new bilten korice 03-04-11 - hrvatska ljekarnička komora · 2012. 5. 25. · bilten hrvatske...

$: New Bilten Korice 03-04-11 - Hrvatska Ljekarnička Komora · 2012. 5. 25. · BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VI : 2011 - 3/4 100 Prema na{em Statutu, ~lanovi su Komore magistri$
›2011-3/42011-3/4‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Nakladnik:

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Za nakladnika:Mate Portolan, mag. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Pomo}nica urednika:Danijela Huml, mag. pharm.

Lektura:Tomislav Salopek

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:3 100

ISSN:ISSN 1846-1794

GODI[TE VI. PROSINAC 2011. BROJ 3-4.

Sadràjuvodnik 99Na kraju godine, uz najljep{e èlje 99

~lanci 105Uvo|enje sustava provjere autenti~nosti lijekova u hrvatske ljekarne 105Obrazovanje magistara farmacije 108Prava bolesnika 110

izvje{}a 115Rad Vije}a Komore – sjednice 19/104 i 20/105 115Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore 120Obiljeàvanje 740. obljetnice spomena ljekarne u Trogiru 122Glavna skup{tina i simpozij PGEU ¢2£ 125Glavna skup{tina PGEU ¢4£ 127Simpozij PGEU u Njema~koj 132Osvrt na 71. FIP-ov kongres u Indiji 137

zakonodavstvo 141Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti 141

Komentar Pravilnika o sadràju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja magistara farmacije 143

nadzor 147Stru~ni nadzor u godini 2010. 147

usavr{avanje 149E-u~enje: Jesmo li spremni? 149E-u~enje – u~enje «iz fotelje» 150

osvrti 153Propisivanje i izdavanje lijekova na recept ¢2£ 153eRecept ¢2£ 154OTC Preporuke 155E-brojevi i ljekarni{tvo ¢2£: sporedne pomo}ne tvari 157

jezik 163Tragom farmakopejskoga jezi~nog izri~aja ¢2£: hrvatska iskustva 163Tragom farmakopejskoga jezi~nog izri~aja ¢3£: prva me|unarodna pravila 170

oglasi/obavijesti 177Potra`nja 177Ponuda 181^lanarina 183Volonteri 183

iz ureda 185Izdavanje narkotika 185Podijeljeni pra{ci 185Izdavanje hipermangana 186Koli~ina izdanih pakovanja lijeka 186Analiza ulaznih tvari 186

knjige 187Potvrde identiteta: farmaceutske tvari i ljekoviti pripravci 187

kazaloKazalo imena autora ovitakPosebna izdanja ovitak

99

uvodnikNa kraju godine, uz najljep{e èlje

Bliì nam se kraj jo{ jedne godi-ne, veselimo se boì}nim i novogodi{njim blagdanima koje tradicionalno do~ekujemo u krugu obitelji i prijatelja. Ovu kalendar-sku godinu valja ispratiti s nadom da }e na dolaze}a godina biti uspje{nija od sa da{-nje, stare, uz najbolje elje za dobro zdrav-lje, sre}u i uspjeh u idu}oj godini.

Na kraju godine valja pogledati i unatrag pa sagledati kako smo i koliko uspje{no rje-{avali probleme, ostvarili zacrtane ciljeve. Donosimo planove za sljede}u godinu, ko-ja nije ba{ obe}avaju}a i nosi mnoge nepoz-nanice.

Ovu je godinu obiljeìlo vi{e doga|aja, od kojih je za na{u struku najva`niji uvo|enje eRecepta koji je u vrlo kratkom vremenu uveden u cijeloj Hrvatskoj, {to ocjenjuje-mo kao bitan napredak i ~in pove}anja do-stupnosti zdravstvene za{tite.

IzboriIzbori

Sredinom travnja 2011. zapo~eli su izbori za tijela Komore. Zanimanje je bilo veliko u ve}ini podru`nica i podru~nih vije}a, ta-ko da su ~lanovi mogli birati izme|u puno kandidata i izabrati najbolje. U bira~ke su

popise ukupno bila upisana 2 962 ~lana, a glasalo je 1 420 ~lanova ili 47,9 %, {to je mnogo bolji rezultat nego na prethodnim izborima, kada je glasalo samo 32,8 % ~la-no va. Takvom se odazivu ~lanstva veselimo jer govori, ~ini se, da su Komora va`na i njezin rad bitni, te zalog za jamstvo da }e se preko Komore posti}i va`ni probitci i povoljni rezultati u ostvarivanju interesa hrvatskoga ljekarni{tva.

Osniva~ka sjednica Glavne skup{tine Hrvat-ske ljekarni~ke komore petog saziva odr ana je u listopadu 2011. i na njoj su zastupnici izabrali novo Vije}e Komore, Nadzorni odbor i Komisiju za àlbe. Sukladno izbor-nom sustavu koji omogu}uje neposredan na~in predlaganja i na~in izbora predstav-nika struke u tijela Komore, na prijedlog Podru~nih vije}a Skup{tina Komore imeno-vala je 23 ~lana Vije}a Komore. Takav na~in izbora osigurava ravno mjer nu zastupljenost svih hrvatskih podru~ja. Neki ~lanovi nisu zadovoljni postoje}im izbornim sustavom i smatraju da nisu ravnomjerno zastupljene sve ljekarni~ke grupacije.

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE VI : 2011 - 3/4

100

Prema na{em Statutu, ~lanovi su Komore magistri farmacije, neovisno o tome kojoj od navedenih grupacija pripadaju, grupaciji stru~nih suradnika–zaposlenika, zakupa ca ili vlasnika privatnih ljekarni, odnosno lje-karni~kih ustanova. Jedina priznata podjela unutar struke jest podjela na javne i bolni~ke ljekarnike. U novom Vije}u komore nema predstavnika bolni~kih ljekarnika, stoga bi izmjenom postoje}ega izbornog sustava valjalo omogu}iti formiranje posebne izbor-ne jedinice koju bi ~inili bolni~ki ljekarnici i koji bi izravno birali svoje predstavnike u Glavnu skup{tinu i Vije}e Komore. Tu i tak-vu promjenu, kao i neke druge pro mjene izbornog sustava, trebalo bi, na temelju prijedloga ~lanova, pripremiti na vrijeme, tj. za sljede}u sjednicu Glavne skup{tine koja }e se odràti sredinom godine 2012.

Potkraj godine 2011. odràvaju se izbori za Hrvatski sabor, i kada ovaj broj Biltena bude u va{im rukama, Hrvatska }e po svoj prilici imati novu Vladu koja }e sljede}e ~etiri godine voditi ovu zemlju i uvesti je u Europsku uniju. O rezultatima izbora ovisit }e cjelokupan ìvot u Hrvatskoj, ali i budu}nost ljekarni{tva u Hrvatskoj. Zdrav-stvo je i u njemu potro{nja lijekova uvijek jedna od najva`nijih tema na kojoj se su~eljavaju mnogi politi~ari. Kakvu }e poli-tiku voditi nova Vlada RH na podru~ju lijekova, kakve nas promjene o~ekuju u or-ganizaciji i ure|enju ljekarni{tva, neka su od pitanja na koje ljekarni{tvo nestrpljivo i{~ekuje odgovore.

Odnosi s MZSS-om Odnosi s MZSS-om

Gledaju}i unatrag i ocjenjuju}i ~etve ro go-di{nji mandat ministra Milinovi}a, moramo istaknuti da je zahvaljuju}i reformi zdravstva i dodatnim sredstvima koja su osigurana u dràvnom prora~unu i novim prihodima HZZO-a postignuta potpuna stabilizacija financiranja zdravstvenog sustava. Poslje-dnje tri godine potro{nja lijekova bila je real-no planirana, {to je omogu}ilo stabilno po-slovanje ljekarni uz smanjenje roka pla }a nja na 150 dana. Uspje{nim se moè ocijeniti informatizacija primarne zdravstvene za{tite i uvo|enje eRecepta i ePropisivanja.

Odnosima i suradnjom s MZSS-om ne mo-èmo kao Komora u potpunosti biti zado-voljni. Po~etak mandata ministra Mili no vi}a obe}avao je mnogo bolju suradnju. Me|u-tim, u po~etku vrlo ~esti sastanci s mini-strom ili dràvnim tajnicima na kraju su potpuno izostali. Dijelom je to posljedica promjena u odnosima MZSS-a prema svim zdravstvenim Komorama, a dijelom je i po-sljedica odbijanja na{e Komore da prihvati promjene vezane za liberalizaciju ljekar-ni~ke mreè, kao i neka ponu|ena rje {enja vezano za prijedlog Zakona o ljekar ni{tvu, za koje smo prijedloge ocijenili da nisu u interesu ljekarni{tva. Na odnose i suradnju s MZSS-om utjecala je i danas utje~e ne-dovoljna zastupljenost farmaceuta u va`-nim ustanovama i tijelima zdravstva ili drà-ve u kojima bi se zastupali interesi ljekar-ni{tva. U takvoj situaciji samo ja~a njem kadrovske strukture Komore te surad njom

VI : 2011 - 3/4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

101

s drugim ljekarni~kim udrugama i ustano-vama/institucijama moèmo pobolj {ati po-lo aj ljekarni{tva u zdravstvu.

Odnosi s HZZO-om Odnosi s HZZO-om

Odnosi i suradnja s HZZO-om u ovom, ~et verogodi{njem razdoblju, posebno ako ih usporedimo s razdobljem unatrag vi{e go dina, zasluùju pozitivnu ocjenu. Redo-vito pla}anje ljekarnama, informatizacija i uvo|e nje eRecepta, koji su probleme s po-vratom ra~una i recepata sveli na minimum, te bolja suradnja i uvaàvanje Komore kao suradnika u rje{avanju problema najvi{e su pridonijeli ovakvoj ocjeni. Suradnja je mo-gla biti i bolja da HZZO sredinom 2011. nije najavio ukidanje ljekarni~ke usluge na izdavanje orto ped skih pomagala.

Reagirali smo vrlo o{tro i najavili pokre-tanje postup ka za ocjenu zakonitosti takve odluke, te spremnost da oba vijestimo jav-nost. Podr {ku ovak vom sta jali{tu i aktivno-stima Komore dali su HUP i Udruga poslo-davaca u zdravstvu. HZZO je za sada odustao od svoje nakane, da li zbog parla-mentarnih izbora ili upitne zakonitosti odluke, privremeno ili trajno, pokazat }e vri je me. Kriza i recesija u kojima se Hrva-tska nalazi nisu pogodovali rje{avanju pro-blema vrijednosti ljekarni~ke naknade, {to }emo ostaviti za neko budu}e vrijeme, tj. kada se za to stvore povoljniji materijalni i financijski uvjeti u HZZO-u kao i u dru{tvu u cjelini.

Zakon o ljekarni{tvuZakon o ljekarni{tvu

Najvi{e razloga za nezadovoljstvo imamo zbog Zakona o ljekarni{tvu koji suprotno brojnim obe}anjima i najavama na kraju ipak ne}e biti donesen u mandatnom raz-doblju koje je sada na izmaku.

Nadu da bi Zakon mogao biti donesen na samom kraju zasjedanja Hrvatskog sabora, ponudila nam je predsjednica Vlade RH g|a Jadranka Kosor, kojoj smo u srpnju 2011. uputili dopis s molbom da u okviru svojih ovlasti poduzme mjere za dono {e njem ovog za ljekarni{tvo va`nog zakona i koja je pozi-tivno odgovorila na na{u molbu.

