MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju obja-vit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije

šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

IgorJadrušić

slika tjedna

CRTICA - ROĐENA PJESNIKINJA LUKRECIJA BOGAŠINOVIĆ BUDMANI

Na današnji dan, 26. listopada 1710. godine, u Dubrovniku je rođena pjesnikinja Lukrecija Bogašinović Budmani, unuka

pjesnika Petra Bogašinovića. Napisala je

NEDJELJNA IDILA NA JEZERU U ORAŠCU

tri osmeračka spjeva starozavjetne tem-atike: Posluh Abrama patrijarke, Život To-bije i Život Jozefa patrijarke, te božićnu pastoralu Razgovor pastirski vrhu porođen-ja Gospodinova. Djela pokazuju dobro

poznavanje starijih dubrovačkih pisa-ca, namijenjena su ponajprije neukoj, ženskoj publici, a prema solidnu broju njihovih prijepisa može se zaključiti da su bila rado čitana.

U petak, 26. listopada u Katedrali Gospe Velike održat će se koncert u programu Dubrovačkog sim-fonijskog orkestra. Orkestrom će,

kao i prošloga petka, ravnati Noam Zur, dok će kao solisti nastupiti violinistica Mirabai Weismehl Rosenfeld i violist Šimun Končić. Početak koncerta je u 20.30 sati.

Na programu ovog koncerta naći će se Uver-tira Beethovenovog „Prometeja“, Mozarto-va Sinfonia Concertante za violinu, violu i orkestar u Es duru te Haydnova Simfonija br. 96 u D duru „Čudo“.

U PETAK U MALE BRAĆE

DSO, NOAM ZUR, MIRABAI WEISMEHL ROSENFELD I ŠIMUN KONČIĆ

Ulaznice su dostupne u uredu Orkestra od 9-14 sati, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijena-ma za građane dostupne su isključivo na blagajni Orkestra, a radi se o cijenama: 10 kuna za korisnike Libertasovog pokaza, 20 kuna za umirovljenike, besplatno za studen-te s X-icom i stanovnike stare gradske jezgre te 30% popusta za ostale građane na sve ci-jene ulaznica. Broj za dodatne informacije i rezervacije je 417 110.

RAVNATELJ BOLNICE GOVORI O TOME KOLIKO SU UGLEDU BOLNICE NAŠTETI-LI NEDAVNI MEDIJSKI NAPISI TE KAKAV TRETMAN IMAJU DUBROVAČKE RODILJE

S doc. prim. dr. sc. Marijom Bekićem, ravnateljem Opće bolnice Du-brovnik razgovarali smo o aktu-alnim problemima s kojima se

suočava dubrovačka bolnica, o najavljenoj tužbi zbog klevete u slučaju medijskih napi-sa o pacijentici koja je nakon poroda ostala bez maternice, o odjelu ginekologije i po-rodništva te o nedostatku liječnika koji više nije samo dubrovački problem.

Nakon medijskih napisa o slučaju Du-brovkinje koja je nakon poroda ostala bez maternice najavili ste tužbe za kle-vetu.

To je jedna situacija koja se zaista ticala mene indirektno kao ravnatelja, a direktno dubrovačke Opće bolnice i gostujućeg li-ječnika gdje sam zaista kao liječnik, a ne kao ravnatelj, morao poduzeti određene mjere da bih zaštitio struku i kolegu liječnika, a i samu bolnicu. Poduzeli smo određene pravne korake, u kojem smjeru će to ići vi-djet ćemo, pustimo institucije da rade svoj posao. Više ne mogu reći o tom slučaju, ako se to može uopće nazvati slučajem, obzi-rom da su stručna tijela bolnice provela svoj nadzor i to je rezultiralo priopćenjem kojeg sam poslao.

Kako funkcionira Odjel ginekologije i porodništva? U prosjeku imamo tri po-roda dnevno?

Tako je. Mi smo jedan od jako zaposlenih odjela i Bogu hvala da je tako i da imamo mjesto gdje će naše sugrađanke i ostale žene iz Dubrovačko-neretvanske županije rađati, uz rodilište u Dolini Neretve. Naše

