(neke) specifičnosti publike i novog medijskog …ff.untz.ba/uploads/images/gallery/linkovi knjiga...

Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

Odsjek: Žurnalistika

Adresa: Ulica dr. Tihomila Markovića broj 1

Telefon: +387 35 306 354

Faks: +387 35 306 332

Mr. Sci. Šejn Husejnefendić,

Viši asistent

e-mail: [email protected]

(Neke) specifičnosti publike i novog medijskog

okruženja u Sjeveroistočnoj Bosni

(uključujući specifikume fungiranja news portala u SI Bosni)

Septembar 2012. Sarajevo

mailto:[email protected]

(Neke) specifičnosti publike i novog medijskog okruženja u SI Bosni

Šejn Husejnefendić 2

ABSTRACT

U ovom tekstu obrađen je specifikum novog medijskog okruženja kao i skraćena

analiza publike novih medija Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine (koja lako može biti

transponirana na područje BiH). Nastojao sam doći do podataka koliki je i kakav otklon

publike (pogotovo mlađe populacije koji predstavljaju srž buduće publike masovnih medija)

te otkrio da je tzv. „ekranska“ komunikacija (koja još uvijek uglavnom pretpostavlja

jednosmjerno komuniciranje) predominantan vid komunikacije. Uz to, današnji konzumenti

informacija se sve češće okreću novim medijima, informacijama sa news portala te internetu

ne pristupaju više samo sa računara. S tim u vezi kvantitativna analiza je pokazala da online

radio i TV još uvijek nisu u potpunosti zaživjeli na području SI Bosne ali da postoje pozitivni

pomaci i sve veći broj provajdera ovih usluga kao i dostupnih kanala (pogotovo radijskih). U

isto vrijeme kvalitativna analiza deset najposjećenijih informativnih portala sa područja SI

Bosne je pokazala da se oni su svom radu susreću sa ozbiljnim problemima poput

nekvalificiranih novinara, manjka osoblja te pritiscima sa različitih nivoa vlasti, kako od

pojedinaca u institucijama tako i od općinskih i kantonalnih nivoa vlasti.

Ključne riječi: specifičnosti, publika, novi mediji, news portali, uslovi, pritisci.



ABSTRACT

This paper addresses the specifics of the new media environment and also conducts

the short analysis oft he audience of new media in Northeastern Bosnia and Herzegovina

(which can easily be transposed to the territory of Bosnia and Herzegovina). I have tried to

acquire the data about is there and what kind of refraction of the audience (particularly

younger people who represent the core of a future audience of mass media), and came to

the conclusion that is so called "screen communication“ (which is still generally assumed as

one-way communication) is predominant form of communication. Havind this in mind,

today's consumers are increasingly turning to new media, digest informations from news

portals and access to Internet isn't any more obtained by computers. Regarding this,

quantitative analysis has shown that online radio and online TV are still not fully operational

in the North of B&H, but that there are positive developments and a growing number of

providers of these services and available channels (especially radio-channels).

At the same time qualitative analysis of the ten most visited news sites in the area of

NorthEastern Bosnia and Herzegovina has shown that they (yet) have to deal with serious

problems such as low-skilled journalists, lack of staff and also a pressure from various levels

of government, both from individuals and from institutions in the municipal and cantonal

level authorities.

Keywords: specifics, the audience, new media, news portals, conditions, pressures.



Osobine publike u svijetu i kod nas

Publika kao „skup ljudi koji primaju informacije preko mas-medijskih kanala, uživo ili

neposredno“1 ima svoje dobro poznate osobine: stepen involviranosti, obim, nivo medijske

pismenosti, veličinu, preferencije i tako dalje. Također, publiku možemo stratificirati i prema tome da

li ona većinom inklinira ka novim medijima, štampanim medijima ili je pak vjerna radijskom ili TV

broadcastingu. John Fiske pak medije razlikuje kao: prezentacijske (glas, lice, tijelo), koji su ograničeni

na “ovdje” i “sada” jer je medij sam komunikator; reprezentacijske (knjige, slike, fotografije) koji se

koriste kulturnim i estetskim konvencijama za stvaranje komunikacijskih djela i određenog

“diskursa” i mehaničke (telefon, radio, televizija) koji emitiraju kako prezentacijske tako i

reprezentacijske medije2.

Raste i broj istraživanja vezanih za nivo medijske pismenosti odnosno za analiziranje,

tumačenje i pristup medijskim porukama globalno. Samo Youtube kanal nudi skoro 10 000 videa (i to

samo na engleskom jeziku) koji obrađuju i pojašnjavaju značaj medijske pismenosti a taj broj raste iz

dana u dan. Medija i medijskih kanala nikad nije bilo više, svaki dan svjedočimo otvaranju hiljada

blogova, news-portala a online radio i TV odavno nisu stvar prošlosti. Potreba za čitanosti, slušanosti,

gledanosti i posjećenosti pomjera granice novinarstva do granice sa senzacionalizmom, „žutom

štampom“ čime nestaju tradicionalne ali i deontološke novinarske vrijednosti i norme što primjećuju

McChesney (2008) ali i Herman3 te Malović4… U takvom ambijentu publika je često manipulirana,

zaslijepljena i najčešće zabavljena budući da kanalima masovnih komunikacija (ali i internetom - op.

aut.) dominiraju soft-news (Turčilo, 2011: 38), infotainment i edutainment sadržaji koji su nastali

procesom fuzije nekad nespojivih formi informacija, zabave i edukacije.

