nekropole iv faze - krupače, trešćerovac, velika gorica

7/29/2019 Nekropole IV faze - Krupae, TReerovac, Velika Gorica

1/20

SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Odsjek za arheologiju

Ivana Luia 3

Iva trbac

Nekropole IV faze Krupae, Treerovac, Velika Gorica

Seminarski rad

Predmet:Arheologija bronanog doba I. - seminarMentor: Janja Mavrovi

Zagreb, 2012.

1


2/20

Sadraj:

Mlaa kultura polja sa arama- IV faza ...................................................................................... 4.....................................................................................................................................................4

Nekropole faze IV .......................................................................................................................5Treerovac ................................................................................................................................. 5Popis literature: .........................................................................................................................19Popis slika: ................................................................................................................................19Popis tabela: ..............................................................................................................................20

2


3/20

UVOD

Kultura polja sa arama datira se na razdoblje kasnog bronanog doba od BrD do kraja

Ha B stupnja (Vinski-Gasparini, 1973, 15). Zbog nedovoljne istraenosti, na teritoriju

sjeverne Hrvatske susreemo niz problema, od same geneze kulture, razvoja oblika materijala

i razlikovanja pojedinih razvojnih faza i kulturnih grupa (Vinski-Gasparini, 1973, 15).

Poetak istraivanja nekropola see u 1885., kad je otkrivena nekropola u Treerovcu

na Kupi nizvodno od Karlovca, potom slijede, krajem 19. stoljea, Krupae kod Kraia i u

arengradu, te poetkom 20. stoljea nekropola u Velikoj Gorici i u Zagreb-Horvatima

(Vinski-Gasparini, 1973, 16). Nekropole, osim one u Velikoj Gorici, nisi sistematski

iskopavane, niti sistematski obraene, te je rekontrukcija mogua tek za nekoliko grobova iz

Velike Gorice, koja se datira u razdoblje prijelaza starije kulture polja sa arama u mlau

(Vinski-Gasparini, 1973, 16).

3


4/20

Mlaa kultura polja sa arama- IV faza

Mlau kulturu polja sa arama dijelimo na IV i V fazu, od kojih IV datiramo 1000-800

godine prije Krista, odnosno Ha B1 do Ha B2, a V fazu 850-750/700, tj. u Ha B2 do Ha B3(Vinski-Gasparini, 1973, 150).

Uz to se u IV fazi razluuju dvije kulturne grupe: zapadna i istona (Vinski-Gasparini,

1973, 150). Zapadana obuhvaa podruje sjeverozapadne Hrvatske do umberakih gorica,

Sutle, Hrvatskog Zagorja i Meimurja do Ua Drave u Dunav (Vinski-Gasparini, 1973, 150).

Na prijelazu iz III u IV fazu ne doivljava vee etnike promjene, ve se razvija postepenom

evolucijom, iju bazu ini mlaa faza Baierdorf-Velatice, to se posebno odraava na

nekroploama IV faze, Krupae i Velika Gorica (Vinski-Gasparini, 1973, 150).Istona grupa rasprostranjena je na podruju istone Slavonije i Srijema, ukljuujui i Baranju

(Vinski-Gasparini, 1973, 150). Na zavretku 11. stoljea doivljava nagle etnike i kulturne

promjene- kulturnu grupu tipa Surin-Belegi istiskuje grupa Val koja vri ekspanziju iz

Transdanubije prema jugu, time uzrokujui drugi veliki val egejske seobe (Vinski-Gasparini,

1973, 150).

4


5/20

Nekropole faze IV

Treerovac

Prebirui stare muzejske zapise, ime Ljubi je 1879. naao podatak kako je lokalni

seljak obraujui svoje polje naao ostatke kostiju, pepela i poneki predmet od mjedi, te

potaknut time kontaktira gospodina Juru Kamenara, koji dobiva detaljnije informacije kako su

i na imanju g. Jordana prilikom obrade zemlje pronaene tri are, poneto zavijene ice i

kostiju, to ga je ponukalo da se 21. svibnja sam uputi u Treerovac i zapone istraivanje

lokaliteta (Ljubi, 1885, 66-67).

