajụjụ ka imara ụdị ihe onye a na

akụziri ma, marakwa ihe ha mabuuru

maka isiokwu

Zaa ajụjụ MCQ Ọrụ onye

Ngosipụta Gosi ọnọdụ metụtara jenda

ọmụmatụ; Awa iri ab ụọ na anọ maka

nwoke na nwaanyị

- Gwa ummakwụkwọ depụta ihe

omume, rugosi ma kwuo maka

ndị edobeere ụmụ nwoke na ndi

edobeere ụmụ nwaanyi

Rụpụta ọrụ Ọrụ otu

Inye aka ka

arụmarụ dị n’etiti

ndị otu gawa were

were na nzighachị

ozi nke arụmarụ

otu

- Chịkọta inye rịpọọtụ otu

- Mezue ozi ụmụakwụkwọ wetara

- Kwukarịa maka ihe ndị a dị na

ndina: Jenda nke oke na nwunye,

jenda oha, jenda nhatanha, jenda

ekwiti, ịkpa oke/ndiiche jenda

- Jenda ndị ama ama, akụkọ ala

jenda, n’ụzọ nlekọta ọha,

mwebete ununwaanyị ne meepe,

nsiriha n’ụzọ jenda, enyemike,

etinyeghị na, ime ka ndị mmadụ

mata, (ihe gbasara jenda), ike ọrụ

dịịrị oha na eze n’obodo

Gosi ọrụ ndị otu

rụpụtara

Nzụkọ

Mkpoko ihe ọhụrụ

a mụtara

Kpokọta ozi ndị a Hazie mkpokọta ndi

a n’usoro:

- Nkọwa isiokwu

ndị dị mkpa

- Akụkọ ala ihe

gbasara jenda

Kee ozi na nzụkọ

iji kwụdọ ya.

125

JEN

DA

, NL

EM

AN

YA

MA

KA

UD

O N

A M

ME

PE

Mmawaputa

Usoro

Ihe ndị a ga-eme Etu a ga-esi mee

ya Ọzụụ Onye a na-azụ

Nnwale - Ka ụmụakwụkwọ rụpụta ụmụihe

site n’ịsị ha rụgosị ihe ndị

metụtara jenda

- Mepụta ihe ndị e ji akwalite

jenda (okwu ịma ọkwa, eserese

maọbụ akwụkwọ ọgụgụ)

- Zaa ajụjụ

- Weta ngwa

enyemaka

- Ọrụ onye

- Ụzọ nrụpụta

ọrụ

Mbufe/itinyekwu

n’ọrụ

- - gwa ụmụakwụkwọ ka ha

hazigharịa ọrụ ka jenda si dị

- Gwa ụmụakwụkwọ ka ha chịkọta

ndị ọchịchị ọrụ gọọmenti

(minister) iri abụọ na ise ma buru

n’obi nsirihu n’ụzọ jenda

- Hazigharịa okike

ọrụ

n’ụlọakwụkwọ

- Chịkọta

gọọmenti dịka

onye ọzụụ si kwa

gị

- Ọrụ onye

mmepụta –

ederede mmeka

ejije

mmakaọzọ.

126

128

MỌDỤL 6

Onye ọ bụla chọrọ ka e chekwaba elu ụwa mana o nweghị

onye chọrọ ikpofu unyi na atịtị niile ndị jupụtara n'ime ya.

Jean Yanne (online) emepenwuru n'abalị nke ise na ise

n'ọnwa isii n'afọ puku abụọ nke n'iri na abụọ .

AHỤIKE ỌHA NA EZE, GBURUGBURU NA MMEPE NA-ADỊGHỊDE

129

wubere ya site n'ịgbado ụkwụ n'ukpuru iwu nha anya na

Ekwa e nweghi ịkpa oke, iwu gburugburu ebe obibi, nke

nwere ebumnobi ekere ụwa, ikikere mmepe, ahụike na

kwa udo nke na-emetụtaghị naanị mmadụ bị n'obodo, kama mmadụ

e kere eke. Ya mere, iwu Afrịka metụtara ikikere mmadụ kwuru na –

mmadụ niile nwere ikikere inweta gburugburu ebe obibi ga-enye ya

afọ ojuju, ga-enyekwa ohere maka mmepe, Ma ka ọ dị, n'ebe e

nwere ndị na-amaghị ihe ekwe na-akụ na kwa ndị na-emweghi ezi

mgbasa ozi nke bụ ọgbatauhie nye ndụ, okwu ahụike ọha na eze na

kwa gburugburu na-akwadogide bụ oke mgba n'ime mpaghara

Afrịka nke Sahara ọ kachasị Africa Ọdịda anyanwụ. Amụma iwu

ECOWAS na ọchịchị ọhakarasị, udo, nkwụsi ike ndọrọndọrọ

ọchịchị na kwa ikpe ziri ezi nke ọha obodo agaghị ewenwu ọnọdụ

n'ebe a na-enweghị ezi ọchịchị.N'otu akụkụ a, ndị ndu ụwa n'ọgbakọ

Otu Mba Ụwa (UN) bụ nke e mere n'ime ọnwa itoolu n'afọ puke

abụọ na abụọ kwekọrịtara ka ihe ndị a niile soro n'ihe ndị a ga-abịa

na mmezu n'oge ya bụ isi ihe na-akpali esemokwu na kwa

akwụsigide ike. Mba ọdịda anyanwụ Afrịka nwere ike itinye oke

nke ha maka mmepe malite n'ịkwalite idikọrịta n'otu na kwa ọchịchị

ọhakarasị.

Ihe kacha agbrụ afọ na nsogbu a bụ ka e si kọwaa ya na kwa ntinye

n'ọrụ uru ga-amịta mkpụrụ ma dịkwa mma nke ukwuu iji gboo mkpa

nsogbu ahụike ọha na eze, buru n'obi ndịiche dị n'ahụike nakwa

nkwudogide nke gburugburu ebe obibi. N'ime echiche atụmatụ

AHỤIKE ỌHA NA EZE, GBURUGBURU NA

MMEPE NA-ADỊGỊDE

1. Ahụike ọha na eze

na gburugburu ebe obibi

2. Mmepe na-adịgide

OKWU MMALITE

agụmakwụkwọ mba dị n'ime ECOWAS ga-

eburiri nke a n'obi ma tinyekọta ya n'ime

kurikulum nke ndị nkuzi na nke ndị na-amụ

ihe. Ọ bụ n'ụzọ echiche a ka isiokwu a ga-

eleba anya na mmezi ọnọdụ ahụike ọha na

eze, nakwa ihe jikọrọ ya na gburugburu ebe

obibi na usoro ebumnobi mmepe ga-adịgide.

Ụhara Mọdụl a

Webata mbamuru na kwa atụmatụ, nka

na kwa akparamagwa ndị ga-enye

ohere dị mma ijikwata gburugburu ebe

obibi maka nkwalite ahụike ọha na eze

na kwa mmepe na-adịgịde.

Ndịnisiokwu

1. Ahụịke ọha na eze na gburugburu

ebe obibi

2. Mmepe na-adịgide

130

Ụhara nkebi:

Kpokọta uru na kwa atụmatụ, nka na

kwa akparamagwa dị mfe nye ezi

njikwata gburugburu ebe obibi maka

ibugolite ahụike ọha na eze na kwa

mmepe na-adịgide.

Mbunuuche nkuzi/Ọmụmụ

· Chọpụta isiokwu dị iche iche

gbasara gburugburu ebe obibi gị

· Chọpụta isiokwu dị iche iche

banyere ọha na eze

· Mee ka e nwee njikọta n'etiti ahụike

ọha na eze na kwa okwu metụtara

gburugbueu ebe obibi

· Jiri atụmatụ na kwa ọrụ ga-eme ka e

nwee nchedo nke gburugburu ebe

obibi

· Kwalite njikwata na kwa ọrụ ga-eme

ka e nwee nchedo nke gburugburu

ebe obibi

· Kwalite njikwata gburugburu ebe

obibi na kwa ihe ga-eme ka e nwee

ahụike ọha na eze na mmepe na-

adịgide

· Nbata akparamagwa kwesir i

ntụkwasị obi mgbe okwu ahụike na

kwa gburugburu ebe obibi chere gị

n'ihu

Ndịna:

1. Ahụike ọha na eze

a. Nkọwa

E nwere ike ịkọwa ahuike ọha na eze

n'ụzọ dị iche iche – na mbụ na mbụ,

nyoba anya nke elu ahu, uburụ na kwa

omenala obodo na-enye aka na mkpebi

ọnọdụ ahụike nke igwe mmadụ.

Ọzọkwa, a kọkwara ya dị nhazi omume

n'obodo iji bugolite, nchekwaba, mee ka

ọ dị mfe, na kwa , ebe ọ dị mkpa hie nne,

weghachi ahụike nke mmadụ otu ndị

mmadụ dị iche iche maọbụ ọtụtụ ọnụ

ọgụgụ mmadụ.

Anyị agaghị echefukwa nkọwa nke dibu

bụ nke Charles Edward Winslow

bipụtara n'akwụkwọ Jọnalụ ndị Sayensị

n'ime afọ 1920: Ahụike ọha na eze bụ

mmụta na kwa nke e ji egbochi ọrịa

nchekwa ogologo ndụ na kwa ịkwalite

ahụike na kwa ịdị mma lu ahụ site na

mbọ obodo a haziri nke ọma na-agba

maka ịdị ọcha gburugburu ebe obibi,

ntụziaka mgbochi ọrịa na-efe efe n'etiti

ụmụ mmadụ, mmụta onye n'ụzọ ịdị ọcha

nke onwe, otu ndị ọrụ ahụike na kwa ndị

enyemakaha, maka nnyocha na kwa

mgbochi ọrịa dị iche iche mwepụta

usoro ga-abara ọha na eze uru ga-eme

ka o doo anya na onye ọ bụla na-ebi ndụ

Nkebi Isiokwu 1: Ahụike Ọha na eze na Gburugburu

131

AH

ỤIK

E Ọ

HA

NA

EZ

E, G

BU

RU

GB

UR

U N

A M

ME

PE

NA

-AD

ỊGỊD

E

n'ogo dị mma maka nchekwaba ahụike.

Isi sekpu ntị bụ na onye ọ bụla na-egoli

ndụ ya ma nwetakwa ikikere bụ nke ya

kemgbe ụwa, ịnọ n'ọnọdụ ahụike ma bie

ogologo ndụ. Dịka okwu si n'ọnụ otu

mba ụwa n'ahụ maka ọnọdụ ahụike

(WHO) dịka kọmitii ọrụ n'ime afọ 1952,

setiri olu ha were kwupụta mkpa ọ dị

itinye uchu na amụmamụ gbasara

ọnọdụ ahụike nke onwe na kwa nke ọha

na eze, mana o nwere ihe mkpọbiụkwụ

site n'atụmatụ nhaziọrụahụike oha na

eze yitere ya, n'ihi na nke a chọrọ

ikpokoba ngalaba niilenke ahụike ọha

na eze ka ha bụrụ otu system- Mgbochi,

nlekọta ndị ọrịa, na nlekọta ndị na-

agbake n'ọrịa ha rịara.

Kemgbe ahụ, a na-anabata n'ebe niile

na nhazi ọgwụgwọ ọrịa nọ n'ime oke na

ọrụ dịrị ndị ọrụ ahụike ọha na eze.

Ma ka ọ dị, e kwesiri ka a mata na ọrụ

ahụike ọha na eze dị iche iche n'ọrụ

ọgwụ n'ụdịrị ụzọ abụọ:

Ọ gbadoro ụkwụ na mgbochi ọnọdụ

ahụike

O wepụtara usoro ọnọdụ ahụike

ọhaneze karịa nke metụtara otu

onye.

132

b. Okwu Metụtara Ahụike Ọha na eze

n'ime mpaghara Ndịda

Sahara

N'ime akwụkwọ WHO bipụtara n'abalị iri

abụọ nke ọnwa iri n'otu n'afọ puku abụọ thna iri isii (20 Nov.2006) gbasra ahụike –

ndị Afrịka dị nde narị mmadụ asaa na iri

asatọ na asatọ. Taa, ọnụ ọgụgụ ndị

Afrịka ka e chere na o dị otu njeri mmadụ

na nde iri mmadụ asaa na atọ, narị puku

anọ na iri asatọ na asaa. Mba iri na ise

mebere otu ECOWAS nwere ọnụ ọgụgụ

mmadụ e chere na ha dị nde mmadụ atọ

na iri abụọ na abụọ na narị puku mmadụ

iteghete na iri iteghete. Otu a kwuru

n'akwụwọ a o bipụtara na uto ọnọdụ akụ

na ụba mba niile so n'otu ha bụ WHO –

Afrịka chọrọ ọnọdụ ahụike kacha mma

nye ụmụ amaala na mpaghara obodo

ha.N'ihi dị ka okwu e dere n'ime ya bu

akwụkwo, ọnọdụ ahuike ọjọọ na-eduba

igwe mmadụ ịnọgide na ọnọdụ ịgba

okirikiri na kwa ụbịa, enwweghi

nchekwa, ntufu ndụ nke anaghị agụta

ọnụ, mbelata ọmụmụ ụmụaka. Ma, ka ọ

dị ọrụ ahụike ọha na eze n'ime Afrịka

buru ibu. Ọnọdụ a buru ibu n'ihi ibu arọ

nke ọrịa na-efe efe, gụnyere HIV/AIDS,

Ọrịa ịba na kwa ụkwara nta nke na-

egbu iri nde mmadụ atọ kwa afọ, ndị so

na ndị a gụnyekwara umuaka a murụ

ọhụrụ na kwa ụmuaka na-adaba n'aka

esemokwu ngwa agha nakwa ọnọdụ

ahụike ọha na eze.

Nkuzi na Ọmụmụ Banyere Ahụike

c. Nkuzi na ọmụmụ banyere ahụike

Nkụzi na ọmụmụ banyere ahụike na-

enyere onye na-amụ akwụkwọ aka

inweta amamihe na kwa agwa dị mkpa

maka:

· Mgbochi ọnọdụ ọjọọ

· Nchekwaba onwe

· Nyere ndị ọzọ aka

· Wulite echiche miri emi

· Nwee ike mee nhọrọ kacha mma

· Nwee ike kwụrụ n'onwe

Nkuzi na ọmụmụ banyere ahụike nwere

ntọala dị mma na kwa usoro zuru oke,

ndị gbadoro ụkwụ n'ụzọ ihe asaa ndị a:

· Ụdịrị obibi ndụ

· Nkuzi na ọmumu banyere erimeri na

kwa nkwalite mmemme nke ahụ

· Nkuzi na ọmụmụ banyere mmekọ

nwoke na nwaanyị, nweta ụzọ

mgbochi afọ ime

· Mgbochi ọrịa STI na AIDS.

· Mgbochi ezigbo ahụike dị mma

· Agụmakwụkwọ ama ịdị njikere inye

aka n'oge ihe mberede.

(ọzụzụ maka enyem aka izizi nke

ahụike)

11. Gburugburu ebe obibi

a) Yvette Veyret, onye ọmụmụ

gbasara gburugburu ihe e dere site na

Nkebi Isiokwu 1: Ahụike Ọha na eze na Gburugburu

133

AH

ỤIK

E Ọ

HA

NA

EZ

E, G

BU

RU

GB

UR

U N

A M

ME

PE

NA

-AD

ỊGỊD

E

nkuzi pụrụ iche n'ọmụmụ banyere

gburugburu dika oto mpaghara ọmụmụ

sayensi ndị obodo nke debere obodo na

mmadụ na etiti. N'ihi nke a, a ga-

etinyeriri ya n'uche mmekọrịta nke

mmadụ n'elu ala ma ọ bụ ekere-ụwa

nwekoro (ikuku, mmiri, okwute).

Mmekọrịta ndị a niile tụhịkọtara ọnụ, ma

nwee njikọ kemgbe ogologo afọ.

Mmetụta mmadụ n'elu ụwa burụ anyị

oke ihe, nke na-achọ nleba anya nke

ọtụtụ okwu isi okwu na kwa atụmatụ nke

metụtara, ahịhịa, osisi ma ọbụ mmetụta

nke mmadụ.

Mmetụta mmadụ: Ọ bụ usoro pụtara na

ọnụ ọgụgụ mmadụ nke na-ahazịgharị

ọnọdụ gburugburu karịa ka e siri kee

ụwa. (Nsuchapụ tinyere ihe ndị ọzọgasị

bụ ọkpụrụkpụ ihe mmadụ ji emetụta

gburugburu).

Ọ dị mkpa ibu n'obi agụgụala banyere

ebe obibi mgbe a na-ekwu maka

gburugburu. Ihe gbasara ohere ala

(space) dịkwa mkpa na nkwuzina

ọmọmụ gburugburu .Ọrụ d ị na

gburugburu ebe obibi pụtakwara ndozi

okwu gbasara ohere nhazi, ohere

nchịkwata na kwa mmepe. Okwu

gbasara gburugburu ebe obibi bụ nke nọ

n'okpuru atụmatụ nkebi anọ:

· Nlechiga anya n'azụ n'akọrọngwa

ndị ahụ dị mkpa maka ohere ala na

kwa mmepe;

· Echiche mgbochi; ọnụ ọgụgụ a hụrụ

anya nwere ike n'onwe ya bụrụ ihe

mgbochibido nye mmepe

· Atụmatụ nke ọghọm

· Atụmatụ nhazi ụbara ala na kwa

ekpe ma ọ bụ ihe nketa.

Echiche ndị a dị ire n'etiti ndị a metụtara

na kwa n'ebe a na-enwe ndọkụrịta. A bịa

na nke anyị onwe anyị, ọ bụ nnukwute

ebe dị mkpa n'ime gburugburu ebe obibi

nke ndọrọndọrọ ọchịchị.

b. Nhazi na ọmụmụ banyere

gburugburu ebe obibi

Nkọwa atụmatụ

Nkuzi na ọmụmụ gbasara gburugburu

ebe obibi bụ usoro nke mmụta uru na

kwa ime ka o doo anya atụmatụ nke na-

ewulite ịkwa nka na kwa omume a chọrọ

iji ghọta ma tookwa mmekọrịta dị n'etiti

mmadụ, omenala, eluala na kwa

gburugburu ime mkpebi na kwa omume

onwe na ọzụzụ ka o siri metụta ezi

gburugburu. (UCN International Union

for the Counservation of Nature, 1971).

Nkụzi na ọmụmụ maka gburugburu, ọ

bụrụ na e leghara anya site n'akụku nke

mmepe na-adịgide, ọ bụ ọmụmụ na-

elegide anya na nhọrọ ihe ndị a bara uru

n'ime ya. Ọmụmụ gburugburu a

sepụtara na anyị ga-etinyeriri n'ọnọdụ

ihe ndị ahụ ga-eme ka a mata na elu ụwa

ebe bụ ezi akọrọngwa nke anyị niile ga-

elekọtarịrị, na mmadụ niile ga-ejikọtarịrị

aka were elu ụwa na ihe niile dị n'ịme ya

ka ọ bụ nke anyị, Ọmụmụ a ga-eduga

onye ọ bụla ime mkpebi site n'echiche

onwema mee ihe n'onwe ya. O kwesịrị

ịbụ ọrụ ga-eme ka onye ọ bụla tinye aka

n'ọrụ, ma mekwaa ụmụamaala ibu obe

uru ọchịchịọhakarasị ma dịkwa njikere

134

ịchịkọta maka itinyekwa ya n'ọrụ

Mbunuuche Nkuzi Na Ọmụmụ

Banyere Gburugburu

Nkuzi na ọmụmụ banyere gburugburu

ebe obibi na-achọ inyere otu dị n'obodo

na kwa ụmụ mmadụ aka iji:

- Mee ka ha mara okwu gbasara

gburugburu ebe obibi mba ụwa,

kwalite nghọta ha banyere ihe ndị a

niile

- Nweta amamihe dị iche iche na kwa

ntọala maka gburugburu na ihe ndị

ọzọ metụtara ha;

- Nweta mmetụtaa banyere mbamuru

na kwa echiche maka gburugburu

ebe obibi iji mee ka ha szonye nke

ọma n'ọrụ ibugolite nka zuru oke

maka nkọwa na kwa mmezi okwu

gbasara gburugburu

- Isoro n'ịtụta arọ banyere mmezi

nsogbu gburugburu ebe obibi.