Publika masovnih medija je zbog svog otklona prema novim medijima (prvenstveno world

wide webu ali i drugim formama prisutnim na internetu) dijelom postala aktivnija, ažurnija ali i

„gladnija“ informacijama uprkos njihovom nesagledivom obimu što potvrđuje i Osmančević u svojoj

knjizi gdje kaže da je „kod današnjih konzumenata mas-medijskih poruka (prvenstveno interneta i

novih medija) prisutna povišena potreba za informacijama ali i unaprijeđena naša senzibiliziranost za

provjerljivošću informacija“ (Osmančević, 2009: 22). Aktivn(ij)a publika sve češće komentariše vijesti i

članke, šalje feed-back i svoje zamjerke kreatorima članaka, priloga i inih medijskih sadržaja što nije



bio slučaj nekih desetak godina ranije. Taj trend je uočljiv i mjerljiv na svim područjima i u svim

društvima; tako se u BiH dešava tranzicija iz nejavnosti i latentne javnosti u veoma aktivnu javnost ali

(nažalost) samo u cyber-sferi koja nema snage (ali ni mogućnosti) pokrenuti mjerljive i konkretne

poteze i akcije. Dobro informirana i „up-to-date“5 publika je conditio sine qua non dobro informirane,

zrele i aktivne javnosti koja kao takva ima legitimitet, afirmiranost i mogućnost djelovanja u

društveno-političkim procesima. Publika u Bosni i Hercegovini nema obilježlja aktivne publike (pa

tako ni aktivne javnosti) budući da ne samo da u osnovnim i srednjim školama ne postoji nastava o

medijskoj pismenosti6 već je poražavajući podatak UNESCO-a o čak 30% nepismenog stanovništva7. S

tim se navodima slaže i Osmančević kada kaže da „javnost u BiH postoji „tek u svom embrionalnom

obliku kao neka latentna javnost, koja se u svom samorazvitku oslanja na tradicionalne medije.”

(Osmančević, 2001: 1). Međutim, kao hronološka nadogradnja na ovu tvrdnju možemo pretpostaviti

porast zanimanja ali i korištenja novih medija te otklon publike (pogotovo mlađih konzumenata koji

predstavljaju nukleus buduće publike i „mas-medijskih potrošača“) ka online medijima i novim

formama i vidovima informiranja (što će pokušati pokazati i empirijski podaci).



Dostupnost online radio i TV kanala na Sjeveroistoku Bosne i Hercegovine

Istraživanje provedeno s ciljem utvrđivanja empirijskih pokazatelja o kvantitetu mas-

medijskih kanala diseminiranih putem weba pokazalo je zanimljive činjenice. Na području SI Bosne8

djeluje i dostupno je sedam online TV stanica9 koje imaju sjedište u SI Bosni i Hercegovini. Radio pak

nudi značajno bogatiju sliku i kao predstavnik industrijskih medija „suvereno vlada“ online medijskim

prostorom – registrirano je čak 37 radijskih stanica stacioniranih na analiziranom području koje

emitiraju svoj radijski signal via interneta i world wide weba10. Pregled online radijskih stanica po

općinama dat je na grafikonu 1.

Tabela 1. Analiza broja online radijskih kanala po općinama u SI BiH

Prvim pregledom broja dostupnih online radio programa može se zaključiti da neki dijelovi

SI BiH zaostaju za susjednim općinama; tako samo općina Bijeljina ima radijskih kanala (11) ima skoro

kao ukupan broj online radio programa na Području TK (14) a za Bijeljinom ne zaostaje toliko ni Brčko

Distrikt sa svojih osam radijskih stanica koje emitiraju signal online. Može se zaključiti da je

popularnost online radijskih stanica neravnomjerno zastupljena u različitim dijelovima Sjeveroistočne

Bosne i Hercegovine.



S druge strane, mali broj TV kuća smještenih na analiziranom području otkriva da online TV

emitiranje još uvijek nije zaživjelo u značajnijoj mjeri; konzumenti televizije još uvijek se oslanjaju na

kablovski i terestrijalni televizijski broadcasting kada je u pitanju gledanje televizijskih programa. TV

kuće sa područja SI BiH koje emitiraju program online su: Slon TV, Posavina TV, TV TK, Akcija TV

Lukavac, Slon EXTRA TV, TV Teočak i BDC TV Brčko11. Analiza gledanosti ovih stanica online nije

izvršena ovom prilikom kao niti detaljnija analiza konzistentnosti i smetnji u emitiranju online.