U prva etiri dana otkopano je sveukupno 46 grobnih ara, nepravilno rasporeene u

prostoru i na razliitim dubinama, od praktiki ara tik uz provinu do onih na metar dubine,

ali su sve bile uspravno poloene (Ljubi, 1885, 68). Veina je ara imala poklopac: etiri su

bile pokrivene etveroktunim ploama, jedva dvostrukom etverokutnom ploom, a ostale su

bile pokrivene preokrenutom zdjelom koja je sezala do pola grla ( Ljubi, 1885, 68). Ponekad

se u samoj ari nalazila jo jedna manja ara, a ponekad i uz nju posuda, to ukupan broj

iskopanih posuda dovodi na 130 komada (Ljubi, 1885, 68). Ouvanost materijala je bila vrlo

loa zbog vlanog tla, te su se vee are raspadale prilikom iskopavanja, zbog ega je ucijelosti ili u veim komadima sauvano tek neto manjih oblika, 7 manjih ara i 7 zdjela

(Ljubi, 1885,69).

Velike are su do polovine bile ispunjene ostatcima pepela, ugljena i kostiju, to je

Ljubia navelo na zakljuak da su moda sadravale vie od jednog pokojnika, te su naene

ili u blizini ili na samom zgaritu (Ljubi, 1885, 69). Iskopani materijal Ljubi je podijelio na

velike i male are, te tako i na velike i male posude, budui da veih varijacija u formi nije

bilo (Ljubi, 1885, 69). Od 46 velikih ara, dvije su imale okomito postavljene ruke, jednavodoravno, neke su imale 2-4 izboenja, a ruke se pojavljuju i na uu manjih zdjela, kroz

koje se vjerojatno provlailo ue kako bi mogle visjeti, dok se na tri manje zdjele nalazi prava

ruka, koja nadvisuje samu zdjelu (Ljubi, 1885,70). to se veliine tie, velike are redom

imaju promjer trbuha znatno vei od same visine are, dok veliina manjih ara i zdjela varira

(Ljubi, 1885, 70). Dno ara je veinom ravno, dok se kod manjih ara i posuda uoavaju

manja ispuenja prema unutranjosti (Ljubi, 1885, 70). Sve su posude rukom raene od

ilovae, ponegdje s primjesama zrnaca bjelutka, stjenki nejednake debljine, prirodne ili crne

boje, a ukoliko su pene, peene su ili na suncu ili na otvorenom ognju (Ljubi, 1885, 70).

5


6/20

Kod nekih je posuda unutranja strana bolje ispolirana od vanjske (Ljubi, 1885, 70). Velike

su are, osim pojasa na boku, neukraene, dok se manje are i zdjele ukraene geometrijskim

ukrasom (Ljubi, 1885, 70-71).

Od ostalih materijala i nalaza, Ljubi navodi od metala samo broncu, i to jednu

nepotpunu iglu, nekoliko dvojnih ica, ulomak cijevi od spiralne ice, te pet probuenih

unjeva (Ljubi, 1885, 69).

Slika 1, Sadraj grobnih cjelina Treerovca (Kod slika se navodi fusnota kao i u tekstu npr:

Ljubi, 1885, i broj stranice ili table)

6


7/20

Krupae

Dr. Josip Brunmid izvjetava kako su prvi nalazi sa Krupaa sluajno otkriveni

prilikom oranja zemljita na dubini od 40ak cm kada je lokalni seljak 1897. pronaao 20ak

lonaca razliitih veliina, koji su prilikom vaenja razbijeni (Brunmid, 1898, 137). Unutar

veeg lonca se uglavnom nalazio manji, pokriven posudom, a sadravao je pepeo, spaljene

ostatke kostiju i povremeno poneki bronani predmet (Brunmid, 1898, 137). Posude i ostatke

je sauvao i o njima izvjestio muzejsku upravu student prava Vlaho Mrljak, to Brunmida

potie da i sam izae na teren (Brunmid, 1898, 137).