INTERVJUTJEDNA

rodilište je lijepo opremljeno i kao pedijatri-jski odjel ima titulu prijatelja djece i iz svog vlastitog iskustva, obzirom da mi je supruga tri puta ovdje rađala, mogu reći da smo ap-solutno na jednoj svjetskoj razini i da naše rodilje imaju puno bolje uvjete nego rodil-je u nekim kliničkim centrima u Zagrebu, dakle nije to onako kao što se prikazuje. Jasno je da uvijek može biti bolje. Nedav-no smo pituravali dio odjela i voljeli bismo kad bi imali više novca da se to malo temel-jitije rekonstruira, ali i u ovakvoj situaciji je bolje nego u drugim bolnicama, pogotovo u većim gradovima. Onaj realni problem koji imamo je manjak kadrova, ali to nije samo dubrovački problem, to je i hrvatski problem. Međutim, mi smo daleko, malo Dubrovčana i Dubrovkinja studiraju medic-inu, a onda ih se još manje i oprijedijeli za specijalizaciju iz ginekologije koja je sama po sebi zahtjevna, koja i u SAD-u, ako gle-date neku statiskiku po internetu, je vodeća po broju tužbi. S te strane to je nezahvalan, a jako odgovoran posao. Svi su pacijenti jednaki i nitko zaista nikad s namjerom neće biti uskraćen za adekvatnu potporu i njegu. Jasno, imamo određene probleme, a to je manjak ginekologa, imamo doktora Zorana Tešanovića, Mladena Miovića i Mislava Ben-dera koji je nedavno završio specijalizaciju, međutim tu su nam od velike pomoći v. d. voditelja odjela dr. Ilija Krmek i dr. Željko Bačić koji zaista rade koliko je u njihovoj moći i u zakonskim okvirima, s druge strane jasno je da tri stalno zaposlena ginekolo-ga ne mogu pokriti i porode i ambulantu i dežurstva i operativni program koji ide redovito, nema nekih lista čekanja, tako da nažalost kao i kod većine ostalih odje-la ovisimo o pomoći izvanka. To je počelo u jednoj situaciji prije dvije godine gdje je dio ljudi otišao u mirovinu, dio doktora je otišlo izvan Dubrovnika ili u privatnu prak-su. Zakonske mogućnosti nismo imali da ih zadržimo, nažalost sustav je takav i tu se ne može ništa napraviti i preko noći smo osta-li na dvoje stalno zaposlenih ljudi. Prijetila je opasnost da se uopće ukine ginekologi-ja kao takva, što bi značilo da bi žene mo-rale ići rađati u Split ili u Metković. Srećom krenula je jedna dobra suradnja s KBC Ri-jeka, uhvatio sam obiteljsku vezu prema Zadru pa su nam dolazili kolege iz Zadra, pa kolege iz Pule i Varaždina. Ljudi su tu i zato nam je ovakav medijski napad ružan uz svo suosjećanje sa samom pacijenticom

DUBROVAČKO RODILIŠTE JE NA SVJETSKOJ RAZINI, A NAŠA BOLNICA MALI KBC

Razgovarao: Nikša Grljević

DOC. PRIM. DR. SC. MARIJO BEKIĆ, RAVNATELJ OPĆE BOLNICE DUBROVNIK

i rodbinom, javnosti i ostalim ženama koje su imale neugodna iskustva. Objavljivanje senzacionalističkih naslova bez potrebnih informacija je nešto što može ugroziti funk-cioniranje ovoga odjela, jer ako se netko tako odnosi prema liječnicima bez pravih dokaza struke, jasno je da ti ljudi mogu reći – Vidite, mi dolazimo u Dubrovnik i po-mažemo im da opstane bolnica, a oni nama ovako. Jasno da svatko mora odgovarati za svoje postupke i ako je bila sumnja za ne-korektno postupanje liječnika, bilo kojega, apsolutno bi taj i odgovarao.

Otkud tolika skepsa prema liječnicima, neko vrijeme su oni bili najzastupljeniji u Saboru i bili su primjer pozivitnog au-toriteta.

Za mene kao liječnika liječnici su još uvijek primjer pozitivnog autoriteta. Morate zna-ti da nešto što funkcionira, a nalazi se na nestabilnim nogama i kadrovski i financijski je zdravstvo. A naše zdravstvo, uopće nije bit-no tko će kritizirati mene i moje izjave, je na jednoj svjetskoj razini. Ljudi koji rade u tom zdravstvu, a uvijek govorim to su medicin-ske sestre, liječnici, inžinjeri radiologije, jer kao ravnatelj moram i želim govoriti o cije-lom sustavu, odlično funkcioniraju u uvjeti-ma u kojima radimo. Znate da je izdvajanje za zdravstvo po glavi kod nas tek par stotina eura, a u drugim zemljama EU puno veće i onda smo mi po tome na začelju Bugarske i Rumunjske. Recimo, već u Sloveniji izdvaja se po tisuću i pol eura po glavi, u Njemačkoj između dvije i tri tisuće eura, do famoznog Lihtenštajna s 6 tisuća eura. Mi možemo hrvatsko zdravstvo promatrati kao dva sus-tava prije i poslije ulaska Hrvatske u EU. Dotad ste imali vrlo rijetke situacije da vam od tristo liječnika ode njih pet u inozem-stvo. Međutim, ulaskom Hrvatske u EU, ja razumijem mlade ljude i sam se još uvijek smatram u toj kategoriji, ljudi jednostavno žele u kraćem vremenu više uspjeti i žele bolje uvjete rada. Znači nije vam presudan ni taj financijski element jer plaća je ajmo reći dvostruko veća u Austriji i Njemačkoj u odnosu na RH, međutim čovjek koji tamo radi će znatno manje pregledati pacijena-ta, imat će manje dežurstava, manje će biti izložen nekakvom stresu, dakle tamo je sve ušemljeno. U malim lokalnim bolnicama to nije slučaj. Upravo u toj situaciji nekakvog društvenog nezadovoljstva ljudi nalaze