135

AH

ỤIK

E Ọ

HA

NA

EZ

E, G

BU

RU

GB

UR

U N

A M

ME

PE

NA

-AD

ỊGỊD

E

ATỤMATỤ MỌDỤL

Nkebi Ndịnisiokwu 1: Ahụịke Ọha na

eze na Gburugburu

Ụhara Nkebi Isiokwu

Ntịnyekọta mbamuru, atụmatụ, nka na

akparamagwa ga-eweta ezi nchịkwata

nke gburugburu n'iji maeziewanye



· Chọpụta ọtụtu nsogbu ahụike ọha na

eze

· Mee ka o doo anya ihe jikọtara

gburugburu ebe obibi na kwa

nsogbu ahụike

· Jiri atụmatụ na kwa ime ihe, were

chekwaba gburugburu.

· Kwalite ihe ndị ọrụ nhazi gburugburu

na-eme na kwa nchekwa ọnọdụ

ahụike

· Họrọ agwa ziri ezi mgbe ọ bụla

nsogbu gburugburu ebe obibi na

kwa ahụike ọha na eze chere gị

n'ihu.

Oge: Awa iri na abụọ

Akọrọngwa/Nnyemaka Nkuz i :

Akwụkwọ ọgụgụ pụrụ iche, ederede

sitere na Nzupepa, Akwụkwọ iwu

ECOWAS e degharịrị, akwụkwọ ọ bụla

ga -aba u ru na -ekwu gbasa ra

gburugburu na ebe obibi.

Nkebi Isiokwu 1: Ahụike Ọha na eze Na Gburugburu ebe obibi

136

TEBỤL NHAZI

Nkebi Nka ndị a ga- akụzipụta Ndịnaya ndị ọzọ yiri

isiokwu Usoro omume

Oge e nwere

ike iji mee ihe

1.

Ijiri echiche , gburugburu na

ahụike ọha na eze mee ihe

Echiche na kwa atụmatụ

nke yiri ọnọdụ ahụike

ọha na eze na kwa


Aw abụọ

2.

Chọpụta ọtụtụ

nsogbu

gburugburu ebe obibi na kwa

ọnọdụ

ahụike ọha na eze

Okwu gbasara gburu

gburu ebe obibi na kwa

ọnọdụ


Awa abụọ

3.

Mee ka e nwee njikọta okwu

gburugburuebe obibi na kwa

ọnọdụ

ahuike ọha na eze

-Agwa

na-emebi


nke mmadụ

-Mmetụta nke mmadụ

na gburugburu ebe obibi

na ka o siri metụta

ọnodụ


Nchọcha

gbadoro ụkwụ

n’ederede

(nke mbipụta na

nke kọmpụta)

Awa abụo

4.

Mmepụta usoro ịkwalite

gburugburu ebe obibi, ahụike

zuru oke na kwa ezi iwu ọnọdụ


-Mmapụta usoro

omume ga-akwalite

ezigbo ọnọdụ

ahụike

ọha na eze dị

mma

-Ọrụ

otu

-Mkpọgharị

uche

Awa abụọ

Nkebi Nka ndị a ga- akụzipụta Ndịnaya nd ị ọzọ yiri

isiokwu Usoro omume

Oge e nwere

ike iji mee ihe

5. Kpokọba okwu gbasara

gburugburu ebe obibi nakwa

ọnọdụ ahụike ọha na eze n’ime

mmeme nkuzi na ọmụmụ

-Kọwaa akaọrọ- ngwa

na enyemaka nkuzi

maka nkebi dị iche iche -Usoro e ji hazie

enyemaka nkuzi

-Wepụta ogo nkuzi na

ọmụmu

-Nwale nkuzi nta e mere

-Mapụta ngwa

enyemaka nkuzi

-Ịme nchọpụta

-Ịkparịtaụka

Awa isii

137

AH

ỤIK

E Ọ

HA

NA

EZ

E, G

BU

RU

GB

UR

U N

A M

ME

PE

NA

-AD

ỊGỊD

E

Nka ndị a ga-

akwalite

Nkebi Isiokwu 1: Gburugburu Ebe

Obibi Nakwa Ahụike Ọha na eze

Ụhara Ndịnisikowu

Tinyekọta mbamuru na echiche, nka na

kwa agwa ga-enye ohere maka

nchịkwata ezi gburugburu ebe obibi iji

kwalite ahụike ọha na eze.

Isiokwu Lesịn/ọnọdụ ọmụmụ:

Gbụrụgburu ebe obibi okwu gbasara

ọnọdụ ahụike ọha na eze

Mbunuuche nkuzi na ọmụmụ:

· Chọpụta okwu gbasara gburugburu

ebe obibi

· Mee ka njikọta n'etiti ọtụtụ okwu

gbasara gburugburu ebe obibi na

kwa ọnọdụ ahụike ọha na eze.

ỌMỤMAATỤ AKWỤKWỌ ARỤMARỤ KEEDUKESHỌN

Nka

Amamihe Akparamagwa Usoro/Nsi na chi

- Kọwaa ahụike keọha na eze

- Kọwa echiche metụtara

gburugburu

Webata ezi akparamagwa,

ịkwanyere gburugburu gị ugwu

na ihe ntụziaka maka inwe

ahụike ke ọha na eze Nsọpụrụ

maka jneda nhatanha

- Kọwaa ihe ụfọdụ metụtara

gburugburu na ahụike ọha na

eze

- Kọwaa ka gburugburu na ahụ

ike ọha na eze siri metụta onwe

ha

- Mee mgbagha ga-agbdo ụkwụ

n’ịkwa gburugburu dị ọcha

Oge: Awa atọ

Akọrọngwa/Nnyemaka Nkuzi: Akwụkwọ ọgụgụ pụrụ iche, ederede sitere na Nzupepa,

Akwụkwọ iwu ECOWAS e degharịrị, akwụkwọ ọ bụla ga-aba uru na-ekwu gbasara

gburugburu na ah ndị ọha na eze

138

NKEBI

ISIOKWU 1:

AHỤIKE ỌHA

NA EZE NA

GBURUGBURU

NKUZI NA

ỌMỤMỤ

NKEJI

IHE A GA-EME

NDỊ ỌZỤỤ NDỊ ỌMỤMỤ

USORO

NKUZI Ntụle Ndịtupu/

Mmaburu

Onye nkuzi kwesiri ịjụ

ụmụakwụkwọ ajụju I ji mata

ihe ụmuakwụkwọ maara

gbasara gburugburu na

ahuike ọha na eze.

-Ha ga-aza ajụju

a jụrụ

ha

-Tụpụta ma tụlekwaa

okwu gbasara ihe a na-

akuzi

-Site n’ịjụ otụtụ

ajụjụ

ajụjụ

tụmbọm tụmbọm

-Ijikọta aka ọnu /ọrụ

otu

-Ịchịgharị

uche na

ichemi uche gbasara

ihe a kuziri

NGOSIPỤTA

-

Ọ

bụrụ

na onye nkuzi

kọwachara ha maka

gburugburuha, ọ

dị

mma na o

dugharịrị

ma gosichaa

ha ihe

ụfọdụ

na-akọwa ihe ndị

a nke

ọma dị

ka ihe eserese na ihe

ndị

ọzọ

maka na a hurụ

n’anya ka a nụrụ

na ntị.

Nke a gachaa, onye nkuzi ga-

amalite jụwa ajụju etu ọ

bụla

o si masị

ya:

O nwere ike ịjụ

ha ka ha

kọwaa maọbụ

gosipụta

nsogbu na adapụta

n’ichekwaba gburugburu

nakwaazi ime ahụike ọha na

eze bụrụ

ọkaibe

-

Onye nkuzi ga-ekewa ụmụ

akwụkwọ

ot ụzọ

anọbụ

ndị

ọrụ

ha ga-abụ: ilebanye anya

ma kọwaa ihe gburugburu bụ

nakwazi ụzọ bụ ịgba a ga-esi

kpachapaurau ya bau

gburugburu anya.

-Site n’ijikọta onwe

ha

onụ

na ijikọta akaọnụ,

ụmụakwụkwọ

ga-enwe

ike ịchọpụta ma kọwaa

nsogbu na ihe niile na-

echere gburugburu na


akamgba maka na a

nyụkọọ

Mammịrị

ọnu, ọ

gbọo ụfụfụ.

-

Nke ọzọ, sitekwa na-

enyemaka nke onye

nkuzi, ụmuakwụkwọ

ga-

enwekwa ike ịchọpụta ma

matakwuo ihe niile

gbasara

gburu-gburu na


-Site n’ihe ha mụtagasịrị

n’akwụkwọ

ụfọdụ,

nakwazi site nịkparịtaụka

n’etiti onwe ha, ụmụ

akwụkwo nweziri ike ịza

ajụju a jurụ ndị otu ha dị

iche iche ma depụtakwa

ihe ha mutara na ya.

-Ichemi echiche

echemi

-

Ịrụkọrịta ọrụ

na ijụ

onwe ha ajụju ma

zakwaa ya

-Ime nchọpụta

-

Nke a nwere ike ị

bụ:

Nchọpụta ga-esimn’ihe

e bipụtara ebipụta

maọbụ

nke e jiri igwe

kọmpụta bie.

O nwekwara ike idị

n’ụdị

mkparịtaụka na

nchịgharị

uche n’etiti

otu

ụmụ

akwụkwọ

ahụ

e kewagasịrị

139

AH

ỤIK

E Ọ

HA

NA

EZ

E, G

BU

RU

GB

UR

U N

A M

ME

PE

NA

-AD

ỊGỊD

E

- Ịchọpụta uru na elele dị n’ikuziri ndị mmadụ maka gburugburu nakwazi ụzọ a ga-esi chekwaba ya. -Chọpụta ma gosi ka ihe jikọrọ gburugburuna ahuike ọha na eze si debe imi na ọnụ n’ala anyị nakwazị ụwa niile gbaa gburugburu.

ỊHAPỤ OTU ỤMỤ AKWỤKWỌ DỊ ICHE ICHE KA HA CHIGHAR ỊA UCHE MA NYEKWA NKỌWA MAKA NCHỌPỤTA HA MERE

Onye nkuzi ga-enyezi ụmụ akwụkwọ ohere igosipụta ma kọwaa ọrụ ha maobụ nchepụta ha mere

Nke a gachaa, ụmụ akwụkwọ ahụ ga-egosi ma zakwaa ajụjụ a jụrụ ha n’otu n’out dị ka e si kewasịa ha

-Mkparịtaụka -Nrụrịtaụka pụrụ iche

MKPOKỌTA/ NCHỊKỌTA

-Nke apụtara na ọ bụ onye nkuzi ka ọ dị na ịkọwa na igospụta atụmaatụ ihe ọ bụla gbasara gburugburu na ahụike na ọha na eze. Ọ bụkwazi ya kwesiri ihazi isiokwu -Mkparịta ụmụakwụkwọ gbasara ụzọ a ga-esi chekwaa gburugburu na ihe ọ bụla metụtara ya. - Atụmatụ a mapụtara maka i chekwa gburugburu nke ala anyị, akụku mba otu ECOWAS niile gbaa gburugburu. - ihe jikọrọ gburugburu, mmepe na kwazi ahụike ọha na eze. -Mkpa ọ dị maka ikuziri ndị mmadụ gbasara ahụike ọha na eze nakwa gburugburu ebe obibi ha nke sokwa n’iwu oruuru ndị mmadụ.

Ha mechaa, ha ga-ekpokọta ihe niile ha mepụtara, bịazịe hazie ihe ọhụrụ ha mụtara dịka: -ihe bụ isi sekpu ntị A hurụ kwaba okpu gbasara gburugburu na ahụ ike ọha na eze. - Ihe mmemme ịkparịtaụka n’ihe gbasara nchekwube gburugburu - Atụmatụ na usoro amapụtarala maka nchekwagu gburugburu n’ala anyị, otu mba ECOWAS niile nakwazi ụwa niile gbaa gburugburu. -Mkpa ọ dị maka i kụziri ndị mmadụ gbasara ahụike ọha na eze na kwa gburugburu ha bụ nke so n’iwu oruuru ndị mmadụ.

-Mkparịtaụka dị n’etiti ọtu ụmụ akwụkwọ.

140

NNWALE

Onye nkuzi ga-anwale ma lelee ụmụ akwụkwọ gbasara ihe niile ha mụtara n’ihe a kụziriha site n’ịjụ ha ọtụtụ ajụju gbadoro ụkwụ n’ihe a kụziri ha etu ọ bụla o siri chọọ. - Nke a bụ iji chọputa ihe ha mụtara gbasara mkpa na uru dị n’ichekwaba gburugburu dịka o si metụta ihe ọma dị n’ahụike ọha na eze.

Ụmụ akwụkwọ ga-azaghachi ajụjụ a jụrụ site n’ederede ha. Ha nwere ike ime nke a n’otu n’otu maọbụ otu onye, otu onye.

Ajụjụ na azịza. Nke a nwere ike ịbụ n’otu onye maọbụ ọ bụkwanụ e mekọta ya ọnụ.

MBUFEGHA IHE A MỤTARA

Onye nkuzi ga-enye aka chịkọba ma kpokọba ụmụ akwụkwọ n’ihibe maobụ n’ịrọ otu nkwalite ahụike (Health Club) na nke

ọdịmma gburugburu (Ecological Club) - Ọ ga-enyekwa aka depụta ndịnisikowu gbasara gburugburu na ahụike dị ka otu ihe otu ahụ e hibere kwesịrị ime.

Ụmụ akwụkwọ ga-ehibe otu ahụike nke ụlọ akwụkwọ maọbụ nke ogbe ha.

Mmekọzọ/ejije

141

AH

ỤIK

E Ọ

HA

NA

EZ

E, G

BU

RU

GB

UR

U N

A M

ME

PE

NA

-AD

ỊGỊD

E

Ndịna

a. Nkọwasị

ỤHARA NDỊNISIOKWU

Tinyechaa uru, echiche, atụmatụ ọma,

ezi akparamagwa na ihe niile ga-ezi

nchịkwata gburugburu maka mmepe

ga-adịgide.

Mbunuche Nkuzi ọmụmu:

· Igosipụta ihe dịgasị mkpa maka

iwebata mmepe ga-adịgide

· Ihube ihe ga-ejikọta gburugburu na

ya bụ ezi mmepe ọnu

· Iwere atụmatụ na ihe omumue maka

nchekwaba gburugburu tinye n'ọrụ

· Igosipụta ihe e kwesiri ime iji

mejupụta ma mee ka ya bụ mmepe

pụta ihe

· Igosipụta ihe e kwesiri ime na

gburugburu na kwa ihe e kwesiri ime

maka ịkwalite ezi gburugburu

n'ogige dị iche iche nakwa n'ala anyị

· Tụpụta aro maka atụmatụ ga-eweta

zi ahụike na gburugburu anyị

· Igosi mmasị pụrụ iche n'ịkwalite

mmepe bụ ọkaibe na gburugburu

nke onye

NKEBI ISIOKWU 2: MMEPE GA-ADỊGIDE

Na mbụ, odoro ewu na ọkụkụ anya na atụmatụ inwe mmepe bụ ọkaibe bụ nke a malitere lebawa anya n'afọ 1970

tupu ripọọt nke otu onye a kpọrọ Brundtland kwere n'ihe ụfọdụ na-adịghị mma na kwa mmekpa ahụ ndị mmadụ

na-emigide gburugburu nakwa ụwa anyị bi n'ime ya. Atụmatụ nke a gbadoro ụkwụ n'echiche ụfọdụ na-

adabachaghị adaba.

Nke abụọ, o dokwara anya na ọdịmma ọha na eze bụ isi sekpu ntị na isi a hụrụ kwaba okpu na ya bụ atụmatụ ezi

mmepe a na-ekwu maka ya. Nke a bụ iji weta ikpe nkwụmọtọ na ikpe ziri ezi maka onye ukwu na onye nta maka

na e mee onye ka e mere ibe ya ya obi adị yam ma. Ọzọkwa, nke a gbadoro ụkwụ n'ụzọ ihe atọ bụ nke gụnyere:

Gburugburu, akụ na ụba na mmekọrịta mmadụ na ibe ya.

Nke atọ, e nweghi ike ikwu na ezi mmepe so n'otu ihe nchọpụta na mmụta nka na ụzụ syensị maka na ihe nka dị

etu a adịghị na ya. Ka o si dị, ihe gbasara ndọrọndọrọ ọchịchị bụ ihe dị na ya ma bụrụkwazIrI nke na-abawanye

kwa mgbe kwa mgbe. Na ngwụcha afọ 1980, ozugbo ndị mmadụ matara maka ya bụ atụmatụ, e nweelarị

nkọwasị iri anọ maka ya, bụ nke dabanyere nụdị dị iche iche ka ọtụtụ ndị mmadụ siahụta ya bụ atụmatụ dịka o si

metụta ma na-emetụghị ha.

Nke anọ, ọ bụghị ka ndị mba bara ọgaranya si ahuta ya bụ atụmatụ ezi mmepe bụ ka ndị bi na mba dara ogbenye

142

maọbụ mba ndị na-emepeghị emepe si ahụta ya.

A bịaa na mba mepere emepe maọbụ ndị bara ọgaranya, ndị gụmiri akwụkwọ agụmị, ndị maara nke ekwe na-akụ

na ndị na-eme nchọpụta na agbakiri ala ịhụ na ha kwalitere mmepe akụ na ụba ha ka ọ na-abawanye. A na-

enwekwa ọtụtụ iwu n'akụku niile. Ha na-agbakwa mbọ itinye nke a n'usoro agụmakwụkwọ ha ma mekwaa ka

onye ọ bụla nabata ya mana ebikwa ndụ na-egosip a nke a. Mana ọ bụghị etu a ka ọ dị na mba ndị na-emepeghi

emepe maọbụ ndị kana emepe emepe maka na ha ga-aju onwe ha ka ha ga-esi megharịa atụmatụ ịkwalite mmepe

na aku na ụba ha nakwazi ọdịmma ndị mmadụ n'otu oge. Aga na-ajukwa: kedụ ka ọ dị na imerime ndị China ruru

otu ijeri mmadụ na atọ n'ọnụ ọgugu, nwere ụgbọ ala? Ọ bụ na anyị agaghị eche na agaghị egboro ndị dị etu a

mkpa ha niile ma o bụrụ na ọnọdụ ịkwalite akụ na ụba ha adịghị ka nke ndị ọzọ. O bụ ihe ga-ekwe omume na a ga-

enwe ọchịchị nọ n'ụwa a ga-agbachi nnọọ nkitị

n'enweghi ihe ọ bụla o mere? Ọ bụ ọnọdụ a mere na ọ dị mkpa na ndị ọchịchị ga-ekpokọnata ndị mmadụ ha na-

achị.

O were anya na atụmatụ ezi mmepe bụ ọkaibe dịka e si chọọ na mba ndị mepere emepe na-ebute nnukwu

nsogbu na mba ndị ahụ na emepeghi emepe.