Posuda je sauvano osam: dvije velike i tri male urne, velika zdjela, mala zdjela s

ruicom i vrlo oteen vr, te uz njih i bronani predmeti: vea slomljena ogrlica, dva ulomka

narukvica i komad spiralne ice, koji vjerojatno potjee od naoaraste fibule (Brunmid, 1898,

137). Posude se napravljene od kvalitetno pripravljene ilovae, s primjesama sitnog pijeska,

debelih, poliranih stijenki, koje su vjerojatno bile bojane, no tragovi boje su pod utjecajem

vlage uniteni, a bez drugih ornamenata (Brunmid, 1898, 137). Ruice su izvoene izravno

na posudi, dna su vrlo ravna, povremeno s unutranje strane izboena i blago zaglaena

(Brunmid, 1898, 138). Brunmid pretpostavlja kako su posude ili suene na suncu ili u

otvorenim peima, te su zbog toga relativno slabo i sauvane, a u presjeku su vidljivi tragovi

nejednakog peenja: sredina je crna, dok je boja prema rubovima zagasita i crvenkasta, a isto

se uoava i u samoj boji posuda, koja varira od svijetle boje ilovae do crne (Brunmid, 1898,

138). Restaurirana ara je 49cm visoka, najveeg obujma 146cm, dok je dno vrlo usko, svega

14 cm (Brunmid, 1898, 138). Bila je pokrivena smeom zdjelom manjih dimenzija, uskog

dna, stijenki debelih oko 8mm, a unutar velike are se nalazila manja sa spaljenim kostima, ali

bez ikakvih priloga. (Brunmid, 1898, 138). Takoer je bila pokrivena manjom zdjelom, koja

na gornjem rubu ima manju ruicu, izvedenu prilikom izrade same posude, ravnog je dna,

koje se ini kao da je blago utisnuto, te je zato s unutranje strane neravno (Brunmid, 1898,138). Druga je ara bila u takvom stanju da se nije mogla restaurirati, a u njoj se takoer

nalazila manja posuda, no bez poklopca (Brunmid, 1898, 140).

U manjoj urni Brunmid je meu kostima naao slomljenu iglu dugu 8cm, savinutu u

donjem dijelu, koja na gornjem dijelu zavrava okruglom ploicom, ispod koje ima debelu,

bridastu kvrgu (Brunmid, 1898, 140). U gornjem dijelu je ica igle na tri mjesta

ornamentirana usporedno urezanim crtama, na kraju koje se nalazi trokut cik-cak ornamenta

(Brunmid, 1898, 140).

7


8/20

Zajedno dolaze predmeti pod brojevima 7., 8., 9. i 11. koji su naeni kao prilog uz

posude s kostima pod veim komadom peene zemlje (Brunmid, 1898, 140). To su: ogrlica,

odn. torques, od debele okrugle bronane ipke, koja se suava prema krajevima udaljenim

oko 7,5cm zavrava etverokutnim presjekom zaobljenih bridova (Brunmid, 1898, 140). Na

krajevima ogrlice se nalazi tanki, dvaput spiralno zavijeni lim, ogrlica je namjerno

prelomljena na dva dijela, a na njoj je mjestice zelena patina ili hra (Brunmid, 1898, 140).

Na slici 8. je polovina karike od spiralno uvijene ice, za koju Brunmid pretpostavlja da je

mogla sluiti kao narukvica, a debljina joj varira 2-6mm (Brunmid, 1898, 140). Slika 9.

predstavlja takoer polovicu karike, okruglog prereza, debljine 6mm, a duljine 13.5cm,

takoer sa zelenom patinom (Brunmid, 1898, 140). Slika 11. predstavlja ulomak spiralno

savijene ice, koji je vjerojatno pripadao naoarastoj fibuli (Brunmid, 1898, 140.)

Van konteksta su mala smea posuda (br. 13), oblikom slina ari pod brojem 15, vrlo

trbuast smei vr suena vrata, na ijem se tijelu vidi trag okomito postavljene ruice koja

nije naena (sl. 3) (Brunmid, 1898, 140). Takoer su naena dva bronana predmeta, od

kojih je velika bronana karika (sl. 10), jedina u potpunosti sauvana (Brunmid, 1898, 141).