zdravtsvo i liječnike zbog pojedinih loših iskustava kao neki sustav na koje se treba, ne bih rekao osvećivati, ali na kojem ne tre-ba štedjeti zube i koji treba napadati. Bio je primjer nedavno sa splitskom bolnicom, pa nitko tu nije prošao “neočešan”, i mi smo očekivali nekakav medijski napad, samo nismo znali s koje strane i u kojoj mjeri će to ekspandirati i to se i dogodilo, ali hvala Bogu mi smo iznad toga.

To se sve potrefilo s jednom objavom u medijima o izgubljenom sporu na sudu.

To je informacija iz kolovoza, dakle infor-macija nije nova, sam spor se vodi od 2012. godine, znači nema veze ni konkretno samnom kao liječnikom, ni kao voditeljem odjela, dakle privatno nisam uključen, ali je-sam kao ravnatelj ustanove koja je ovršena. Uložili smo žalbu višem sudu, vidjet ćemo što će se dogoditi, ali žalba ne odgađa iz-vršenje. Problem je veličina iznosa, među-tim u kratkom vremenu objavljivanje dvije loše informacije nažalost može dovesti do jednom zaziranja običnog građanina i pacijenta u sustav, jednako kao i informaci-ja da se u bolnici nalazi nekakvo zračenje koja je objavljena isto u jednom listu u 12. mjesecu, iako je informacija bila objavlje-na korektno, ipak je bila stara šest mjeseci. Ne sakriva se ništa, ali po meni gomilanje takvih negativnih informacija ne može biti slučajno. Svi imaju pravo na informacije, svi mediji koji ih zatraže ih dobiju. Ali u nas ljudi likuju što to tako ispada, ljudi likuju što se u njihovom gradu, gdje se oni liječe, da se tako nešto događa, a znaju da imamo zaista realne probleme, kadrovske i financijske ko-jima mi nismo izvor, ali imamo velike posl-jedice. Ne možemo sami na njih utjecati niti ih možemo sami riješiti.

Što bi se dogodilo kad bi vam sad gostu-jući liječnik otkazao suradnju, na što on ima pravo?

Pojedinačni slučajevi su nebitni, ali u više takvih situacija bi se sustav doveo u pitan-je i morali bismo razmisliti kome se dalje obratiti. Mi smo u ovom trenutku sposob-ni pokriti kadrovski deficit. Nema odjela u bolnici koji o manjoj ili većoj mjeri ovisi o kadrovskoj pomoći drugih liječnika. U ovom trenutku je naš izračun i to je podatak koji smo prošlo ljeto na zahtjev premijera i

predsjednice RH njima poslali - nedostaje oko 25-26 liječnika. Ja vam mogu reći da značajno manje bolnice od dubrovačke, kao Koprivnica ili Čakovec, imaju isti ili veći broj liječnika nego mi. A specijalizacija jedan Zadar ima dvaput više.

Bi li dubrovačka bolnica trebala biti KBC?

Uvijek sam se hvalio kako je naša bolnica mali KBC. Kad vidite udio kolega koji sudjelu-je u postdiplomskoj nastavi, koji je angažiran na drugim sveučilištima, mi imamo u gradu i studij sestrinstva, koji vodi prof. Margarito-ni, gdje sam i ja angažiran i gdje naše sestre imaju mogućnost ići i do doktorskog studija, gdje imamo dva sveučilišna profesora, pet-šest docenata, i još toliko u izradi doktorata, jasno je da jesmo mali KBC i s opremom i s uvjetima sala i dijagnostičkom opremom,

zaista ne zaostajemo puno za KBC-om. Jas-no je da imamo neke stvari gdje se malo radi, gdje ima mali broj pacijenata, pa nema smis-la da se one nabavljaju, jasno je da će ljudi i dalje na neke stvari, kao recimo na zračenje, ići u Split, ali prosječnu kemoterapiju dobi-ju u našoj bolnici. Mi smo također i nastav-na baza Medicinskog fakulteta u Splitu, svi naši liječnici imaju mogućnost angažirati se u znanstvemoj djelatnosti i steći znanstve-no-nastavna zvanja. Zato želim istaknuti da nema razloga da se govori o nekoj lošoj situ-aciji jer smo mi nedavno, krajem rujna, prov-eli audit u hrvatskim bolnicama od agencije za kvalitetu gdje je dubrovačka bolnica pre-ma tri parametna, a upravo vođenje doku-mentacije je jedan od tih parametara, drugi je određena statistika, treći je antibiotska profilaksa - dakle neovisno je tijelo to prov-elo i mi smo ušli u deset najboljih bolnica u Hrvatskoj.