Ọ bụ mkpa ọ dị ichekwaba ọtụtu mgbaraiche mmadụ di iche iche maka ilebara ọtụtụ ihe anya maka nke a karịa

ndị mmadụ. Ọ bụ nke a kpatara ụfọdụ ji eche na ya bụ atụmatụ mmepe dị etu a bụ atụmatụ ọchichị nchigbu.Ya bụ

na ya bụ atụmatụ mmepe n'onwe ya egosila na ọ bụ ọ bịara ọbịa.

Nke a pụtara ihe n'echiche ụfọdụ ndị maara nke ekwe na-akụ gbasara ya nakwa ndị odee derela ọtụtụ ihe

gbasara ya, bụ ndị si na mpaghara ugwu na ndịda ma bụkwaazịrị ha dere maka ịhazi ya bụ mgbaraiche

ndịmmadụ. Mana nke bụ eziokwu bụ eziokwu bụekwenyere m n'ọtụtụ ihe dị na ya bụ atụmatụ n'agbanyeghi na

nchopụta m mere na nso nso a, emeela m ka m kpachara anya m, ma were nwayọo nwayọo na-aracha ya baau ofe

dị ọkụ.

b. Nkuzi na Ọmumụ Banyere Mmepe

Na-adịgide

Ya bụ ezi mmepe maka imemina ihe

mgbagwoju anyadị iche iche jupụtara

n'ụwa gbasara omume ndị mmadụ, ihe

nka na mmekorịta ndị mmadụ na ibe ha.

Ọ bụ maka na o metụtara ihe niile

gbasara mmadụ ka e ji tinye ya na

kurikulum ụlọakwụkwọ.Ịghọtazi ihe

gbasara aku naụba gburugburu na

mmekọrịta mmadụ na ibe ya si metụta

onwe ha ga-enyeziri ụmụ akwụkwọ aka

ịghọta ihe ndị a:

· Na mmadụ niile dị ha mkpa, ma

jikọta ọnụ

· Mkpa ọ dị onye ọ bụla ga-eburu nke

143

AH

ỤIK

E Ọ

HA

NA

EZ

E, G

BU

RU

GB

UR

U N

A M

ME

PE

NA

-AD

ỊGỊD

E

a n'uche mgbe niikle maka ọdịmma

mmadụ niile.

· Mkpa ọ dị na ndị mmadụ ga na-

agbatara onwe ha ọsọ enyemaka

mgbe ọ bụla ha nọ na mkpa

· Ihe e ji wee na-akụzịrị ndị mmadụ

mkpa ọ dị inwe ezi mmepe nke ga-

adịgide bụ iji mee ka ndị a ka ga-

amụ n'ọdịnihu nwee ike tụlee wee

họrọ nke ka ha mma n'ihe ha chọrọ

n'ụwa site na nrụrịta ụka bụ nke

gụnyere ihe mgbagwoju anya dị iche

iche bụ nke ga-enyere ha aka inwe

mkpebi nke onwe ha, ibi ezi ndụ

nakwazi ime ka ndị ṅụrụ ara nne ha

na ndị a zụrụ azụ nakwaazi ndị na-

akwanyere onwe ha ugwu n'ebe ọ

bụla ha hutara onwe ha.

ATỤMATỤ MỌSDỤL

Nkebi Ndịna Isiokwu 2: Mmepe Na-

Adịgide

Ụhara Ndịnisiokwu:

Tinye mbamuru, echiche, atụmatụ ọma,

ezi akparamagwa na ihe niile ga-eweta

ezi chịkwata n'ihe gbasara mmepe na

ndịgide.


· Ịrụpụta ihe ndị dị mkpa banyere

mmepe na-adịgide

· Iwube ihe ga-ejiko gburugburu na ya

bụ ezi mmepe ọnụ

· Iwere atụmatụ na ihe omume maka

ichekwaba gburugburu tinye n'ọrụ

· Igosipụta ebe e kwesịrị imejupụta

ma mee ka ya bụ ezi mmepe pụta

ihe.

· Igosiputa ihe e kwesiri ime banyere

gburugburu nakwa ihe e kwesiri ime

maka ịkwalite ezi ahụike ọha na eze

dị iche iche na rijịọn nakwa n'obodo.

NKEBI ISIOKWU 2: MMEPE NA-

ADIGIDE

· Tụpụta aro maka atụmatụ ga-eweta

ezi ahụike nakwa gburugburu dị

mma.

· Gosi mmasị pụrụ iche gbasara

ịkwalita ya bụ ezi mmepe bụ ọkaibe

na gburugburu gị

Oge: Awa isii

Akorọngwa nkuzi/Enyemaka Nkuzi

Akwụkwọ nlere anya nke otu ECOWAS,

akwụkwọ mgbasa ozi, nkọwa okwu, ihe

eserese, ngwa nụrụ lere, iwu maka

gburugburu na ezi mmepe bụ okaibe,

iwu nke ala anyị gbasaara nke ụwa niile

gbaa gburugburu dịka: Nke ndị mba

Afrịka niile maka oruuru ndị mmadụ bụ

nke e weputara mgbe ọnwe Jun dị na

mkpụrụ ụbọchi iri abụọ na asatọ n'afọ

1986, nke e wepụtara n'obodo Rio n'afọ

1992, bụ nke a kpọrọ Agenda 21 n'olu

bekee, nakwazi ndị ọzọ dịka nke Basel

n'afọ 1989 mgbe ọnwa Maachị dị na

mkpụrụ ụbọchị iri abụọ na abụọ bụ maka

ịmachi ndị mmadụ ibugharị maọbụ

ịwụsa ụfọdụ ihe mebiri emebi ma

bụkwaazị r ị nke na-abute ọr ịa ;

nkwekọrịta e nwere maka ị machi ndị

mmadụ ibubata ihe ọgwụ ike ọ bụla

maobụ na-adịghị mma na mba Afrịka

niile.

144

TEBUL

ATỤMATỤ

NSOTE NKA ỤFỌDỤ IHE YITARA

NDỊNA A

ỤZỌ IME YA OGE

1. Kọwaa ihe ezi mmepe na-

adịgide pụtara

-Atụmatụ metụtara ya bụ

mmepe na-adịgide na kwa

gburugburu

Awa abụọ

2.

-Gosiputa ihe dị

iche iche

na-egbochi na anaghị

enwe

ezi mmepe maọbụ

ihe na

adọghachi aka elekere azụ

maka nke a

-Ihe dị

na gburugburu na

adọghachi aka elekere azụ

n’inweta ezi mmepe na-

adịgide

Awa abụọ

3.

-Gosi ihe jikọrọ

gburugburu

na ihe ahụ

na-adọghachi

aka elekere azụ

maka

inweta ya bụ

ezi mmepe ga-

adịgide

-

Ihe ọdachi na mkpamkpa na

mbimbi ajọ

gburugburu na-

ebuta megide inweta ezi

mmepe.

-Nchọpụta si

n’ederede (nke e

bipụtara na nke

komputa)

-Arụmarụ

otu

Awa abụọ

4.

-Mapụta atụmatụ

ga-

akwalite mmepe ga-adịgide

Atụmatụ

maka ịkwalite ya bụ

mmepe ga-adịgịde

-Nchigharị

uche

-

Ntụlerita ụka

-Nchọpụta

Awa anọ

NSOTE NKA ỤFỌDỤ IHE YITARA

NDỊNA A

ỤZỌ IME YA OGE

1. -Were nka I nwere maka ya

bụ ezi mmepe tinye

n’ikuzipụta ya

- Tulee akọrọ ngwa nkuzi

niile -

Maputa akorọ

ngwa nkuzi

-Hazie ọgbakọ

ọmụmu na

nkuzi dị

iche iche

-Lelee maọbụ

nwalee ụmụ

akwụkwọ

site na nkuzi nta. -Mmebe ngwa nkuzi dị

iche

iche

Awa isii

145

AH

ỤIK

E Ọ

HA

NA

EZ

E, G

BU

RU

GB

UR

U N

A M

ME

PE

NA

-AD

ỊGỊD

E

Nkebi Isiokwu 2: Gburugburu na

Mmepe Ga-Adịgide

ỤHARA NDỊNISIOKWU

Jikọta mbamuru, echiche, nka na ezi

a k p a r a m a g w a m a k a ị k w a l i t e

gburugburu na mmepe ga-adịgide.

Mbunuuche Nkuzi na Ọmụmụ

Mapụta atụmatụ ga-akwalite mmepe

ga-adịgide

Isiokwu ya bụ: Ịkwalite mmepe ga-

adịgide

ỌMỤMAATỤ IHU AKWỤKWỌ KEEDUKESHỌN

NKA

Mmụta nke ụbụrụ

Akparamagwa

Ụzo nkuzi ha

-Kọwaa mmepe ga-adịgịde

-Rụgosi ihe ndị

metụtara gburugburu

nke ime obodo

Mmalite ime ihe kwesiri na

mmadụ

ga na-eme maka

nchịkwata na

ọdịmma gburugburu

-Chọpụta njirimara ezi mmepe

ga-adịgide

-Nye aka kwalite mmekọrịta dị

iche iche ga-akwalite adịmọcha

n’obodo.

Oge: Awa isii

Ngwa Nkuzi

Akwụkwọ nlere anya ECOWAS,

akwụkwo mgbasa ozi pụrụ iche iche,

akwụkwọ nkọwa okwu, ihe eserese, ihe

nụrụlere, akwụkwọ iwu dị iche iche

maka ichekwa gburugburu na iweta ezi

mmepe bụ ọkaibe, atụmatụ iwu dị iche

iche maka ichekwaba gburugburu nke

ala anyị na kwa nke Uwa niile gbaa

gburugburu gụnyere nke mba Afrịka niile

gbasara oruuru ndị mmadụ nke e

wepụtara mgbe ọnwa Jun dị mkpụrụ

ụbọchị iri abụọ na asaa n'afọ 1986, nke

obodo Rio nke Brazil e wepụtara n'afọ

1992 bụ nke a kpọrọ Agenda 21 n'olu

bekee, nke Basel e wepụtara mgbe

ọnwa Maachị di na mkpụrụ ụbọchị iri

abụọ n'afọ 1989 bụ nke machiri ndị

mmadụ ịdị na-ebugharị ọgwụike mebiri

emebi maọbụ na-adịghị mma maọbụ

kwaazi nke a jụrụla ajụ na mba Afrịka

niile.

146

NKEBI

ISIOKWU 2:

MMEPE GA-

ADỊGIDE

USORO NKUZI

IHE A GA-EME

NKEJI

NDỊ ỌZỤỤ

NDỊ ỌMỤMỤ

USORO NKUZI

Chọpụta ndịtupiu na

mmaburu

Chọpụta ihe na ebe ha

maburu gbasara ihe ndị a ga-

amụ

-Ịza ajụjụ

-Ichọpụta ma kparịtaụka

maka ya bụ mmepe ga-

adịgide

-Ịjụ ajụjụ atụmbọm

tụmbọm

- Ọrụ otu onye na

ichigharị uche na

ntụlekọrịta ụka

Ngosipụta

-Mapụta ọnọdụ ha ga-ekiri

ihe eserese maka nke a -Gwa ụmụakwụkwọ

ka ha

gosi ihe jikoro mmadụ

na ibe

ya

-Onye nkuzi kwesiri inye

ụmụakwụkwọ

ọtụtụ

ihe ga-

enyere ha aka maka ịmata

gburugburu nke ọma dịka

nka n’adịghị

ọcha

Nakwa jụọ

ha kọwaa

gburugburu na ihe e ji ama

ya bụ

mmepe ga-adịgide

Ụmụakwụkwọ ga-egosi

ihe ejije ha kwadoro

maka nke a maọbụ

ha

elele ihe eserese ya.

-Gosi ka gburugburu na

ahụike ọha na eze si

metụta onwe ha

-Ha ga-ejikwa ngwa

mmụta na ịza ajụju mere

ihe

-Mmekọzọ/Ejije

-Nlelepụta anya

- Ịchịgharị

uche

-Arụmarụ

otu

147

AH

ỤIK

E Ọ

HA

NA

EZ

E, G

BU

RU

GB

UR

U N

A M

ME

PE

NA

-AD

ỊGỊD

E

IHE A GA-EME

NKEJI

ỌZỤỤ

NWA AKW ỤKWỌ

USORO NKUZI

Mkpokọta Ihe Ọhụrụ

A mụtara

Onye nkuzi ga-ege ihe

nchopụta otu dịgasị iche

iche merela ma tụnyekwuo

aro ya

ma nyeiere ha aka ịkpọpụta

ihe niile ha mụtara

-Ka kwesiri ilekwasị ihe ha

nwere ike ime maka inweta

ya bụ ezi mmepe

ga-adịgide

- Ma meminaa ihe ọ bụla

na-echere ha aka mgba na

nke a. -Kpebie ịkwalite atụmatụ banyere mmepe ga-adịgide

-Ịrụkọta orụ ọnu

-Maputa tebul

nchịkọta ọrụ niile.

Nnwale/Ntụlegharị ihe

e mere

Ịmapụta atụmatụ nnwale bụ

nke ga-adị

ka edemede

maọbụ rịpọtụ

gbasara

gburugburu nke ha nakwa

ụzụ imeziwanye ya.

Otu ụmụ

akwụkwọ

dị

iche

iche ga –achọpụta ihe

gbasara gburu gburu ha

-

Ha kwesikwara ị

maputa

atụmatụ

maka mmezi-

wanye ya.

-Idepụta repọtụ

-Arụmaru otu

Mbufeta Ihe A Mụtara

Onye nkuzi kwe-siri I hụ na

a maputara atụmatụ ga-

akwalite gburugburu ụlọ

akwụkwọ n’ihe gbasara ya

bụ ezi mmepe nke ga-

adịgide, mmemme ga, ego

nnyemaka, ndị nnyemaka,

oge, nlebinye anya na

nnwale)

148

Edensibịa nke Modụl: Ahụike Ọha na

eze, gburugburu na mmepe ga-

adịgide

-VEYRET, YVETTE, onye Giografi,

akwukwọ ọgbakọ ọmumu ihe maka

ikuziri ndị mmadụ maka gburugburu

nakwaazi maka iweta mmpe tọrọ atọ

nke e mere mgbe ọnwa Disemba dị na

mkpụrụ ụbọchị iri na asaa na iri na

iteghete n'afọ 2003.

Edensibịa Weeb Ahụịke ọha na eze

gburugburu na ezi mmepe ga-adịgide

NKỌWA ECHICHE

149

AH

ỤIK

E Ọ

HA

NA

EZ

E, G

BU

RU

GB

UR

U N

A M

ME

PE

NA

-AD

ỊGỊD

E

150

MỌDỤL 7

Ọ dị mkpa na e nyere otu ECOWAS ike na ikikere ga-enyere ya aka

Imejupụta mkpebi na atụmatụ niile metụtara ndị mba dị iche iche

nọ na ya.

NJIKỌTA RIJỊỌN

151

zugbo ha nweere onwe ha n'aka ọchịchị ndị ọcha, ndi

Omba niile nọ na mpghara ọdịda anynwụ Afrịka jikọtara

onwe ha onụ iji wepụ ihe ọ bụla nwere ike ikewa ha. Nke

a meziri ka ya bu otu ECOWAS sonye na ya bụ atụmatụ a kpọrọ

vision 2020 bụ nke bụ maka iso na mba iri abụọ kacha mepee emepe

n'ụwa niile gbaa gburugburun'afọ 2020, bịazịa mee ka ha na-

enyeritara onwe ha aka, wee site n'ECOWAS nke mba dị iche iche ,

wee gafe n'ECOWAS ihube otu ịdị n'otu dịka nke ECOWAS,

UEMOA, OMVIS na nke CILSS n'aha ịchafụ na nke a kporọ Niger

River Basin Authority n'olu bekee na ndị ọzọ egosila n'ezie na

obodo ọwụwa anyanwụ mba Afrịka niile ekpebiela ijikọta ọnụ

maka ọdịmma na ọganihu nke onwe ha niile.

Ụhara Mọdụl

Itinyegasị atụmatụ na echiche ọma, ezi akparamagwa niile maka

ime ka ya bụ atụmatụ ndị a niile mịta ezi mkpụrụ.

Mọdụl a nwere ndịna Isiokwu abụọ

1. Ntụanya na Ebumnobi nke ECOWAS

2. Atụmatụ ijikọta ndị mmadụ n'okpuru ECOWAS

NJIKỌTA RIJỊON

1. Ntụnanya na

ebumnobi ECOWAS

2. Atumatụ banyere njikọla

ndị mmadụ n'okpuru

ECOWAS

MKPỌLITE

Nkebi Isiokwu: Ntibanye Mbamuru,

echiche, nka na ezi agwa n'ịkwalite ntuanya

na imejupụta ebumnobi nke ECOWAS

Mbunuuche Nkuzi

1. Mata ya bụ mbamuru na echiche banyere

ntụanya na

ebumnobi nke ECOWAS.

2. Mapụta atụmatụ na ọnọdụ ga-eme ka

echiche na atụmatụ ọma niile nke

ECOWAS mịta ezi mkpụrụ.

3. Nye nkuzi ga-eme ka ya bụ atụmatụ na

ebumnuche otu ECOWAS mịta

Ezi mkpụrụ.

4. Bido mebe omume ga-akwalite ma mee ka

ya bụ atụmatụ na ebum-

nuche otu ECOWAS mịta ezi mkpụrụ.

Ndịna

OKWU NKỌWA BANYERE ECOWAS

Otu ECOWAS bụ otụ jikọrọ ndị obodo mba

Afrịka iri na ise nọ na mpaghara ọdịda

anyanwụ mba Afrịka. Ya bu otụ malitere

n'afọ 1975 ma bụrụ nke ihe e jiri wube ya bụ

maka ịkwalite ọnọdụ aku na ụba, azụmahịa,

ime njem, nzịkọrịta ozi, ọkụ latrik,ọrụ ugbo,

ego, mmekọrịta mmadụ na ibe ya, omenala,

ọdịnala na njirimara ndị mba niile so n'otu

ahụ. N'afọ 1993, ndị otu a nwere nkwekorịta

gbakwunywere atụmatụ nchekwa na udo

tọrọ atọ ka o sonye n'ihe ha na-eleba anya na

ya.Ọ bụ atụmatụ a kpatara ha ji binye aka na

nkwekọrịta n'afọ 1999 maka iji weta ezi

mmekọrịta ga-eweta mkpezi na udo tọrọ atọ

na mba niile so na ya bụ otu.

Ka o si dị, ugbu a mba so na ya bu o[tu

gụnyere: Benin, Burkina Faso, Cape –Verde,

Cote D'Ivorie, Gambịa, Ghana, Guinea,

Guinea Bisa, Liberia, Mali, Niger, Nigeria,

senegal, Sierra Leon na Togo. Ọ dị mma ka

anyị mata na mba Mauritanịa gbara ya bụ

o[tu alụkwaghịm n'afọ 2000. Dịka ụlọ ọrụ

IMFbụ nke ndị na-ahụ maka ibinye ego

n'ụwa niile gba gburugburu ọnụ ego akụ na

ụba ndị mba otu a niile nwere bụ nke a kpọrọ

GDP na PPP n'aha ịchafụ ruru ihe dịka narị

ijeri dọla ise na iri isii na anọ na ụwa na ụwa

iri asatọ na isii. Ọ bụ nke meziri ndị mba nọ

na ya ka ha nọrọ ka ndị nke iri abụọ na ise akụ

na ụba ha bụ ọkaibe n'ụwa niile gbaa

gburugburu.