Po~etkom rujna 2011. predstavnicima Ko-more i HUP-a predloèno je da dostave zajedni~ki prijedlog Zakona o ljekarni{tvu koji }e MZSS i Vlada uputiti u saborski po-stupak. Prihvatili smo dogovor s HUP-om kako bi se i djelomi~no napravile pozitivne promjene u ljekarni{tvu. Ponajprije se to odnosi na promjenu sada{njega nedefinira-nog statusa zakupaca ljekarni u koncesio-nare ili izjedna~avanje zakupaca s privat-nim ljekarnicima, zatim mogu}nost da lje-ka rne otvaraju samo magistri farmacije, te uvo|enje u zakon Mreè javnozdravstvene slu`be za ljekarni~ku djelatnost. Naàlost, suglasje koje smo o ovim pitanjima postigli s predstavnicima ljekarni~ke udruge pri HUP-u nisu bili dovoljni Ministarstvu. Sto-ga je dono{enje novoga zakona ostavljeno za budu}a vremena novom sastavu Mini-starstva zdravstva nakon provedenih izbo-


102

ra. Mi smo sa svoje strane upravo dono{e-njem zakona htjeli izbje}i nesigurnost koju donosi mogu}a promjena politi~ke vlasti i osigurati stabilnost ljekarni{tva u budu}em razdoblju. Naime, s obzirom na predstoje}e parlamentarne izbore, ostane li sada{nja po-liti~ka opcija, tada je mogu}e nastaviti za po-~ete pregovora i zadràti ispregovaranu platformu oko organizacije i ure|enja ljekar-ni{tva. Suprotno tomu, promjenom politi~ke vlasti otvara se niz pitanja vezanih za orga-nizaciju i ure|enje ljekarni{tava. Nadamo se da se u tom slu~aju ne}e ostvariti najave nekih politi~kih ~elnika o prodaji vlasni~kih prava upanijskih ljekarni i ljekarni u zakupu, te potpuno ukidanje ljekarni~ke mreè.

Komora je spremna za{tititi vitalne interese hrvatskoga ljekarni{tva te sprije~iti njegovu rasprodaju. Prodaja vlasni~kih prava ùpa-nijskih ljekarni sigurno bi dovela do velikih promjena i u ostalom dijelu ljekarni{tva. Po-sljedica bi bila nestajanje «malih» ljekar ni-~kih sustava, ljekarni u zakupu, privatnih ljekarni i ljekarni~kih ustanova u vlasni{tvu ma gistara farmacije, a potom okrupnjava-nje i stvaranje velikih ljekarni~kih lanaca najve}im dijelom u vlasni{tvu dobavlja~a i proizvo|a~a.

Bezreceptni lijekoviBezreceptni lijekovi

Sredinom svibnja 2011. u Rovinju je odr-àno 12. Savjetovanje farmaceuta Istre i Kvarnera o temi «Sigurnost u primjeni lije-kova». Posebno je za cjelokupno ljekar-

ni{tvo bio zanimljiv i vaàn Okrugli stol o regulativi za bezreceptne lijekove. Raspra-va je pokazala da postoje odre|ene razlike u stajali{tima vezanima za mjesto i na~in izdavanja bezreceptnih lijekova izme|u dijela ~lanova radne skupine za bezrecept-ne lijekove osnovane pri HALMED-u i Ko-more uz podr{ku velikoga broja ljekarnika. Dodatnu je nedoumicu stvorilo i tuma~enje Pravilnika o uvjetima za davanje dozvole spe cijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima od Ministarstva zdrav-stva, prema kojemu odgovorna osoba magi-star farmacije mora biti na raspolaganju za obavljanje ugovorenih poslova nabave, preuzimanja, skladi{tenja i ~uvanja lijekova, za izdavanja lijekova, informiranja, savjeto-vanja i edukacije korisnika. Pojam na raspo-laganju ne zna~i automatizam da }e magi-star farmacije u specijaliziranoj prodavaonici biti obvezan raditi cijelo radno vrijeme. Stajali{te ljekarnika, njihovih udruga i orga-nizacija, a prihva}aju ga i podràvaju udru-ge proizvo|a~a bezreceptnih lijekova u EU i Hrvatskoj, jest da se bezreceptni lijekovi mo-gu izdavati samo pod nadzorom stru~ne osobe, i to samo u ljekarni. HALMED-ovo prihva}anje toga stajali{ta zna~ilo bi i pro-mje nu postoje}e regulative bezreceptnih lije-kova u dijelu u kojem se odre|uje mjesto izdavanja bezreceptnog lijeka. U raspravi je istaknuta potreba dono{enja smjernica za izdavanje bezreceptnih lijekova u ljekarna-ma. Komora }e stoga u idu}em razdoblju u suradnji s predstavnicima Hrvatske udruge proizvo|a~a bezreceptnih lijekova izraditi


103

smjernice za ljekarnike za izdavanje bezre-ceptnih lijekova.

Izdava~ka djelatnost Komore Izdava~ka djelatnost Komore

Komora je i u godini 2011. nastavila svoju uspje{nu izdava~ku djelatnost tiskanjem tre}ega sveska LJEKARNI^KOG PRIRU^ NI-KA, Potvrde identiteta: farmaceutske tvari i ljekoviti pripravci.

Jedan od glavnih ciljeva ljekarni~kog pri-ru~nika Potvrde identiteta: farmaceutske tvari i ljekoviti pripravci jest da se u javnoj i bolni~koj ljekarni~koj praksi primijeni {to je mogu}e ve}i broj identitetnih reakcija koje donose Europska farmakopeja i Hrvatska farmakopeja te da se stvore mogu}nosti pro vedbe {to manjega broja drugih, do-datnih identitetnih reakcija, odnosno da se sveukupno moè provesti dostatni broj po-trebnih jednostavnih, a u~inkovitih pokusa, i to sa zbirkom laboratorijskog pribora koja se sastoji od {to manjega broja komada, {to jednostavnije izvedbe i {to jeftinije.

Jo{ }e u ovoj godini biti spreman i ~etvrti svezak LJEKARNI^KOG PRIRU^NIKA, Far-ma ceutski oblici: opći pregled i osnove ispi-tivanja kakvoće. Taj je priru~nik ljekarnici-ma orijentacija i matrica kako }e postupiti kojem farmaceutskom obliku kada ga se odlu~e izra|ivati u ljekarni na na~in koji u osnovnim crtama jam~i kvalitetu njihova proizvoda.

Potkraj rujna 2011. svi su ~lanovi Hrvatske ljekarni~ke komore na svoje ku}ne adrese

dobili priru~nik Ljekarnička praksa: ljekar-nici u skrbi za bolesnika, kao dobrodo{lu zamjenu za jedan redoviti broj Biltena HLJK, a pisan je u ve} prepoznatljivoj ma-niri na{ih ljekarni~kih priru~nika. Cilj je priru~nika ponajprije biti vodi~ ljekarni~kim mentorima kada u stvarnoj ljekarni~koj praksi obrazuju studente farmacije i mlade ljekarnike koje uz redoviti prakti~an rad po-du ~avaju kako uvesti novosti i time raz vijati ljekarni~ke vje{tine. Priru~nik je dopuna knjige Ljekarnička praksa: ljekar nička dje-latnost, lijekovi i rukovanje lijekovima.

U pro{lome broju Biltena HLJK, u ~lanku Samoobrazovanje ljekarnika najavili smo neke nove zamisli i mogu}nosti u stjecanju znanja i obrazovanju ljekarnika. Kada lje-karnici nisu u mogu}nosti ili nisu u potrebi odazvati se kojem savjetovanju, seminaru ili kojemu drugom stru~nom usavr{avanju, kada su prezaposleni, kada ìve i rade na otocima ili drugim udaljenim podru~jima, takvima Komora nudi on-line te~ajeve stru~-nog usavr{avanja. Pomo} u pripremi i pro-vedbi te~aja pruà nam tvrtka Pliva, koja u tome ima stanovito iskustvo dobiveno iz sli~noga projekta koji provodi u suradnji s Lije~ni~kom komorom.

***

Pred nama su znani nam blagdanski dani, a uz blagdane }e svakoga razveseliti ako do-bije kakav poklon. Uz ovaj dvobroj Biltena HLJK na kraju godine svim ~lanovima pok-lanjamo novu ~lansku iskaznicu. Za tu po-trebu Komora je izdvojila financijska sred-


104

stva za nabavu kartica, posebnog printera, a izra|en je poseban program povezan s registrom ljekarnika za tiskanje kartica. Rok valjanosti kartica bit }e uskla|en s rokom valjanosti va{e licence. Nakon ove, prve kartice, u budu}nosti }e svaki ~lan uz svoju licencu dobiti i valjanu ~lansku iskaznicu.

Svima vama i va{im obiteljima u povodu nadolaze}ih blagdana, u ime Komore i osobno, `elim mnogo uspjeha, sre}e, zdravlja i zadovoljstva. ■ Mate Portolan, mag. pharm.

Ljekarni~ka boca od majolike (Albisola, oko 1670.)Natpis: SP·¢ECIES£ DIEMUPIP:, zapravo SPECIES DIATRION PIPERON

105

~lanciUvo|enje sustava provjere autenti~nosti lijekova u hrvatske ljekarne

U uredu Hrvatske ljekarni~ke ko-more, a na prijedlog tvrtke AEGATE, odràn je 23. svibnja 2011. sastanak na kojem su bili predstavnici HLJK-a i MZSS-a te pot-predsjednica tvrtke AEGATE (Alison Wil-liams). Svrha odràvanja sastanka jest upo-znavanje predstavnika Komore i Ministar-stva zdravstva i socijalne skrbi s europskom legislativom koja se odnosi na provjeru autenti~nosti krivotvorenih lijekova1 i ra-dom tvrtke AEGATE. Nekoliko mjeseci na-kon odràvanog sastanka, to~nije, u srpnju ove godine, objavljena je nova Europska legislativa o krivotvorenim lijekovima koja pretpostavlja uvo|enje promjena u svakod-nevni ljekarni~ki rad.

U ovom se ~lanku iznosi sadràj sastanka, zakonodavna pozadina srpanjskih promje-na i daje pregled donesenih odluka odgo-vornih tijela Komore u vezi s predloènom suradnjom HLJK-a i tvrtke AEGATE.

Na sastanku su u sklopu predavanja Alison Williams o temi Addressing the European Legislation for falsifi ed medicines pred-stavljene zakonske promjene u Europskoj uniji vezane uz krivotvorenje lijekova, ob-raz loè na o~ekivanja i navedeni rokovi Eu-ropske komisije vezano uz Direktivu o kri-votvorenim lije kovima (engleski izvornik: Directive 2011/62/EU amending Direc-tive 2001/83/EC on the Community code relating to medicinal products for human use, as regards the prevention of the entry into the legal su pply chain of falsified me-dicinal products) te po vijest i uloga tvrtke AEGATE u tom podru~ju.

Europska komisija procjenjuje da razina krivotvorenih lijekova u legalnom lancu op-skrbe godi{nje poraste 10 do 20 % te da se ne moè predvidjeti koji }e se proizvod krivotvoriti. Upravo je stoga Alison Wi-liams objasnila da }e, prema novoj EU Di-rektivi o krivotvorenim lijekovima, svako pojedina~no pakovanje lijeka morati imati jedinstveni identifikacijski broj za provjeru autenti~nosti te obilje`je kojim }e se vele-drogerijama i ljekarnama omogu}iti: • prepoznavanje pojedina~nih pakovanja

lijeka uporabom jedinstvenog broja pri-lo enog uz svako pojedino pakovanje.

napisala: Danijela Jonji} / HLJK1 O krivotvorenim lijekovima pisano je u ovom ~asopisu. Vidjeti: Tehnologija za utvr|ivanje autenti~nosti lijekova, Bilten HLJK 2007-4, str. 194-195; Nova tehnolo{ka rje{enja u borbi protiv krivotvorenja lijekova, Bilten HLJK 2010-4/5, str. 210-215.