Neke specifičnosti (novomedijske) publike u SI BiH

Ekspanzija web portala, opadanje tiraža i povećanje remitende dnevnih novina u BiH trend je

koji je samo preslika dešavanja na globalnom planu12. Konvergencija medija te razvijanja weba

zasnovanog na web 2.0 platformi uvjetovala je restrukturiranje medijskog sektora pogotovo kad je

riječ o zadovoljavanju informativnih potreba konzumenata masovnih medija. Ova se činjenica

posebno odnosi na studente i generalno mlade ljude koji se svakodnevno snabdijevaju informacijama

sa “vrela” novih medija. Tako je jedno istraživanje13 iz prošle godine potvrdilo da mladi u većini

slučajeva ne posežu za dnevnim novinama kada je u pitanju informiranje (10% od 110 anketiranih

nikad ne kupuje novine – op. aut.). S druge strane 80% anketiranih se izjasnilo da spadaju u

kategoriju stalnih i svakodnevnih posjetilaca news portal. Ispitanici su uglavnom vjerovali

informacijama sa news portala (skoro 45% anketiranih), kao glavnu prednost izdvojili su dostupnost

portala (48%) te činjenicu da se pristup informativnim portalima ne plaća (skoro 24%).

Istraživanje provedeno u junu i julu 2012. godine obuhvatilo je 159 ispitanika različitog

stepena obrazovanja, starosti i naravno pola14. Ispitanici su bili dužni odgovoriti na pitanja iz ankete

kojima je bio cilj utvrditi slijedeće:

- Primarnu ulogu izvora informacija;

- Posjećenost news portala;

- Tip medija koji su dominantni kao izvor informacija (vizuelni, printani ili audio mediji);

- Dnevnu izloženost medijima (računajući i pasivno i aktivno učešće, socijalne mreže itd.);

- Upotrebu mobilnih telefona/smartphonea u svrhu svakodnevnog informiranja sa WWW, te

- Oslanjanje na vijesti/informacije sa news portala.

Struktura anketiranih bila je sljedeća: od ukupno 159 njih 100 je bilo ženskog roda (64,1%) a

59 muškog (35,9%). Prema starosnoj strukturi mahom su bili u pitanju oni iz kategorije od 18 do 27

godina starosti (108 anketiranih ili 68,79%), potom slijede oni u kategoriji 28 – 35 godina sa učešćem

od 19,11% (30 anketiranih) te 8,28% maloljetnih (ili 13 ispitanika). Obrazovna struktrura otkriva da je

81 anketirani bio student (50,84%), potom slijede oni sa visokom stručnom spremom sa 25,16% (ili



40 anketiranih), srednju stručnu spremu imalo je 26 (ili 16,35%) anketiranih, osnovno obrazovanje

samo sedam (7) anketiranih a bilo je i pet (5) anketiranih sa zvanjem magistra ili doktora nauka.

Rezultati ankete dati su u tabelama 2, 3, 4

Tabela 2: Na pitanje “Koji su Vaši primarni izvori informacija” od 159 anketiranih 123 (više od 77%) se opredjelilo za world wide web

Prvo pitanje potvrdilo je hipotezu o predominaciji world wide weba kao primarnom izvoru

informiranja anketiranih; 77,36% anketiranih se opredijelilo za WWW, televizija je na dalekom

drugom mjestu sa 18,87%, dok su novine (2,52%) i radio (1,26%) skoro iščezle iz vidokruga

ispitanika15.

Tabela br. 3: Pitanje o posjećenosti news portal otkrilo je da veliki broj anketiranih (62,66%) posjećuje informativne portale i po nekoliko puta dnevno



Drugo pitanje (koje je imalo cilj utvrdili aktivnost anketiranih kad je u pitanju posjeta online

portala) otkrilo je da 99 od 160 ispitanih (62,66%) posjećuje portale svakodnevno I to više puta.

Jednom dnevno to čini skoro 19% ispitanih, nekoliko puta sedmično 11,39% dok u katergoriju

“jednom sedmično” i “veoma rijetko” spada (zbirno) svega 6,33%). Pojedinosti su dostupne u tabeli

br. 3.

Tabela br. 4: Treće pitanje je imalo cilj utvrditi prevalenciju anketiranih medijskih konzumenata spram vizuelnih, audio i printanih medija. Očekivano, 94,34% se odlučilo za vizuelne medije

Pitanje broj četiri trebalo je rasvijetliti situaciju kada je u pitanju dnevna izloženost medija.

Dobiveni podaci otkrivaju neujednačenu izloženost medijima što se vidi na grafikonu br. 2:

Grafikon br. 2: Od 159 anketiranih njih 35,85% s medijima provodi 3-4h; slijede oni koji s medijima provode između 5 i 6h sa 26,42%



Iz podataka dobivenih odgovorom na pitanje “Koliko dnevno vremena provodite sa

medijima (računajući tu i vrijeme provedeno na socijalnim mrežama, gledanje TV-a, slušanje radija,

čitanje novina)?” vidi se neujednačena slika mada se može reći da, zbirno gledano, većina anketiranih

provodi između 3 i 6 sati dnevno s medijima. U treću najbrojniju kategoriju spadaju oni koji provode

sat do dva s medijima (16,35% ispitanika ili 26 anketiranih) a onih koji su priznali da s medijima

provode 7 do 8 sati dnevno ima 7,55%. Čak je I više onih koji poklone više od trećine dana (odnosno

više od 8h) medijima – 9,43% ili 15 anketiranih. Sedam anketiranih se izjasnilo da im mediji dnevno

ne oduzimaju niti sat16.