FOTO GALERIJA

DUBROVAČKATRPEZA NA STRADUNU

Isus je na putu prema Jeruzalemu gdje će se dogoditi muka, smrt i uskrsnuće, koje je već nekoliko puta navijestio. Put prema Jeruzalemu prolazi kroz Jerihon – Jerihon

je posljednja etapa tog puta – gdje je kraj puta … sjedio slijepi prosjak Bartimej, sin Timeja. Događaj ozdravljenja Bartimeja, sina Time-jeva možemo promatrati na više načina. Možemo ga promatrati kao događaj kojim je Isus još jednom pokazao svoju božansku moć i učinio čudo jer ovo je jedno od sedam slučajeva čudesnog ozdravljenja slijepca u evanđeljima. Možemo ga promatrati i kao proces rasta u vjeri, tj. vidjeti što u prenese-nom smislu znači vjerovati u Isusa i njegovo spasenje. Na ovo osobito upućuju završne Is-usove riječi: Idi, vjera te tvoja spasila! Postoje i neke druge poruke koje bismo mogli otkriti u ovom događaju, kao što je na primjer poruka o važnosti ustrajne molitve jer je Bartimej us-trajnom molitvom došao do Isusa i postigao ozdravljenje. Čini mi se, ne isključujući niti jed-nu od ovih poruka, najprikladnijim načinom za shvaćanje, a onda i tumačenje današnjeg evanđelja i njegove poruke, da evanđeoski događaj ‘prenesemo’ u svoje vrijeme i da sebe ‘unesemo’ u taj događaj.Ovo ‘prenašanje’ događaja i ‘unašanje’ u događaj ćemo započeti mjestima koja se spominju u evanđeoskom ulomku, a ta mjesta su Jerihon i Jeruzalem. Jerihon je onda bilo tr-govačko središte i mjesto križanja putova koji, ako ga prenesemo u današnje vrijeme, posta-je svijet kao takav. To je svijet koji je postao malen poput Jerihona, a u kojemu se, kao i

onda u Jerihonu, sve prodaje i kupuje, svašta nudi, križaju mnogi putovi, a samo je jedan od njih onaj koji se s uspinje prema Jeruzalemu, gradu svetosti, ali i muke i smrti koje rađaju spasenjem. Jeruzalem je suprotnost Jerihonu. To je sveti grad koji je, istina, ubijao proroke, ali i u kojemu se dogodilo naše otkupljenje u Isusovoj smrti na križu i pobjedi u uskrsnuću. Prenesemo li ga u današnje vrijeme mogli bis-mo mu prispodobiti Crkvu u kojoj se, također istina, događaju mnoge loše i mnogima od nas neshvatljive stvari, ali u kojoj su usprkos svemu tome vrata vjere koja vode u život za-jedništva s Bogom … uvijek … otvorena.Nakon ovog ‘prenašanja’ mjesta na kojima se dogodio događaj, trebamo u događaj ‘unijeti’ i nove sudionike. Jedan od sudionika ostaje isti. To je Isus Krist koji je isti jučer, danas i uvi-jeke. On se nije promijenio. Ostaje uvijek isti. I uvijek ponovo ozdravlja svakog Bartimeja koji mu se utekne u svojoj molitvi s vjerom i pou-zdanjem u to da on to može učiniti. Promije-nili su se, međutim, drugi sudionici događaja. Dozvolite mi da ih predstavim obrnutim re-dom od onog koji je koristio evanđelist.Prvog želim predstaviti Bartimeja, sina Time-jeva. Ovo ‘Bar’ znači ‘sin’. Prosjak koji sjedi kraj puta nema osobno ime. On je tek nečiji sin, Bar Timej. Nemamo li pravo, polazeći od ove činjenice, u sinu Timejevu, slijepom prosjaku koji vapi, viče i traži Isusa i njegovo svjetlo vjere, vidjeti naše sinove i kćeri koji su pomalo izgubljeni na rubovima svijeta i Crkve, a s njima mnoge ljude koji su izmanipulirani srećom bez Boga izgubili i Boga, a izgubivši Boga izgubili su i čovjeka, a s čovjekom i sebe same? I nisu li svi oni zapravo nasušno po-trebni Boga i njegove milosti da bi ponovo vidjeli Boga onakvog kakav on doista jest, ali i mogli otvorenim očima vidjeti svijet, druge, a i same sebe? Ništa ne šokira, iskreno, kao spoznaja da živimo u vremenu koje sustavno i planski zasljepljuje ljude, osobito naše mlade, naše sinove i kćeri nudeći im krivu viziju svi-jeta i čovjeka, lažne sigurnosti, ali i ništa nije utješnije od spoznaje da mnogi koji su se dali zaslijepiti prije ili kasnije dođu do toga da iz svoje tame, sjedeći na marginama Jerihona – svijeta, pokraj puta prema Jeruzalemu – Crkvi, kao prosjaci počnu klicati: Sine Davidov, Isuse, smiluj mi se! … Sine Davidov, smiluj se!Na drugom mjestu želim predstaviti skupinu koju evanđelist naziva silnim mnoštvom. To silno mnoštvo su stanovnici ovoga svijeta. To su, neka se nitko ne nađe povrijeđenim, političari, novinari, ekonomisti, glumci i pje-vači, zabavljači i trgovci, različite revije, novine, televizija, društvene mreže i svi mogući mediji