Okwere ka aghọta na ya bụ otu ECOWAS na

ndị mba nọ n'ime ya were okere ala ruru

kilomịta nde ise na otu, ebe ọnụ ọgugu ndị

mmadụ bi na ya ruru ihe dịka narị abụọ nde

mmadụ na iri iteghete na iteghete.

NTỌALA MAKA MMALITE OTU

ECOWAS

Ọ bụ n'afọ 1964 ka atụmatụ mmalite ya bu

otu ECOWAS malitere site na ntuzi aka nke

onye isi ala mba Liberia mgbe ahụ, bụ

William Tubman. Nke a meziri ka mba Cote

D'Ivoire, Guinea na Sierra Leone nwee

nkwekọrịta malite ya bụ nke ha binyerse aka

ka ọ malite n'afọ 1965 n'ọnwa Febuwarị afọ

ahụ mana e mechaara nke a enweghịzi isi. E

mechaa, Onye isi ala Naịjirịa mgbe ahụ bụ

Gen. Yakubu Gowon na ogbo ya nke mba

Togo bụ Gen. Eyadema wee depụtakwa ya

bụ arọ n'afọ 1972 mechee nwetado mba ọzọ

ruru iri na abụọ n'afọ 1973 malite n'ọnwa

Julaị wee rue n'ọnwa Ogost nke afọ ahụ. Ha

mechara nwee ọgbakọ na Lome bụ isi obodo

152

Togo iji lebara ya bu atụmatụ ahụ ha tupụtara

anya. Emechaziri nwee ọgbakọ ndị ọkaiwu

dị iche iche na ndị niile maara nke ekwe na-

akụ n'Accra bụ isi mba Ghana n'afọ 1974

bịakwa ndị minister otu ahụ niile emechaa

nwee ọgbakọ nke ha n'onwe ha Janụwarị nke

1975 na Monrovia bụ isi obodo Laịberia.

Ọgbakọ abụọ ahụ tinyere anya na mmiri wee

nyochaa ma tụlee ya bụ atụmatụ nke ọma bụ

nke mere na mba iri na ise ahụ mebere ya bụ

otu taa kwekọrịta ma binye aka mebee ya bụ

otu ECOWAS dị ka e si mee ya na Lagọs

mgbe ọnwa May dị na mkpụrụ ụbọchị iri

abụọ na asatọ n'afọ 1975.

Nkwekọrịta niile bụ ihe mebere ya bụ otu

ECOWAS bụ na Lome ka e binyere aka na ha

n'afọ 1976 mgbe ọnwa Novemba dị na

mkpụrụ ụbọchị isii mana mmegharị ya bụ

nkwekọrịta maka ịkwalite aku na ụba na

ọnọdụ ndọrọ ndọrọ ọchịchị na mba ahụ niile

bụ n'ọnwa Julaị n'afọ 1993 ka e binye aka na

ya.

A na-ahuzi otu ECOWAS ugbu a dịka otu

n'ime isi sekpu ntị na isi a hụrụ kwaba okpu

ise n'otu nkwalite aku na uba mba Afrịka

niile bụ nke a kpọrọ African Economic

Community (AEC) n'olu bekee. Otu ndị ọzọ

jikọrọ ha bụ COMESA, FCCAS, IGAD,

SADC na ya bụ ECOWAS binyere aka

kwadoo ya bu nkwekọrịta mmekọrịta nke di

n'etiti AEC na REC n'ọnwa Febuwarị n'afọ

1998.

EBUMNUUCHE NA IWU NA-ACHỊ

OTU ECOWAS

Ihe e ji mebe otu ECOWAS bụ iji kwalite aku

naụba, ezi mmekorịta na njirimara ndị mba

so na ya bụ otu bụ nke ga-enye aka

kwalitekwuo ndụ ndị mmadụ bigasị na mba

ndị ahụ ma mee ka ha na-aracha pịọm site

n'inwe ihe e ji enyere ndụ aka mgbe dum.

N'aka nke ọzọ, a chọkwara isite n'otu ahụ

kwalite ọnọdụ ndọrọndọrọ ọchịchị na

ọchịchị ọhakarasị na mba niile nke otu ahụ

nakwaazị mba Afrịka niile.

Atụmatụ nke ahụ emegharịrị n'afọ 1993 bụ

nke bụ maka ime ka mmekọrịta ndị otu ahụ

gbanye mgbọrọogwụ ma mie mie na

ndọrọndọrọ ọchịchị chọkwara ime ka ndị

mba otu ahụ niile nwee otu ahịa na otu ego e

ji atụ mgbere ahịa maka ịkwalite akụ na ụba

onye ọ bụla nọ na ya bụ otu ebe nke metụtara

ndọrọndọrọ ọchịchị bụ maka iguzobe otu

ọgbakọ ndị omeiwu nakwazi ụlọ ikpe ukwu

ga-anọchi anya nke dịbu adị maka ihụ na e

mejupụtara mkpebi ndị mba ahụ niile so na

ya bụ otu ihe nke a pụtara bụ na ọ bụ orụ ya

bụ ndị mba otu ahụ dị iche iche iweta mkpezi

ndọkụrịta ọ bula dapụtara n'etiti ha.

ỌRỤ YA BỤ ECOWAS GBADORO

ỤKWỤ N'USORO IWU NDỊ A

Nhatanha n'inyeritara mba niile so na ya

aka

Ịgbatara onwe ha osọ enyemaka

nakwaazị ịhụta ha niile dịka ndị kwụụrụ

onwe ha n'uju ma zuo oke dịka mba

Mmekọrịta ka nwanne na nwanne n'etiti

ndị mba ahu mebere ya

Ime ka atumatụ ha niile bụru otu

nakwazi site na ya bụ atụmatụ na-aru ọrụ

na mba ha dị iche iche

Ikwụba aka ọtọ, mmekorịta na aku na

ụba bụ kpoo na yooyo n'enweghi nkewa.

Enweghị mgbakasị ahụ maọbụ anya ụfụ

153

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

n'etiti ndị mba ahu niile mebere ya bụ

otu.

Ikpe udo, na iweta nchedo tọrọ atọ n'otu

ahụ

Ikpezi esemokwu na-enweghi nsogbu ọ

bụla nakwaazi n'ụzọ bụ sịrịrị werere.

Nkwanye ugwu na ichekwaba oruuru

mmadụ

Ịkalite na ịhụ ọchịchị ọhakarasị

gbanyere mbgbọrọogwu miri eme.

OTU ỤLỌ ỌRỤ DỊ ICHE ICHE

MEBERE OTU ECOWAS

Maka iji rụo ọrụ ya nke ọma, ya bụ otu

ECOWAS wubere ụlọ ọrụ na otu ndị a dị iche

iche : Ha bụ:

Otu jikoro ndị isi ala mba dị iche iche nke

otu ahụs

Otu jikoro ndị minister mba ahụ niile

Sekretariat Nke Egzekutiv

Otu jikoro nke ndị omebeiwu

Otu nke ndị ụlọikpe

Otu nkwalite aku na ụba na mmekọrịta

mba na mba (bụ nke a ga-ewube

n'ọdịnihu).

Ụlọ akụ ECOWAS maka ịkwalite aku na

ụba na mmepe (EBID)

Ụlọ ọrụ na-akwalite ego aku na uba nke

otu ahụ (ERDF)

Ụlọ orụ na-akwalite akụ na ụba (ERIB)

Ụlọ ọrụ na-ahụ maka ego nke otu ahụ

(WAMA)

Ụlọ ọzụzụ gbasara maka mmụta

gbasara ego akụ na ụba nke mba ndị ndị

otu ahụ bụ ECOWAS (WAMI)

Otu na-ahụ maka ahụike nke ndị otu ahụ

(WAHO)

Ụlọ ọrụ kọmishọn pụrụ iche (dị isii

n'ọnụọgụ gbasara ọrụ nke dị iche iche )

Atụmatụ maka mgbochi na ikpezi

ndọkụrịta na iweta udo na nchekwe tọrọ

atọ bụ nke amapụtara ma kwekorịta na

ya n'afọ 1999. Ihe mebere ya bụ atụmatụ

gụnyere ụlo ọrụ ike na ikikere, ụlọ ọrụ

ndị isi ọchịchị otu ahụ, ụlo ọrụ maka

iweta mkpezi na nchekwa nke mba iri so

n'otu ahụ bụ ndị gụnyere Burkina Faso,

Ghana, Guinea, Liberia, Mali, Niger,

Nigeria, Sierra Leone na Togo).

154

Ntụnanya, Mbunuuche Na Mbamuru

Ntọala

Ntụnanya ECOWAS

Inweta otu ndị mba na-enwe mmekọrịta dị

ka nwanne na nwa

nne, mba ndị nwere udo ma na-aga n'ihu

bịkwa nwee ezi ọchịchị nakwaazi mba ebe

ndị mmadụ nwere ohere ọma ịbara onwe ha

uru na ịba ọgaranya site n'ihe ọnatarachi niile

jupụtara na ya maka iweta ezi mmepe na

nchekwa gburugburu ga-adịgide.

MBUNUUCHE ECOWAS

* Maka ịkwalite mmekọrịta na azụmahịa ga-

eweta ọganihu, mmepe na akụ na ụba bụ

ọkaibe netiti ndị bi na mba otu ECOWAS

niile nakwaazi mba Afrịka niile.

Mbamuru Ntọala nke ECOWAS

N'ỊRỤ ỌRỤ

- Ichekwa na ikwalite atụmatụ ọrụ ha niile

maka ime ka ndị mba ụwa ndị ọzọ nabata ya

maka ezi mmekọrịta akụ na ụba na ego

azụmahịa

NSỌPỤRỤ

- Ime ka ndị ọrụ ọ bula na-akwanyere onwe

ha ugwu nakwaazi ịnabata na ịkwado ezi

atụmatụ nke onye ọ bụla, gbakwunyere ihu

na onye ọ bụla maara ihe nwanne ya maara.

MGBARAICHE

Ịkwanyere onye ọ bụla ugwu gbasara

omenala na njrimara ya, agbụrụ onye ahụ si

na ya na ndịs ọzọ.

ỊBỤ ONYE EZIOKWU

-Ịgba mbọ ịrụsị ọrụ ike ka ndị mmadụ wee

tụkwasị gị obi ma kwenye n'ọrụ gị.

ISONYE NKE ỌMA

Isonye nke ọma na ịkwado ihe niile gbasara

ndị otu ahụ nakwaazi atụmatụ ihe niile dị

iche iche bụ maka ịkwlite ọnọdụ ha.

NRUBE ISI

- Ime ka onye o bụla bụrụ onye na-erube isi

nye iwu nille na-achị ya bụ otu dịka iwu na-

achị otu ahụ si debe ya.

ENWEGHI IHU ABỤỌ

Ịmapụta na i were atụmatụ na-enweghi ihe

mgbagha ọ bụla maka ịkwalite nkwekọrịta

na atụmatụ mmepe bụ kpoo na oyooyo.

IGOSIPỤTA ONYE MAARA ỌRỤ YA:

Igosipụta n'ezie na onye ahụ maara ọrụ ya

snakwa na ọrụ ya doro ya anya nke ọma, o

wee na-arụ ya n'ezi obi ma nwee ngala na afọ

ojuju n'ebe ọrụ ya dị.

IKWESI NTỤKWASỊOBI

Iwepụta atụmatụ na mkpebi bụ maka

ọdịmma onye ọ bụla n'eleghi anya n'azụ

NKEBI ISIOKWU 1: Ntụnanya na Mbunuuche ECOWAS

155

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

ỌRỤ RURU N'ISI OGO CHAPỤRỤ

ACHAPỤ

Ịmapụta atụmatụ na usoro ga-enye aka ime

ka e nweta orụ bụ ọkaibe ma bụkwaazịrị nke

dabanyere ka e si eme ya n'ụwa niile gbaa

gburugburu.

IDE JI NZUKỌ

Ịmaputa ihe ga-eme ka e wulite aku na

ụba nke rijịọn, kwalite ma wulite ọnọdụ

ndị mmadụ, mee ka e nwee ọnọdụ ga-

akwalite nha tanha n'etiti mmadụ na ibe

ya, nwoke na nwaanyị, bịazịa mee ka

onye ọ bụla bụrụ otu: Abụm otu

nwaamala.

Udo na nchekwa: Nke a bụ maka iwepụ

ikpa oke, ọnodụ iji ndị mmadụ tụọ

mgbere na iweta ọnọdụ ebe a na-

enweghị ọgbaghara na tigbuo zogbuo.

Ọchịchị: Nke a bụ maka ịkwalite ezi

ọchịchị nke ndọrọndọrọ ọchichị na akụ

na ụba, ịkwụba aka ọtọ na i weere akụ na

ụba ndị mmadụ mepụta ihe a tụrụ anya

ma hụkwa na o nweghi onye e mejọrọ

site n'ịchikwaba oruuru mmadụ.

Ịkwalite akụ na ụba site n'azụmahịa, ego

na iwube ya bụ otu ahịa ga-ejikọta mba

niile nke otu ahụ ọnu nakwaazi ikwalite

ọnọdụ ndọrọndọrọ ọchịchị nke mba niile

nke otu ahụ bụkwaazi nke gụnyere

atụmatụ ịtụ mgbere niile.

Ịkwalite akụ na ụba ndị mmadụ nọorọ

onwe ha. Nke a dị oke mkpa maka ime

ka ọnọdụ akụ na uba nke gọomenti na

nke ndị nọọrọ onwe ha bụrụ ọka ibe na

kpọkopịị.

Udo, nchedo na ezi ọchịchị

Mmepe na mmekọrịta bụ ịgba

Ikpe nkwụmọtọ na mmekọrịta na-eweta

ọganihu na ọdị mma onye ọ bụla

Ịkwalite aku na ụba ọkaibe maka

ọdịmma onye ọ bụla

Ịkwalite ọnọdụ ụlọọrụ dị iche iche nke

otu ahụ

Ime ka atumatụ ya niile baara onye ọ

bụla uru, ka ọ bụrụ ihe e ji anya isi n'ụwa

niile gbaa gburugburu.

156

Ụhara Ndịna Isiokwu 1:

Tinye mbamuru, atụmatụ, echiche ọma na

ezi omume niile ga-akwalite ebumnuche

niile nke otu ECOWAS.


1. Mata chaa ezi atụmatụ niile metụtara

ntụanya na mbunuche

ECOWAS.

2. Maputa atụmatụ na mmemme ga-enye aka

kwalite atụmatụ niile nke

otu ECOWAS

3. Nye nkuzi ga-enye aka mee ka

ebumuuche niile nke otu ECOWAS

mịta ezi mkpụrụ

4. Malite mebe omume ga-akwalite

mmejupụta ebumnuche niile nke

otu ECOWAS.

OGE: Awa iri na abụọ

Ngwa Nkuzi/Ederede

- Program agụmakwụkwọ na akwụkwọ

mkpanaka nke sọbjekt ahụ

-Ya bu akwukwọ nkwekorịta otu ECOWAS

e megharịrị n'afọ 1993 n'ọnwa

Julai, akwụkwo nkwekọrịta dị iche iche nke

otu jikoro mba Afrịka niile (AU)

n'aha ịchafụ, na akwụkwọ nkwekorịta iwu

niile nke otu ECOWAS

-Akwụkwọ nrụtụaka nke otu ECOWAS

- Fim na foto

-Akwukwọ dị iche iche

- Intaneet.

Nkebi Isiokwu 1:

Ntụnye anya na

Mbunuuche

ECOWAS

TEBỤL

ATỤMATỤ

IBE AKWỤKWỌ NKE ATỤMATỤ

NKEJI NKA NDỊ E KWESIRI

ỊKWALITE NDỊNA NDỊ O METỤTARA

USORO NKUZI OGE

1.

Chọpụta ntụanya na ebumnuuche nke otu ECOWAS

Echiche na atụmatụ ọma niile dabanyere na nke otu ECOWAS

Nchọpụta e bigasịrị ebi na nke kọmpụta

Awa abụọ

2.

Mee ka iwu ntọala na ebumnuuche otu ECOWAS wee onye ọ

bụla anya.

Iwu ntọala na mbamuru ntọala

Awa anọ

3.

Gbakwunye ya bu ndịna isiokwu dị

iche iche n’ihe

a na-akuzigasị

Ịmapụta atụmatụ

nkuzi ihibe ọgbakọ

nkuzi na ọmụmụ

ihe

nnwale

Ọrụ

otu ịchịgharị uche

Awa abụọ

4.

Kwalite ihe omume ga-

enye aka maka imjuputa atụmatụ

na ebumnuuche niile nke otu ECOWAS

Atụmatụ

akparama-agwa dị

iche iche ga-enyekwa aka kwalite ebunnuuche otu ECOWAS

Nchọpụtagasị

mkparịtaụka/

ụbụbọ

Awa anọ

157

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

Nka E Kwesịrị

Ikwalite

NKA NDỊ AHU

KPỌM KWEM

Nkebi Ndịna Isiokwụ 1: Ntụanya na

Mbụnuche ECOWAS

Ụhara Ndịnisiokwu

Tinye ma webata ezi echiche na atụmatụ

omume niile ga-enye aka maka ịkwalite

ntụanya na ebumnuuche niile nke otu

ECOWAS.

ỌMỤMATỤ IBE AKWỤKWỌ NKE EDUKESHỌN

OGE: Awa Abụọ

NTỤGHARỊ EDEREDE

- � Ngwa nkuzi na nnyemaka

nkuzi/akwụkwọ so ya �(documentation)

- � Program agụmakwụkwọ na

akwụkwọ nduzi nke sọbject

-� Iwu ECOWAS nke Julaị, 1993 a

hazigharịrị na ederede

African Union tinyere usoro nnabata

ECOWAS na mmebe iwu mba

- � Akwụkwọ Nrụtụaka ndị ECOWAS

- � Fim na foto ndị ECOWAS (eserese)

- � Akwụkwọ ọrụ na ederede dị iche

iche

- � Intaneet

MMỤTA KEỤBỤRỤ/ AMAMIHE

NKE OMUME/MARA EME

TEKINK/NKA NKE

ONYE

- Mee ka atụmatụ na

ebumnuuche otu

ECOWAS nwee isi na

nghọta

-Kọwapụta ihe mbamuru

ọkpụtọrọkpụ

nke

ECOWAS

- Nabata ezi akpari-

magwa dabanyere na

ya bụ

mbamuru ntọala

nke otu ECOWAS

-

Nabata ihe dị

iche iche

n’agbụrụ

na omenala

onye ọ

bụla

-

Bụrụ

onye na-anabata

ma na-egosi onye ọ

bụla obi ọma.

Kọwagasịa ma tụlechaa isi

mbamuru ntọala nke

ECOWAS

158

NKUZI IHE

N'OGE E JI

EME IHE

ỌMỤMỤ

IHE ỌMỤMỤ

NSOTE NKE ỌZỤỤ NKE ONYE NA-

AMỤ IHE

NKA

NKUZI/EMUME

Ileba anya na ndịtupu

na ihe ụmụakwụkwọ

maburu

Onye nkuzi ga-atụcha

maburụ ụmụakwụkwọ

tinyere echiche ha

banyere isiokwu ihe

ọmụmụ

Ụmụ akwụkwọ ga-aza

ajụjụ onye nkuzi

- Ajụjụ tụmbọm

tụmbọm

- Ọrụ onye

IHE ỌMỤMỤ


AMỤ IHE NKA NKUZI/EMUME

Ihe nzipụta Onye nkuzi agwa ụmụ

akwụkwọ ka

ha depụta ego mba

ụfọdụ

Ụmụ akwụkwọ

agbanwekọrịta ego

ha iji wepụta ma ọbụ

gosipụta oyiri na

mbamuru ya.

