nervni sistem insekata

29
Marijana Bozic FM 08\203 Beograd 2010. NERVNI SISTEM INSEKATA

Upload: miomir-zivadinovic-1388

Post on 19-Jun-2015

652 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

Page 1: NERVNI SISTEM INSEKATA

Marijana Bozic FM 08\203

Beograd 2010.

NERVNI SISTEMINSEKATA

Page 2: NERVNI SISTEM INSEKATA

• Uloga-primanje nadrazaja iz spoljasnje sredine i reagovanje organizma na njih (nadrazaji deluju na receptore i obezbedjuju funkcionisanje i koordinaciju efektora-misica i zlezda)

• Prenos nadrazaja vrse nervne celije ili NEURONI, koji predstavljaju osnovnu komponentu nervnog sistema

Neuroni su gradjeni iz : Krupnog tela-SOMA ILI PERIKARIONAKSONADENDRITA

Page 3: NERVNI SISTEM INSEKATA

Soma sadrzi krupno jedro,dosta mitohondrija, Goldzijevih aparata i

Granularnih EPR-a Dendriti –specijalizovani

su za primanje nadrazaja,a

obicno duzi citoplazmaticni

Produzetak AKSON ,sluzi

za prenosenje nadrazaja od

jedne nervne celije do druge U CNS-u zajednicka karakteristika i aksona i dendrita je da se

veoma ekstenzivno racvaju,u vidu grana drveta Vrlo cesto se na somi nalaze bocni dodaci-KOLATERALI U aksonima i dendritima su odsutni Goldzijev aparat i

granularni EPR,nema nikakve sinteze proteina,a sve organele sa proteinima i proteini koji su neophodni se sintetisu u somi. Duz ovih produzetaka se proteze ogroman broj mikrotubula koje imaju ulogu u transportu materija iz some

Page 4: NERVNI SISTEM INSEKATA

UnipolarneBipolarneMultipolarne

Nervne celije mogu biti:

Page 5: NERVNI SISTEM INSEKATA

Senzibilni neuroni- Oni uvek nose informaciju (nadražaj) ka centralnom nervnom sistemu.

Motorni neuroni- odvode signale od nervnog sistema i stimulišu odgovore u mišićima i žlezdama.

TIPOVI NERVNIH ĆELIJA PREMA FUNKCIJI

Page 6: NERVNI SISTEM INSEKATA

Interneuroni (asocijativni neuroni)- koji prenose u impulse u centralnom nervnom sistemu.

Page 7: NERVNI SISTEM INSEKATA

Predstavljaju pratece celije nervnog sistema, koje ishranjuju ,stite i pruzaju potporu neuronima

nemaju akson vec samo dendrite, ne stvaraju akcione potencijale i zadrzavaju sposobnost deobe citavog zivota

Glijalne celije su u CNS-u mnogo brojnije nego nervne

One salju hranljive materije neuronima,imaju vaznu ulogu u razvoju CNS-a i verovatno u popravljanju grasaka

Glijalne celije ili celije glije

Page 8: NERVNI SISTEM INSEKATA

Nervni omotač

Specijalizovan sloj glijalnih ćelija poznat kao perineurium, sa spoljašnje strane nervnog sistema i formira krvno-moždanu barijeru koja dozvoljava samo odredjenim supstancama da dodju do nervnog sistema

Uz samu ivicu perineuriuma (sa spoljašnje strane ) nalazi se amorfan sloj, najverovatnije sakriven u perineuriumu , koji pruža mehaničku potpotu CNS-u i naziva se nervna lamela. PERINEURIUM +NERVNA LAMELA = NERVNI OMOTAČ

Page 9: NERVNI SISTEM INSEKATA

Prenos signala ukljucuje tri razlicita procesa:1. Dolazni signali,koji mogu biti vizuelni,mehanicki i

hemijski, se prebacuju u elektricnu energiju-transdukcija i usled toga dolzai do promene potencijala membrane

2. Elektricni signali se prenose duz aksona kao akcioni potencijal

3. Na kraju se elektricni signali uglavnom prebacuju u hemijske signale ,koji se transpotruju u sledecu nervnu celiju putem SINAPSE

Prenos signala izmedju nervnih celija

Page 10: NERVNI SISTEM INSEKATA

Mogu biti hemijske i elektricne sinapseHEMIJSKE SINAPSE-dolaskom akcionog

potencijala do sinapse,otvaraju se jonski kanali za Ca i joni Ca ulaze u neuron, povecava se verovatnoca da sinapticka vezikula,koja nosi transmiter se stapa sa membranom i oslobadja transmiter u sinapticki prostor.