SLJEPILO NAŠEG VREMENA - GG_30. NEDJELJA KROZ GODINU (B)

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

UČITELJU MOJ, POMOZI MI DA PROGLEDAMmoderne komunikacije, koji svojim načinom života i rada, a i sve većim istiskivanjem Isusa Krista i njegove poruke iz Jerihona – svijeta u kojemu Isus Krist gotovo da više nema pra-vo glasa – doprinose sve raširenijem sljepi-lu našeg vremena. Uz sebični interes, koji je uvijek prisutan, a i popriličnu površnost, kao da se svima kao cilj postavlja gurnuti slijepog Bartimeja na rubove Jerihon, u još veći mrak i tamu i ušutkati njegov vapaj za svjetlom.U događaju ozdravljenja Bartimeja, sina Time-jeva, koji smo prenijeli u sadašnjost i u koji smo unijeli nove sudionike, prisutna je i treća skupina. U toj se skupini nalazimo mi kršćani, svećenici, redovnici, mi biskupi, mi koji smo svojim neautentičnim životom i okretanjem vlastitog pogleda od Isusa Krista i njegove poruke, ali i poslanja koje smo dobili u njego-vo ime u ovom svijetu i vremenu, postali oni koji odvraćaju glavu i od Bartimeja i njegovog stanja, oni koji mu daju tek milostinju, koji ga svojim stilom života ušutkavaju, koji ušutkava-ju njegov vapaj za Isusom Kristom i njegovim svjetlom, koji mu ne dozvoljavaju da priđe Is-usu i jasno mu kaže što želi. A Bartimej, on i danas kao i jučer, ne želi ništa drugo doli da progleda: Učitelju moj, da progledam. Ne možemo sa sebe sprati odgovornost za ono što se događa i svu krivnju prebaciti na sta-novnike Jerihona – Jerihon ima uvijek svoj interes koji je drugačiji od interesa Jeruzalema – jer da smo više ono što govorimo, a manje i sami obični Jerihonci, ljudi koji slijede logiku svijeta, bilo bi puno manje svega onog lošeg što nas čini slijepima i zasljepljuje druge oko nas, što čini slijepim prosjacima našu djecu, naše sinove i kćeri.Što možemo napraviti? Budući da smo na svoj način i sami slijepi, možemo s Bartimejem, sinom Timejevim, kriknuti: Sine Davidov, Is-use, smiluj mi se! … Sine Davidov, smiluj se! I možemo ne dozvoliti drugima, Jerihoncima u svijetu i u Crkvi, da nas ušutkaju, ali ne u op-tuživanju drugih zbog njihove sljepoće koje se pretvara u ogovaranje, a nerijetko i klevetu, nego u molitvi Isusu za naše vlastito ozdravl-jenje od slijepila u koje smo upali. I onda kad nas Isus k sebi pozove i upita: Što hoćeš da ti učinim?, bez ustezanja mu odgovoriti: Učitelju moj, da progledam. A kad nas Isus ozdravi od slijepila, koje je i nas prikovalo uz put između Jerihona i Jeruzalema – dakle često ni u jed-nom ni u drugom, a takva je danas većina kršćana – možemo s njime krenuti prema spa-senju koje se dogodilo povijesno u Jeruzale-mu, a na otajstven se način nastavlja događati u njegovoj Crkvi. Kaže evanđelist za Bartimeja: I on odmah progleda i uputi se za njim.