Pitanje broj pet pokazalo je koliko se koriste mobilni uređaji (mobiteli, smartphone-aparati,

PDA uređaji itd.) među anketiranim za pristup internetu, socijalnim mrežama te news portalima:

Tabela br. 5: Može se reći da još uvijek u BiH nije zaživjelo (u većoj mjeri) pristupanje internetu preko mobilnih uređaja – svega 13,92% anketiranih svakodnevno koristi mobitel za online pristup

Pomalo poražavajući (ali nimalo neočekivani) podaci su dobiveni kada je postavljeno pitanje

“Da li i koliko koristite mobilni telefon (smartphone) za pristup internetu?”. Svega 13,92% (ili 22

anketirana) su odgovorili da svakodnevno koristi mobitel za pristup internet, 18,35% je kazalo da ga

“često koristi”, za opciju “rijetko” se izjasnilo 28,48% (ili 45 ispitanika) dok je 62 anketirana učesnika

(ili najveći postotak 39,24%) kazalo da ne koristi mobitel za pristup internetu17.

Oni koji su se izjasnili da koriste (u bilo kojoj mjeri) mobitel za pristup internet imali su

mogućnost odgoriti na pitanje “U koje svrhe ostvarujete pristup internetu preko mobitela?”. Rezultati

glase:



- “Zbog provjere i slanja maila” - izjasnilo se 11 ispitanika (11,46%);

- “Zbog provjere I slanja maila, pristupu socijalnim mrežama i news portalima” – 35 ispitanika ili

36,46%;

- Zbog provjere i slanja maila, pristupu socijalnim mrežama I news portalima te Youtubu” – 14

ispitanika ili 14,58% te,

- “Svega što internet nudi” – 36 ispitanika ili 37,5%.

Tabela br. 6: Većina anketiranih ima dobar stepen povjerenja u informacije dobijene sa news portala: skoro 34% im vjeruje skoro svakodnevno dok 49% im vjeruje “kako kad”

Posljednje pitanje u anketi je pokazalo da postoji prilično visok stepen povjerenja u

informacije koje možemo naći na news portalima; 54 anketiranih (33,96%) im “vjeruje često”, 78

anketiranih (49,06) se izjasnilo da im “vjeruje kako kad”, 23 ispitanika (ili 14,47%) je kazalo da se

“rijetko oslanja isključivo na portale” i svega četvero anketiranih (2,52%) je kazalo da “ne vjeruje

portalima”18.



Stanje na najpopularnijim news portalima SI BiH

Drugi dio istraživanja obuhvatio je kadrovsko stanje odnosno kadrovsku strukturu na osam

najposjećenijih portala19 Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. Prvi zadatak istraživanja je bio utvrditi s

kojim brojem zaposlenih raspolažu najčitaniji portali regiona, koliko novinara ima kvalifikacije, koliko

osoba je zaduženo za poslove marketinga. Drugi dio istraživanja je trebao ispitati koliko je portala

apliciralo za finansijsku pomoć, subvencije ili neki drugi vid podrške od vladajućih struktura (javni

pozivi općina, federalni grantovi i sl.) te koliko su puta portali bili pod pritiskom vlasti da uklone,

korigiraju ili ne objave neku informaciju odnosno članak.

Portali za analizu su odabrani metodologijom koja je podrazumijevala uzimanje su obzir tri

zasebna servisa za praćenje posjećenosti portala: Google analytics, Alexa.ba i Valicon.net. Da bi neki

portal bio uzet u obzir morao je biti prikazan u rezultatima na najmanje dva od tri servisa za praćenje.

Analizirani portali su: TIP.ba, Tuzlalive.ba; RTVTK.ba; Zivinice.ba; Sodalive.ba; Kalesija.co.ba;

Brcko.info; Gradacac.com i RTVSLON.ba20. Analiza se sastojala od ankete koju su popunjavali glavni i

odgovorni urednici ili vlasnici portala.

Kadrovska analiza portala

Prema dobivenim podacima21, analizirani portali funkcioniraju uglavnom sa 2-3 zaposlena;

svega jedan portal zapošljava više od 10 (sa)radnika dok dva portala imaju 5-6 zaposlenih. Tri portala

su se izjasnili da imaju 3-4 zaposlena dok su dva portala iznijeli činjenicu da za njih rade samo dva

čovjeka.

Odgovori na drugo pitanje u anketi su bacilli svjetlo na kvalificiranost novinara22 koji rade na news

portalima SI BiH. Odgovori su vidljivi na grafikonu br. 3:



Grafikon br.3: Zadovoljavajući broj kvalificiranih novinara na portalima SI BiH

Dva su portala dali podatke da nemaju kvalificiranih novinara što je i broj portala koji su dali iskaz da

su im svi novinari kvalifikovani tj. da imaju završen studij novinarstva. Dva portala su dali iskaz da

imaju tri kvalifikovana novinara.