- Ntụlerikọta

-Ileba anya n’isi okwu ihe

- ọmụmụ/ ihe ọmụmu desk

- Ngwa nkuzi sitere na iwu nkwekọrịta

mba na mba nke ECOWAS nke Julaị

1993 na iwu ọchịchị obod) Arụmaru otu nleleputa anya

Ntọsasi na ntụcha

ihe ndị otu dị

iche

iche wepụtara na

nlekọrịta uche

Onye nkuzi egosi ụmụ

akwụkwọ ụfọdụ

mbamuru di oke mkpa

si n’ederede ntụanya

na mbunuche ndi

ECOWAS

-Gwaa ụmụ-akwụkwọ

ka ha gụọ ma depụta

n’onwe ha n’enweghi

enyemaka ọ bụla

-Ajụjụ

-Iwepụta arụmarụ

otu

159

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

�IHE OMUME

NKEBI ISIOKWU 1: NTỤANYA NA MBUNUUCHE ECOWAS


AMỤ IHE

NKA

NKUZI/EMUME

Iwepụta nke a ọgbara

ọhụrụ nkwado na

mkpokọta ọnụ ihe

ọmụmụ

Onye nkuzi ga-enyere

ụmụ akwụkwo aka

n’ịhazigharị mkpebi,

ozi maobụ mmuta e

nwetara. Ọ ga-enyekwa

ha echiche bara uru iji

mee ka ha wepụta

nchịkọta ihe ọmụmu

Ụmụ akwụkwọ agba

ezi mbọ icheta maọbụ

ikwugharị mebere

ndịna nke e nwetere

site na mgbe e

nwekọrịtara uche

arụmarụ

otu.

-Arụmarụ ọtu

- Ekwunwo maọbụ

cheta ihe a kụziri

Nnwale na ntụcha

Onye nkuzi a tụọrọ

ụmụ

akwụkwọ

aro ka

ha

mepụta ọmumatụ

ọba akwụkwọ

maka

ECOWAS dị

ka o si

metụta

ndị

mba a. Nke a bu iji

mara maọbụ

ghọta etu

ha si buru ha n’obi

Ụmụ

akwụkwọ

ekewa

onwe ha n’otu n’otu iji

kwado maọbụ

mepụta

ọbọ

akwụkwọ

Arụmarụ

otu ekwunwo

ma ọbụ

cheta ihe a

kụziri

160


AMỤ IHE

NKA

NKUZI/EMUME

NNYEFE NA

MGBASA OZI

MAKA IHE ỌMỤMỤ

-Onye nkuzi ga-enye

aka ichikọba ọgbakọ

n’oge mmemme

ọdịnala iji kọwaara ndị

mmadụ maka okwu a

kpu n’ọnu

- Oga-enyekwa aka

ime ka agbụrụ na

agbụrụ tulerikọta

mbamuru ha na obodo

ndị

ọzọ

Ụmụ akwụkwo ga-

ahazi ọgbakọ n’ụlo

akwụkwọ iji nye

nkọwa pụrụ iche maka

ihe ọmụmu

- mmekọzọ

- ihe eserese

- ejije nkenke

Ọgbakọ ejije

161

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

Ndịna Isokwu:

Jikọta mbamuru, echiche, nkamara na ezi

akparamagwaiji weputa ọkpọka na akwaa

akwụrụ nwaafọ na mba ECOWAS

Ngwa nkuzi/mbunuche ihe ọmụmụ

Ịmata nke ọma mbamuru na echiche dị

ka o si metụta mkpọkọta mpaghara

I wepụta nka emume gbadoro ụkwụ

n'ịkwalite ọdịmma n'ime mpaghara a

Inye nkuzi purụ iche nke ga-eme ka e

belata ọtụtụ aka mgba chere mpaghara

ndị a n'ihu.

NDỊNISIOKWU

NJIKỌTA MPAGHARA

Ndọrọndọrọ Ọchịchị na iwu mkpokọta

Iwebata usoro ikike ga-eme ka obodo

dị iche iche gbaso ihe e kwekọrịtara

na a na-edebe ya

Ikweta ka a rụọ maọbụ iwube

ewumewu ọha obodo ijin chekwaa

obodo ma kpezie ndọkụrịta dịka o si

metụta ịmanye ndị mmadụ n'ụlọ ikpe,

ụlọ nzukọ, akụ na ụba na kansul ọha na

eze,

Nyekorịta aka nke otu ndọrọndọro

Ngagharị ndị mmadụ n'enweghi ịtụ

egwu usoro nke ndị ọgbakọ binyere

aka n'ọnwa Mee, 1978 dị ụzọ atọ:

Iwepụ maọbụ ịkwụsị ego ụtụ a na-

akwụ maka ịga mba ofesi (visa)

Ikike ibi ebe mmasị onye

Ikike mwube ihe masịrị onye n'obodo.

Akụ na ụba na atụmatụ ego (nke a

metụtara otu ahịa, otu akwụkwọ, ego,

uloọrụ, meputa ụlọ ọrụ ngwuputaal, ndị

nnọrọnwe ha, na ọrụ ubi)

Ịgụnye arụmarụ ọhụụ dị ka ikpokọta

ọrụ akụ na ụba na atụmatụ banyere ego

n'usoro amụma ọha obodo.

Inye ego ewumewu dị iche iche, ego

mmeju n'afọ na iwebata ụtụ ọha obodo

Ọha obodo ịkwụ ụtụ dị ka pasenti 0.5

n'ihe ọ bụla e webatara site na mba

ọzọ. Nke a bụ iji nye ego nkwado

mkpokọta mpaghara maka usoro

njikọta rijịọn ECOWAS

Nnyeritaaka otu na-ahụ maka mbubata

ngwaahịa n'obodo (kọstọm)

Inye ohere amụma azụmaahị nke ga-

ebute mwube otu ndị kọstọm n'etiti

mba steeti

Ọrụndị kọstọm a bụ iwepụ ego a na-

akwụ na ngwa ahịa na-abata n'obodo

tinyere iwebata iwu maka ịkwụ ego a,

nke a kpọrọ tariff (CET) n'olu bekee

Obodo iri na abụọ wepụtara ụtụ isi a bụ

tariff: “barriers” n'elu ihe ọ e mepụtara

maọbụ mebe n'ime obodo. Ha bụ:

Benin, Buekina Faso, Cot e d'Ivoire,

Gambia, Ghana, Guinea, Mali, Niger,

Nigeria, Senegal, Sierra Leon, na

Togo.

NKEBI ISIOKWU 2: OLILE ANYA GBASARA IKPOKỌTA NDI MBA ECOWAS ỌNỤ

162

Iwebata 'Kọmputarized' sitem maka

meputa data ndị kọstọm a na-akpọ

“SYDONIA” n'olu bekee. Nke a bụ iji

kwalite ego a na-enweta site na ngwa

ahịa a na-atụbata n'obodo nọ n'ime

steeti ndị a.

Nnyerịta aka gbasara azụmahịa

Iwebata ngwa nro “EUROTRACE” bụ

ngwa e ji akụpụta ihe na kọmputa. Nke a

bụ iji wepụta onuọgụgụ ndị azụmahịa mba

ụwa, a na-enwe n'ECOWAS.

163

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

ECOWAS

‘

N'onwa Maachị 2000, e nwere mkpebi na

a ga-enye onye ọ bụla ikike ịgafe site n'otu

mba banye na nke ọzọ n'enweghi nsogbu.

Mba ndị a gụnyere : Benin, Burkina Faso,

Ghana, Mali, Niger, Nigeria na Togo.

Mmekọrịtaọha sna eze na mkpokọta

omenala (agụmakwụkwọ mgbariche, ndị

ntorọbịa, ahụike, ebe nlereanya)

- Nke a bụ isi sekpu ntị na ha n'ihi na ọ bụ ebe

ka mmasị mmekọrịta mmadụ na ibe ya sig

baa elu. Etu na ụdị ndị mmadụ si agba mbọ

ga-agbado ụkwụ na nkwenye na ha si n'otu

ebe pụta. Nke a zuru ndụ ha ọnụ dị ka na

mkpokọta maọbụ n'agụm-akwụkwọ udo.

Mpụtara usoro a ga-agbadorịrị ụkwụ n'inwe

ọnụọgụgụ.

- Imezu ihe e kwekọrịtara maka mkpokọta

omenala na-agba elu site na mmemme

ọdịnala, ọgbako azụmahịa na ọgbakọ ndị

mba ụwa.

� Etu o sila dị, ihe mgbochi imezu ihe

ndị ahụ ga-esite n'enweghi nkwekọrịta

maọbụ njikkọta ọnụ na mmetụta obi n'ebe ọ

dị ukwu ma e wepụ ịgụ egwu. N'otu aka ahụ,

nke a na-agba elu n'ebe usoro mmepụta na-

akwalite nkamma na nke onwe tinyere

ọgbakọ ọha na eze karịrị mmadụ abụọ.

NKEBI ISIOKWU 2: ATUMATỤ NJIKWATA NDỊ MMADỤ N'OKPURU

164

Ọ dị ka aga-asị na isi sekpu ntị n'ihe ọmụmu

bụ uzọ aga-esi dozie syllabi nkuzi nhazi na

njikọta ọnụ a ga-abụ ihe agbamike purụ iche

n'etiti usoro karịa ogo keọmụmụihe. N'ụzịụ

dị etu a, otu nzube e nwere ike ịtụpụta aro bụ

nhazi mmemme.

�Oriri n'ụlọ akwụkwo (n'ihi na a ga-agbado

anya n'ọrụ ndi ntorọbịa ugbu a) nke ọtụtụ ndị

omenala ụmụaka na ndị ọzọ agaghị ahụ

onwe dị ka ndị si n'ọtụtụ mba ọzọ pụta kama i

were onwe ha ka ndị mba ECOWAS . Nke a

ga-ewepụta n'ụdịrị pụrụ iche nkamma ha ebe

onye ọ bụla na-agba mbọ ịbara obodo ya uru

kama ịsọrịta mpi n'etiti onwe ha. N'ihi nke a,

ihe a ga-agbadokarị anya bụ agamnihu

obodo karịa ịsọmpi abaghị uru. Ndị otu a

agaghị ewere onwe ha dị ka ndị iro kama

ịhụta onwe ha dị ka ngwa ọru e ji akwalite

idinotu ọtụtụ mba ECOWAS. Ọ bụrụ na nke

a adị ire, ịsompi agaghị abu tigbuo na zogbuo

kama ọ bụrụ ụzọ igosi nkwado na agbamike.

Nzube ha agaghị abụzi igosipụta omenala

kama ebe ma ọ bụ ụlọ akwụkwọ mgbasa ozi

ọha na eze.

�N'agabanyeghi na eciche mkpokọta a ka na

ewu ewu na steeti e kwupụtara n'elu, echiche

mkpokọta jenda kwesiri inye nkwado na

steeti ndị a. Mgbe ọ bụla ehibere otu asọmpi

a, ọ ga-eme ka anyị nụ uru ileba anya na

jenda bara.

�Dịka mba kwụụrụ onwe ha n'ihe gbasara akụ

naụba, a gaghị ekwe ka ndị ọchọnganoko

tisa ọnọdụ ha n'ihi aghọtaghị na azụmahịa dị

n'etiti steeti a bụ site n'iwepụta ihe ndị ahụ

ga-egbo mkpa mmadụ, nke otu n'ime ha bụ

ibikọta ọnụ dị ka ụmụnne.O bụ ụdị ihe a ga-

akwalite ịkụnye ezi mkpụrụ n'obodo ndị a.

Iji wepụ kpam kpam ịtụ oke egwu n'enweghi

isi ndị mmadụ na ibe ha na-enwe, ụzọ ihe

abụọ ka a ga-eme:

� i . Igbado anya n'ebe ụmụaka nọ

� ii. Inwe oke mmasị na mmụta na

ime nchọpụta

A ga-aja ụmụaka ike ka ha nwee mmasị

n'idozi esemokwu dị n'etiti ha site n'ime ka

ha na-enwe ọgbakọ kwa mgbe kwa mgbe.

Nke a ga-eme ka ndị okenye wepụ aka

n'itinye ha egwu n'ụdị na ọ bụ ha na-azụ

ụmụaka a nri.

�O nwere ike ịbụ ihe mgbagwoju anya n'ebe

ndị aghọtachaghị na okwu akpụnọnụ na

ọnọdụ mmadụ nwetara onwe ya nwere ike

ime ka a na-enyo ya enyo dị ka onye ntise ndị

mmadụ na ibe ya.

�Ike kwa ọ bụrụ maka enweghi nghọta na ụdị

ọgbatauhie ka ndị mmadụ ji adaba na nsogbu

MBUNUUCHE MBIPỤTA NKE 2011 N'ỊKWALITE MKPOKỌTA MPAGHARA NA AZỤMAHỊA N'ETITI STEETI NKE A KPORỌ ỊGBA UME AZỤMAHỊA NKE ỌHA OBODO SITE N'OTU AZỤMAHỊA A NA-AKPỌ 'PUBLIC-PRIVATE PARTNERSHIP'

165

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

tupu achọpụta na ihe ndị ahụ bụ eziokwu ma

ọ bụ nwere ike ime. N'ihi nke a, o na-emetụta

ya n'obi na mgbe ọ bụla ọ na-aga njem ọ na-

achọ onye ga-edu ma ọ bụ nọnyere ya. Mgbe

ọ na-ehi Ura, ọ na-akpọchi uzọ ya. N'ụlọ ya,

ọ na-akpọchibido nsogbu ya. N'ime ihe niile

ndị a, were ya anya na o nwere a na-ata onye

ọ bụla megdere oha na eze ahụhu ma ọ bụ ya

onwe ya.N'ihi nke a , o kwesiri ịju onwe ya

asa ụdị echiche ndị ibe ya na-eche mgbe ọ

bụla o ji egbe aga njem, mgbe ọ kpochiri

onwe ya ụzọ, tinyere ụmụaka ndị hụrụ ya na

mgbe ọ kpọchibidoro nsogbu ya ụzọ. Ọ bụ na

ọ bụghị ịrapụta mmadụ site n'agwa ya dị ka s

si kwuo? Ọ dịghị onye anyị, n'uche mna-

emegide onye ọ bụla site n'ụdị akparamagwa

a n'ihi na ọ dịghị mgbe a na-ewere mmasị

mmadụ na okeọchịchọ ya dị ka njọ. Etu ahụ

ka ọ dị kwa n'ụdị omume nke na-adaputa

n'ụdị okeọchịchọ a. Ụdị akparamagwa a ga

na-adapụta ruo na ndị mmadụ amatacha na e

nwere iwu na-emigide ya. Ọ dịghị onye ga-

amata na e nwere iwu n'abụghị mgbe e

wepụtara ya ma ọ bụ mebe ya. Ọ dịghị iwu

ọchịchị ọ bụla a ga-eme ghara ịmata uche ndi

na-emebe ya.

NGWAỌRỤ dịka (eneji, nzirita ozi, njem-

ụgbọ ala na elu ala, njem n'elu na mmiri)

� - Eneji

� - N'ọnwa Mee n'afọ 1882, ndị isi

ọchịchị gọọmenti binyere aka iwepụta usoro

a na-akpọ West Afrịcan Gas Pipeline Project,

n'olu bekee. N'ihi nke a, ndị World Bank; ya

bụ ndị ụlọ akụ mba mere ihe nnyocha

mmalite ọrụ site n'arịrịọ ndị ECOWAS rịọrọ

ka ha malite otu ụlọ ọrụ a na-akpọ 'West

African Gas Pipeline”.

- N'ihi nke a, obodo dị ka Benin, Ghana,

Nigeria na Togo kpebiri itinye gaasị maka

ndị obodo a site na Naịjirịa iji nweta enejii.

- mepụta amụma iji nweta eneji na

okụeletrịkị zuru ndị otu steeti ahụ ọrụ

Imebe West African Electric enejii system a

na-akpọ 'West African Power Pool' n'olu

bekee.

Maka nziritaozi

Ndị isi ọchịchị gọọmenti etiti na nke steeti

binyere aka n'ọnwa Mee, 1979 ihibe

arụmarụ a na-akpo 'INTELCOMI'. Nke a

metụtara inweta ekwentị telex et'fax, nke

jikọtara isi obodo steeti dị iche iche.

- I N T E L C O M 11 : A g a - e n w e

nnyocha mmalite ọrụ n'iji hazie

ekwenti n'ụzọ gbara ọhụu na

ikwekorịta ụzọ ka mma a ga-eji mee ka

mmepe na mpaghara a dị ire.

Ịrụ Okporoụzọ Jikọtara Ọdịda Anyanwụ

Afrịka Niile Ọnụ

�Ndị isi ọchịchị gọọmenti n'ọnwa Disemba,

1980 na Lome binyere aka ịrụ ụzọ jikọtara

Nouakchott ruo Lagos - ọbasara ala dị

4,569km, na 380km, ya bụ na a rụchaala ụzọ

ruru pecenti iri asatọ na atọ (83%)

- Na nke si Dakar ruo Damena, a rUrU ụzọ dị

4,460 na 3.894km ya bu 88% n'olu bekee. Na

nchịkọta, okporo ụzọ njikọta a ruru 11.43km

na 7,653 n'ọnụọgụ. Nke a na-egosi na a

rụchaala ogologo okporoụzọ pecenti iri isii

na asatọ (67%)

Maka Ezigbo Okporoụzọ Njem

- Kaadị maka nchedo ụgbọala ECOWAS:

166

Steeti iri na abụọ amalitela iji kaadị a mee

ihe. Ha bụ Benin, Burkina Faso, Co'te

d'Ivoire, Ghana, Guinea, Guinea –Bissau,

Mali, Niger, Nigeria, Sierra Leaone, Senegal

na Togo.

- Usoro njikọrịta njem okporoụzọ

(ISRT): Nke a bụ iji wee kwalite ọsịịsọ njem

na otu steeti a “steeti ise bidoro ụdị usoro

nnabata a bụ Benin, Co'te d'Ivoire, Mali,

Niger na Togo.

167

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

ECOWAS

Mwube Maọbụ Ihibe otu ga-elekọta

njem anya na ngagharị site n'obodo

banye obodo banye n'obodo n'enweghi

nsogbu, Iri steeti iri na abụọ mebere otu

gụnyere: Benin, Buekina Faso, Cot e

d'Ivoire, Gambia, Ghana, Guinea, Mali,

Niger, Nigeria, Senegal, Sierra Leon, na

Togo.

IWU NA-ACHỊKWA GBURUGBURU

- Usoro arụmarụ mpaghara ụfọdụ ga

agbaso n'ime ihe ndị CILSS wepụtara

- Ịgba mgba megide mkpogharị osisi

(water hyacinths)

- Ịgba mgba megide igbu osisi aghara

aghara

- Ịkwado ngalaba na-ahụ maka igwe na

mmiri ozuzo anya a na-akpọ

'meteorology'.

Udo na Nchekwa ndụ tinyere akụ na ụba

- Nnabata usoro iwu udo nke 1978

- Nnabata usoro iwu nchekwaba,

enyemaka a bụ nke 1991.

Nkwuputa a bụ iji kwado usoro iwu ọchịchị

ọhakarasị

- ECOMOG (Otu Economic Community of

West African State

cease fire monitoring group)

Otu a malitere dịwa ire site na mkpebi otu

arụmarụ na-ahu maka ịkwusị ogụ/agha mere

n'afọ 1990.

Emereme n'obodo Liberia

- Steeti so n'ECOWAS zitere ndị

agha/amị bụ Ghana, Guinea, Mali,

Nigeria na Senegal

- Obodo ndị ọzọ bụ Uganda na

Tanzania

Emereme na Sierra Leone

State ndị zitere ndị agha bụ Ghana, Guinea,

Mali, Nigeria na Senegal

Emereme na Guinea Bissau: Steeti ndị

zitere ndị agha ya bụ: Benin, Gambia, Niger

na Togo.