ALESSANDRA FULLER U DUBROVNIKUMlada peruanska glumica Alessandra Fuller boravila je nedavno u Dubrovniku. Alessandra je vrlo popularna na društvenim mrežama, prati je više od milijun i sedamsto ti-suća ljudi. Sudeći prema brojnim objavama na društvenim mrežama ova poznata glumica oduševljena je ljepotama južnog Jadrana. Alessandra je u Gradu bila sa svojom maj-kom, a njezine fotografije zaradile su velik broj lajkova.

MIŠO SORIĆ ODUŠEVIODubrovčanin Mišo Sorić u javnosti je poznat kao imitator. Dosada je oduševio imitacijama Zdravka Mamića i Ćira Blaževića, a u najnovijem videu koji je objavio na Facebooku oduševio je svih oponašenjemnajboljeg svjetskog nogometaša Luke Modrića.

LEJLA FILIPOVIĆ PODRŽALA KAMPANJU podizanja svijesti o važnosti pregleda DOJKIListopad je mjesec borbe protiv raka dojke. U javnu kampanju podizan-ja svijesti o važnosti pregleda uključila se i Dubrovkinja Lejla Filipović koja je na svom Instagram profilu objavila fotografiju kojom poziva na preventivu.

‘Hvala Mija Dropuljić što si pokrenula ovu akciju osvještavanja žena u prevenciji protiv raka dojke. I hvala ti što si podijelila svoje iskustvo sa nama. Nemojte da nam njeno iskustvo, a ni iskustvo mnogih žena, os-obito mladih djevojaka bude još samo jedan tekst koji ćete pročitati i zaboraviti. Naručite se na ultrazvuk već sutra. Djelujte preventivno da sutra ne bi bilo prekasno. Stavite i vi na svoj profil #volimcice i budite dio ove lijepe priče. DA BUDEMO UVIJEK KORAK ISPRED’, napisala je Lejla na Instagramu.

KUNDURARIJE

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

O vaj tekst već godinama u ovo vrijeme započin-jem. I nikako ga ne završim. Nikad nije dovoljno savršen. Ono što mi je u mislima jednostavno se ne “prebaci” na papir. No kako opisati nešto što je

dio tvog života doslovno otkako znaš za sebe? Kako napisa-ti što ples znači za mene? Mogao bih napisati – sve. I to bi bio kraj pisanju. Ili ipak samo početak?Mater mi voli reći kako sam prvo proplesao nego prohod-ao. Kako bi se, još nesiguran na nogama, uspravio u svom krevetiću, i držeći se za ogradu “guzao” u ritmu pjesme s televizije ili radija. Moje prvo sjećanje kad sam se zaljubio u ples je kad sam vidio kako balaju Linđo. Možda sam imao pet ili šest godina, i rekao sam, tako ću i ja! Početak devedesetih nažalost svima prekida mnoge pla-nove, ali moja želja za plesom uvijek je nekako nalazila način da se njom bavim – bilo kroz plesnu grupu u školi, do malih folkloraša koju je u gruškoj školi organizirala pokojna Danica Casagrande. A kasnije i upis u Linđo – gdje sam pro-veo deset godina ispunjenih plesom, putovanjem i družen-jem.No kako to inače bude u životu, posao i fakultetske obveze proguta vrijeme za sve ostalo, i nekoliko godina moj “ple-

sni život” svodio se na nekoliko svadbi godišnje. Znam, u iskušenju ste reći, jadan Ante.Godina je 2013. Završio sam fakultet, trenutno između poslova. Čujem pokreće se neka nova plesna škola, pleše se salsa. Davaju mjesec dana besplatno muškarcima. Rekli bi u Splitu - ludilo, brale. I s prvim korakom postao sam potpuno zaluđen tim plesom. I ta zaluđenost više i nije zaluđenost – nakon više od pet godina od svog prvog koraka, od prvog udara klave ritma, ta ljubav sve više raste, što više učim.No jednu puno ljepšu stvar mi je salsa donijela – to su pri-jatelji. Znam, zvuči patetično (i točno zamišljam jednu od mojih salsera kako koluta očima i odolijeva porivu da on-ako lagano opali po glavi) ali grupica ljudi koja se okupila na salsi stvarno zaslužuju svu patetiku. A ne samo oni – lju-de koje upoznajemo preko salse iz drugih gradova, drža-va, kontinenata, su nam odmah bliski zbog istog intresa. I nekako na prvu smo kao stari znanci. Jer salsa to radi. Pov-ezuje ljude.A vi? Vaša prilika za zaluđenost ovim plesom otvorena je do 9. 11. Ja sam sigurno tamo.Više informacija potražite na facebook stranici Ritmo de salsa Dubrovnik.