106

Uz to, treba imati: • potvrdu autenti~nosti lijeka • potvrdu je li do{lo do neovla{tenog

rukovanja pakovanjima• sustav koji omogu}uje da informacija o

povla~enju serije lijeka do|e do boles-nika u roku od 24 sata otkada je po-vla~enje serije zapo~elo.

Tehnologija }e se utvr|ivanja autenti~nosti lijekova temeljiti na masovnoj serijalizaciji lije kova. Dakle, proizvo|a~ lijeka imat }e obvezu staviti jedinstveno identifikacijsko obilje`je na svako pakovanje lijeka. Takvo obi lje`je moè biti u vi{e oblika, i to: jednodi-menzionalni bar kôd (trenuta~no se ko dovi rabe u Belgiji, Gr~koj i Italiji), dvodimen-zionalni bar kôd (Francuska), a moè se ra-biti i radiofrekvencijska identifikacija ({to je jo{ uvijek za ve}inu zemalja preskup mo-del). Na koji }e se na~in identifikacijsko svoj-stvo dodjeljivati, kako }e ono izgledati te gdje }e se na pakovanje smjestiti novi jedin-stveni kod, nije jo{ usugla{eno. Kako bi se izbjegle manjkavosti sustava me|u zemlja-ma ~lanicama, odlu~eno je da sve sigurno-sne identifikacijske oznake na lijeku moraju biti jedinstvene unutar Europske unije.

Obja{njen je sam postupak provjere identi-fikacijske oznake. Proizvo|a~i lijekova po-hranjuju podatke vezane uz jedinstveni identifikacijski broj koji se nalazi na pako-vanju lijeka. Ti se podaci {alju u informati~ki sustav, poput AEGATE, prije nego se lijeko-vi puste u promet.

Kada lijek do|e u ljekarnu, jedinstveni se identifikacijski broj provjerava skeniranjem.

Dakle, ljekarnik pri izdavanju skenira iden-tifikacijski broj koji se nalazi na pakovanju lijeka i u manje od pola sekunde dobiva informaciju postoji li sumnja u ispravnost lijeka. Jednom skenirani broj skida se iz baze te vi{e nije valjan. Na taj se na~in su-stav provjere autenti~nosti lijeka osigurava pri svakom izdavanju, tj. da izdani lijek:• nije kopija • nije sumnjiv• nije povu~en s trì{ta• nije mu istekao rok trajanja/valjanosti• nije u odvi{e kratkom roku trajanja.

Ako se ipak pojavi problem, sustav o pro-blemu upozorava ljekarnika (o vrsti pogre-{ke i o tome kako u tom slu~aju postupiti).

Pobliè je zatim obja{njena uloga tvrtke AEGATE u ovom postupku. Naime, tvrtka AEGATE osmislila je informati~ki sustav koji je u primjeni u ljekarnama, i to u ~etirima europskim zemljama na pet razli~itih jezi-ka. Primjenom se takvog sustava zasada skenira 28 milijuna pakovanja lijekova mjese~no. Sustav je postavljen i integriran u 30 razli~itih ljekarni~kih programskih podr{ki (softvera), a ispitan je u jednoj bel-gijskoj veledrogeriji. Istraìvanje, koje je u Belgiji godine 2008. provelo Sveu~ili{te u Luevenu, dokazuje da je sustav pouzdan.

AEGATE je tijekom godine 2010. u Europi obavijestio ljekarnike o:• 55 759 pakovanja lijekova koji su bili

povu~eni s trì{ta• 3 282 pakovanja kojima je pro{ao rok

trajanja


107

• 6 907 pakovanja koja imaju kratak rok trajanja

• dva sumnjiva pakovanja lijeka koja je istraìvao s regulatornim tijelima.

Svi podaci koji se sakupljaju na taj i takav na~in ostaju u vlasni{tvu ljekarne (a ne proizvo|a~a lijeka). Tvrtka AEGATE sklapa ugovor sa svakom ljekarnom, ljekarni~kom organizacijom i pruàteljima informati~kih usluga. Sustav tako|er nudi ljekarni~kim organizacijama i regulatornim tijelima mogu}nost dodavanja èljenih napomena u sustav kao podr{ke ljekarni~koj praksi za podru~je:• farmakovigilancije• povla~enja serije lijeka• promjene stanovitih propisa• roka trajanja lijeka• savjeta za ljekarni~ku praksu• savjeta za bolesnike• pra}enja bolesti • ustrajnosti u lije~enju.

Sustav je primjenjiv za lijekove na recep t-nom i bezreceptnom reìmu izdavanja.

Alisin Wiliams navodi da tro{kove uvo|enja tog sustava u ljekarne snosi farmaceutska industrija, koja }e zauzvrat dobiti mogu}-nost ogla{avanja i distribucije obavijesti o svojim lijekovima u ljekarne preko sustava, naravno, u skladu s regulativom pojedine zemlje korisnice.

Europska se komisija jo{ nije odlu~ila koji }e sustav provjere autenti~nosti lijeka pre-poru~iti kao obvezu za zemlje ~lanice.

Tvrtka AEGATE èli dokazati Europskoj ko-misiji da je njihov sustav funkcionalan i po-uzdan kako bi njihov sustav Komisija oda-brala i tu tvrtku izabrala za provoditelje postupka provjere autenti~nosti. To je ujedno i razlog dolaska AEGATE u Hrvat-sku, kako bi uz odobrenje i suradnju s HLJK-om pokrenuli ispitivanje svog sustava u jednom lancu hrvatskih ljekarni. Rezulta-te tog pilot-projekta predstavili bi Europ-skoj Komisiji.

Na kraju sastanka dogovoreno je da }e se Vije}e Komore upoznati s radom i prijed-logom tvrtke AEGATE kako bi se dobile smjernice za daljnje postupanje. Predloèno je da se odrì zajedni~ki sastanak HLJK-a, HALMED-a i Ministarstva zdravstva i soci-jalne skrbi.

U me|uvremenu, 1. srpnja 2011., objav-ljena je EU Legislativa o krivotvorenim lije-kovima (engleski izvornik: Directive 2011/62/EU amending Directive 2001/83/EC on the Community code relating to medicinal products for human use, as re-gards the prevention of the entry into the legal supply chain of falsified medicinal products) koja stupa na snagu 2. sije~nja 2013.

Nova legislativa uvodi o{tre mjere za{tite javnog zdravlja, i to:• obveznu identifikacijsku oznaku na

vanjskom pakiranju lijeka, a koja }e to biti oznaka, odlu~it }e se naknadno

• jedinstveni EU logo za sve on-line lje-karne, a takav bi logo olak{ao koris-


108

nicima prepoznavanje legalnih inter-netskih ljekarni u EU

• o{trije mjere kontrole (nadzora) nad proizvo|a~ima farmaceutskih tvari

• poja~ane operativne uvjete pod kojima se spremaju i ~uvaju podaci od vele-drogerija.

Krajnji je rok za provedbu prve faze Direk-tive 22. srpanja 2013., do kada sve ljekar-ne moraju imati uveden sustav koji }e omogu}iti da bolesnik bude obavije{ten o opozivu odre|ene serije lijeka, i to unutar 24 sata otkako se prijavi povla~enje.

U rujnu je odràn sastanak Vije}a Komore na kojem su izneseni zaklju~ci sastanaka iz svibnja i zakonske promjene koje su potom uslijedile. Stajali{te Vije}a Komore bilo je pozitivno u smislu prijedloga tvrtke AEGA-TE da se provede pilot-projekt u Hrvatskoj. Sada se o~ekuje potrebna specifikacija ci-ljeva projekta od tvrtke AEGATE da bi se u nas moglo zapo~eti sa spomenutim projek-tom. ■

napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split

1 Farmaceutski tehni~ari i obrazovanje, u: Uspje{an po~etak eRecepta, Bilten HLJK 2011-1/2, str. 3-9.

Obrazovanje magistara farmacije

U Biltena HLJK1 nedavno smo upo-zorili na problem koji se pojavljuje u obra-zovanju ljekarni~kih radnika, opasnosti od pojave dekvalificiranja i o pozadini takvih inicijativa. I unato~ takvim nepogodnim po-ja vama valja ustrajati na tome da je lje karnik isklju~ivo taj koji je odgovoran za bolesnika. Bolesnici imaju pravo o~ekivati uslugu visokog standarda, a jedino ljekarnik ima potrebno obrazovanje za ostvarivanje tog i takvog stan-darda. Stoga ljekarni~ka praksa, op}enito po-staje sloènija, a uloga se ljekarnika u zdrav-stvenom sustavu bitno pove}ava.

Zemlje u kojima postoji ozbiljan manjak ljekarnika nisu prihvatile politiku po kojoj bi se rad u ljekarni oslanjao na niè kvalifi-cirano osoblje. Rje{enje manjka ljekarnika jest u pove}anju broja upisa studenata na studij farmacije, otvaranju novih studija i poticanju farmaceuta, onih koji ne rade u ljekarni, da se zaposle u javnoj ili bolni~koj ljekarni.

Republika Hrvatska je godine 2001. u Pra-gu potpisala Bolonjsku deklaraciju i prihva-


109

tila Berlinski communiqué i time se obve-zala urediti vlastito visoko obrazovanje u skladu s tzv. bolonjskim procesom. Prema europskom modelu trebalo bi se obrazo-vanje okrenuti prema studentu, i to tako da studenti mogu {to bolje i efikasnije studira-ti. Studij farmacije u pravilu je organiziran u petogodi{njem trajanju, kao integrirani preddiplomski i diplomski studijski pro-gram, dakle u jednom ciklusu od 10 se me-sta ra. Farmaceutski se studij vodi kao 0+5 studijski sustav i to nije ni{ta neobi~no jer se cijela biomedicinska grupacija odlu~ila za takav integrirani studij. Ovo opredje-ljenje Europe zapisano je u ~lanku 44. EU Direktive 2005/36/EC, prema kojemu je minimum izobrazbe za odgovornu osobu u ljekarni{tvu pet godina integriranoga pred-diplomskoga sveu~ili{nog studija far ma cije, uklju~uju}i najmanje ~etiri godine teorije i {est mjeseci prakse u ljekarnama.2

U nekim nama susjednim zemljama obra-zovanje ljekarnika obavlja se po nekom drugom modelu. Naime, ovoga je ljeta u Komoru stigao e-mail iz susjedne BiH u kojem nas Visoka {kola «Koled` zdravstve-ne njege» iz Bijeljine obavje{tava da je ve} upisana peta generacija studenata na stu-dijskom program Farmacije. Studij farma-cije traje tri godine i stje~e se zvanje diplo-mirani farmaceut sa 180 ECTS bodova. Me|u upisanim je navodno velik broj stu-denata iz Hrvatske!?

U me|uvremenu je u Komoru stiglo Rje-{enje Agencije za znanost i visoko obrazo-vanje RH kojim se podnositelju zahtjeva priznaje inozemna visoko{kolska kvalifika-cija diplomirani farmaceut na temelju Di-plome o zavr{enom trogodi{njem studiju programa farmacije i ste~enih 180 ECTS koju je izdala Visoka {kola «Koled` zdrav-stvene njege» iz Bijeljine.

To priznanje, koje je doneseno u skladu s odredbama Zakona o priznavanju inozem-nih obrazovnih kvalifikacija (NN, 158/2003.; 198/2003.; 138/2006.; 45/2011.) ne zna-~i da }e nositelju ove diplome biti omogu-}en ulazak u ljekarni~ki sustav.