Anketno pitanje broj tri i dobijeni odgovori dati su u tabeli br. 7:

Također je raznolika slika zaposlenih na news portalima sa nekim vidom formalne obuke

(trenutno studiranje žurnalistike, završen kurs novinarstva ili neki drugi vid stručnog obrazovanja).

Svega dva portala su se mogla pohvaliti podatkom da im svi novinari imaju diplomu a na jednom

portalu novinar(i) ne posjeduju nikakav vid formalne obuke iz novinarstva. Tri portala su se izjasnila



da imaju po jednog saradnika sa formalnom obukom iz novinarstva a dva portala imaju po dva takva

saradnika.

Kada je u pitanju broj zaposlenih u marketing službama i managementu portala u polovini

analiziranih slučajeva je samo jedna osoba zadužena za taj posao. Dva portala imaju po dvojicu

uposlenika u ovom sektoru a po jedan portal ima tri odnosno pet zaposlenih u sektoru za

management i marketing.

Finansijska podrška portalima od strane nivoa vlasti i pritisci vlasti na uređivačku politiku portala

Peto anketno pitanje je imalo cilj utvrditi da li su portal aplicirali za neki vid podrške od nivoa

vlasti (bilo općinskog, kantonalnog ili državnog). Rezultati su pokazali da je pet (5) od osam portala

apliciralo za ovaj vid pomoći dok ostala tri (3) nisu. Međutim, polovina ih nikad nije dobila tu

podršku/pomoć/grant dok su dva portala priznala da su dobili finansijsku injekciju u više od četiri

navrata. Jedan portal je dobio istu pomoć jednom a jedan portal tri puta.

Kada su u pitanju pritisci vladajućih struktura na uređivačku politiku analiziranih portala

polovina (četiri) ih se izjasnila da pritisaka nema, tri portala su kazala da su imali nekoliko puta

pritiske od vladajućih struktura a za opciju “više puta” se odlučio jedan portal.

Posljednje pitanje je rasvijetilo situaciju kada je u pitanju vid naknadne cenzure na portalima.

Na pitanje “Da li dolazi do korekcije ili uklanjanja članaka na Vašem portalu uslijed pritiska sa nekog

od nivoa vlasti (općine, kantona, ministarstava)?” tri portala su kazala da su “nekoliko puta morali

korigovati/izbrisati članak”, jedan portal je kazao da su takvu intervenciju imali samo jedan a

polovina anketiranih (četiri portala) su kazali da nikad nisu korigovali ili uklonili članak.



Umjesto zaključka

Tiraži dnevnih listova (ali i magazina) padaju nezaustavljivo23; iako sporo, smrt printanih

medija24 skoro je neizbježna bez obzira koliko McLuhanov aksiom o održanju medija bio postulat u

koji su se „zaklinjali“ teoretičari masovnih medija, komunikolozi, eksperti... Neki pak kažu da se smrt

novina neće desiti25 i da će one kroz proces konvergencije samo zamijeniti oblik ili postati vid

elitističkog informiranja. Istovremeno, trend prodaje smartphona (iliti „pametnih telefona“ kako glasi

doslovni ali ne baš najbolji prevod – op. aut.), tableta26, prenosivih računara raste generalno pa tako i

u BiH. Istovremeno se otvorilo (i otvara) sve veći broj informativnih portala koji postaju

„informacijska vrela“ današnjih medijskih konzumenata, osobito onih mlađih. Maloljetnici, studenti i

kategorija mladih ljudi do 27 godina predstavlja nukleus budućih konzumenata (masovnih) medija i

njihova prevalencija ka novim medijima odnosno inkliniranje portalima umjesto novinama

posljedično smanjuje utjecaj tradicionalnih medija (u ovom slučaju novina) a povećava utjecaj novih

medija (u ovom slučaju informativnih portala).

Priroda i prednosti portala neuhvatljive su za najstariji masovni medij; brzina i broj obrađenih

informacija, besplatan (još uvijek) pristup portalu, mogućnost instantnog feed-backa na poruku,

reagiranje te multimedijalnost nešto je što novine uprkos svojoj ozbiljnosti, stručnosti, tradiciji,

reputaciji, analitičnim i dubinskim tretiranjima događaja te površnosti i (često) nedovoljnoj

kompetenciji portala pri obradi podataka (nažalost) nisu sposobni poraziti.

U BiH se polako primjećuje otklon publike (pogotovo navedenih kategorija) ka novim

medijima odnosno ka informiranju pretežno sa news portala što potvrđuje i istraživanje provedeno

na sjeveroistoku BiH. Vijesti odnosno informacije dobivene sa portala su (uglavnom) pouzdane i

vjeruje im se. U eri mobilnih telekomunikacija i do sad neviđenih mogućnosti prenosnih uređaja i

gadgeta27 regija zahvaćena istraživanjem zaostaje: svega trećina ispitanih (zbirno) koristi svoj

mobitel/smartphone za pristup internetu često ili svakodnevno što nije rezultat koji odgovara

trendovima razvijenih industrijskih zemalja. Razloge za to treba tražiti u (nedovoljno razvijenim)

ekonomskim predispozicijama analizirane publike ali i u relativnom slabom usvajanju trendova

upotrebe mobilnih uređaja u te svrhe. Bilo kako bilo, dobar broj građana vjeruje informacijama

dobivenim od strane portala i oslanja se na njih.