- � Ịgbata ọsọ enyemaka n 'ụdị

nkwekorịta obodo abụọ a –

Guinea na Senegal kwekorịtara

- � Mgbochi ọgha agahara na usoro

nchịkọta nke ndị isi nabatara n'afọ

1998. Usoro mgbochi nsogbu ma ọ

bụ ọgba agaghara site na nlelepụta.

Nleleputa anya na nnyocha dị ka otu

system na-edozi ọgba ọghara na-adapụta

- Ụlọọrụ anọ maka nlelepụta mpaghara

bụ Cotonu, Ouagadougou, Banjul na

Monrovia

- Otụ nlelepụta anya na-enyocha

ezumezu na secretariat Abuja

- Ihibe ebe ntụcha uche na otu kansụlụ

nchedo obodo steeti itoolu mebere ya

NKEBI ISIOKWU 2: NTỤMAYA NJIKỌTA NDỊ MMADỤ N'OKPURU

168

- Ihibe ma ọ bụ mwube otu ndị okenye

- Ihibe ndị agha dị na njikere

- Iwu maka ntụbata ngwa ahịa, mbupu

na imebe obere ngwa agha.

Mkpebi maọbụ nkwuputa bụ

nke ndị isi ọchịchị Swepụtara

n'ọnwa ỌSktoba, 1998.

- Nnabata nzube emume na ezi

akparamagwa

- Nzulite maọbụ mepe ọdịnala maka

ịkpe udo

- Nzụlite ndị amị na ndị nchedo obodo

- Nledo anya maọbụ ịgbado anya na

ngwa ọgụ e nwere n'oke ala

- Ihiwe ụlo akụ na idebanye aha ndị

mkpkọta na-ere ngwa ogụ n'ebughị ibu

- Nnakọta na ime ọtụtụ ngwa ọgụ n dị

Liberia na Mali butere)

- Ịkwalite mkparịta ụka n'etiti ndị na-

emebe ngwa ọgụ, ha na ndị na-ebute

ndị ahịa – dị ka usoro akparamagwa si

dị.

OKWU A KPỤ N'ỌNỤ NA URU DỊ NA

MKPOKỌTA RIJỊỌN

�Mkpọlite mmụọ nke mkpokọta mpaghara

nyere aka iwebata nka emume nsogbu

mmepe chere mba ECOWAS ihu. Ọ bụrụ na

a ga-eleba anya n'ọtụtụ ihe mkpọbiụkwụ

n'ụdị ka ihe enweenwe si abịa na okwu

gbasara akụ na ụba n'obodo n'obodo tinyere

obere ụlọahịa na mba Afrịka, njikọta ọnu

mba na ịdị uchu na ndọrọndọrọ ọchịchị ga-

enye aka ịkwalite osịisọ ntolite na mmepe

site n'idozi na ịkwalite ogo e si emepụta ma

na-ere ahịa.

KEDỤ URU DỊ NA MKPOKỌTA

RIJỊỌN A?

- Obere otu azụmahịa nke ga-egbochu

ihe a chọrọ ime nwere ike ịbịakọta ọnụ

wee nyere onwe ha aka imepụtya

ihe n'uju

- Ịbawanye ahịa ndị dị adị nwere ike

ịkwalite azụmahịa na steeti ndị a

- Ọ ga-akwalitekwa itinye uchu n'ọrụ

ma mee ka e nwee amamihe na usoro

sayensi maọbụ nka mmepụta.

- Mkpokọta nwere ike ịkwalite aha na

agamnihu akụ na ụba nke ga-eweta

ezigbo ọnọdụ akụ na ụba site n'ịgbaso

iwu na ikike inwe ihe enwenwe, ịdị

uchu nke ụlọ ikpe na ezigbo ọchịchị a

naghị enyo enyo.

- Site na mkpokọta otu mba dị iche iche

nwere ike ịkparịta ụka etu ha nwere ike

ime nke n'otu n'otu mana ọ naghị

adịkebe ire n'ihi mmasị ndị mmadụ na-

egosi n'ụzọ dị iche iche.

Ụfọdụ obere mba nwere ike

inweta mmekọrịta ọha obodo

site n'ijikọta ọnụ na ike ihe

enwenwe ha

- Mkpokọta nwere ike ibelata nsogbu

na-esite n'ọgbaghara site n'inwe

ntụkwasịobi na nchekwa n'akụku ebe

ahụ.

Uru niile ndị a ga-agbado ụkwụ na mba inwe

ike wepụ ọgbatauhie na-esite n'okeala

(nchịkwa na ndịiche na-adị n'usoro mepụta

ihe. N'ihi nke a, uru ndị a ga-amịta mkpụrụ

naanị ma e nwere ịdị uchu na ntụkwasị obi

n'etiti steeti ndị a.

169

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

IHE MKPOKỌTA MPAGHARA NA-

EWE/ERI

�Mgbe ọ bụla anyị na-ekwu maka uru, anyị

agaghị echezo na ofe dị mma na ego gburu

ya. N'ihi ya, ndị a bụ ihe na-eso mkpokọta

mpaghara:

- Ibelata tariifi nwere ike ibute ịhapụ

maọbụ imebi azụmahịa, ndị obodo ọzọ

iji ngwa ahịa dị ala dochie anya nke dị

oke ọnụ site n'obodo ndị ọzọ. Ụdị

ọnọdụ ana-eweta nsogbu n'ọtụtụ ọha

obodo.

- Ụdị mkpokọta a nwere ike imetụta aku

na ụba maobu ego a na-enweta na

kọstọm dutiis. Ọghọm na-adị n'ịtufu

ihe ndị a nwere ike ibelata naanị ma

obodo ndị a ga-enwe ike ịchọ ụzọ ha

ga-esi nweta akụ na ụba.

- Mkpokọta nwere ike ibute ntufu ihe e ji

mara obodo maọbụ ikike ha tinyere

imebe usoro odịnala ha. Etu o sila dị

mkpokọta ga-ewetara ndị mmadụ uru

karịa ọghọm so ya.

170

ECOWAS

Ọgbatauhie na ihe ndị chere aka mgba

Ọdachi

- Asụsụ

- Obodo/mkpokọta ọtụtụ obodo

- Ajọ ọchịchị

- Amamihe ezughi ezu na-enweghi nghọta

na nkọwada

- A gbasoghi iwu na-achị ngagharai na

mbụgharị ngwa ahịa.

site n'obodo ruo n'obodo

- Ego gbasara njem na nziritaozi na-ewe

- Ụbịam

- Akwụdosighị ike nke Ewumewu

- Ajọ ndọrọndọrọ ọchịchị na nke ọchịchị

n'onwe ya.

Akwụdosighi ike nke ndọrọndọrọ ọchịchị

na ajọ usoro ọchịchị. Oke nwatụ

n'ọchịchị nke ndị amị n'ụfọdụ mba

emetụlaala ọchịchi n'ọdịda anyanwu

nke Afrịka.

- Akwụdosighi ike aku na ụba. O peka mpe

ihe ndị mmadụ na-ana n'ọnwa

bụ narị dọlla narị anọ na iri ($410)

- A naghị a kwụta anya ego nkwado e

kwesiri inye Executive.

IHE NDỊ CHERE YA AKA MGBA

- Ihe ndị otu steeti ga-eme tupu ihe enwe isi

- Mwebata ọnụdụ metụtara usoro nkwụsike

ndọrọndọrọ ọchịchi

- Iwebata usoro ikpe ikpe doro anya

- Izu ndị touru etozu, dị uche n'ọrụ ma nwee

ike ọrụ ma ọ bụ mara ihe ha

na-eme

IHE NDỊ A GA-EME NA GỌỌMENTI

ETITI

- Iwebata ọnọdụ ga-emetụta nkwụsike nke

otu ndọrọndọrọ

ochịchị

- Ezigbo ọchịchị ọkachasị n'ime ka ọchịchị

ọhakarasị kwụdosie ike na

ịhazịgharị akụ na ụba

- Ebe a ga-arụtụ aka kpọm kwem na

mkpokọta akụ na ụba

- Ịkwado maọbụ ịgba mmadụ ume ịga ebe

masịrị ha n'enweghi nsogbu

- Ibelata ọnụọgụ ebe e nwere nkwachi

okporo ụzọ etiti

- Bipụta ma zisa akwụkwọ njem ndị

ECOWAS

- Ịkwalite nnyeriteaka n'etiti ọrụ ndị uwe ojii

na ndị steeti

MGBASA NA NZISA NGWA AHỊA

- Ibipụta na ịgbasa akwụkwọ ọrụ ndị kọstọm

- Asampodo ebe onye si

- Usoro ndị kọstọm si eme ihe maọbụ inye

ihe aha.

- akwụkwọ maka okporoụzọ jikọtara steeti

ọnụ

- Itinye arụmarụ 'structural adjustment

programme' (SAP)

- Ndị otu kọstọm kwado usoro mba si abanye

n'otu ndị kọstọm site

NKEBI ISIOKWU 2: ATỤMATỤ NJIKỌTA NDỊ MMADỤ N'OKPURU

171

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

n'ibeleta maọbụ ibudata ụgwọ a na-akwụ na

ngwa ahịa e butara n'obodo.

Ọgbakọ Maka Akụ na Ụba

- ikwado ọtụtụ mba ka ha nwee ike ịbanye

n'otu ndị ECOWAS gbasara

zonu keego

- ihụ na e nwere ezi nchịkwa akụ na ụba nke

ga-eme ka nkwekọrịta usoro

ahụ nwee isi

- ihibe komiti nlekọta na steeti ọ bụla

- itinye usoro ọgbakọ a na SAPS

Iji Ego Nkwado Mmeme Ndị ECOWAS

- imezu usoro iwu n'utu ndị ọha obodo

- idozie usoro nnabata

- itinye ụtụ a n'iwu maka ego a na-emefu

n'afọ (budget)

- ịnakọta uru sitere n'ụtụ a tụrụ na itinye ya

n'ụlọ aku ndị ECOWAS

Ihe ndị na-eso mmereme ndị Ewumewu

- Ihibe ụlọ ọrụ na-ahụ maka mkpokọta aku

na uba na steeti ọ bụla

- Ihibe ndị otu ụlọ ọrụ ga-ahụ maka mkpebi

niile ndị ECOWAS na-eme na

oge ha ga na-enwe ọgbakọ.

M M E K Ọ R Ị TA N ' E T I T I N D Ị

ENYEMAKA

- Ịkwalite na ilebami anya na arụmarụ ndị

ECOWAS pụrụ iche na ndị otu enyemaka

ọkachasị ndị ECA, ADB, IMF, ụlọ akụ mba

ụwa (World Bank), na ndị otu Europe

(European Union).

IHE NDỊ A GA-EMERỊRỊ N'OGO

RIJỊỌN

N'ogo Ọchịchị

- Ịhụ na e ledoro anya n'usoro imezupụta

nkwa e kwere n'usoro

iwu nke enweghị nsogbu nabatara n'afọ

1981

-Nchekwa enyemaka usoro nnabata

-Usoro arụmarụ/echichendu ndị ECOWAS

nabatara n'ọnwa Jụlaị,

1981.

N'OGO PỌLISI NA PROGAM

- Nkọwa gbasara usoro enyemaka dị mkpa

- Inye ọhere azụmahịa

- Otu tariff (otu ndị kọstọm)

- Ọgbakọ maka akụ na ụba

- Nkwado ọnụọgụ maọbụ statisik

Ịtụle usoro inye ohere azụmahịaga-ekwe

mmepụta

- Ọmụmaatụ a ga-etinye arụmarụ ndị SAPS

maọbụ nhazi usoro akụ na ụba ụlọ ọrụ ndị

ECOWAS na WAMA ga-atụle emereme

steeti ọ bụla n'imezu usoro e kwetara

n'ọgbakọ.

172

ECOWAS

Ntinye N'ọrụ Nke Usoro Nkwekọrịta

N'ọgbakọ

- Ịhụ na e ledoro anya n'usoro imezupụta ụtụ

ọha obodo

- Ụsoro ewumewu

- Imegharị ndokọ ewumewu (Executive

Secretariat and ECOWAS fund)

- Jiri ndị maara ihe ekwe na-akụ ma rubere

ewumweu isi rụọ ọrụ

(wepu ma ọ bụ kpochapụ system quọta)

- Ihibe ụlọ ikpe ndị ECOWAS ga-ahụ maka

ikpe nkwụmotọ

IHU AKWỤKWỌ ATỤMATỤ

Ụhara Ndịnisiokwu

Ebe Itinye mbamuru echiche, nka na usoro

ezi akparamagwa dị mma iji mweta ezigbo

nwaafọ dị uchu na mba ECOWAS.

NKỤZI NA MBUNUCHE IHE ỌMỤMỤ

- Ịmụta nke ọma mbamuru na echiche maka

njikọta rijịọn

- Ịzụlite nka emume ga-akwalite ọdịmma

ndị bi na mpaghara

ahụ

- Ịhazi maọbụ ịchịkọta nkụzi ga-enye aka

igbochiihe aka mgba

chere mkpokọta mpaghara ihu.

Oge: Awa iri na asatọ (18 hours)

NGWA NKUZI NA NNYEMAKA

N K U Z I / A K W Ụ K W Ọ S O Y A

(Documentation)

- Mmegharị iwu Triiti nke Julai 1993,

ederede out mba Afrịka, usoro nnabata mba

ECOWAS, nrụtụaka na iwu obodo

TEBỤL NHAZI

ARỤMARỤ

NKEBI ISIOKWU 2: ATỤMATỤ NJIKỌTA NDỊ MMADỤ N'OKPURU

NKEBI

NKA A GA -

AZỤLITE/

KUZIPỤTA

NDỊNA IHE ỌMỤMỤ NKA NKUZI/USORO

OMUME OGE

1. Ijikọta mbamuru onwe

na mkpokọta

mpaghara

Njikọta mbamuru na echiche

dị na mkpokọta mpaghara

Ọmụmụ nke desk ngwa

nkuzi dijital e bipụtara

ebipụta

Awa abụọ

2.

Iwepụta mmereme

maka nwalite

mkpokọta mpaghara

Mgbochi na ọgbatauhie

metụtara inweta mbunuche

mkpokọta mpaghara

-

Arụmarụ

otu

-Ọtụtụ

ụdị

emereme bara

uru na mkpokọta mpaghara

-Ntụlerikọta echiche

Nnyocha

-Mkparịta ụka

Awa abụọ

173

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

ISIOKWU: NJIKỌTA RIJỊỌN

ỤHARA NKEBI

- Ịgbakwunye mbamuru, echiche, nka na

usoro akparamagwa ga-adị mma

inweta ezigbo nwaafọ na mba ECOWAS

Nkuzi na Mbamuche Ihe Ọmụmụ

1. Ịmụta nke ọma mbamuru na echiche dị

ka o si metụta njikọta rijịọn.

2. Wepụta nka emume mbunuche ya bụ iji

kwalite ọ dị mma ndị niile bi na

mpaghara

3. Wepụta nka emume mbunuche ya bụ iji

kwalite ọ dị mma niile ndị bi na

mpaghara.

NKEBI

NKA A GA -

AZỤLITE/

KUZIPỤTA

NDỊNA IHE ỌMỤMỤ NKA NKUZI/USORO

OMUME OGE

1. Idepụta maọbụ ịchọpụta nsogbu na

ọgbatauhie metụtara

inweta ebumnuche

mkpokọta mpaghara

- Ntụcha maka ọzụzụ na

nkuzi n’ogo dị

iche iche.

-

Ikwado nkenke nkuzi

-

Inwe nkuzi/ ihe ọmụmụ

Nnwale /ntụcha uru dị

na ya.

Awa isii

ỌMỤMAATỤ AKWỤKWỌ

ARỤMARỤ KEDUKESHỌN

174

ISIOKWU IHE ỌMỤMỤ/Ọnọdụ ya

- Mbamuru nke njikọta rijịọn

NKA A GA-AZỤLITE Nka

Nka ọgụgụ isi/amamihe Akparamagwa/omume mmadụ

were metụtara nka nchịkwata Ọrụ aka/akọ n’uche

- Kweta maka mbunuche

njikọta - Mụtachaa uru na ọghọm dị

na mkpokọta mmadụ

- Ịkwanyere ewumewu

mpaghara ugwu -

Nnabata mmadụ

ibe ha

n’obi ọcha

-

Ibikọta ọnụ

Nnabata ụdị akparamagwa maka

mpaghara iji gblarị ihe ndị chere

mkpokọta aka mgba.

OGE: AWA AnỌ

ỊHAZI/ỊKỤZI/O

GE IHE

ỌMỤMỤ IHE

NDỊ A GA-EME

Nsote Nke onye nkuzi Nke onye na-amụ ihe Nka emume

Ntụle ndịtupu ihe a

maburu

Onye nkuzi ajụọ ajụju

iji nwalee ihe a mụtara

n.omenala tinyere

echiche ha n’ihe ndị

ọzọ.

Ịza ajụjụ Ajụjụ nhọrọ na

arụmarụ

onye

175

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

IHE OMUME

NKEBI ISIOKWU 2: ATỤMATỤ NJIKỌTA NDỊ MMADỤ N'OKPURUECOWAS

Nsote Nke onye nkuzi Nke onye na-amụ ihe Nka nkuzi/emume

Nzipụta ihe

ọmụmụ

Onye nkuzi ga-akọwara ụmu

akwụkwọ ụdị nsogbu ndị mba

ECOWAS dịka nsogbu iwu na

mmekorịta ọha na eze. Nsogbu

na mpaghara mba ọzọ

na obodo

ha si pụta. Ọ

ga-achọpụtakwa

echiche ha site n’idu ha na

mkparịta ụka gbasara okwu a

kpụ

n’ọnụ.

Ụmụ akwụkwọ

egosipụta echiche ha na

nsogbu rụtụrụ aka site

na ntụlerịkọta ụka

Mkparịta ụka ichimie echiche

gbasara ihe a kụziri.

Ihe ọmụmụ

site n’ịgụ

ihe

(ngwa nkuzi e bipụtara n’usoro

dijital ọgbara ohụrụ

site n’iwu

tarifi ọnau Julaị

1993 na iwu

obodo.

-

Arụmarụ

otu

-

Nkwupụta

Echiche

-

Ajụjụ

na azịza

Ihazi mereme otu

Ọ

bụrụ

ihe ọ

ga-ekwe omume

onye nkuzi ga-akpọrọ

ụmụ

akwụkwọ

gaa njen nleta ebe ha

ga-elele etu ngwa ahịa na

mmadụ

si agafe n’okeala obodo

na ibe ya. Ọ

ga-ajụkwa ụmụ

akwụkwọ

ajụjụ

n’ihe ha hụrụ

maọbụ

lere anya.

-

wepụta mgba ajụjụ

gbasara

mbunuuche mkpokọta mpaghara

na ọpụpụ

na mbata ngwa ahịa na

mmadụ.

Nlerịta etu ngwa ahịa na

ndị

mmadụ

si agafe

n’okeala mba ma zaa

ajụjụ

so ya.

176

IHE NDỊ AGA-

EME

Nsote Nke onye nkuzi Nke onye na-amụ ihe Nka nkụzi/

emume

Ime ka

arụmarụ otu dị

mfe

- tụrụ ụmụ akwụkwọ aro ndị e

kwewara n’otu n’otu akwụkwọ

mkpokọta ihe ọgụgụ iji: -

wepụta ntọala usoro

mkpokọta

mpaghara na ezumezu ha.