Naime, u hrvatskom Zakonu o ljekarni{tvu utvr|eno je ~lankom 18. da su ljekarni~ki radnici oni zdravstveni radnici koji imaju obrazovanje farmaceutskog usmjerenja i neposredno pruàju ljekarni~ke usluge, i to magistri farmacije s odobrenjem za sa-mostalni rad i magistri farmacije specijalisti s odobrenjem za samostalni rad. Zvanje magistra farmacije stje~e se, sukladno EU Direktivi 2005/36/EC, a to zna~i da samo osoba koja je zavr{ila pet godina integrira-noga preddiplomskoga sveu~ili{nog studija farmacije, uklju~uju}i najmanje ~etiri godi-ne teorije i {est mjeseci prakse u ljekarna-ma i 300 ECTS bodova, moè ostvariti pravo na samostalan rad u hrvatskom lje-karni{tvu i odobrenje (licencu) za samosta-lan rad. Spomenuti «diplomirani farma-ceut» iz Bijeljine ne samo da ne moè ra-diti na mjestu ljekarnika nego ne moè ostvariti pravo ni na rad na mjestu farma-

2 Vidjeti tako|er Hrvatska ljekarni~ka komora i obrazo-vanje ljekarnika, tematski broj Biltena HLJK 2010-3, pri-mjerice str. 144-145.


110

ceutskog tehni~ara. Naime, za zvanje far-maceutskog tehni~ara u nas je uvjet zavr-{eno srednjo{kolsko obrazovanje, jednogo-di{nji pripravni~ki sta` i poloèn stru~ni ispit.

Uspostava Studija farmacije na Sveu~ili{tu u Splitu kao integriranoga sveu~ili{nog prediplomskog i diplomskog studija, ~iji su plan i program uskla|eni s europskom Smjer nicom/Direktivom 2005/36/EC i pri-la go|eni potrebama hrvatskoga i europ-skoga trì{ta, osigurala je jo{ jednu hrva-tsku, kvalitetnu, proeuropsku i dobrodo{lu sredinu sveu~ili{nog obrazovanja farma-ceuta, s posebnim naglaskom na {kolovanje ljekarnika. Taj i takav studij na Sveu~ili{tu u Splitu s upisivanjem 30 studenata godi{nje, kao i pove}anje kvote upisa na Farmaceut-sko-biokemijski fakultet u Zagrebu jedino su ispravno rje{enje i odgovor na trenuta~ni manjak ljekarnika u Hrvatskoj. Ostaje nam sada neodgodiva i nu`na potreba usposta-ve stvarne i kolegijalne suradnje izme|u dvaju farmaceutskih studija u Republici Hrvatskoj, a u cilju ostvarivanja {to kvalitet-nijeg okvira obrazovanja farmaceutskih ka-drova prilago|enog {to je mogu}e bolje stvarnim i glavnim potrebama struke. ■

Prava bolesnika

Korisnicima zdravstvenih usluga, koji se kao bolesnici pojavljuju u sustavu zdravstva, zajam~ena su odre|ena prava. Ta su prava obuhva}ena pojmom prava bo-lesnika. Prava bolesnika proizlaze iz osno-vnih ljudskih prava koja su sadràna u Uni-verzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, koju je godine 1948. usvojila Op}a skup-{tina UN-a (Rez. 217A (III) Op. skup. UN) ¢1£. Na temelju ovog dokumenta, koji je us vojen jo{ godine 1948., svim ljudskim bi }ima, bez obzira na me|usobne razlike, priznaje se pravo na ìvot, slobodu i sigur-nost. To su temeljna ljudska prava koja se jam~e svakoj osobi.

Pri odre|ivanju prava bolesnika, temeljna su ljudska prava razra|ena s gledi{ta zdra-vstva, odnosno na~ina postavljanja dija-gnoze, na~ina lije~enja bolesti te provo|enja postupaka u svrhu o~uvanja zdravlja, kao i isticanja uloge zdravstvenih radnika.

Prava bolesnika ovise o pravnom sustavu, kulturalnim i dru{tvenim normama i pravili-ma pojedine dràve. Stoga se u razli~itim podru~jima svijeta prava bolesnika razli kuju. U odre|ivanju prava bolesnika, va`nu ulogu ima kvaliteta odnosa izme|u zdravstvenog radnika i bolesnika. Analiza odnosa lije~nik – bolesnik na podru~ju Sjeverne Amerike i Europe otkrila je najmanje ~etiri modela

napisala: mr. sc. @eljka Macner Majcan / ZU Ljekarna Bjelovar


111

kojima se moè odrediti odnos izme|u lije~-nika (zdravstvenog radnika) i bolesnika ¢2£. Svaki od modela nalaè druk ~ije obveze lije~nika prema bolesniku. Kao dvije krajno-sti pojavljaju se pater nalisti~ki model i infor-mativni model odnosa. Pater nalisti~ki model odnosa lije~nik – bolesnik daje prednost stru~ noj procjeni i mi{ljenju lije~nika. U ovom se slu~aju iznad zajed ni~ke procjene sta nja, dijalogom izme|u lije~nika i bolesni-ka, te slobode bo lesnika da odlu~uje o sebi, stavlja mi{ljenje lije~nika.

Kao suprotnost opisanom modelu, infor-mativni model promatra pacijenta kao kori-snika zdravstvenih usluga, koji sam treba odlu~iti o postupcima vezanima uz svoje zdravstveno stanje, a lije~nik u ovom slu-~aju sluì ponajprije kao izvor informacija.

Neprekidno traju rasprave o prednostima odre|enog modela odnosa izme|u boles-nika i zdravstvenog radnika, no svi se slaù u jednom, a to je da bolesnik mora imati pravo na privatnost, na povjerljivost infor-macija o vlastitome zdravstvenom stanju, na prihva}anje, odnosno odbijanje odre-|enoga dijagnosti~kog i terapijskog po-stupka te na obavije{tenost o rizicima od postupaka vezanih uz lije~enje.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima bitna je jer isti~e ljudsko dostojanstvo te osigurava pravne i moralne temelje za po-stavljanje visokih standarda temeljenih na pravima i odgovornostima svakog od nas. Komisija za ljudska prava Ujedinjenih naro-da organizirano prikuplja i analizira rezul-tate istraìvanja i obja{njavanja ja~e pove-

zanosti izme|u ljudskih prava i prava ~ov-jeka na zdravlje.

Vije}e Europe je 1996. prihvatilo Konven-ciju o ljudskim pravima i biomedicini. Cilj je Konvencije jam~iti prava, temeljne slo-bode i integritet te osiguravati i {tititi do-stojanstvo i identitet svih ljudskih bi}a. U Konvenciji se posebna pa`nja posve}uje medicinskim postupcima vezanima uz lju-dski genom, znanstvena istraìvanja, uk-lanjanje organa i tkiva i, s tim u vezi, za{titi ljudi od nepropisne upotrebe znanstvenih dostignu}a ¢3£.

Zbog va`nosti Konvencije o ljudskim pra-vima i biomedicini te utjecaja Konvencije na prava bolesnika u Europi, zemlje ~lanice EU, podijeljene su u tri skupine, ovisno o statusu ratifikacije Konvencije ¢4£:• konvenciju o ljudskim pravima i biome-

dicini potpisale su i ratificirale: Bugar-ska, Cipar, e{ka, Danska, Estonija, Gr~-ka, Ma|arska, Litva, Portugal, Ru mu-njska, Slova~ka, Slovenija i [panjolska

• konvenciju su potpisale, ali jo{ nisu ra-tificirale: Finska, Francuska, Italija, Li-tva, Luksemburg, Nizozemska, Poljska i [vedska

• konvenciju nisu potpisale niti ratificira-le: Austrija, Belgija, Irska, Njema~ka, Malta, Velika Britanija.

Republika Hrvatska je potpisnica Konven-cije o za{titi ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bi}a u pogledu primjene biologije i medicine, a radi uskla|ivanja s odrednica-ma potpisane Konvencije, donesen je go-


112

dine 2004. Zakon o za{titi prava pacijena-ta ¢5£.

Zakon odre|uje visoke moralne, eti~ke i gra|anske norme pona{anja i korisnika i da-vatelja zdravstvenih usluga. Uz ve} priznata prava gra|ana u ostvarivanju zdravst vene za{tite utemeljena na odredbama Za kona o zdravstvenoj za{titi, prvi put se uvo di i pra-vo na tzv. drugo mi{ljenje te definira kon-trolni mehanizam po{tovanja prava bole-snika osnivanjem posebnih povjerenstava na nacionalnoj i regionalnoj razini ¢6£.

Prema Zakonu o za{titi prava pacijenata ¢5£, svakom se bolesniku jam~i op}e i jed-nako pravo na kvalitetnu i neprekidnu zdrav stvenu za{titu u njegovu najboljem interesu i uz po{toivanje bolesnikovih oso-bnih stajali{ta.

Bolesnik ima pravo na potpunu obavije-{tenost o svojemu zdravstvenom stanju, preporu~enim terapijskim i dijagnosti~kim postupcima, njihovim prednostima i rizici-ma, mogu}im zamjenama, i to na njemu ra zumljiv, odnosno individualno prilago|en na~in. Bolesnik ima pravo zatraìti i drugo stru~no mi{ljenje, kao {to ima pravo i od-biti primitak obavijesti o svome zdravstve-nom stanju. Bolesnik ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja je vezana uz dijagnostiku i lije~enje njegove bolesti.

U provo|enju zdravstvene za{tite potreb-no je po{tovati propise koji se odnose na ~uvanje profesionalne tajne i za{titu osob-nih podataka, jer bolesnik ima pravo na

povjerljivost podataka koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje. Nadalje, bole-snik ima pravo prihvatiti ili odbiti odre|eni dijagnosti~ki ili terapijski postupak, a tije-kom boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi bolesnik ima pravo na odràvanje osobnih kontakata i primanje posjeta, kao i na zabranu posjeta odre|enoj osobi ili osobama. Isto tako, bolesnik ima pravo sa-movoljno napustiti stacionarnu zdravstve-nu ustanovu, uz davanje izjave o toj naka-ni, na zakonom propisani na~in. Ako se nad bolesnikom provodi znanstveno istra-ìvanje, to je mogu}e isklju~ivo uz njegov pristanak i uz ispunjenje svih uvjeta veza-nih uz sigurnost, rizike i korisnost od znan-stvenog istraìvanja. Pri pregledu, lije~enju te pruànju osobne njege, bolesnik ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost. Bolesnik ima pravo na naknadu {tete sukla-dno zakonskim propisima.

U svrhu ostvarivanja i promicanja prava bolesnika, u svakoj jedinici podru~ne sa-mouprave osniva se Povjerenstvo za za{ti-tu prava pacijenata.

S istim ciljem u Hrvatskoj ve} niz godina djeluje Hrvatska udruga za promicanje pra-va pacijenata. Navedena se udruga po jav-ljuje kao koordinator i organizator proje-kata kroz koje se nastoji informirati i educi-rati, i same bolesnike i {iru javnost, o sadr-àju i za{titi prava bolesnika.

Bolja informiranost korisnika zdravstvenih usluga, ali i zdravstvenih radnika, o pravi-ma bolesnika pomaè i podizanju kvalitete


113

zdravstvenih usluga te uskla|ivanju o~e ki-vanja, prava i odgovornosti svih osoba uklju ~enih u zdravstveni sustav.

Osnovni cilj svih zdravstvenih radnika, na svim razinama zdravstvene za{tite, trebalo bi biti pruànje zdravstvene usluge boles-niku pravodobno, stru~no i u skladu sa svojom profesijom uz suosje}anje i po {to-vanje bolesnika kao osobe.

LiteraturaLiteratura

¢1£ Hrènjak, J.: Me|unarodni i evropski doku-menti o ljudskim pravima: ôvjek i njegove slo-bode u pravnoj dràvi, Informator, Zagreb, 1992. - XI; p. 14

¢2£ http://www.who.int/genomics/public/patientrights/en/ (29. 9. 2011.)