Karika je iskovana od debele ipke ovalnog prereza, iji se krajevi gotovo posve dotiu, a

svijetlo zelena patina je mjestimice zagrebana (Brunmid, 1898, 141). Brunmid nadalje

nagaa namjenu karike, bilo kao narukvice koja se nosi na nadlaktici, bilo kao dijela

predmonetarnog sustava (Brunmid, 1898, 141). Na slici 12. je prikazan komad nepravilno

savijene tanke bronane ice, koja je gotovo posve korodirana (Brunmid, 1898, 141).

8


9/20

Slika 2, Sadraj grobnih cjelina Krupaa

9


10/20

Velika Gorica

1908. Viktor Hoffiller uz pomo biveg asistenta Vladimira Hribara dolazi u posjet

predmeta otkrivenih prilikom kopanja ljunka za velikogoriku bolnicu, za koje je zakljuio

kako pripadaju hallstattstkom periodu i paljevinskim grobovima pa sve do srednjeg vijeka i

kosturnih grobova, te se odmah upuuje na teren, gdje prvi dan otkriva tri paljevinska i tri

kostruna groba, a iskopavanje nastavlja iste godine na proljee, kada otkopava 9 grobova sa

arama (Hoffiller, 1909., 120). Bili su na hrpi, meusobno udaljeni oko 3m, zemlja oko njih je

bila vrlo crna, s tragovima ugljena, veinom na dubini od 40-50cm, dok je grob 1. bio na

80cm dubine, to Hoffiller objanjava vjerojatnim nabacivanjem ljunka iz oblinje jame u

kasnijem periodu (Hoffiller, 1909., 120-121). Same are su bile malih dimenzija, uglavnom

nepokrivene drugom posudom, a spaljene kosti i predmeti su veinom bili oko njih (Hoffiller,

1909., 124). Prije samog poetka iskopavanja, u muzeju su posjedovali aru s mnotvom

kostiju, no bez drugih nalaza, visine 8,5cm, gornje obujma 12,5, a donjeg 8,5 cm (Hoffiller,

1909., 124) (sl. 9, br. 1). Do kraja 1908. otkopano je 20 grobova, od toga 15 sa arama

(Hoffiller, 1909., 124).

Grob 1: Rukom raena zemljana ara, koja se nije dala restaurirati, nad kojom je

naena bronana igla savinutog tijela, i ureene glavice, iji se ures takoer nije uspio

restaurirati, a sastojao se od dva kruga imeu kojih je bila cik-cak linija (Hoffiller, 1909., 124)

(sl. 10, br. 2).

Slika 3, Bronana narukvica i igla

10


11/20

Grob 2: Ostatci vee rukom raene are debelih stijenki, oko koje su bile kosti, ali bez

drugih priloga (Hoffiller, 1909., 124).

Grob 3: Zemljana rukom raena zdjela visoka 9cm, gornjeg promjera 17, a donjeg

5cm, u kojoj su bile 2 ili 3 kosti, a oko nje nije bilo drugih kostiju (Hoffiller, 1909., 124-125)

(sl. 9, br. 3).

Grob 4: Zemljana rukom raena ara visine 10,5cm, gornjeg promjera 13, dna 10cm, a

cca 2 cm od gornjeg ruba okrugla rupa (Hoffiller, 1909., 125). Pokraj are je bila bronana

fibula u obliku dvotoka, slomljena na vie dijelova (Hoffiller, 1909., 125). (sl. 9, br. 4)

Slika 4, Zemljane posude

Grob 5: Donji dio vee rukom raene are, ispunjene kostima, pokraj koje je bio

troques od etverobridne tordirane ice slomljen na tri dijela, iji krajevi zavravaju iljcima,

potom 3-4 bronane narukvice debljine 6-7mm polumjeseastog presjeka, slomljene prije

polaganja u grob, ornamentirane urezanim crtama, koje se izmjenjuju u motivu kria

(Hoffiller, 1909., 125) (sl. 10, br. 1).

Grob 6: Zemljani loni visok 7 cm, promjera otvora 9, a dna 5 cm, s tragovima ruke,

bez drugih priloga (Hoffiller, 1909., 125).