Transmiter utice na premeabilnost postsinapticke membrane (direktno ili indirektno)

Depolarizacija i hiperpolarizacija membrane, pormena potencijala membrane, stvaraju se akcioni potencijali

SINAPSA-interkomunikacija izmedju 2 nervne celije,pernos impulsa

Page 11: NERVNI SISTEM INSEKATA

U električnim sinapsama postoji direktan protok izmedju pre i postsinaptičke ćelije.Kao rezultat toga se javlja veoma brzo kretanje. Kod nekih životinja neke elektične sinapse znaju da teku u oba smera ,ali kod insekata to još nije poznato.

Električne sinapse

Page 12: NERVNI SISTEM INSEKATA
Page 13: NERVNI SISTEM INSEKATA

Posto aktivnost neurona ukljucuje kretanje jona u i iz celije,sledi da nervna aktivnost zavisi od koncentracije jona okolne sredine.

Sredina oko nervnog tikva ostaje konstantna zahvaljujuci takozvanim krvno-mozdanim barijerama i aktivnostima drugih glijalnih ćelija

Page 14: NERVNI SISTEM INSEKATA

Hemijski prenosioci se stvaraju i oslobadjaju iz neurona insekata. Ove supstance mogu da se grupišu u četiri klase : acetilholin (ACh), biogenic amini, amino kiseline i peptide.

Hemijski prenosioci imaju tri tipa funkcija:1. Neurotansmiteri- se oslobadjaju samo u sinaptički

prostor i imaju trenutni efekat na električni potencijal postsinaptičke membrane. Efekat prestaje usled enzimske degradacije molekula transmitera ili se ponovo sjedinjuje u presinaptičkom kraju.

2. Neuromodulatori- se oslobadjaju u blizini sinapse menjajući sinaptički transmiter. Taj efekat je relativno spor ali dugotajan. Specifična degradacija i resinteza se ne dogadjaju.

3. Nurohormoni- se oslobadjaju u hemolimfu

Hemijski prenosioci u neuronima

Page 15: NERVNI SISTEM INSEKATA

Acetilholin (ACh)je verovatno najzastupljeniji ekscitorni tansmiter u

nervnom sistemu insekata. On je glavni transmiter mirisnih i mehanosenzornih neurona i mnogih interneurona.

Neurotransmiteri

Page 16: NERVNI SISTEM INSEKATA

Sinaptička veza izmedju neurona ili izmedju neurona i mišića moze da bude modifikovana supstancama poznatima kao neuromodulatori. Oni mogu da deluju presinaptički na vezikule sa transmiterom da se oslobode ili postsinaptički ,menjajući odgovor postsinaptičke membrane na datu količinu neurotansmitera. Postsinaptički modulatori mogu da se takmiče sa neurotransmiterom za receptor na postsinaptičkoj membrane.

Nuromodulatori

Page 17: NERVNI SISTEM INSEKATA

Relativno jednostavan, čine ga dorzalno postavljen mozak koji se produžava u trbušnu verežicu

Čine ga parne ganglije, segmentanlo rasporedjene i medjusobno povezane poprečnim vezama – konektivama i uzdužnim – komisurama.

CNS formiraju ganglije interneurona i motornih neurona, nalaze se na periferiji i okružene su :

1. Razgranatim aksonim senzibilnih ćelije

2. Razgranatim dendritima motornih neurona

3. Razgranatim aksonima interneurona

CENTRALNI NERVNI SISTEM

Page 18: NERVNI SISTEM INSEKATA

Ganglije čine lestvičast nervni sistem, tokom evolucije došlo je do skraćivanja komisura – spajanje ganglije istog segmenta i do povezivanja konektiva u jednu traku , koje se takodje skraćuju i CNS gubi segmentalan raspored

Čulni ili aferentni akson (soma na periferiji tela)

Efektorni ili motorni aksoni (some u ganglijama)

Prenos nedražaja izmedju čulnih i motornih neruona može biti direktan i indirektan (preko interneurona)

Page 19: NERVNI SISTEM INSEKATA

Iz trbušne verežice se izdvajaju prednje ganglije ,koje čine jedinstvenu masu , podždrelna ganglija – ganglion subesophagale i čije je :

1. Ganglion mandibulare

2. Ganglion maxillare

3. Ganglion labiale

U grudima se nalaze 3 grudne ganglije – ganglion thoracale ,a u trbuhu do 8 trbušnih ganglija – ganglion abdominale

Nervni sistem čine mozak i trbušna verežica

Page 20: NERVNI SISTEM INSEKATA

3 dela mozga :1. Protocerebrum – prednji mozak 2. Deutocerebrum – srednji mozak3. Tritocerebrum – zadnji mozakPrva dva su uglavnom stopljena zajedno sa

komisurama, dok se kod zadnjeg mozga komisure nalaze slobodne ispod ždrela.