¢3£ Begovac, J., et. al.: Medicinska etika; Denona d.o.o., Zagreb, 2007, p. 329

¢4£ http://europatientrights.eu/biomedicine_con-vention/biomedicine_convention_ratifications.html (29.11. 2011.)

¢5£ Zakon o za{titi prava pacijenata (NN, 169/04.)

¢6£ Ibidem, ~l. 10. i ~l. 30. ■

Albarello od fajanse (Belgija, Delftski tip) Natpis: C¢ONSERVA£ OXITRIF¢ILLON£

Krist kao ljekarnik, ulje na platnu, Pauerische Apotheke, Traunstein, XVIII. st.

Radostan Bo`i}, sretnu Novu godinu i svaki uspjeh u godini 2012. `eli Vam

Hrvatska ljekarni~ka komora

115

izvje{}aRad Vije}a Komore – sjednice 19/104 i 20/105

Vije}e Komore odràlo je od svi-bnja do rujna 2011. dvije sjednice o koji-ma donosimo izvje{}a.

Sjednica 19/104 Vije}a HLJK-a Sjednica 19/104 Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svo-joj je sjednici 3. svibnja 2011. rasprav ljalo i donijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a• dono{enju Odluke o godi{njem planu

stru~nog nadzora• prijedlogu Pravilnika o izmjeni i dopu-

ni Pravilnika o stru~nom usavr{avanju i provjeri stru~nosti magistara farmacije

• dono{enju Odluke o imenovanju ispit-ne komisije za stru~ne ispite pri Mini-starstvu zdravstva i socijalne skrbi

• izmjeni cijene galenskog pripravka (alko hol, 70-postotni).

Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-nostima u Komori u razdoblju od 17. velja~e do 3. svibnja 2011.

U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) odràn je 23. oùjka 2011. Sa-stanak koji je sazvao dràvni tajnik Ante Zvonimir Golem radi dogovora oko izrad-be novoga Zakona o ljekarni{tvu. Na sa-stanku su bili prisutni i predstavnici Hrvat-ske udruge poslodavaca i glavna tajnica Komore. Dràvni je tajnik obavijestio pri-sutne da je Zakon u pripremi te da }e nam uskoro biti dostavljen na mi{ljenje. Na po~etku je sastanka Ante Zvonimir Golem rekao da je sazvao sastanak radi dogovora o sastavu radne grupe za izradbu prijedlo-ga Zakona o ljekarni{tvu i o dinamici rada, jer prijedlog Zakona mora biti gotov u {to je mogu}e kra}em roku.

U MZSS-u je na traènje Komore 15. tra-vnja 2011. odràn sastanak s odgovornom osobom za podru~je specijalizacija u zdra-vstvu, kojemu su prisustvovali predstavnici Komore Mate Portolan, Katica Vugrin~i}-Tomi~i} i Danijela Jonji}. Na sastanku je Komora obavije{tena da je MZSS odobrilo 17 specijalizacija, ali da o tome nije oba-vijestilo ljekarne, pravne osobe i fizi~ke oso be koje su podnijele zahtjev za odo-brenje specijalizacija. Nakon sastanka oba-vijest o odobrenju specijalizacija uputila je Komora.

Na sastanku je tako|er dogovoreno da }e za godinu 2011. MZSS obavijestiti pod-nositelje zahtjeva. Komora }e pokrenuti postupak za dopunu Pravilnika za odobra-vanjem ~etvrte specijalizacije iz Farmaceu-tske toksikologije za magistre farmacije. Komora }e tako|er pokrenuti postupak za pripremila: Ana Malovi} / HLJK


116

utvr|ivanje cijena specijalizacija, odnosno naknade mentorima za specijalizacije.

U ovom su razdoblju odràne dvije sjedni-ce Upravnog vije}a Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, i to 28. velja~e 2011. i 31. oùjka 2011.

Susretljivo{}u dekanice Farmaceutsko-bio-kemijskog fakulteta prof. dr. Karmele Bari{i} organizirano je u velikoj predavaonici Far-maceutsko-biokemijskog fakulteta u Za-grebu 18. velja~e 2011. sve~ano predstav-ljanje priru~nika Formulae Magistrales Croaticae.

Predstavljanju su, uz dekanicu FBF-a, au-tore i recenzente te predstavnike HLJK-a, prisustvovale brojne kolegice i kolege, pre-dstavnici zdravstvenih ustanova, na{eg HFD-a i drugih zdravstvenih komora.

U Hrvatskoj ljekarni~koj komori odràne su sjednice Povjerenstava kako je niè na-vedeno.

Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje ma-gistara farmacije odràlo je dva sastanka.

Rije{eno je ukupno 69 zahtjeva za bodo-vanje, i to 25 zahtjeva za bodovanja stru~-nih skupova i 44 osobna zahtjeva.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja pri osni-vanju ljekarni odràlo je tri sastanka na kojima je ukupno rije{eno 29 zahtjeva, i to tri zahtjeva za preseljenje ljekarni~ke podru`nice, 24 zahtjeva za osnivanje ljekarne, odnosno ljekarni~ke podru`nice i dva zahtjeva za preuzimanje ljekarni.

Povjerenstvo za stru~ni nadzor odràlo je dva sastanka i donesen je plan stru~nih na-dzora za travanj, svibanj i lipanj. Dana 26. velja~e 2011. odràn je te~aj za provoditelje stru~nog nadzora. Te~aju su prisustvovala 104 provoditelja.

Povjerenstvo za izradbu strategije rada HLJK-a odràlo je jedan sastanak s radioni-com na kojoj su analizirani struktura i odno-si «unutarnjih korisnika usluga Komore».

Ispitna je komisija odràla ispit za izdava-nje privremenog Odobrenja za samostalan rad kojemu je pristupilo troje magistara te steklo pravo na izdavanje Odobrenja za samostalan rad.

Odràna su tako|er dva ispita za obnovu Odobrenja za samostalan rad. Ispitima su pri stupile dvije magistre farmacije, koje su zadovoljile na ispitu i stekle pravo na ob-novu Odo brenja.

Odràn je i jedan ispit za izdavanje prvog Odobrenja za samostalan rad. Ispitu je pri-stu pio jedan magistar farmacije koji je za do-vo ljio na ispitu i stekao pravo na Odo-brenje.

Radna grupa za ekonomska pitanja odràla je jedan sastanak na kojemu se raspravljalo o mjerilima za izra~un minimalnih finan-cijskih sredstava za pozitivno poslovanje ljekarne.

Radna grupa za informatizaciju odràla je sastanak 10. oùjka 2011. Raspravljalo se o problemima vezanima uz eRecept, to~-nije, u vezi s provjerom osnovnog, odno-sno dopunskog osiguranja, te povrata re-


117

cepata, koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje jo{ nije rije{io.

Vije}e je jednoglasno prihvatilo Odluku o godi{njem planu stru~nog nadzora. U sk-ladu s nov~anim sredstvima koja je odobri-lo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u iznosu od 95 000 kuna, stru~ni nadzor u ljekarni~koj djelatnosti u godini 2011. provodit }e se kao redoviti i izvanredni stru~ni nadzor u ukupno 25 ljekarni u Re-publici Hrvatskoj. 1 U svakoj }e se ùpaniji provesti najmanje jedan stru~ni nadzor, uz napomenu da kona~an broj stru~nih nad-zora u pojedinoj upaniji ovisi o moèbitnim prijavama na rad ljekarni i ljekarnika.

Kontrola o otklanjanju nedostataka utvr-|enih pri provedbi stru~nog nadzora pro-vodit }e se prema potrebi i ovisno o teìni utvr|enoga stru~nog nedostatka.

Vije}e Komore je na ovoj sjednici donijelo Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o stru~nom usavr{avanju magistara farmacije koji je objavljen na web stranici Komore. Izmjene i dopune tog pravilnika odnose se na dopunu dokumentacije za bodovanje stru~nog usavr{avanja, izmjenu bodova za doma}e i me|unarodne stru~ne skupove, te izmjenu bodovanja za vo|enje mentorstva.

Nakon rasprave o odabiru ~lanova Ispitne komisije za stru~ne ispite u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Vije}e je donije-lo odluku da su ~lanovi ispitnih komisija za sljede}a podru~ja:

I. Izdavanje lijekova, medicinskih proizvoda, izradba galenskih i magistralnih pripravakaSlavka Bla{ko, mag. pharm.@eljka Feren~ak, mag. pharm. Silvana Jager, mag. pharm.Ma ja Ljubi}-Berna{ek, mag. pharm.,

spec.mr. sc.Verona Su~i}, mag. pharm. spec.mr. sc. Darko Taka~, mag. pharm. spec.

II. Kontrola tvari i lijekovaBranka ûdina, mag. pharm. spec.mr. sc. Anita ôri}, mag. pharm. spec.dr . sc. Maja Jak{evac-Mik{a, mag.

pharm.dr. sc. Blaènka Juri{i}, mag. pharm.Marija Vargec, mag. pharm. spec.

III. FarmakoterapijaLidija Dimitrovski, mag. pharm.Aleksandra Grundler, mag. pharm.Iva Mucalo, mag. pharm.

O navedenoj je odluci obavije{teno Mini-starstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Vije}e je jednoglasno prihvatilo prijedlog za izmjenu cijene alkohola, te prijedlog uputilo Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Naime, cijena pripravka Aetha-nolum dilutum (70 per centum) koju je odredio Zavod u iznosu od 7,43 kune ne pokriva tro{kove izradbe ovoga pripravka, pa Komora uz obrazloènje u svojem do-pisu predlaè cijenu od 13,44 kune.

1 Vidjeti tako|er ~lanak Stru~ni nadzor u godini 2010. u ovom broju Biltena HLJK.


118

Sjednica 20/105 Vije}a HLJK-a Sjednica 20/105 Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svo-joj je sjednici 22. rujna 2011. rasprav ljalo i donijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a• dopuni Pravilnika o stru~nom usavr {a-

vanju i provjeri stru~nosti magistara farmacije

• dopuni Pravilnika o davanju, obnav-ljanju i oduzimanju odobrenja za sa-mostalan rad

• dopuni Pravila dobre ljekarni~ke prak-se.

Predsjednik Komore u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK-a o aktiv-nostima u Komori u razdoblju od 3. svi-bnja do 22. rujna 2011.

Dràvni tajnik Ante Zvonimir Golem je potkraj oùjka 2011 najavio aktivnosti ve-zane za dono{enje novog Zakona o ljekarni{tvu.

S obzirom na to da je pro{lo vi{e od tri mje seca, a iz Ministarstva zdravstva i so-cijalne skrbi nije stigao poziv za sastanak, Komora je po~etkom srpnja 2011. uputila dopis predsjednici Vlade Jadranki Kosor s molbom da u okviru svojih ovlasti poduz-me mjere za dono{enje tog za ljekarni{tvo va`nog zakona. Dopis sli~nog sadràja do-stavljen je ministru zdravstva te predsjed-niku Saborskog odbora za zdravstvo.

Iz Ureda predsjednice Vlade 22. srpnja 2011. stigao je proslije|eni odgovor pre-ma Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi

o aùrnijem rje{avanju problematike oko Zakona o ljekarni{tvu.

Potkraj kolovoza 2011. Vibor Deli}, rav-natelj Uprave za medicinske poslove Mini-starstva zdravstva i socijalne skrbi, najavio je hitne aktivnosti vezane za dono{enje novog Zakona o ljekarni{tvu u koje }e, uz Hrvatsku ljekarni~ku komoru, biti uklju~ena i Hrvatska udruga poslodavaca.

Komori je dostavljena radna verzija Zako-na o ljekarni{tvu.