-

Kewachaa mkpokọta dị

ka ụdị

na

ọdịdị

si dị

- Chọpụta nsogbu a ga-

eleba anya

dịka ihe mkpọbiụkwụ

na

ọgbatauhie

-

Kọwaputa ihe ECOWAS pụtara.

N’otu e kewara bido n’anọ ruo

ise chopụta azịza ajụjụ a jụrụ ha

(kpokọta ọgụgụ na

ntụcha triiti na

akwụkwọ

iwu obodo dị

ka o si

metụta nyeritaka n’etiti otu

steeti tinyere ọdịdị

mba

ECOWAS

Ntụcha/

nkwado na

nchịkọta

-

Nye otu ọ

bụla ohere igosipụta ihe ha

metara n’ọrụ

otu ha.

-

Nye aka na nhazi na itule ihe ha

chọpụtara ma nyekwa ohere ịtụle ihe

ndị

ga-enyere ha aka ime nchịkọta

Odee akwụkwọ

otu ụmụ

akwụkwọ

dị

iche iche akọwara

ndị

ọzọ

ihe arụmarụ

ha pụtara.

Ọ

ga-agba mbọ

chetakwara ha

mmereme ndịna ga-eme ka ọ

kwadosike mgbe ha nyogha-

rịchara ọrụ

ha:

-

Kọwapụta ihe kpatara ndị

mmadụ

ji biri site na mbunuuche

mkpokọta mpaghara dị

ka e si

kọwaa ya n’iwu

tariff nke Julai 1993.

-

Udị

na ọdịdị

mkpokọta

-

Ewumewu mba ECOWAS na

ọchịchị

ya.

-

Ikikere ịgagharị

nke enweghi

nsogbu dị

na mkpokọta

177

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

- http: /www.ecowas.int/

- http: //www.com.ecowas.int/sec/index.php?id=about-a$lang=fr

- http://www.pscychologie-scociale.com/reps/.pdf

- http://www.gouv.sn/spip.php?article491

- http://www..republcoftogo.com/Toutes-les-rubriques/Cedeao/La-Foire-de-la-cedeao-

se-deroulera-a-Lom

- http: //www.redpsy.com/infopsy/competition.html

EDENSIBỊA WEEB NKE MỌDỤL: NJIKỌTA RIJỊỌN

178

Lazare KI Zerebo (BURKINAFASO

GOVERNACE NETWORK)

Ederede a bụ maka nnwale usoro njikọta

n'Afrịka. Ka iri afọ gachara, e mere nchọcha

gbasara ihe kpatara na otuto adịchaghị etu a

tụrụ anya. Nke a sitere n'ụdị otu gọọmenti dị

iche iche e nwere ndị n'adịghị uru ha bara

n'usoro njikọta a. O nweghi ihe iribama ha

mepụtara n'onwe ha n'ihi na ọ bụghị ndị

nwere mmasị n'usoro mkpokọta a (dị ka ndị

na-azụ ahịa na ndị ime obodo) ka e tinyere

n'otu gọọmenti na-ahụ maka Afrịka. N'ihi

nke a nsogbu mkpokọta Afrịka sitere n'ike

ajọ n'ala ọchịchị gọọmenti nwere. Ụdị ọnọdụ

a mere na a ga-eleba anya nhazigharị

mkpokọta otu a na-akpọ IGOS n'egbughị

oge. Nke a ga-adị ire site n'ịtụpụta oge na

oghere ebe ndị ọha na eze dị iche iche ga-anọ

tụcha n'uju ụdị atụmatụ ga-echekwube ha.

NJIKỌTA AFRỊKA: TINYERE NDỊ

MEBERE YA

Ọtụtụ ihe ọmụmu inyocha, ntụcha, rụtụrụ

aka n'ihe ndị a:

- Agbaghị mbọ maọbụ a rụghị ọrụ e tinyeghị

uchu ndị otu dị iche iche

ọkachasị n'ihe gbasara ọchịchị.

- E nweghi nrụrịkọrịta ọrụ na nyerita aka

n'etiti ndị otu dị iche iche.

- Pọlisi na emereme ndị na-anaghị eweta ezi

nganihu, ma e buru n'obi

ntụanya nke ndị o metụtara nwere banyere

usoro njikọta rijịọn.

ARO NDỊ E NWERE

Ịchọpụta n'ezie echiche ndị ọha na eze na-

ahụ na e nwere ezigbo mmekọrịta na

ewumewu gọọmenti na usoro mkpokọta.

Ịchọpụta ihe nsogbu na ụdị agwa ndị

ndọrọndọrọ ọchịchị abụghị ihe tara akpụ

obodo ndị a nwere ike ikpebi ma tụpụta aro

ụzọ a ga-esi gbo du ya. N'usoro mkpokọta

Afrịka ebumnuche ndị ndọrọndọrọ ọchịchị

egbochighi ha ikwupụta ihe ha hụrụ iji

mezuo ihe e kwekọrịtara, maka iwu ụba –

nchekwa akụ na ụba.

Nkwekọrịta a nabatara abanyeghi n'usoro

ọchịchị mpaghara na iwu ha.

Ihe kpatara ụdị ịkpọ asị a bụ: Usoro niile ndị

na-edekọta ụlọ ọrụ Ukwu anyana-ebukarị

n'uche ọnọdụ otu steeti (usoro mkpokota

mpaghara ọchịchị) maọbụ mgbe ụfọdụ

ikpenye otu onye nwere na-ebute.

Isike n'ogo usoro arụmọrụ n'ebe

mkpokọta dị n'ihi na etu ngalaba ọchịchị

si achị n'ọtụtụ obodo (usoro a tara akpụ)

E tozughi n'ogo nke nwere onwe n'ụzọ

nlebere ego anya na nkwupụta etu ihe dị

na etu ọha na eze ga-esi nweta ihe ndị

ahụ.

E sighi ike nke nsiko dị n'etiti nke ndị a

NJIKỌTA: ỌDỊDA NA IHE NDỌGHACHI AZỤ N'ỊGBASA USORO NKE TEKNOKRAT

179

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

hanyere ọrụ n'aka rutara na ịhapụọgan

ọrụ ma kwụsị ihe dị ka ya.

Nkeas na imebe ikike dị n'etiti ndị IGO maka

ime ka orụ na-aga n'ihu nwere ọtụtụ ihe

mkpọbiụkwụ na ha. Ọ bụrụ na enyochaa ya

nke ọma, ị ga-ahụ na usoro mkpokọta a

nwere ọtụtụ ajụjụ dị ka:

Kedụ ndị nwere ezi mmasị na mkpokọta

Afrịka?

Kedụ ndị nwere ikikere maọbụ tozuru

etozu ịhazi usoro mkpokọta a (dị ka

imepụta nka, iwepụta usoro emereme,

ezigbo nnyocha ga-akwalite amụma a?

Azịza ajụjụ a, a bụghị ihe tara akpụ n'ihi

na ndị zụrụ ahịa niile bụ ndị ka emepụta

ihe n'ogbe ahụ dị ka ndị ahịa na ndị ime

ime obodo ọkachasị ndị nwere oke ala

na agbataobi steeti ndị ahụ ugbu a.

180

Ndị ime-ime obodo (tụmadị ndị bi n'agbata

oke obodo n'obodo) bụ nke nkesa ikike

mebere ekewupụtabeghị maọbụ were

atụmatụ ga-enyere amụma mkpokọta, bụ

nke dịbara gboo mee ihe, n'gbanyeghị iwu

usoro ntisa kwụ n'ahịrị bụ nke ewepụtara

ọtụtụ afọ gara aga.

Tutu rue mgbe ahu, ndị a ọnu na-eru n'okwu

enweghị okwu aka ha ebe usoro mkpokọta

dị. Ha na-ege okwu ebe atụmatụ iwu were

anya ibịa maọbụ adisighị ire. A ga-eme ya

ka ọ bụrụ ihe ga-ekwe omume nye ndị a ọnụ

na-eru n'okwu site n'ewumewu ndị e nwere

maọbụ site n'armuma a ga-en

II.� Ilebanye anya ọzọ nye oru ndị ọnụ

na-eru n'okwu n'ime obodo

Tutu rue mgbe ahu, okwu gbasara mkpokoba

ka dịka nke gọọmenti ọkachamara n'ọrụ/

Isiokwu ga usoro na ihe ndị ọzọ, bụ nke ndị

ọnụ na-eru n'okwu hiwere, bụ nke

akpadosighii nke oma. O nwehi ihe

mgbagwoju anya dị ya n'ihi na mmebe usoro

iwu nke mpaghara obodo, ime ya ka ọ dị ire

na kwa ileba ya anya bu nke e mere n'udiri

usoro nke Steeti onwe ya.

Nsogbu metụtara mmepe nke Afrịka na kwa

ọgbaghara nke mkpokọta ọnụ bụ nke ọdịda

usoro ọchịchị butere.Turu rue mgbe ahu,

mkpebi sonyere usuoro iwu tekinuzu bu nke

gunyere ndị okachamara sitere ọdịda

anyawu na ndị enyemaka ndị ọzọ. Atụmatụ

a agaghị agụnye mgbasa ndị ọnụ na-eru

n'okwu, bụ ndị nwere mmasi n'ihe ọrụ ndị a

ga-amipụta. Ihe a bụ usoro ọchịchị ọhakarasị

ọhụrụ bụ nke a ga-ekerisi n'ihi na e wezụga

ya, mgbanwe usoro iwu ga-eweta

nghọtachie.

A ga-agba mbọ ịganwe usoro echichi na

omume: e mee ka usoro amụma, usoro

mmebe iwụ na ntule doo anya site n'aka ndị

onu na-eru n'okwu.

Atụmatụ gụnyere ikerisi usoro ochịchị ma

tinye ndị o metụtara n'etiti usoro amụma.

Nke a nwere ihe ndị ọ ga-ebute n'ogo dị iche

iche:

Ọchịchị ewumewu: nke a pụtara inwe

ndi anọghị n'aka gọọmenti, ndị ji ihe

kpọrọ ihe n'ilekọ ngalaba ewumewu ndị

a anya, gbakọrịta izu a ga-eji mebe iwu

n'oge.

Imewanye ka ngalaba ntụ na nnyocha

k'esiri imee ego kwụụrụ onwe ya, nakwa

uzo ha na ndi mmadụ, ma nwee ikike

inye ọpịpịa.

Ime ka usoro igba akwụkwọ n'ụlọ ikpe

dị mfe ma kwuru oto nakwa inwale

Steeti na ngalaba gọọmenti ga

(omumaatụ, ngalaba ndị uwe ojịị na nke

na-ahu maka akuru ngwa sitere mba ozo

abata n'odudu mba abụọ imetọ ma o bụ

igbochi ntinye atụmatụ iwu.

Ihe ndị a bụ aka mgba bụ nke gụnyere usoro

agbata oke nkw anyị ga-edetu n'egbughi oge.

Njikọta: Emeghị Nke Ọma Na A Gaghị Aga Nke Usoro Gọọmenti Teknokratic

181

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

III.� Usoro maka mmeghari IGO

(Inter-Governmental

Organizations) na Ụzọ inweta

njikọta

E wepụtara atụmatụ abụọ

1. Isonyere ọtụtụ otu na ndị ime obodo

gbakọ izu (ndị bi n'akuku agbata oke

obodo abụọ tumadi ndị bikoro onu

n'obodo).

Agba ndị a nwere mbunuche ndi a: 1.

Kpokọba ndị ihe metụtara ka ha tụlee nke

ọma mmemara nke usoro mkpokọba ọnụ ma

wepụta ebumn uche a ga-eji mezie ya bu

usoro na oke na oru ya.

Ndi ha n'obodo gbara nwere newemike ndi

maka mkpokọba ọnụ ma nwee ike inwe ihe

ịmụta site na ahụmihe ha. Site ka ya bụ

amụma ha n'abanye nya a nakwa enwemike

di nya a, ha nwere akara usoro iwu bu nke

nwere nkowa na mwube usoro iwu ndị dị

mfe. Ha nwekwara amụma usoro bu nke ga-

enyere ha aka ka ha nwee onu okwu nya a bu

usoro na nlekọta ewumewu ndị ahu.

N'aka nke ozo ngalaba ọkachamara dị iche

iche (nke mgbere ahia, njem ngalaba na-

anagide echiche mmadụ dum, azumahịa

nakwa ezi ọchịchị) matara nkw oma udiri

usoro iwu e nwere ugbu a ya na amụma ga.

Ndi a ọnụ na-eru n'owku ga-atule usuoro iwu

mmekọrita e nwere ugbu a ka okwado

ngalaba ndị ọzọ n'abughị nke gọọmenti

maka usoro mkpokọba onu.

Nsonazụ ọrụ ha ga-edubanye n'akara ndị aga

atụlee, amụma aga-eji wu usoro mkpokọba

ọnụ na enyemaka ga-esite n'aka ndị nwere

mmụọ onyinye.

O dị nnụkwu mkpa na usoro e ji edeko

rizọọtụ na nke mwube usoro ọrụ site n'aka dị

ọrụ bekee ga-agbakwasi ụkwụ na mkwụụrụ

onwe na kwa mwube kwesiịrị nkwenye nke

ọru ya ga-abu ihazi ịgba izu niile. N'aka nke

ozo, a ga-eme ka ha ghọta usoro e ji achikọba

“IGO, usoro e zubete iji mee ihe ka na-aga

n'iru na kwa ụzọ a ga-eji were wube ha. Aka

mgba kasịnụ maka ọrụ a ga-abu ituputa

atụmatụ usoro nwube ọc ichị nke ga-enyere

ndị oru bekee onu n'eru n'okwu aka inwera

ike di ire (n'iwube amụma mkpokọba onu,

ilegide amuma etinyere n'oru nakwa n'akuku

nlekọta na nnyocha ka esi eme ego). Mmadụ

nwere ike ime nchọpụta site na ncheputa

echiche nke ndị Network of West African

Entrepreneurs (REAO), usoro maka mwube

nke nleba anya n'agwa adighi mma na-aga

n'iru. O bu echiche na nnukwu ihe emebeghi

na mbu ga-aputa. Scale network nke

mpaghara na nhazi adila, o bu ndi oru gubo,

azumahia, maọbụ aka oru ndị ozo. Ọ bụ ihe

dị mma itukwasa obi na ndị digoro iji malite

usoro itu agba. Ma dịka ndị ozo onu n'eru

n'okwu, udiri akwụkwọ nkanye itu agba bụ

nke aga eleba anya na ngo elu, ebe ụdịrị

akwụkwọ nhazikọta na mmezi ka aga-eleba

anya na ogo mpaghara obodo.

Nleba anya amụma na mwube usoro iwu,

usoro na ntule

A bịa n'ihe dịka ihe ịgba izu a niile a ga-

apụta, ọrụ ya ga-agụnye:

Mwube amụma mmegharị ọnọdụ

Mwube iwu na amuma oru, nke usoro ya

ga-adị ire

182

A bịa ebe a, ụdịrị ntule aga eweputa ga-

enyere ndi ọnụ n'eru n'okwu n'ime obodo iru

ọrụ dịrịị ha bụ nke aga akọwapụta; ha ga-

agụnye iwu ndị dị ire n'ebe mgbasa ozi dị,

enyemaka obodo, ezi mmekọrịta mmadụ

n'ibe ya, ya na ume inweta obi maka

mmegharị iwu.

Site n'akụkụ a, ebe nakwa ọrụ mmekọrịta

iwu bụ nke aga akọwapụtakwa ọzọ ma were

ya dịka nlegara anya nke nkwuzi amụma

ọhụrụ nke mmezi nke IGO nakwa

nkwekọrịta nkwado nke usoro mkpokọta

n'onwe ya.

Ma ndi n'etinye enyemaka ha ma ndi Steeti

emeela okwu nsonyere na nke ezi ọchịchị ka

ọ burụ usoro nkwenye e wepụtara. A bịa na

nke a amụma nke abụbọ ndị ọnụ na-eru

n'okwu ga-eru n'ihe atụrụ anya na Steeti na

ndị enyemaka ga-eme ya.

183

NJI

KỌ

TA

RIJ

ỊON

Edensibịa Izugbe

AKANNI-HONVO, Adrien. “Regional Integration, Border Effects and Convergence or

Divergence of Developing Economies”. Region and Development 17-2003 (2003): 109-

143.

BEKOLO-EBE, Bruno. “Regional Integration in Africa: Characteristics, Constraints

and Prospects”. Mondes en developpement 3 (2001): 81-88.

BIO-GOURA, S. “The CETs of ECOWAS and their Consequences on Regional

Integration and the EPA Negotiations”. 2006.

BUNDU, Abass. “ECOWAS and the Future of Regional Integration in West Africa”

KIPRE, Pierre. Regional Integration and Rural Development in West Africa. Sides,

2006.

LAMBERT, Agnes. Traders and Regional Integration”. Senegal and her neighbours,

Dakar: Espace-temps. (1994).

LAVERGNE R. (sdir), Integration and Regional Cooperation in West Africa, Paris:

Karthala-CRDJ, (1996) 41-62.

LAVERGNE Real P. Integration and Regional Cooperation in West Africa. Editions

Karthala; Ottawa: CRDI 1996.

PETITEVILLE, Franck. “The Regional Integration Processes, Vectors forth

Reconstruction of the International System?” Etudes Internationales 28.3 (1997).

EDENSIBIA

194

UNESCO CULTIVONS LA PAIX (on-

line), (-age accessed on 15/06/2012)

http://www3.unesco.org/iycp/fr/fr_su

m_cp.htm

UNESCO.UN Preliminary Summary

Report on the culture of peace 1998. (on

line). Page accessed on 15/06/2012

http://unesdoc.unesco.org/images/00

11/001130/113034f.pdf

EDH (Let's explore Humanitarian Law)

Introduction, page 12 (on-line) (page

accessed on 15/06/2012)

http://www.ehl.icrc.org/images/resou

rces/pdf/otherlanguages/french/Intro

ductory.pdf

United Nations, Peace Education, The

Origins (on-line) page access on

15/06/2012

http://www.un.org/cyberschoolbus/p

eace/frame2.htm

EDH (Let's explore Humanitarian Law)

Module 2, page 5. (on-line) (page


http://www.ehl.icrc.org/images/rourc

es/pdf/otherlanguages/French/modul

e2.pdf

EDF (Let's explore Humanitarian Law)

Module 2, page 5. (on-line) (page


http://www.ehl.icrc.org/images/rourc

es/pdf/otherlanguages/French/modul

e2.pdf

Alain MOUCHOUX, Forum on the

University of Human Righs, Oslo, 21-22

October, 2010, opening speech, (online)

Page accessed on 15/06/2012

http://forumoslo.fede.org/textes/fr/Al

ain_mouchoux_discours_ouverture_F

R.pdf

Cesar NTANGU LIHAU, Bibliometric

and Bibliographic Approach to the

Reports of the UN Secretary-General on

Human Rights Violations committed in

the Democratic Republic of Congo.

2011 (on-line) page accessed on

15/06/2012

http://www.memoireonline.com/12/08/1

716/m_Approche-bibliomtrique-et-

b ib l iographique-desReports-du-

Secretaire-General-de-lonu-sur-les-

violao.html

J . Mourgeon . D ic t iona ry o f

International Issues (on-line) Page

access on 15/06/2012.

http://books.google.sn/book?id=Fpsh

NWAJKKSC&pg=PA123&dp=J.+mourge

on

UNICEF. Convention on the Rights of

the Child (on-line). Page access on

1 5 / 0 6 / 2 0 1 2 .

http://www.unicef.org/French/crc/ind

ex_30207.html

Public-spiritedness and Citizenship.