GOST UREDNIK: ANTE TOLJAČLAN UDRUGE RITMO DE SALSA

NIŠTA U ŽIVOTU NIJE SLUČAJNO ILI KAKO SAM ZAVRŠIO U SALSI

PETAK / 26. 10. 2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16: 30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:00 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA – serija20: 00 OKUSI ZAVIČAJA - dok. emisija 20:45 Glazbene minute 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:00 VIJESTI – inf. emisija (R)23:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

SUBOTA / 27. 10. 2018.07:45 JOGA I PILATES ZA SVAKI DAN08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 Spjegaj mi – obrazovna emisija (R)17:30 SUBOTOM POPODNE18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)18:15 Glazbene minute18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R) 18:45 Glazbene minute20:00 UNIDU - studentska emisija20:20 Glazbene minute 20: 30 M Beat – glazbena emisija 21: 00 Glazbene minute 21: 30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LIBERTAS TELE-VIZIJI: Blackhtorn - igrani film (12)

00: 00 ICT Business – emisija o tehnologiji (R)00: 50 LIBERTAS INFO – STRADUN

NEDJELJA / 28. 10. 2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10: 00 LIBERTASIĆI - dječja emisija10:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 11: 25 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija 12:05 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA (repriza svih epizoda proteklog tjedna)14:30 LIBERTAS INFO - Dubrovnik panorama 17:00 MAME IZ DUBROVNIKA – obrazovna emisija 17:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija18:00 AUTOSERVIS18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R) 19: 00 Glazbene minute

19:25 ŽIVOTOPIS (R)20:00 Spjegaj mi – emisija o dubrovačkom govoru 20: 30 Zagrljaj ljepote – lifestyle emisija 21: 10 Glazbene minute 21:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LIBERTAS TELE-VIZIJI: Blackthorn - igrani film (12) 00:00 LIBERTAS INFO - Stradun

PONEDJELJAK / 29. 10. 2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15: 15 Zagrljaj ljepote – lifesytle emisija (R)16:00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 16:30 Nado centar zdravlja – em. o zdravlju UŽIVO17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 Okusi zavičaja - dok. emisija (R)18:50 Subotom popodne (R)19: 20 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 M Beat – glazbena emisija (R)20 : 30 ŽIVOTOPIS - dok. emisija 21: 00 Glazbene minute 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 AUTOSERVIS – mag. (R)22:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23: 00 VIJESTI – inf. emisija (R)23: 55 LIBERTAS INFO – STRADUN

UTORAK / 30.10. 2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija17:55 Glazbene minute18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – mag. 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R )18:45 Glazbene minute 19:00 DUBROVAČKE STARINE – dok. emisija (R)

19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 BROJ JEDAN – sportska emisija 21:00 KRUH SA SEDAM KORA em. o pomorstvu 21 20 Glazbene minute 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 PULS – inf. emisija ( R) 23: 20 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23: 50 VIJESTI – inf. emisija (R)00: 15 LIBERTAS INFO - STRADUN

SRIJEDA / 31. 10. 2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 BROJ JEDAN – sportska emisija (R)19:00 UNIDU - studentska emisija (R)19:20 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 DUBROVAČKE STARINE – dok. emisija 20:30 PULS– inf. emisija 21:15 Glazbene minute 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22: 00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – mag. (R)22:30 TOPONIMI – dok. emisija (R)22: 50 Glazbene minute 23: 00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R) 23: 30 VIJESTI – inf. emisija (R) 23: 55 LIBERTAS INFO - STRADUN

ČETVRTAK / 01. 11. 2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 D. JUTRO GRADE – UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 INBOX – pregled društvenih mreža18:15 Glazbene minute18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:10 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 TOPONIMI20:30 Glazbene minute21:00 KRUH SA SEDAM KORA – pomorska emisija (R)21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22:15 Glazbene minute 22:30 ICT Business - emisija o tehnologiji (R)23: 05 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R) 23: 35 VIJESTI – inf. emisija (R)00: 00 Libertas info – Stradun

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE

Dubrovačke starine- dok. emisija

Blackhtorn - igrani film

Tijesto:350 g pšenično brašno, bijelo, 150 g maslac, neslani, 5 žlica mlijeko kravlje, punomasno 0.50 mala žlica soli, 1 jaje kokošje

Nadjev:2 kom tikvice, 50 g gouda punomasni, 3 kom jaje kokošje, 4 dl vrhnje kiselo (20% masti) sol papar rajčica

Priprema:Od prosijanog brašna, maslaca, mlijeka i jaja umijesite rukama prhko tijesto. Zamotajte ga u prozirnu foliju i stavite u hladnjak na sat, dva. Za to vrijeme operite tikvice i narežite ih na tanke kolutove. Posolite ih i ostavite 15-ak minuta dok ne ispuste tekućinu. Zatim ih dobro ocijedite. Okrugli lim za pečenje obložite tijestom, a dno tijesta izbodite vilicom. Prekrijte ga dijelom tikvica. Narežite sir na tanke ploške i pospite po tikvicama. Jaja razmutite s vrhnjem, posolite, poparite i prelijte preko tikvica i sira. Na vrh posložite ostatak tikvica i ploške rajčice. Pitu prvih deset minuta pecite na 220°c, a zatim smanjite temperaturu na 180°c. Pecite još pola sata.