S druge strane, medijske slobode nisu nešto čime se BiH može pohvaliti28; u tu sferu spadaju i

pritisci vladajućih struktura na news portale. Istraživanje provedeno nad osam najposjećenijih portala

sjeveroistočne regije BiH navodi slučajeve pritisaka vlasti na urednike i novinare portala. Polovina

portala je priznala kako je bilo pritisaka na njih i to više od jednom a također se u istom omjeru

pominje i uklanjanja/korigiranje objavljenih članaka uslijed nezadovoljnih vlastodržaca. Također je

više od polovine ispitanih priznalo da su aplicirali za neki vid podrške (bilo to javno pozivi/konkursi

općine, kantona ili federacije, grantovi, apliciranje za implementaciju projekata u oblasti medija i

informiranja ili neki drugi vid finansijske pomoći). To potvrđuje tezu da mediji inkliniraju saradnji sa

vlastima što je početak sumnje u objektivnost tih medija, njihovo nastojanje da se domognu

sredstava javnog sektora što je ne tako davno bio veoma rijedak slučaj u sferi medija. Tom stanju

doprinio je i pritisak privatnog biznisa i novih medijskih trendova (McChesney, 2008.) kojima je cilj

napraviti izvještavanje profitnim29 pa tako i informativni portali (pored sve dobre volje) svoje

besplatno (zasad) informiranje građana nastoje učiniti finansijski održivim prodajom prostora

oglašivačima i privrednim subjektima ali i, kako se da vidjeti, odricanjem svoje neovisnosti (a time i

objektivnosti!) stajanjem „pod kapu“ (odnosno finansijsko pokroviteljstvo) strukturama vlasti.



BILJEŠKE

1 Audience – „People watching performance: a group of people assembled to watch and listen to a show, concert, movie, or

speech“ Microsoft® Encarta® 2009. © 1993-2008 Microsoft Corporation. All rights reserved.

2 Članak: „Mediji – Medijska pismenost, medijski sadržaji i medijski utjecaji“, Nada Zgrabljić Rotar, Medijska pismenost i

civilno društvo, Sarajevo, 2005, MediaCentar. 3 „Globalni mediji“, Edward S. Herman ˛& R.W. McChesney, Clio, 2004.

4 http://www.media.ba/bs/menadzment-novinarstvo/senzacionalizam-potreba-trzista-nemoc-novinara-ili-imperativ-profita

5 Trenutna, aktuelna saznanja o nečemu (op. aut.)

6 Na univerzitetima u BiH je medijska pismenost kao predmet prisutna uglavnom opcionalno kao izborni predmet.

7 Broj je još veći u ruralnim sredinama, gdje iznosi nevjerojatnih 70 posto. Izvor: http://protest.ba/v2/15-posto-potpuno-30-

posto-funkcionalno-nepismenih-u-bih/ 28.08.2012.

8 Sjeveroistočna Bosna u ovom radu obuhvata područje Tuzlanskog kantona, Brčko Distrikta i dijela Republike

Srpske koji geografski spada u SI Bosne i Hercegovine.

9 U obzir su uzete samo stanice/medijske kuće koje su smještene na područje SI BiH te emitiraju svoj signal

online ili tokom cijelog dana ili samo jednim dijelom. U obzir nisu uzete TV kuće koje uploaduju svoje dnevnike

ili druge dijelove programa naknadno poput RTV BN Bijeljina niti TV HIT Brcko koji vec neko vrijeme ne emitira

program online.

10 Podaci o broju online radijskih stanica preuzeti sa http://www.uzivoradio.com/bih.htm 28.08.2012.

11 Pretragom interneta naći ćemo podatke o većem broju online TV stanica sa analiziranog područja. Međutim, detaljnijom

pretragom interneta i uvođenjem filtera u vidu uzimanja u obzir samo stanica koje emitiraju svoj program online iz obzira su

isključene neke stanice poput RTV BN Bijeljina, TV HiT Brčko, TV Slobomir Bijeljina itd.

12 Posljednje procjene su da će marketinški udio u novinama i magazinima nastaviti padati do 2013. godine ali i da će

televizija zadržati svoj primat u advertisingu i promociji3. Ove procjene i dalje potvrđuju da je Internet „najbrže rastući medij“ sa 14,2% rasta u odnosu na ostale (za period 2010‐2013) – Šejn H., „Influencija news portala na perzistenciju printanih medija u Bosni i Hercegovini (Zbogom „papirnatom“ novinarstvu?)“, Medijski dijalozi, No 11, Vol. V, strana 4. Podgorica, 2012. 13

Već navedeno, str. 6 – 9.