Na zajedni~kom sastanku odrànom 7. rujna 2011. Vibor Deli} je najavio da }e Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pri-hva titi te po ubrzanom postupku staviti samo prijedlog Zakona koji je usugla{en izme|u Hrvatske ljekarni~ke komore (HLJK) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

HUP i HLJK zajedni~ki su utvrdili osnovne postavke Zakona o ljekarni{tvu: • na ljekarne u zakupu primijenio bi se

model koncesije kao i za primarnu zdravstvenu za{titu

• na ostale organizacijske oblike ljekar-ni{tva ne}e se primjenjivati model kon-cesije

• upanijske ljekarni~ke ustanove ostaju po ustroju i vlasni{tvu po sada{njem mo delu (status quo)

• nove ljekarne mo}i }e osnivati samo magistri farmacije (kao privatna ljekar-ni~ka praksa 1/1)

• u Zakon se predlaè uvesti Mreù jav-nozdravstvene slu`be za ljekarni~ku djelatnost s ranije utvr|enim mjerilima (postoje}i geografski i demografski kriteriji)


119

• ostali su prijedlozi sadràni u prijedlo-gu Zakona o ljekarni{tvu iz travnja 2009. te u primjedbama na prijedlog Zakona iz prosinca 2010.

Na sastanku u Ministarstvu zdravstva i so-cijalne skrbi odrànom 15. rujna 2011. predstavnici HLJK-a i HUP-a predstavili su osnovne postavke Zakona o ljekarni{tvu.

Dana 6. lipnja 2011. Ministarstvo zdrav-stva i socijalne skrbi dostavilo je Komori prijedlog za izradbu novoga Plana i pro-grama pripravni~kog staà.

Predsjednik Komore imenovao je posebno Povjerenstvo koje je izradilo prijedlog novo-ga Plana i programa pripravni~koga staà za magistre farmacije i farmaceutske teh ni ~are. Prijedlog za magistre farmacije 11. srpnja 2011. dostavljen je Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Prijedlog za farmaceutske tehni~are dostavljen je na mi{lje nje Hrvat-skom dru{tvu farmaceutskih tehni~a ra koji zasada nisu odgovorili na taj prijedlog.

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osi-guranje 17. lipnja 2011. odràna su dva sastanka s predstavnicima Zavoda:• na prvom je sastanku raspravljano o

rje{avanju problema vezanih za eRe-cept

• na drugom je sastanku zamjenik ravna-telja Luka Von~ina najavio nakanu HZZO-a da ljekarnama ukine uslugu na ortopedska pomagala.

Komora je 6. srpnja 2011. organizirala sa-stanak s predstavnicima ljekarni i ljekar-ni~kih ustanova, te izvijestila nazo~ne

(ukup no 35 sudionika) o re~enoj najavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu-ranje. Na sastanku je zaklju~eno da HLJK i HUP moraju krenuti u daljnje pregovore s HZZO-om i s MZSS-om, te postoje}im propisima argumentirati za{to se navedena usluga ne moè ukinuti.

U Zagrebu je 31. svibnja 2011. u hotelu Dubrovnik odràna redovita sjednica Gla-vne skup{tine HLJK-a, na kojoj zbog nedo-statka kvoruma nisu donesene odluke koje se odnose na program rada Komore, finan-cijsko izvje{}e za 2010. te financijski plan za 2011. Stoga }e se na izbornoj skup{tini u listopadu 2011. na dnevnom redu po-noviti nedovr{ene to~ke s prethodne skup-{tine.

Povjerenstva Hrvatske ljekarni~ke komore u ovom su razdoblju odràla sastanke kako je niè navedeno.

Povjerenstvo za stru~no usavr{avanje ma-gistara farmacije odràlo je dva sastanka na kojima je rije{eno 60 zahtjeva za bodo-vanje, i to 14 zahtjeva za bodovanja stru~-nih skupova i 46 osobnih zahtjeva.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja pri osni-vanju ljekarni odràlo je pet sastanaka na kojima je ukupno rije{eno 25 zahtjeva.

Ispitna je komisija odràla dva ispita za izdavanje privremenog odobrenja za sa-mostalan rad te dva ispita za izdavanje pr-vog odobrenja za samostalan rad.

Povjerenstvo za etiku i deontologiju odràlo je jedan sastanak na kojemu su razmotrene pritu`be bolesnika na rad magistara farma-


120

cije. Pritu`be su se odnosile na nezadovolj-stvo bolesnika jer im je ukinuta povlastica po sudbe lijeka bez recepta ili ograni~eno izdavanje lijeka (Plivadona), a prema stru~noj pro sudbi magistra farmacije.

Sukladno Odluci Vije}a Komore, Pravilnik o sadràju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja magistara farmacije dopunjen je odredbom koja se odnosi na stru~no usavr{avanje magistra farmacije na daljinu putem interneta.

Na web stranici Komore objavljena je izmjena i dopuna ovog pravilnika, kao i pro~i{}eni tekst Pravilnika koji uklju~uje i posljednju izmjenu.

Vije}e je jednoglasno prihvatilo dopunu Pravilnika o davanju, obnavljanju i oduzi-manju odobrenja za samostalan rad, koja se odnosi na postupak izdavanja odobrenja za samostalan rad dràvljanima dràva ~la-nica Europske unije.

Na web stranici Komore objavljena je izmjena i dopuna ovog Pravilnika, kao i pro~i{}eni tekst Pravilnika koji uklju~uje i posljednju izmjenu

^lanovi su Vije}a jednoglasno prihvatili dopunu Pravila dobre ljekarni~ke prakse, a ve za nu na dopunu obvezne stru~ne litera-ture.

Na web stranici Komore objavljena je iz-mjena i dopuna toga pravilnika, kao i pro-~i{}eni tekst Pravilnika koji uklju~uje i po-sljednju izmjenu. ■

pripremila: Ana Malovi} / HLJK

Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore

Dana 20. listopada 2011. u Za-grebu, hotelu Dubrovnik, s po~etkom u 11 sati zapo~ela je 1., konstituiraju}a sjednica Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke ko-more. Naime, nakon provedenih izbora u lipnju 2011. za zastupnike Glavne skup-{tine Komore, tom su sjednicom novi za-stupnici zapo~eli obavljati svoje du`nosti.

Nakon to~aka dnevnog reda sjednice koje se odnose na izbor radnoga predsjedni{tva, izbor ~lanova verifikacijske komisije i njiho-va izvje{}a, zastupnici Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore izglasali su Fi-nancijski plan za godinu 2011. te Program rada za istu godinu. Predsjednik Komore iznio je izvje{}e o radu Komore u pro-teklom razdoblju.

Najva`nija se odluka ove skup{tine odnosi na imenovanje novih ~lanova Vije}a Hrvat-ske ljekarni~ke komore, a koje su ~lanove predloìla podru~na vije}a.


121

U Vije}e Komore imenovani su sljede}i ~lanovi:

1. mr. sc. ARBANAS, DAHNA, mag. pharm.

2. BLA[KO, SLAVKA, mag. pharm.

3. DRA@ENOVI], ZDENKA, mag. pharm.

4. \UKI], ANA-MARIJA, mag. pharm.

5. GRUNDLER, ALEKSANDRA, mag. pharm. spec.

6. HORVAT, EMILIJA, mag. pharm.

7. HORVAT, [ANDOR, mag. pharm.

8. JAGER, SILVANA, mag. pharm.

9. JAMBREK, NADA, mag. pharm.

10. JURIÎ]-BOI], IVANA, mag. pharm.

11. KNE@EVI], ANDREA, mag. pharm.

12. KUHARI], IRENA, mag. pharm.

13. mr. sc. MACNER-MAJCAN, @ELJKA, mag. pharm.

14. MAJETI], ORNELA, mag. pharm.

15. PLANTAK, KSENIJA, mag. pharm.

16. RADIN, DRAGICA, mag. pharm.

17. RONÊVI], DOMAGOJ, mag. pharm.

18. RUPÎ], MARINA, mag. pharm.

19. [U[KO, NELA, mag. pharm.

20. mr. sc. TAKA^, DARKO, mag. pharm. spec.

21. mr. sc. TOPI], INA, mag. pharm.

22. VER[I], NIVES, mag. pharm.

23. @NIDAR[I], VJENCESLAV, mag. pharm. spec.

Sukladno Statutu Hrvatske ljekarni~ke ko-more predstavnica Hrvatskog farmaceu-

tskog dru{tva u Vije}u je dr. sc. MAJA JAK[EVAC-MIK[A, mag. pharm., a pred-stavnica Farmaceutsko-biokemijskog fakul-teta Sveu~ili{ta u Zagrebu je prof. dr. sc. SANDA VLADIMIR-KNE@EVI], mag. pharm. Kako su u Vije}e Komore imenovani i za-stupnici Glavne skup{tine, njihova zastup-ni~ka funkcija prestaje, a sukladno Pravil-niku o izboru i opozivu ~lanova tijela Hr-vatske ljekarni~ke komore tu funkciju preu-zima sljede}i kandidat s liste podru` nice prema rezultatu glasanja za zastupnike Skup{tine.

Prema tome, novi zastupnici u Glavnoj skup{tini Hrvatske ljekarni~ke komore jesu:

1. AN\ELI]. VESNA, mag. pharm.

2. BALI], VESNA, mag. pharm.

3. BE]IROVI], BO@ENA, mag. pharm.

4. BLA@EVI], VESNA, mag. pharm.

5. DRAGIÊVI], DIJANA, mag. pharm.

6. ERVOJI], GORDANA, mag. pharm.

7. JAÂN, BRANKA, mag. pharm.

8. KANJUH-KUNA, KATICA, mag. pharm.

9. NOVAK, MARIJA, mag. pharm.

10. PALAC, MIRO, mag. pharm.

11. PALFI, \UR\A, mag. pharm.

12. PER[I], JASNA, mag. pharm.

13. PIVÊVI], GORDANA, mag. pharm.

14. mr. sc. RADO[EVI], JAKOV JAKI, mag. pharm. spec.

15. dr. sc. SMOLÎ]-BUBALO, ASJA, mag. pharm.

16. [PILJAK, MIRJANA, mag. pharm.


122

17. [TEKOVI], TAJANA, mag. pharm.

18. VRKLJAN, ZRINKA, mag. pharm.

Zastupnici Glavne skup{tine Hrvatske lje-kar ni~ke komore jednoglasno su za svojeg predstavnika u Izvr{nom odboru Komore izabrali DOMAGOJA LUKA]INA. ■

Grb grada Trogira – crte` u Lu~i}evu djelu Memorie istoriche di Tragurio ora detto Traù

(Venecija, 1673.)

Obiljeàvanje 740. obljetnice spomena ljekarne u Trogiru

U Trogiru je 28. listopada 2011., u Galeriji Cate Duji{in Ribar, obiljeèna 740. obljetnica spomena ljekarne u Trogi-ru 1 i 5. Hrvatski dan ljekarni.2 Grad Trogir

pripremio: Mate Portolan / Ljekarne Split-sko-dalmatinske ùpanije, Split1 To je najstarija ljekarna u Hrvatskoj. U povodu prosla-ve 700. obljetnice spomena ljekarne u Trogiru objavlje-na je knjiga Radovi me|unarodnog simpozija odrànog prigodom proslave 700 obljetnice spomena ljekarne u Tro-giru, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medi-cinskih znanosti JAZU, Zagreb, 1971. Zapisnik bilje`nika o kupoprodaji ljekarne sastavljen je u Trogiru 29. listopada 1271. O tome je pisano u ~lanku Ljekarni~ki spomendan u Biltenu HLJK 2007-2/3, kao i

Albarello od porculana (Be~, Augarten, oko 1830.)Natpis: nema


123

i Muzej grada Trogira organizirali su okru-gli stol o temi Ljekarni{tvo i ljekarnici Gra-da Trogira.