11


12/20

Grob 7: Zemljana rukom raena ara trbusatog oblika, visine 20 cm, promjera

gornjeg dijela18, a donjeg, 10,2cm, uz mnotvo bronanih priloga (Hoffiller, 1909., 125).

Bronani prilozi su: no s drkom, dug 29cm, iji drak zavrava karikom (sl. 8, br. 1)-

neuobiajen u nas, no est u Italiji, po kojem se moe datirati u kraj bronanog doba

(Hoffiller, 1909.,130); kelt duljine 11 cm na kojem se vide ostatci tkanine u koju je bio

umotan, ispod gornjeg ruba ukraen s tri kruga od kojih se sa svake strane odvajaju etiri crte

prema otrici, od kojih se dvije sastaju i ine otri kut (sl. 8, br. 4); gornji dio igle slian onoj

iz groba 1, ali puno vee glavice, duljine 7cm (pretpostavlja se da je igla bila duplo dua);

ostatci narukvica od vrlo tanko iskucanog lima, na kojem su iskucani rupiasti ukrasi, poput

onoga prikazanog na slici 8. broj 6; deblji komadi lima za koji se ne zna kakvom je predmetu

pripadao; vei komad narukvice od 4mm debele etverostrane ipke, svinut u vatri; 8 avala

plosnatih glavica promjera 2,7mm, dok su iljci etverokutnog proreza dugi 2cm; tri karike,

od kojih je jedna promjera 5 (sl. 8, br8.), a druge dvije 4 cm, kariica sa dva nastavka sa

strana promjera 2 cm (sl. 8, br. 5), te 2,4 cm dug komad vrlo zahrale eljezne ipke

(Hoffiller, 1909., 125-126).

Grob 8: Grob koji je bio prekopan, no predmeti su vraeni u jamu, te ih ini nekoliko

fragmenata rukom raene are, i bronani predmeti: privjesak od bronane ice u obliku

dvotoke, proveslo fibule nejasne italske formei komad spiralno savijene ice (sl. 8, br 7.), te

troques od neukraene bronane ipke debljine 5x8mm, ovalog presjeka, tupih krajeva,

vjerojatno slomljen prilikom polaganja u grob, te uteg, za koji je mogue da je u grob dospio

prekopavanjem (Hoffiller, 1909., 126).

12


13/20

Slika 5, Bronani predmeti

Grob 9: Zemljani ostatci, vjerojatno od dvije posude, vee rukom raene are debljih

stijenki i manje zemljane posude tanjih stijenki, bez drugih priloga (Hoffiller, 1909., 126)

Grob 10: Rukom raena zemljana zdjelica ravnih stijenki, visine 5cm, godnjeg

promjea 10,5, a dna 6,7 cm, bez ostalih priloga (Hoffiller, 1909., 126).

Grob 11: Rukom raen zemljani pehar s rukom koja se izdie iznad otvora posude,

visine 6,5 cm, promjera 10-12,3 cm, dna 4-4,5 cm (sl. 9, br. 2), u kojem su bile poloene 2

spirlano savijene naunice od bronane ice (Hoffiller, 1909., 126).

Grob 14: Rukom raena zemljana zdjelica debelih ravnih stjenki, visoka 6cm

(Hoffiller, 1909., 126).

13


14/20

U daljnjim istraivanjima pronaeni su bitni metalni nalazi koji se mogu datirati u kasni

Ha A stupanj, poput male naoaraste fibule iz groba 3/1916, koja je najstariji takav primjer u

Hrvatskoj (Vinski-Gasparini, 1973, 155) (tab 104, 9). U grobu II/1910 nalazimo

polumjeseastu britvu s grbom ranog Ha B tipa, fibulu srodnu tipu violinskog gudala s

osmicama na petlji i noici, blago zasvedenog i zadebljanog luka (tab 104, sl 3a i 3b), te

ulomak naoaraste fibule (tab 104, sl 4) (Vinski-Gasparini, 1973, 155). Dvojni grob 1/1911

jedan je od najvanijih nalaza ove nekropole (Vinski-Gasparini, 1973, 155). Sadri britvu s

toridranom rukom koja zavrava obruem s dva roia, koju Stare pripisuje nerazvijenom