SLOBODNA RADNA MJESTA

19.10.2018.MNK Square - MNK Alumnus 19.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 20.30 h, Knežev dvor Predstava - Vrzino kolo 20.00 h, Kazalište Marina Držića Dubrovnik Film Festival 18. - 21.10.2018.Good Food Festival 2018. 15. - 21. 10 2018. Tečaj Bridža18.00 h, Klub 65+ Dubrovačkog Crvenog križaOtvoreni Trening [Dubrovnik Sharks]19.00 h, Gospino poljeDSO / Noam Zur, dirigent / Asi Matathias, violina20.30 h, Knežev dvorMegafon 21.00 h, Udruga mladih OrlandoSummer Season Closing Party 19. – 21. 10, Culture Club Revelin

20.10.2018.VK Jug CO - VK Havk Mladost 19.00 h, Bazen Gruž ŽKK Ragusa - ŽKK Pula 16.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik KK Dubrovnik - KK Dubrava 18.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik STK Libertas - STK Mladost Petrinja 17.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik (B dvorana) STAGE ONE: CABAres CABArei Zijah A. Sokolović19.30 h, One suit hotelBarlaam & Josaphat

20.00 h, Franciscan MonasterySeason Closing Salsa Party21.00 h, Caffe bar Promenada ·

21.10.2018.Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Crkva Rozario RKHM Dubrovnik 2 - RK Split 2 12.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik Paintball turnir 201810.00 h, Paintball Klub Xtreme Dubrovnik

22.10.2018.Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa Konferencija: Održivost - budućnost poslovanja 09.00 h, hotel Excelsior

24.10.2018. Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa

25.10.2018. Koncert - Najljepše skladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa Glagoljski natpisi iz XI st. (župski i konavoski) / predavanje19.00 h, Dubrovačke knjižnice

DEŽURNA LJEKARNA:LJEKARNA „GRUŽ“ – od 19. – 21.10.2018.g. LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 22. – 28.10.2018.g. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

DOGAĐANJAQUICHE S RAJČICAMA I TIKVICAMA

DUBROVNIKPETAK, 26.10.

SUBOTA, 27.10.

NEDJELJA, 28.10.

12°C / 18°C

17°C / 21°C

18°C / 19°C

RECEPT TJEDNA

DOSTAVLJAČ / ICATraženo radnika: 3Poslodavac: MEZZANAVE d.o.o. za trgovinu, turizam, ugostiteljst-vo i uslugeRok za prijavu: 22.11.2018. TESAR / ICATraženo radnika: 1 Poslodavac: TEXO GRADNJA d.o.o. za graditeljstvo i završne radove Rok za prijavu: 16.11.2018. ARMIRAČ / ICA Traženo radnika: 1Poslodavac: TEXO GRADNJA d.o.o. za graditeljstvo i završne radoveRok za prijavu: 19.11.2018. AUTOTAXI VOZAČ / ICA

Traženo radnika: 10Poslodavac: EKO PRIJEVOZ d.o.o. za prijevoz i uslugeRok za prijavu: 9.11.2018. PRODAVAČ / ICATraženo radnika: 4Poslodavac: TELEMAX d.o.o. za trgovinu i telekomunikacijske uslugeRok za prijavu: 18.11.2018. KONOBAR / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: MONEO d.o.o. za igre na srećuRok za prijavu: 15.11.2018. GRAĐEVINSKI INŽINJER / KA PRIPRAVNIKTraženo radnika: 1 Poslodavac: CIVITUS VETUS

d.o.o. za građevinarstvo i trgovinu Rok za prijavu: 17.11.2018. STROJARSKI/A TEHNIČAR / KATraženo radnika: 1 Poslodavac: ABITUS d.o.o. za stolariju, trgovinu i građ. Rok za prijavu: 16.11.2018. PRODAVAČ/ ICATraženo radnika: 3Poslodavac: PEMO d.o.o. za trgovinu, ugostiteljstvo, turizam, transport i uslugeRok za prijavu: 15.11.2018. ČISTAČ / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: INSERVIO d.o.o. za uslugeRok za prijavu: 15.11.2018.

PROGNOZA