Nakon pozdravne rije~i gradona~elnika Damira Rilje i uvodne rije~i njegove zamje-nice Vedrane Zelalija, o ljekarni{tvu u Tro-giru tijekom stolje}â govorila je ravnateljica Muzeja grada Trogira dr. sc. Fani Celio-Cega. O spomenu ljekarne u trogirskim bilje`ni~kim spisima XIV. i XV. stolje}a go-vorila je dr. sc. Ana Plosni}-[kari} iz Insti-tuta za povijest umjetnosti iz Zagreba. Na{a kolegica mag. pharm. Neda Kova~i} odràla je predavanje Oporuke dubrova~kih ljekarnika od XV. do XVIII. stolje}a.3

U ovom izvje{}u prenosimo neke zanimljive dijelove iz predavanja o ljekarni{tvu gra da Trogira. Prema zapisu oca hrvatske po vije-sne znanosti Trogiranina Ivana Luci}a (Tro-gir 1604. – Rim 1679.) prva ljekarna u Trogiru nalazila se na gradskom trgu neda-leko od katedrale, a prvi su ljekarnici bili Muccius, Rolandini i Venturi koji su do{li iz Italije.

Posebno je zanimljivo prou~avanje koje govori da se u XVI. stolje}u u Trogir dose-lio engleski ljekarnik i alkemi~ar Seymour, mla|i brat Jane Seymour, jedne od èna Henrika VIII. koji je studirao u Italiji, a koji je zbog vjersko-politi~kih trzavica koje su potresale Englesku odlu~io potraìti mir-niju sredinu te se kao ljekarnik skrasio u Trogiru. Otvorio je svoju ljekarnu, a iznad ulaznih vrata istaknuo plemi}ki grb s dva velika krila i natpisom «Seymour Count of Somerset» kojim je sumje{tanima, koji su bili sumnji~avi, èlio dokazati svoje ple mi-}ko podrijetlo.4 Pokazivao je povelje s te{kim pe~atima i potpisima Henrika VIII.

ranije u knjizi V. Grdini}, Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarni{tva, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1997, str. 105. Zapisnik se ~uva u Muzeju grada Tro-gira. Zapisnik o kupoprodaji ljekarne zapravo govori o novcu koji je u ime prodaje ljekarne ljekarnik Muccius imao vratiti svojem nasljedniku ljekarniku Rolandinu, i to u iznosu od 15 malih venecijanskih libara. Bît se ugovora moè protuma~iti samo time da je Rolandinus preplatio svotu koju je imao isplatiti svom kolegi Muc-ciusu za kupljenu ljekarnu. Nije isklju~eno da je Muc-cius u nekom drugom gradu kupio novu ljekarnu pa mu je Rolandino pomogao svojim novcem. Datum kupo-prodajnog ugovora uzima se zapravo ujedno i kao po~etak rada ljekarne, ali bilo bi logi~no zaklju~iti da je ona djelovala i ranije. Nije logi~no da netko otvori svoju ljekarnu i da je iste godine proda ¢V. G.£.

2 Hrvatski dan ljekarne, 29. listopada, izabran je prema najstarijem arhivskom podatku o djelovanju javne ljekarne u Hrvatskoj.

3 Ne{to kasnije, 14. studenoga, bila je proslava Dana grada Trogira i 900. obljetnica smrti sv. Ivana Trogir-skog, biskupa (Iohannes Traguriensis, Rim, o. 1034. – Trogir, o. 1111.) – za{titnika grada. @ivotom toga svetca bavio se Ivan Lu~i} Lucius i napisao djelo Vita B. Ioannis confessoris episcopis Traguriensis et eius miracula, Rim, 1657. Podaci o sve~evu ivotu do prve zajam~ene

godine 1064., vremenski i sadràjno, temeljeni su na pripovjednim izvorima pa im vjerodostojnost nije pot-puna, dok su oni do 1111. temeljeni na ispravama, ali je nekima bila zanijekana vjerodostojnost. Ve}oj pouz-danosti i takvih isprava pridonosi uvijek vjerodostojan popis sudionika, a biskup Ivan u njima je izravno u po-pisu. Stoga je njegova povijesnost zajam~ena. Sar kofag Ivana Trogirskoga nalazi se na oltaru u svet~evoj kapeli u katedrali u Trogiru ¢V. G.£.

4 Trogirska plemi}ka ljekarni~ka obitelj Kreljuti}-Delale koja se prvi put spominje u ispravama potkraj XVI. st. pod imenom Gregliutica (Kreljuti} po krilima koja se nalaze u njezinu grbu), a po~etkom XVII. st. u talijani-ziranom obliku Dell Ale (oni od krila), Delale (Dellale) ¢V. G.£.


124

Prvi doma}i ljekarnik u Trogiru, koji je po narodnosti bio Hrvat, bio je iz obitelji Kreljuti} koja, prema nekim istraìvanjima, potje~e upravo od Seymoura.

Danas Trogir ima tri ljekarne, a najstarija je ljekarna Grad, smje{tena u staroj gradskoj jezgri gdje su stolje}ima bile smje{tene ljekarne u Trogiru i koja se sada preseljava

na novu lokaciju. Naime, nacionalizirani prostor u kojem sada djeluje ljekarna vra}en je vlasnicima koji nisu bili voljni sklopiti ugovor o najmu s Ljekarnom Split-sko-dalmatinske ùpanije u ~ijem je sasta-vu od godine 2004. ljekarna u Trogiru.

U pronalaènju novoga prostora veliku je pomo} i potporu pruìla dogradona~elnica

Postoje}a lokacija ljekarne. Drevna ljekarna djelovala je negdje u blizini.5

5 Prema istraìvanju i ~lanku C. Fiskovi}, Kulturna sre-dina Trogira u doba pojave njegove ljekarne, u Radovi me|unarodnog simpozija odrànog prigodom proslave 700 obljetnice spomena ljekarne u Trogiru, Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih znanosti JAZU, Zagreb, 1971, str. 45-66, vanjski izgled ljekarne bio je vjerojatno vrlo jednostavan. Bila je smje{tena u jednoj od onih radionica i du}ana u prizemlju neke romani~ke ku}e niskih i uskih vrata plo{nog okvira, natkrivena polukru`nim srpastim lukom, koji nije kao ni dovratnici jo{ bio profiliran. Uz ta mala vrata mogao je biti i ~etve-rouglasti otvor izloga. Takvih se du}ana sa~uvalo neko-liko u prizemlju romani~kih trogirskih ku}a XIII. stolje}a, primjerice u prizemlju velike Cipikove pala~e na sredi{-njem trgu, ~iji su gornji katovi kasnije izmijenjeni ¢V. G.£.

Ljekarni~ki namje{taj, restauriran, namijenjen za ure|enje dijela novoga prostora ljekarne


125

FOTO: Antun Ranko Pezelj – Brandenbur{ka vrata

Glavna skup{tina i simpozij PGEU-a ¢2£

Od 19. do 22. lipnja 2011. u Ber-linu (Njema~ka) odràni su Simpozij i Gla-vna skup{tina Pharmacy Group of Euro-pean Union (PGEU). Skupovi su se odràni u hotelu Hilton u Berlinu.

U nedjelju 19. lipnja odràn je prijam dobrodo{lice u Gradskoj vije}nici na kojem su se okupili sudionici Simpozija i Skup-{tine.

U ponedjeljak 20. lipnja odràn je simpo-zij s temom New Opportunities in Primary Care: Maximising the Pharmacists’ Contri-bu tion via Interdisciplinary Collaboration (Nove prilike u primarnoj zdravstvenoj za-{titi: maksimiranje doprinosa ljekarnika in-terdisciplinarnom suradnjom).

pripremio: Ranko Antun Pezelj / Ljekarna Snjeàna Mu{kardin, Mali Lo{inj

Vedrana Zelalija, te je Grad Trogir ponudio novi prostor u Luci}evoj pala~i na trogir-skoj rivi u blizini dosada{nje lokacije ljekar-ne. Uskoro }e zapo~eti ure|ivanje novoga prostora ljekarne u kojem }e se osigurati smje{taj za dijelove staroga namje{taja iz ljekarne Nutrizio. Potkraj devedesetih go-dina taj je namje{taj posu|en Plivi za po-trebe sudjelovanja na jednoj izlo`bi i ona ga je tom prigodom restaurirala. Namje{taj je dugi niz godina bio izloèn u Plivinoj upravnoj zgradi u Vukovarskoj ulici, a sada }e biti vra}en Muzeju grada Trogira koji }e ga dati na uporabu ljekarni. ■

@ena sa stupom (muàrom za usitnjavanje ljekovita bilja), mramor, dio nadgrobnog reljefa, II. st. prije Krista, Tragurion. Muzej grada Trogira (vidjeti u: V. Grdini}, Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarni{tva,

Zagreb, 1997, str. 24-25).


126

Moderator je simpozija bio John Chave, glavni tajnik PGEU. Predava~i su bili stru~njaci iz razli~itih podru~ja i ustanova:• Heinz-Günter Wolf, predsjednik PGEU

(2011.)• Aneez Esmail, Sveu~ili{te u Manche-

steru• Nina Grese, ABDA (Bundesvereini-

gung Deutscher Apothekerverbände), Njema~ka

• Eva Siedenburg, Nizozemska• Petrus P.N. van Gijn, Nizozemska• Alexandra Bento, Portugalska udruga

nutricionista• Raymond Anderson, Farmaceutska

udruga Sjeverne Irske• Jan Farzan, Institut Paul-Erlich Njema-

~ka• Martin Schulz, Komisija za lijekove

njema~kih farmaceuta• Isabelle Adenot, Francuska ljekarni~ka

komora• Jan Smits, KNMP (De Koninklijke Ne-

derlandse Maatschappij ter bevorde-ring der Pharmacie), Nizozemska

Simpozij je otvorio Heinz-Günter Wolf, predsjednik PGEU. Zatim su svoja preda-vanja odràli gore navedeni predava~i koji su govorili o mogu}nostima interdiscipli-narne suradnje unutar ljekarni{tva te o provedbi farmakovigilancije unutar ljekarni-~kog sustava.

U utorak 21. lipnja odràna je Glavna skup{tina na kojoj su se rje{avala teku}a pitanja PGEU:• glavni je tajnik izvijestio o aktivnostima

u razdoblju izme|u dviju skup{tina

• odràni su izbori za predsjednika PGEU za godinu 2012.; izabrana je francuska kandidatkinja Isabelle Adenot

• predstavljeno je stanje napretka kod Pharmaceutical package – direktive o farmakovigilanciji, informacije bolesni-cima i inicijativa protiv krivotvorenja lijekova

• strate{ke opcije provedbe autenti~nosti (autentifikacije) lijekova

• aùriranje informacija koje se ti~u di-rektive o pravima bolesnika

• izvje{taj o napretku direktive o prizna-vanju stru~nih kvalifikacija

• podneseno je izvje{}e o sudskim po-stupcima u [panjolskoj, Njema~koj, Austriji, Italiji i Francuskoj i preliminar-nim odlukama

• izvje{}e sa sastanaka Professional Is-sues Working Group (Radne skupine za stru~na pitanja)

• izvje{}e o stanju projekata koji se fi-nanciraju iz EU fondova

• izvje{}a o razli~itim EU inicijativama koje se ti~u privrènosti (adherencije)

• izvje{}e o budu}nosti zajedni~koga djelovanja povjerenstva za za{titu bo-lesnika i kvalitete zdravstvene za{tite, gdje se traì sudjelovanje PGEU

• prikaz modela suradnje PGEU i Udruge proizvo|a~a lijekova za samolije~enje

• izvje{}e radne grupe za ekonomska pitanja

• Hot news from members (Vru}e vijesti ~lanica): Hrvatska izvje{tava o uvo|enju eRecepta u zdravstveni sustav

Sljede}i sastanak PGEU bit }e u Bruxelesu 15. studenoga 2011. ■


127

Glavna skup{tina PGEU ¢4£

Glavnu skup{tinu PGEU otvorio je predsjednik PGEU Heinz–Günter Wolf 21. lipnja 2011., a potom su usvojeni dnevni red te zapisnik s Glavne skup{tine odràne 15. oùjka 2011.