14 Istraživanje provedeno koristeći web-anketu na stranici: http://www.questionpro.com

15 Treba imati u vidu da istraživanje nije rađeno na reprezentativnom uzorku i predstavlja samo mali dio slike i osobina

medijske publike danas koja je, kao što se vidi, prevalentno mlađeg datuma te spada mahom u klasu koja se još uvijek

obrazuje. Sigurno je da bi rezultati istraživanja bili bitno drugačiji da je anketiranje obavljeno na većem uzorku sa većim

uključenjem ostalih starosnih kategorija.

16 Ovo je veoma upitno. Ako se uzme u obzir samo aktivno konzumiranje medija ovaj podatak možemo uvažiti; međutim,

pasivno i nesvjesno konzumiranje medija je teško mjerljivo i teško je zamisliti pojedinca toliko izolovanog od TV programa,

radijskih kanala, naslova koji strše s novina ili casualnog surfanja internet stranicama da dnevno ne provede ni sat s

medijima.

http://www.media.ba/bs/menadzment-novinarstvo/senzacionalizam-potreba-trzista-nemoc-novinara-ili-imperativ-profita

http://protest.ba/v2/15-posto-potpuno-30-posto-funkcionalno-nepismenih-u-bih/


http://www.uzivoradio.com/bih.htm

http://www.questionpro.com/



17

Razlozi za kašnjenje u usvajanju novih tehnologija i trendova mogu biti raznoliki: od slabe materijalne situacije, prilično

nepristupačnih tarifa koje uspostavljaju mobilni operateri za korisnike prepaid mobilne telefonije (čiji su korisnici uglavnom

mladi), zadrške spram novih tehnologija i operativnih sistema (android, windows phone itd.) ili jednostavno zadovoljstvo

postojećom tehnologijom i gadgetima.

18 Ovo je konzistentno sa rezultatima iz ranijeg istraživanja sa sličnim ciljem iz avgusta 2011. godine koje je utvrdilo da je

48,15% ispitanika (od njih 108) uglavnom zadovoljno informacijama sa news portala, 36 % ih je bilo „kako kad“ zadovoljno (što bi otprilike značio natpolovičan rezultat) a „rijetko“ je zadovoljno bilo 7,41% anketiranih - Šejn H., „Influencija news portala na perzistenciju printanih medija u Bosni i Hercegovini (Zbogom „papirnatom“ novinarstvu?)“, Medijski dijalozi, No 11, Vol. V, strana 9. Podgorica, 2012. 19

Prvobitno je planirano analiziranje deset portala SI BiH. Međutim, iz dosad nepoznatih razloga, portali tuzla.x,ba i

tuzlarije.ba nisu pristupili istraživanju tako da nisu uzeti u razmatranje iako spadaju među deset najposjećenijih news

portala u analiziranoj regiji.

20 Iako su ovdje navedeni analizirani portali u daljem toku istraživanja neće biti poznati i specifični stavovi tih portala niti

njihovi odgovori. Razlog tome je što je učešće u anketi bilo zagarantovano anonimno zbog prirode pitanja o pritiscima na

rad medija od strane vlasti.

21 Anketa i podaci dobiveni korištenjem online ankete dostupne na https://www.surveyconsole.com/console u mjesecu julu

2012.

22 Pod kvalificiranim novinarem se smatrao onaj koji ima završen fakultet žurnalistike

23 „U prvih šest meseci ove godine zabeležen je blagi pad prodaje tiraža dnevnih novina u Srbiji u iznosu od 3,32 odsto u

odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Biroa za praćenje podataka o tiražu ABC Srbija u koje je Danas imao

uvid…. za poslednje tri godine prodaja štampanih medija opala za 15 do 20 odsto, pa je samim tim i „struktura oglašavanja

loša“ – izvor: http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/blagi_pad_prodaje_dnevnih_novina.55.html?news_id=221843

30.08.2012.

„U prosjeku pad (tiraža) iznosi 10 posto u posljednjih pet godina, a pojedini listovi bilježe pad od 12 posto samo u prošloj

godini. Kao odgovor, iz Fairfaxa planiraju prodor na internet kako bi naplatili pristup digitalnom sadržaju.“ – izvor:

http://balkans.aljazeera.net/makale/australija-internet-ubija-printane-

medije?keepThis=true&TB_iframe=true&height=700&width=1024&caption=Aljazeera+Articles 30.08.2012.

Gubici printanih medija u Hrvatskoj: http://www.novossti.com/2011/09/tiskani-mediji-u-minusu/ 30.08.2012.

24 Detaljnije pogledati: „Suton tradicionalnih medija“, Šejn Husejnefendić, Mediaanali broj 10., Dubrovnik, 2011.

25 http://www.poslovni.hr/vijesti/printu-ne-prijeti-izumiranje-ali-kljucno-je-da-se-poveze-s-novim-medijima-206445.aspx

30.08.2012.

26 http://www.poslovnipuls.com/2012/04/11/tablet-racunala-prodaja/ 30.08.2012.

27 Gadget – mali (često elektronični) uređaj koji ima specifičnu funkciju. – Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Gadget

30.08.2012.

