nervni sistem i cula ppt

24
Kosmos oko nas, kosmos u nama,... Čovek u sebi ima nekoliko milijardi neurona koji se ne regenerišu. NERVNI SISTEM I ČULA

Upload: edinadina

Post on 07-Jul-2015

2.446 views

Category:

Documents


12 download

TRANSCRIPT

Page 1: Nervni sistem i cula ppt

Kosmos oko nas, kosmos u nama,...

Čovek u sebi ima nekoliko milijardi neurona koji se ne regenerišu.

NERVNI SISTEM I ČULA

Page 2: Nervni sistem i cula ppt

VEZA IZMEĐU ORGANIZMA I PSIHIČKOG ŽIVOTA

Uticaj je obostran. S jedne strane organizam utiče na psihički život pojedinca, a sa druge strane od psihičkog života pojedinca zavisi funkcionisanje organizma.

Npr. Neki naučnici uzrok mnogih bolesti traže u psihičkom životu. S druge strane od stanja organizma zavise psihički procesi.

ORGANIZAM PSIHIČKI ŽIVOT

Page 3: Nervni sistem i cula ppt

NERVNI SISTEM

Neuron se sastoji od nervnih ćelija i nervnih vlakana. Neuroni se nadovezuju jedni na druge i čine nervni sistem.

Page 4: Nervni sistem i cula ppt

• Uloga n.s:

• NERVNI SISTEM obuhvata raznovrsne organe sastavljene od nervnih ćelija, čija je osnovna uloga prenošenje podražaja ili nervnih inpulsa, od čulnih organa do organa koji reaguju.

Page 5: Nervni sistem i cula ppt

Još neke uloge nervnog sistema

1. Nervni sistem reguliše funkcije pojedinih organa našeg tela. (mišiće, žlezde)

STRAH

luči pojačano adrenalin

povećava se količina šećera u krvi

srce počinje ubrzano da kuca

krv brže struji kroz oranizam

Povećana koncentracija, jačanje mišića

2. Održavanje veze između organizma i spoljašnjeg sveta. Uz pomoć nervnog sistema, mi saznajemo informacije o spoljašnjem svetu, ali i utičemo na njega.

3. Zadržava, sredjuje i čuva primljene utiske (učenje, pamćenje)

Page 6: Nervni sistem i cula ppt

• U najjednostavnijem obliku nervni sistem se javlja kod dupljara, a predstavljen je difuzno raspoređenim spletom nervnih ćelija.

• Kod ostalih grupa je manje ili više centralizovan (centralni nervni sistem) i satoji se od nervnih centara, sastavljenih od skupova nervnih ćelija.

• Nastavci nervnih ćelija grade nerve, koji zajedno čine periferni nervni sistem.

Page 7: Nervni sistem i cula ppt

• Razlikuju se:

• Centralni nervni sistem

mozak i kičmena moždina

Periferni nervni sistem

neuroni koji se nalaze

izvan mozga

i kičmene moždine,

u mišićima,

čulima i organima

CNS

PNS

Page 8: Nervni sistem i cula ppt

• U životinjskom svijetu postoje tri osnovna tipa centralizovanog nervnog sistema:

• VRPČASTI

• GANGLIOZNI

• CJEVASTI

Page 9: Nervni sistem i cula ppt

Vrpčasti n.s.

• Karakterišu nervni centri

u obliku vrpce, koji se

pružaju čitavom dužinom

tijela. Ovaj tip nervnog

sistema susreće se kod

plosnatih glista.

Page 10: Nervni sistem i cula ppt

Gangliozni nervni sistem

• Sastavljen od manjeg li većeg broja ganglija od kojih polaze nervi. Ganglije se obično javljau kao parni organi; međusobno su povezani nervima pa grade neku vrstu ganglijske ljestve.

Ovaj tip n.s. Je zastupljen kod prstenastih glista, zglavkara, mekušaca (ali kod njih ganglije nisu člankovito poredane).

Page 11: Nervni sistem i cula ppt

Cjevasti nervni sistem

• Znatno složeniji imaju ga kičmenjaci.• Nervni centar kod njih je u obliku duge nervne cijevi sa debelim zidovima od nervnih ćelija. Nervna cijev se nalazi na leđnoj strani tijela.

Page 12: Nervni sistem i cula ppt

• Cijev je diferencirana na prednji dio- MOZAK i zadnji dio- KIČMENU MOŽDINU.

• Mozak kičmenjaka ima pet sijelova, čija je razvijenost različita kod pojedinih grupa.

• Od mozga polaze 10-12 jakih moždinskih nerava koji inerviraju čulne organe i pojedine dijelove glave. Sa obje strane kičmene moždine polaze moždinski živci. U mozgu i kičmenoj moždini nalaze se centri za sve bitne tjelesne funkcije.

Page 13: Nervni sistem i cula ppt

• Ljudski mozak

• Mozak je čovjekov organ za mišljenje težak oko 1,3 kg. Naša subjektivna iskustva se uglavnom odvijaju u mozgu. Tu su pohranjena naša sjećanja i odvijaju se naša mišljenja, ideje i strahovi. Čovjekov mozak omogućuje daleko naprednije funkcije u usporedbi s mozgom bilo koje druge vrste

Page 14: Nervni sistem i cula ppt

• Sastoji se od 5 glavnih dijelova:

• mali mozak - središte organa za ravnotežu, kontrolira voljne i usklađuje refleksne pokrete

• srednji mozak - regulira napetost mišića, refleksno uspostavlja i održava položaj tijela

• veliki mozak - centar za inteligenciju (pamćenje, mišljenje, učenje i kontroliranje ponašanja ...)