Site of CIQ de l'Etang de l'olivier (on-

line) Page access on 15/06/2012.

http://ciq.etangolivier.istress.over-

EDENSIBỊA WEEB

185

blog.fr/pages/civisme_et_citoyennete-

212670.html

Larouse French Dictionary (on-line).

Page access on 15/06/2012

http://www.larouse.fr/dictionaires/fra

ncais/citoyen_citoyenne/16241

Capitalization of the UNESCO project-

Luxembourg 548 RAF 3000. Training

onHuman rights, Citizenship and Local

Democracy in Senegal, Mali and

Burkina Faso (on-line). Page access on

1 5 / 0 6 / 2 0 1 2 .

http://unesco.org/images/0018/0018

13/181306fo.pdf

Larouse French Dictionary (on-line).

Page access on 15/06/2012

http://www.larouse.fr/dictionaires/fra

ncais/civisme%20

French Quotations Edouard Herriot (on-

line) Page access on 15/06/2012.

h t t p : / / w w w . c i t a t i o n s -

francaises.fr/une-democratie-bien-

compr ise-es-pas-un-reg ine-qui -

maintienne-artificiellement-entres-les-

homunes-une-egalite-chimerique-est-

un-regime-de-libre-selection-qui-

assigne-autre-limite-ascension-sociale-

que-l-citation-177702.html

GAXIE, Daniel. <democracy>In

Encyclopedia Universalis (on-line).

Page access on 15/06/2012.

http://www.universalis.fr/encyclopedi

e/democratie/

Protocol no. A/SPI/12/01 on Democracy

and Good Governance, Supplementary

protocol relating to the mechanism for

Conflict Prevention, Management and

Resolution, Peace Keeping and Security

(on-line) Page access on 15/06/2012.

http://www.comm.ecowas.int/sec/fr/

protocoles/protocole-additionnel-sur-

l a - b o n n e - g o u v e r n a n c e - e t - l a -

democ.pdf

Everyone wants to save the plant, but no

one wants to take down the bins. Jean

Yanne. (on-line) Page access on

15/06/2012

http://scarlettsansrhett.wordpress.co

m/2009/05/30/tout-le-monde-veut-

sauver-la-planete-mais-peronne-ne-

veut-descendre-les-poubelles/

Saphir Developpement. Public Health

Assistance (on-line) Page access on

15/06/2012

http://saphirdeveloppement.org/dom

aine-competenences/assistance-sante-

publique.html

WHO leans towards Africans? 20

November, 2006. (on-line) Page access

on 15/06/2012

http://www.destinationsante.com/fr_

depeche.php?id_rubrique=26&id_arti

cles=19917&cat=l

Census.gov, People and Household,

International Programmes, main data,

International data based 2012. (on-line).

P a g e a c c e s s o n 1 5 / 0 6 / 2 0 1 2

http://census.gov/population/internat

ional/data/idb/region.php

Brochure of the planet' Ere NGO. (on-

line). Page access on 15/06/2012

http://www.planetere.org/ancien_site/tel

ech_doc/plaquette_ong.pdf

Wenceslas Sacre Coeur MONZALA.

Regional International Initiatives in Wst

Afria: Analysis of the ECOWAS

Institutional Framework. 2009. (on-

186

line) Page access on 15/06/2012

http://www.memoireonline.com/04/11/4

492/-Les-initiatives-disintegration-

regionale-en-Afr ique-de-lQuest-

analyse-du-cadre-instituionne17.html

187

ED

EN

SIB

ỊA W

EE

B

Ntụziaka Maka Nkụzi

1. Usoro Gbadoro Ụkwụ na Nka

E weputara usuoro e zubere maka

omumu n'udiri isiokwu. Ọ bụ ọrụ onye

nkụzị ịbụ na ụmụ akwụkwọ nwetara

amamihe. N'ụdịrị echiche dị otu a, o

nweghi ka o siri gbasa ịhazi amamihe a

n'ọnọdụ ọ bụla. Ka osiladị, o doola anya

tata na inweta oke amamihe enweghi ka

o siri kwee nkwa ikekwe ịdaba na ha

n'ọnọdụ siri ike.

Ezughi oke ndi a ahụrzu n'ụzọ nhazi a bụ

ụzọ mbata site na nka ga. Ụdi ụzọ dị otu

a wulitere nkuzi nke mkpokọta bụ nke

nyere nwa akwụkwọ aka igudo

amamihe o nwere iji gboo nsogbu siri

ike n'ụzọ dị mma, n'ụzọ ihe na-eme na

ndụ siri ike. Nka, bụ nke pụtara ike ime

ihe> gbadoro ukwu na ike onye na-amụ

ihe ihazi ọnọdụ, nweta ma nyefee

amamihe ya.

Ụdịrị usoro nka gbadoro ukwu na

amụma abụọ

N k e i z i z i b ụ n k e a k p ọ r ọ

<constructivist> gbadoro ụkwụ na

mwere nke kwuru na amamihe bụ naanị

site na ahụmihe ka ọ ga-esi pụta. Onye

ọmụmụ ihe ga-esiri na ọnọdụ dị iche

iche were mebe amamihe ya.

Nke abụọ nke a kọwara dịka

<socioconstructivist> *e siri na nke mbụ

wepụta ya) gbaodoro ụkwụ na mmetụta

ihe ọmụmụ. Onye ọmụmụ ihe na-esite

na mmekọrịta ndị ọzọ na nke

gburugburu ya were emebe amamihe ya.

Gịnị Kpatara E ji Aghaso Usoro

Gbadoro Ụkwụ Na Nku?

Nke mbu, ụdịrị usoro a zipụtara n'ụdị

were anya ihe onye ọmụmụ ihe ga-

amụta. Isiokwu agaghizi agbado ụkwụ

n'ihe onye nkuzi ga-akuzi.

Nke abụọ ụdịrị ụzọ a na-enye ọmụmụ

nghọta. Mmadụ ga ewezuga onwe ya

n'ọnọdụ mgbagwoju anya nke na-eme

ụmụ ntakirị ka ha chebe uru ihe niile ha

mụtara n'ụlọ akwụkwọ ga-abara ha.

Maka ihi nke a, usoro nka na-enyere ha

aka iwega ọmụmụ site ka ọnọdụ siri dị

nke nwere ihe ọ pụtara n'ebe ha nọ

bịakwa tinye amamihe ha nwetara n'ọrụ

n'ụdịrị ọnọdụ dịga otu a.

N'ikpeazu, usoro nka ga-enyocha

amamihe ụmụ ntakịrị n'ụdịrị otu e siri

mezie ọnọdụ siri ike, n'abughi n'udiri

o k e a m a m i h e n k e n w a t a k ị r ị

n'echefunari mgbe ncha bịakwa

MGBAKWUNYE

188

n'amaghi otu o ga-esi tinye ya n'orụ na

ndụ.

2. NKUZI NJIKỌTA (n'udiri usoro

nka)

Nkuzi njikọta bụ isi usoro nke usoro

nka.

O lee etu anyi ga-esi kọwaa nkụzi

mkpọkọta?

Ọ ga-abụ site n'itinye ụzọ adịghị ama

aka nye mkpọkọba amamihe na ịma ka-

esi eme, kama nke na-akuziri ụmụ

ntakịrị otu ha ga-esi hazie amamihe iji

were mezie ọnọdụ - nsogbu ndị ahụ

nwere ihe ha pụtara n'ebe ọ nọ.

189

MG

BA

KW

UN

YE

UNESCO

Maka nchịkọba na nlekọta

YDO YAO

Head of Section Ed /PSD

UNESCO – BREDA

Senegal

Email: [email protected]

Tel: (+221) 77 529 45 77

GUISSE Papa Banga

Coordinator, Sub-Regional Project

UNESCO-BREDA

Senegal


Tel: (+221) 77 72 83 86

CEDEAO

Maka odudu ya

Adrienne Yande DIOP

Commissaire Genre et Developpment

Humain CEDEAO

Senegal

MEGA Abdoulaye

Director of Education, Culture, Science

and Technology

ECOWAS


NIKIEMA Dieudonne

Manager Ecowas Peace Fund

CEDEAO / ABUJA, Nigeria


Tel: (+234) 812 912 53 14

(+234) 813 538 00 09

OGBE Rachel

Principal Program Officer Education,

CEDEAO/ABUJA

Nigeria


Tel: (+234) 803 320 10 59

OUAKOU Roland

Head of Section, Science and Technology,

CEDEAO/ABUJA

Nigeria


Tel: (+224) 706 800 44 76

Ndi Okachamana

Maka Enyemaka ha

AGLO John

Professor University of Lome Togo

Email: john.aglo@tg. Refer.org

Tel: (+228) 90 12 41 36

ADENIYI Elias Ola

Director Research Nigeria


Tel: (+228) 803 598 36 75

ADOTEVI Adote – Bah

TTISSA manager

UNESCO – BREDA

Senegal

NKWUPURU

190


Tel: (221) 33 849 23 19

AJIBEWA Aderemi

Commission CEDEAO

Nigeria


Tel:(+234) 703 410 3880

ANSAH Samuel

Director Teachers Education Ghana


Tel: 02 44 11 28 02

AAWORB-NANG MAABOBR KOR

Jacob

Director Curriculum Research Ghana


Tel: 02 44 79 85 21

BA Fatimata

Director/Inspector Primary and Secondary

Education

INEADE


Tel: (+221) 775 36 25 07

ADINI/KABRE Alimata

Dddd, Art, Cultural, Environmental

Education on population and Citizenship,

ACEMPC

Burkina Faso


Tel: (+226) 78 21 40 55 / (+226) 70 71 47

78

BAH Lalya Ibrahima

ADEA

BARRY Fatoumata Binata

Director, Dubreka Teachr Training College

for Primary School Teachers (Lecturer at

Teacher Training College), Guinee


Tel: (+226) 62 42 22 24 / (+224) 65 29 15

99

BATIONO Jean-Claude

Director, School of Education, Koudougou,

Dddddd

Burkina Faso


Tel: (+226) 70 05 11 95

BOZARI Ibrahim Rabi

DG/INDRAP/MEN/A/PLN

Niger


Tel: (+227) 96 98 15 70

CAMARA Moussa

Lecturer-Researcher/ Head of department,

ISSEG

Guinee Conadr


Tel: (+224) 60 61 87 43 / (+224) 62 95 81

18

COMPAORE Pamoussa

Director of Studies and Planning

DEP, Burkina Faso


Tel: (+226) 76 47 93 01

CONDE Fode

Lecturer, Teacher Training College

Director of Studies /ENI/ ICINDIAENI

Guinee Conakry

191

NK

WU

PU

RU


Tel: (+224) 62 97 8018 / (+224) 69 0142

83

COULIBALY/HAIDARA Tene

Natogoma

Inspector of Secondary Education Cote

d'Ivoire


Tel: (+225) 01 33 95 87

DAOUDA Abdourahamanea

Director of Studies and Programming

Niger


Tel: (+227) 97 97 49 08 / (+227) 96 96 72

83

DA CUNHA Pascoal

Assistant Director of ENS Tchico Te,

ENSTT, Guinee Bissau


Tel: (+245) 667 04 77 / (+245) 525 42 95

DANTSEY Koffi Edinam

Agro – Engineer Envireonmentalist /

Consult/ former Deputy African

Coordinator of UNEP, biodiversity Project,

Nairobi Togo


Tel: (+228) 90 94 59 53

DIA Mamadou Ndiaye

Head of Division /Commission

UNESCO, Senegal


Tel: (+221) 776 33 81 70� ��

DIABOUGA Yombo Paul

Director of Studies and Planning

DEP, Burkina Faso


Tel: (+226) 70 75 40 11

DIAGNE Ousmane Doudou Mat

INEADE, Senegal


Tel: (+221) 776592636

DIARRA Abou

Lecturer

Mali


Tel: (+223)76 20 01 72

DIKENOU Kwami Christophe

Lecturer of Ethics in charge of masters of

Ethics programme; University de Lome

Togo


Tel: (+228) 90 08 19 33

DOUMONGUE Djouma

Inspector of Education/Dean of the

Inspectorate General of Education Togo


Tel: (+228) 90 05 62 98 / (+228) 22 21 21

29

EJIME Paul

PO Communication ECOWAS


Tel. +234 80 72 88 13 91

EKOUE Yaoui

Inspector of Education

Director; Teacher Training College for

Primary School Teachers in Notse Togo

192


Tel: (+228) 90 22 35 01

EL OUMARANY Lalla K.

Consultant, African platform for youth and

Adult Education

Mali


Tel: (+223) 73 33 43 37

ESSE Domsinique

Head of Department, Evaluation of

Apprenticeship & Training, Inspectorate of

Education Inspection, MEMP, BENIN


Tel: (+229) 95 49 64 74 / (+229) 96 80

94 48

FAYE Magatte

Coordinator CapeFA Project

UNESCO

Togo


Tel: (+228) 90 83 76 98

BABA K. Mawuse

Inspector of Education (retired)

Directorate of Training

Togo


Tel: (+2280 90 36 33 03

GAYFOR Zawu B.

Instructor, University of Liberia

Liberia

Email: (+231) 886415176

GOABGA Emmanuel W.

Secretary General of the ministry of

Education and Literacy

Ministry of Education and Literacy

GUEYE Issakha

INEADE

Senegal


Tel: (+221) 77572707

IIMARA Facely

Deputy Director – Director of Civil

Education Guinea


Tel: (+224) 68 24 21 36 / (+224) 64 28 80

70

JALLOW Mohammed B. S.

Director of Planning

Gambia


KABA Asta

Curriculum Specialist Ministry of

Education Liberia


Tel: (+231) 88 06 22 722

KABORE/OUEDRAOGO Juliette

Director General of Research, Educational

Innovation and TrainingDGRIEF

Burkina Faso


Tel: (226) 70 35 64 72

KALLON Mohammed Peps

Principal Lecturer; Freetown Teachers

College Sierra Leone.


Tel: (+232) 76 73 25 48

193

NK

WU

PU

RU

KANE Soumaila

Head of Dapartment DPFC

Cote d'Ivoire


Tel: (+225) 01 85 06 98 / (225) 07 69 18

22

KARNGBEAE Leaway Dave

Field Coordinator

Ministry of Education

Liberia

Email: (+231) 76 34 63 55 / (+231)

776346355

KERKULA Peter L.

Teacher University of Liberia

Liberia


Tel: (+231) 654 35 58

KONANDJI Youssouf

C/DPS-MEAPLN

Mali


Tel: (+223) 66 71 17

KONE /TRAORE Nathalie

Vice – Chairperson FASCAO/WACSOF

FASCAO/WACSOF


Tel: (+225) 08 27 95 48 / (+225) 22 41

53 73

KOUGBLENOU Akoete

Secretary General National Commission

for UNESCO

Togo


Tel: (+228) 90 20 63 47

LANDIM CORREIA Rui

Director General

INDE

Guinee Bissau


Tel: (+245) 524 23 37

LANKOANDE Emmanuel


Burkina Faso

LANTOMEY Koffi Ouboenale

Director

Directorate of Pre-school and primary

education

Togo


Tel: (+228) 90 07 52 55 / (+228) 22 22 13

37

LO CISSE Ndeye Fama

Researcher

INEADE

Senegal


Tel: (+221) 76 689 83 03 �

MANSARAY Imelda Ann marie

Principal Lecturer

Freetown Technical College

Sierra Leone

E-mail: [email protected]

Tel.: (+232) 76 53 09 64

MBAYE Amicoleh

Director Basic and Secondary Education,

Gambia.


194

Tel.: (+220) 990 94 00

MENSAH FELIX

Curricula Specialist C/SF/Memp,

Benin.


Tel: (+229) 97 87 93 95

MENSAH-PIERUCCI Tchotcho

Marceline

Director General: Directorate of

Democratic Consolidation and Civil

Education, Togo.


Tel: (+228) 91 42 4270

NASSOURI Seydou

Director General, College of Primary

School teachers Loumbila,

IENEP, Burkina Faso.


Tel: (+226) 70237013

NDIAYE Bala

INADE

Senegal


Tel: +221 77 544 53 05

NDAIAYE BEYE Khady

SG – Directorate of Education Planning

and Reform, Ministry of Education.

Senegal


Tel: (+221_ 755 38 30 63

NDOMBI Christian

Regional Adviser/CLT

UNESCO-BREDA,

Senegal.


Tel: (+221) 33 849 23 23

ODOW Isatou

Head of School,

Gambia College,

Gambia.


Tel: (+220) 990 88 26 / 488 30 62

NZAU MUTETA Ginette

Resident Representative of AFDB,

Burkina Faso,

ADB.

Burkina Faso [email protected]

ONOKOKO Gaspard

GRAREDEP

Senegal


Tel: (+221) 775530857

OUATTARA Kourbie Modibo

Ministry of Education and Literacy.

Burkina Faso

OLUTAYO Olusegun

ECOWAS Commission


Tel: (+228) 66 04 15 23

OUEDRAOGO/ZONGO Eleonore J

GTENF/ADEA Working Group on Non �Formal Education.

Burkina Faso


Tel: (+226) 50 36 58 45/(+226)702396 94

195

NK

WU

PU

RU

PACODI T. Barthelemy

CNU

Burkina Faso

SECANOUD Kouame Benoit

Lecturer-Researcher

Ddddd

Cote d'Ivoire


Tel: (+225) 07 25 80 96

SAM Kuilbila

Director General, Teacher Training

Inspectorate

DGIFP

Burkina Faso


Tel: (+226) 70 74 97 94

SAMAH Tinka

Inspectorate Pre-school Education

Directorate Preschool and primary

Education, Togo


Tel: (+221) 77 3793421

SAWADOGO S. INNOCENT


Burkina Faso

SIBY Marie

MEN/CABINET

Senegal


Tel: (+221) 776312357

SOULAMA Baba Ahmed

Secretary General National Commission

for UNESCO

CNU, Burkina Faso


Tel: (+226) 70 26 49 85

SY/OUEDRAOGO Agathe

CCD Coordinator Plan Burkina Faso,

Burkina Faso

Email: [email protected]/

[email protected]

TALL Boubacar

Consultant

National Study and Action Institute

/INEADE

Senegal


Tel: (+221)775 49 17 62

TOURE Birama

INEADE

Senegal


Tel: (+221) 775503495

TOURE THIAM Marema

Ssectional Head SHS

UNESCO, Senegal


Tel: (+221) 77 6379 615

TOURE Moustapha

Executive Secretary

CEB/DPRE

Senegal


Tel: (+221) 77 534 17 31

TRAORE/BICABA B. Madeleine

Ministry of Human Rights

196

Burkina Faso


Tel: (+226) 70 39 44 04

TRAOURE Issiaka

CNU

Burkina Faso

TRAORE Mamadou


Burkina Faso.

UGUWNZE Gloria

Research Officer

CEDEAO/ABUJA

Nigeria


Tel: (+234) 80 55 60 50 25

WANDAOGO Issa


Burkina Faso

WENMENGA Siassan

CNU

Burkina Faso

ZAGRE Patricia

CNU

Burkina Faso

ZAN Elie


Computer Graphics

DIOUF Assane

Computer Graphics

CNESCO, Senegal


Tel: (+221) 77 570 53 59

Personal Assistants

BOMBO Viviane

Bilingual Secretary

CEDEAO / ABUJA

Nigeria


� [email protected]

Tel: (+234) 706 423 10 90

GANDZION Olivia

Intern, UNESCO-BREDA

Senegal


GARCIA Nina

Intern, UNESCO-BREDA

Senegal


KANE Mame Diarra

Personal Assistant

UNESCO-BREDA

Senegal


Tel: (+221)77 193 2671

197

NK

WU

PU

RU

nchỊkỌta · 2014. 8. 28. · jenda, nlemanya maka udo na mmepe 6. ahỤike Ọha, gburugburu...

Documents