28 Za više informacija pogledati „Balkanski medijski barometar“ iz 2012: http://library.fes.de/pdf-

files/bueros/sarajevo/09053.pdf 31.08.2012.

29 Što je, sjetimo li se samo filma „Network“ iz 1979. Nemoguća misija budući da su informativni odjeli uvijek poslovali s

gubitkom jer je dobro poznata činjenica da „vijesti ne donose novac“. Oglašivači su ti koji donose novac te shodno tome kreiraju programe medijskih kuća i vremenom odlučuju „šta je bitno a šta ne“ tj. šta će se i kako objaviti...

https://www.surveyconsole.com/console

http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/blagi_pad_prodaje_dnevnih_novina.55.html?news_id=221843

http://balkans.aljazeera.net/makale/australija-internet-ubija-printane-medije?keepThis=true&TB_iframe=true&height=700&width=1024&caption=Aljazeera+Articles


http://www.novossti.com/2011/09/tiskani-mediji-u-minusu/

http://www.poslovni.hr/vijesti/printu-ne-prijeti-izumiranje-ali-kljucno-je-da-se-poveze-s-novim-medijima-206445.aspx

http://www.poslovnipuls.com/2012/04/11/tablet-racunala-prodaja/

http://en.wikipedia.org/wiki/Gadget

http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/09053.pdf




Literatura:

- Herman, Edward S. & R.W. McChesney (2004), „Globalni mediji“, Clio.

- Husejnefendić, Šejn (2011), „Suton tradicionalnih medija“, Mediaanali broj 10., Dubrovnik.

- Husejnefendić, Šejn (2012), „Influencija news portala na perzistenciju printanih medija u

Bosni i Hercegovini (Zbogom „papirnatom“ novinarstvu?)“, Medijski dijalozi, No 11, Vol. V,

Podgorica.

- McChesney, Robert W. (2008), „Bogati mediji, siromašna demokratija“, Sarajevo.

- Osmančević, Enes (2001), „Historijat i osobenosti javnosti u BiH“, Pogledi, br. 8, Tuzla.

- Osmančević, Enes (2009), „Demokratičnost www komuniciranja“, 2009, Sarajevo.

- Rotar, Nada Zgrabljić (2005), „Mediji – Medijska pismenost, medijski sadržaji i medijski

utjecaji“, Medijska pismenost i civilno društvo, Sarajevo, MediaCentar.

- Turčilo, Lejla (2011), „Zaradi pa vladaj: Politika-mediji-biznis u globalnom društvu i u Bosni i

Hercegovini“, Sarajevo.

Web resursi:

- http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/09053.pdf

- http://en.wikipedia.org/wiki/Gadget

- http://www.poslovnipuls.com/2012/04/11/tablet-racunala-prodaja/

- http://www.poslovni.hr/vijesti/printu-ne-prijeti-izumiranje-ali-kljucno-je-da-se-poveze-s-

novim-medijima-206445.aspx

- http://www.novossti.com/2011/09/tiskani-mediji-u-minusu/

- http://balkans.aljazeera.net/makale/australija-internet-ubija-printane-

medije?keepThis=true&TB_iframe=true&height=700&width=1024&caption=Aljazeera+Articl

es

- http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/blagi_pad_prodaje_dnevnih_novina.55.html?news_id

=221843

- https://www.surveyconsole.com/console

- http://www.questionpro.com

- http://www.uzivoradio.com/bih.htm

- http://protest.ba/v2/15-posto-potpuno-30-posto-funkcionalno-nepismenih-u-bih/

- http://www.media.ba/bs/menadzment-novinarstvo/senzacionalizam-potreba-trzista-nemoc-

novinara-ili-imperativ-profita


http://en.wikipedia.org/wiki/Gadget

http://www.poslovnipuls.com/2012/04/11/tablet-racunala-prodaja/



http://www.novossti.com/2011/09/tiskani-mediji-u-minusu/






https://www.surveyconsole.com/console

http://www.questionpro.com/

http://www.uzivoradio.com/bih.htm






SADRŽAJ

Abstract .......................................................................................................................... 2

Abstract (english) ............................................................................................................ 3

Osobine publike u svijetu i kod nas …………………………………..…………………………………………… 4

Dostupnost online radio i TV kanala na Sjeveroistoku Bosne i Hercegovine ………………….. 6

Neke specifičnosti (novomedijske) publike u SI BiH ......................................................... 8

Stanje na najpopularnijim news portalima SI BiH …………………………………………………………. 13

Kadrovska analiza portala .……………………………………………………………………………………………………….. 13

Finansijska podrška portalima od strane nivoa vlasti i

pritisci vlasti na uređivačku politiku portala …………………………………………………………………………….. 15

Umjesto zaključka …………………………………………………………………………………………………………………….. 16

Bilješke ………………………………………………………………………………………………………………………………………. 18

Literatura ………………………………………………………………………………………………………………………………….. 20

(neke) specifičnosti publike i novog medijskog …ff.untz.ba/uploads/images/gallery/linkovi knjiga...

Documents