Ha B horizontu, te procjenjuje da je starija od slinih britvi s drugih nalazita (Vinski-

Gasparini, 1973, 155-156) (tab 104, 1-7). No iz istog groba s drkom u obliku jezika (tab

103, 10) oblikom podsjea na ostave iz Donje Bebrine iz III faze (Vinski-Gasparini, 1973,

156). Ma s antenama iz istog groba ima drak u obliku jezika, to zakljuujemo na osnovu

ukrasa antena, a pripada tipu Lipovka, te se smatra jednim od najstarijih primjeraka takvih

maeva ranog HaB stupnja (Vinski-Gasparini, 1973, 156). Takoer su vrlo bitne uplje sjekire

s ornamentom pseudozaliska na tuljku od kojeg je sjeivo odvojeno stepenstaim prijevojem

(Vinski-Gasparini, 1973, 156) (tab 102, 1; tab 103, 4). Noevi s rebrastim zadebljanjem na

zasvedenom hrptu s drkom koji ima prstenasti zavretak, a povezani s rani oblicima

polumjeseastih britvi s grbom kakve nalazimo u ovim grobovima, pokazuju pozudanu

dataciju u fazu IV, odnosno raniji Ha B stupanj, to pokazuju i brojne sojeniarske igle,

okrugle na vrhu lagano izduene glavice ukraene crtama ili kanelurama (Vinski-Gasparini,

1973, 156).

14


15/20

Tabela 2

15


16/20

Tabela 3

16


17/20

Tabela 4

17


18/20

Zakljuak:

Kontinuitet razvoja: keramiki oblici starije tradicije i metalni oblici novih tradicija,

pogotovo u grobovima Velike Gorice, gdje na bikoninim posudama s visokim rukama,

naenim van grobnih cjelina, vidimo utjecaj Baierdorf-Velatice, kao i na kuglastim arama s

rupom, dok tipini oblici Treerovca i Krupaa pokazuju utjecaj Donje Kranjske, odn. u

irem smislu grupom Rue (Vinski-Gasparini, 1973,154-155).

Metalni nalazi iz zatvorenih cjelina ukazuju da se radi o jednoj fazi, a sjedinjuju oblike HaB1

(polumjeseastve britve, sojeniarske igle, male naoaraste fibule) i HaB2 (ukraeni noevi,

ma tipa Lipovka, ukraeni no s antenama , uplje sjekire, lune fibule s ukrasom osmica)

(Vinski-Gasparini, 1973, 156)

18


19/20

Popis literature:

Vinski-Gasparini, Ksenija:Kultura polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj, Zagreb 1973.

Ljubi, ime:Prvo odkrie predhistorikih grobja od ara u Hrvatskoj, Vjesnik Arheolokog

muzeja u Zagrebu, Vol. 7 No. 1, 1885

Brunmid, Josip: Groblje sa urnama u Krupaama kod Kraia u Hrvatskoj, Vjesnik

Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 3 No. 1, 1898

Hoffiller, Viktor: Staro groblje u Velikoj Gorici, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu,Vol. 10 No. 1, 1909

Popis slika:

Slika 1, Ljubi, ime:Prvo odkrie predhistorikih grobja od ara u Hrvatskoj, Vjesnik

Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 7 No. 1, 1885, 73

Slika 2, Brunmid, Josip: Groblje sa urnama u Krupaama kod Kraia u Hrvatskoj, Vjesnik

Arheolokog muzeja u Zagrebu, Vol. 3 No. 1, 1898, 139

Slika 3, Hoffiller, Viktor: Staro groblje u Velikoj Gorici, Vjesnik Arheolokog muzeja u

Zagrebu, Vol. 10 No. 1, 1909, 124


Zagrebu, Vol. 10 No. 1, 1909, 123


Zagrebu, Vol. 10 No. 1, 1909, 122

19


20/20

Popis tabela:

Tabela 2, Vinski-Gasparini, Ksenija:Kultura polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj, Zagreb

1973.


1973.


1973.

nekropole iv faze - krupače, trešćerovac, velika gorica

Documents