• međumozak - najvažniji vegetativni centri • produžena moždina - centar važnih refleksnih

procesa

Page 15: Nervni sistem i cula ppt
Page 16: Nervni sistem i cula ppt

ČULA• U neposrednoj vezi s nervnim sistemom su čula, koja se

također sastoje od nervnih elemenata, a pomoću kojih svaki životinjski organizam stoji u dodiru sa spoljašnjom sredinom.

• Pomoću čula životinje reaguju sve ( mehaničke, hemijske, optičke i dr.) uticaje životne sredine; to su DRAŽI koje u organizmu izazivaju NADRAŽAJE koji se živcima sprovode do odgovarajućih centara nervnog sistema.

• Sva naša saznanja o svijetu oko nas i njegovim pojedinim kvalitetima počivaju na čulnom iskustvu.

Page 17: Nervni sistem i cula ppt

• Čulni elementi, kao završeci živaca, postoje i u unutrašnjosti tijela i prenose nadražaje iz unutrašnjih organa.

• Čula su diferencirana prema specijalnim funkcijama, odnosno među njima postoji fiziološka podjela “rada”.

• Svako čulo reaguje samo na specifične draži, stvarajući u organizmu odgovarajuće nadražaje.

Page 18: Nervni sistem i cula ppt

• Čulni organi se sastoje od čulnih ćelija.

• Najprimitivniji oblik čula su pojedinačne ćelije koje se nalaze u koži (bez ikakvog reda).

• Imaju ga najjednostavnije višećelijske životinje, dupljari.

• Ove ćelije se obično grupišu u čulne epitele, kojima se pridružuju i druga tkiva i skupa obrazuju čulne organe (organske aparate).

Page 19: Nervni sistem i cula ppt

• Prema vrstama i prirodi draži koji primaju, svas čula se mogu grupisati u mehanička, hemijska i optička.

• Mehanička čula primaju podražaje dodira i pritiska, zvučne i druge valove. U ovu grupu spadaju čula dodira, čulo sluha i ravnoteže, te bočna linija kod riba i nekih vodozemaca.

• Hemijska čula primaju podražaje različitih agenasa (tečnih i plinovitih). U ovu grupu spadaju čulo ukusa i čulo mirisa.

• Optička čula primaju svjetlosne podražaje. Ovdje spada čulo vida.

Page 20: Nervni sistem i cula ppt

Zanimljivosti

• Čula životinja predstavljaju sistem za upozoravanje. Ona upozoraaju životinju na promene u okruženju - promene koje mogu da ukazuju na prilike za ishranu ili parenje, ili na potrebu da pobegnu od neposredne opasnosti. Sposobnost brzog i odgovarajućeg reagovanja moguća je zbog toga što su čula povezana s mozgom mrežom nerava koji šalju poruke u obliku električnih impulsa. Kada mozak dobije informaciju od čula on koordinira svoj odgovor. U mnogim slučajevima, obično kao odgovor na nešto što dodiruje telo, signal sa senzora ne stigne do mozga pre nego što se radnja preduzme. Umesto toga on dovodi do refleksnog odgovora koji je ugraden u nervni sistem. Na primer kada dodirnete veoma vruć predmet, vaša ruka automatski uzmiče, o tome ne morate da razmišljate.

Page 21: Nervni sistem i cula ppt

• Dok sova nečujno lebdi na mesečini, njene uši reaguju i na najmanje šuškanje u travi, a oči - na skoro neprimetni pokret. Miš njuška kroz vlati trave i pronalazi put do hrane pomoću svojih drhtavih brkova , uvek osluškujući da li ce čuti zamah krila.

• Da bi opstali i sova, i miš oslanjaju se na svoja čula. Ako ih čula iznevere, vrsta se neće produžiti. Generacije potiču od ovih koji prežive, jer su im čula izuzetno izoštrena. Njihovi mladunci nasleduju tu prednost. Tako čula i napadača, i plena postaju istančanija u borbi za opstanak i sve se više razvijaju.

Page 22: Nervni sistem i cula ppt

• Za nas je vid najvažnije čulo, ali neke životinje se savršeno snalaze bez njega u mračnom svetu, gde vladaju čula mirisa i dodira, mada i ova stvorenja reaguju na neki način na svetlost. Glista nema oči, ali njeno telo svom površinom reaguje na svetlost dana, kada kopamo baštu, oseća je i brzo se krije u mrak zemlje, gde je ne mogu napasti gladne ptice.

• Kod većine životinja osetljivost na svetlost je koncentrisana u grupama receptivnih ćelija ili očima. Neke od najprostijuh su kod larvi insekata - gusenice imaju sićušna "okca" koja detektuju svetlost, a samim tim i senku potencijalnog neprijatelja i ništa više. Svako okce sastoji se od grupe ćelija, osetljivih na svetlost - mrežnjače, izdignute iza malog nepokretnog sočiva koje ih štite i fokusira svetlost.

Page 23: Nervni sistem i cula ppt

• Sve životinje moraju da budu osetljive na okolinu da bi opstale. Čak i najjednostavnije životije, kao što su meduze , reaguju na promene u okruženju .Jednostavne životinje, međutim, imaju ograničenu sposobnost kretanja i zaštite, pa zato imaju i ograničena čula. Veće životinje, kao što su kičmenjaci, imaju mnogo složeniji niz čulnih organa. Većina kičmenjaka ima čulo sluha, vida, mirisa, ukusa i dodira.

Page 24: Nervni sistem i cula ppt

Centri za pojedina čula u mozgu