Mozak – cerebrum

Page 21: NERVNI SISTEM INSEKATA

Najveći deo mozga ,sa strane proširen u izraštaje za vid lobi optici .

Prema gore se nalaze čeona ispupčenja – lobi frontalis ,a izmedju njih medjucerebralni deo – pars intercerebralis , u njemu su smeštene neurosekretorne ćelije

centri asocijativnih funkcija , u središnjem delu centralno telo – corpus centale i ono je povezano sa svim delovima mozga . Sa bočnih strana pars intercerebralis nalaze se izraštaji u obliku pečurke – corpora pedunculata

Najrazvijeniji su kod socijalnih insekata Hymenoptera , najvažniji asocijativni organi, sedišta asocijativnog pamćenja, odnosno sposobnosti učenja insekata – dresura pčela

Protocerebrum

Page 22: NERVNI SISTEM INSEKATA
Page 23: NERVNI SISTEM INSEKATA

Nalazi se ispod protocerebruma, sa strane ovalni izraštaj za miris – lobus olfactorius , sa njih polaze antenalni nervi, sastoje se od senzibilnih i motornih vlakana,senzibilna vlakna dolaze do čulnih organa pipaka ,a motorna do mišića pipaka

Trirocerebrum – najmanji deo mozga ,sastavljen od dva ispupčenja ispod deutocerebruma. Sa svakog ispupčenja polazi cirkumezofagalna konektiva –povezuje nadždrelnu i podždrelnu gangliju

Deutocerebrum i tritocerebrum

Page 24: NERVNI SISTEM INSEKATA

Srasla iz 3 para ganglija , nastaje od prednjih delova trbušne verežice

Inervira : 1. Gornje vilice – ganglion mandibulare 2. Donje vilice – ganglion maxillare 3. Donju usnu - ganglion labiale 4. Kao i mišiće vrata i pljuvačnu žlezdu

PODŽDRELNA GANGLIJA – ganglion subesophagale

Page 25: NERVNI SISTEM INSEKATA

Imaju sa svake strane po 2 glavna nerva koji inervišu :

1. Segmentni zid2. Muskulaturu 3. Noge Pored toga mogu i koksalni nervi da se oružaju

od ganglija do kuka ,a kod krilatih insekata postoje i krilni nervi na drugom i trećem segmentu

Ganglije grudi

Page 26: NERVNI SISTEM INSEKATA

Trbušne ganglije pružaju takodje dva nerva po segmentu , oni inervišu :

1. Osnovne mišiće2. Srčane mišiće i stigme Poslednje ganglije trbuha ,nastale srastanjem

nekoliko susednih ganglija , inervišu zadnji deo tela

Najveći broj trbušnih ganglija je 8 , kod larvi i imaga Thysanura, mužijaka buva i mnogih larvi

Po pravilu obično manje od grudnih , poseduju manji broj nerava ,manji broj ogranaka jer je muskulatura trbuha jednostavnija

Ganglije trbuha

Page 27: NERVNI SISTEM INSEKATA

Proizilazi iz CNS-a Glavne funkcije : inervišu rad crevnog trakta , polnih

organa , endokrinih žlezda i stigmi.Sastoji se od odredjenog broja malih ganglija i nerava koji

od njih polaze 1. Čeona – fronatalna ganglija , nalazi se iznad jednjaka

ispod mozga, nervom spojena sa tritocerebralnim režnjevima. Takodje kontroliše pokrete gutanja, koji su delimično pod kontrolom hipocerebr. gang.

2. Hipocerebralna ganglija , od čeone ide tzv. Rekurentni nerv (u grudima i trbuhu inervira stigme i traheje) i spaja se sa hipocerebralnom ganglijom .Ponekad je nervom spojena sa podždrelnom ganglijoma. Smatra se da inervira pljuvačne žlezde

Simpatički nervni sistem

Page 28: NERVNI SISTEM INSEKATA

3. Ingluvijalna ganglija – blizu crevnog trakta, sa ledjne strane hipocerebrlane , jedan ili nekoliko nerava idu prema zadnjem kraju tela duž crevnog kanala do ingluvijalne ganglije na završetku prednjeg creva

4. Kudalni nerv je takodje deo sipatičkog nervnog sistem . Proteže se od poslednje trbušne ganglije do zadnjeg dela creva , žlezda i polnih organa.

Page 29: NERVNI SISTEM INSEKATA

Sastoji se iz ogranaka CNS-a koji se fino razgranjavaju po površini tela

Senzibilna vlakna prenose trbušnoj verežici nedražaje okoline ,a stvoreni impulsi preko motornih vlakana idu u organe efektore

Skupljanje nadražaja

Periferni nervni sistem