Glavni tajnik PGEU John Chave daje kratak pregled aktivnosti PGEU od oùjka do lip-nja 2011. Nagla{ava da je PGEU jedina zainteresirana strana (stake holder) koja je pozvana na sve sastanke stake holdera unutar EU.

Izbor predsjednika PGEUIzbor predsjednika PGEU

Predsjednik PGEU od ove se godine bira u lipnju sukladno promijenjenom statutu PGEU. Promjena je uvedena kako bi novi predsjednik imao vremena za pripremu. Biraju ga samo stalni ~lanovi PGEU, a bira se izme|u ~lanova Izvr{nog odbora. Ove su godine nominirani za predsjednicu PGEU Isabelle Adenot iz Francuske, a Pio-tr Bohater iz Poljske za potpredsjednika PGEU. Kandidati se predstavljaju, iako ih svi ~lanovi Glavne skup{tine dobro poz-naju, a nemaju ni protukandidata.

Isabelle Adenot nagla{ava razli~itosti u Eu-ropi, me|utim, svi dijele zajedni~ke vrijed-


nosti toga prostora. @eli da snaga farma-ceuta bude ja~ana u osnovnoj ljekarni~koj djelatnosti, i to putem razvoja novih usluga i njihovo pla}anje.

Piotr Bohater kaè da odluke koje sada do-nosi EU nisu kraj borbe za budu}nost struke koja se i sama nalazi u promjenama i izazovnim vremenima te nagla{ava da je samo suradnjom s drugim zainteresiranim stranama mogu}e utjecati na EU komisiju. Budu}i da Piotr Bohater ima, osim farma-ceutskoga studija, zavr{en i studij elektro-tehnike, nada se da }e i na taj na~in biti od pomo}i, a èli da PGEU bude uspje{an kao {to je to bio i u pro{losti.

Tajnim su glasanjem predstavljeni kandida-ti izabrani na svoje du`nosti.

FOTO: Antun Ranko Pezelj – hotel Hilton na Gendarmen markt, gdje se odràvala skup{tina i

simpozij PGEU


128

Suradnja PGEU i Europske udruge Suradnja PGEU i Europske udruge proizvo|a~a lijekova za samolije~enjeproizvo|a~a lijekova za samolije~enje

Stalni gost PGEU Hubertus Cranz iz AE-SGP (Association of European Self-Medi-cation Industry) daje pregled trì{ta bezre-ceptnih lijekova koje raste i financijski i po broju prodanih kutija lijekova. PGEU i AE-SGP potpisali su povelju o suradnji u godi-ni 2004. kojom se prepoznaje rastu}a va`-nost samolije~enja u zdravstvenim sustavi-ma EU te va`nost komunikacije ljekarnika i gra|ana. Nagla{ava da dobar poloàj ljekarne i predstavljanja lijekova pobolj{ava komunikaciju i promi~e savjetodavnu ulo-gu ljekarnika kao i odgovorno samolije~enje. Europska komisija smatra da bezreceptni lijekovi pruàju dru{tvene i ekonomske do-brobiti, osnaùju bolesnike za samolije~enje akutnih i kroni~nih bolesti te osiguravaju dostupnost lijekova. AESGP sudjeluje u stva ranju nove regulacije na planu farma-kovigilancije.

Hubertus Cranz daje pregled novih indika-cija u samolije~enju:• triptofani za migrenu • statini za prevenciju krvnoìlnih bolesti• kloramfenikol za akutni konjunktivitis• trimetoprim za nekomplicirani akutni

cistitis• orlistat.

Orlistat je primjer prvoga centralnog switcha, tj. prebacivanja izdavanja iz receptnog u bezreceptni reìm na podru~ju cijele Eu-ropske unije. Velika Britanija pred nja~i u pre-

bacivanju lijekova iz receptnog u bezrecept-ni reìm, primjerice, Clamelle (azitromicin 500 mg) – 2 tbl. za lije~enje infekcije klami-dijom osoba starijih od {es naest godina koje imaju pozitivan rezultat ispitivanja na klami-diju. Ljekarnik provjerava rezultate takva ispitivanja, a zatim mora slijediti protokol izdavanja. U Velikoj je Britaniji tamsulo-zinklorid tako|er u bezreceptnom reìmu izdavanja. Lijek se izdaje samo u ljekarni gdje ljekarnik ispunjava upitnik s bolesnikom i slijedi protokol izdavanja. U bezreceptnom je reìmu bio i simvastatin od 10 mg u oso-ba s umjerenim rizikom za razvoj krvnoìlnih bolesti, no povu~en je zbog slabe prodaje.

Prevelik broj prebacivanja lijekova s Rp li-ste na BRX listu moè biti optere}enje i za ljekarnika zbog velikoga broja novih poda-taka i stanovitih pravila rada (protokola).

Hubertus Cranz zaklju~uje da je budu}nost u samolije~enju, a ljekarnik je klju~ni stru~-njak u tom procesu.

Na postavljeno pitanje kakva je suradnja AESGP-a s osiguravateljima, H. Cranz od-govara da nije dobra jer osiguravaju}e ku-}e èle imati kontrolu nad lije~enjem i potro{njom novca.

Izvje{}e o tzv. paketu farmaceutskih Izvje{}e o tzv. paketu farmaceutskih zakonazakona

U procesu dono{enja paketa zakona koji se ti~u lijekova i ljekarni{tva, tzv. Pharmaceu-tical Package izvije{teno je da zemlje EU usvajaju razli~ite zakone koji se ti~u far-makovigilancije. Ljekarnici moraju paziti da


129

u zakone budu ugra|ene obveze za ljekar-nike, ljekarnici moraju biti uklju~eni u su-stav za konzultacije i morali bi biti konzul-tirani u budu}im revizijama zakona.

Pri dono{enju zakona o informacijama za bolesnike postoji nova verzija koja je u{la u postupak konzultacija, a nakon toga ide u javnu raspravu. PGEU se bori da upute za bolesnike pro|u kroz postupak odobra-vanja, a tiskani bi se materijali raspa~avali u ljekarnama.

Direktiva koja se ti~e krivotvorenih lijekova usvojena je u svibnju 2011., a nije odmah objavljena jer se prevodi na slu`bene jezike EU. EFPIA (European Federation of Phar-maceutical Industries and Association – Eu-ropska federacija farmaceutskih industrija i udruènja) pretpostavlja da }e se direktiva provesti do godine 2013., a utjecaj se ili u~inak moè o~ekivati tek za osamnaest mjeseci, dok }e se ugradnja kodova u lijeko-ve provesti tek u/do godini/e 2016. Jo{ se ne zna koji }e lijekovi morati biti ozna~eni, ne samo zbog krivotvorenja nego i zbog drugih razloga (npr. zdravstvenog osigu-ranja, farmakovigilancije). Problemati~na je i prodaja putem interneta jer bi se, teorijski, bezreceptni lijekovi mogli prodavati na taj na~in, no nije jasno tko }e autorizirati stra-nice, jer ve} postoje falsifikati logotipa.

Strate{ke opcije provjere autenti~nosti Strate{ke opcije provjere autenti~nosti lijekovalijekova

O strate{kim opcijama provjere auten ti~-nosti lijekova PGEU razgovara s EFPIA i

GIRP (Groupement international de la re-partition pharmaceutique/The European Association of Pharamceutical Full-line Wholesalers – Europska udruga veledro-gerija). Odràno je sedam sastanaka ~ija je svrha donijeti dokument o razumijevanju. U proces dogovaranja uklju~ene su i druge udruge kao, primjerice, udruga generi~kih proizvo|a~a, kao i distributera generika, koji èle vlastitu bazu podataka. Postavlja se pitanje tko }e biti vlasnik podataka, te u koju bi se svrhu podaci o lijekovima upo-trebljavali. Glavno je na~elo da je svatko vlasnik svojih podataka, a oni se rabe samo u svrhu za{tite sigurnosti bolesnika.

U sklopu te i takve teme prikaz iznosi Nils Behindt, zamjenik voditelja ureda povjere-nika Dallia. Nils Behindt nagla{ava da je zdravlje jedna od klju~nih vrijednosti. Vre-mena su zahtjevna, sve je ve}i pritisak do-bavlja~a i osiguravatelja te se mora osigura-ti sigurnost proizvoda koji dolazi na trì{te.

Dokument o sigurnosti donosi: sigurnosne zahtjeve, sudionike lanca dobave, aktivne tvari, uredbu o on-line ljekarnama te kaz-nene odredbe. Navodi definicije za krivo-tvoreni lijek, povijest dokumentacije, iden-tifikaciju. Dokument ne obuhva}a nena-mjerne defekte u kvaliteti, jer takve ne tre-ba mije{ati s krivotvorenim lijekovima.

Za on-line ljekarne postoje tri pravila: zemlje ~lanice mogu nastaviti donositi svoje zakone na razini maloprodaje lijeko-va, mogu zabraniti izdavanje lijekova na re cept putem interneta, trebaju regulirati autentifikaciju internetskih stranica potem


130

oznaka i povratne veze (link) sa slu`benih stranica te organizirati kampanju podizanja svijesti u mati~noj zemlji.

[panjolska delegacija daje pregled istra i-vanja kojim su pratili put medicinskih proizvoda od proizvo|a~a do korisnika. Uspo re|uju nekoliko metoda poput data matrix i RFID, te navode prednosti i nedo-statke obiju spomenutih metoda.

Izvje{}e o direktivi o pravima Izvje{}e o direktivi o pravima bolesnikabolesnika

Najnovije informacije u Direktivi o pravima bolesnika ti~u se prekograni~ne mobilno-sti, a PGEU je u interesu direktiva/smjerni-ca o priznavanju recepata. Postoje ~etiri aspekta: • popis uklju~enih lijekova• informacije za bolesnike• popis elemenata recepta• mjere koje }e osigurati kontakt izme|u

propisiva~a i izdavatelja lijekova.

O toj je temi objavljeno nekoliko istraì-vanja, a Gabriele Birnberg iz tvrtke Matrix insight donosi rezultate jedne od njih. Spomenuta tvrtka radi istraìvanja za EU, a u tom i takvom se istraìvanju promatralo {to se doga|a s receptom kada je propisan u jednoj zemlji, a lijek se izdaje u drugoj. U istraìvanje su bile uklju~ene zemlje: Danska, Njema~ka, Gr~ka, Francuska, Ni-zozemska, Poljska i Velika Britanija. Istra i-vano je osam bolesti (npr. astma, kroni~na opstruktivna plu}na bolest). Uo~eni su

problemi pri prepoznavanja imena, pa ~ak i pisma (gr~ki alfabet).

Kod izgleda recepta predlaè se da zajed-no bude upisano me|unarodno neza{ti}eno ime (INN) i trgova~ko ime lijeka.

Istraìvana tematika doti~e i Smjernicu o pravima potro{a~a u kojoj se nastoji posti}i potpuna uskla|enost u zemljama ~lanica-ma EU. U slu~aju vra}anja proizvoda, takav se proizvod vra}a na policu. PGEU smatra da se ljekarne iz tog i takvog zako-na trebaju isklju~iti.

Direktiva o priznavanju stru~nih Direktiva o priznavanju stru~nih kvalifi kacijakvalifi kacija

Ljekarnici pripadaju me|u sedam reguliranih stru ka u EU. Studij farmacije mora biti peto-godi{nji, a kvalifikacija se priznaje. Jo{ se ne zna koji }e biti minimalni edukativni za-htjevi. PGEU traì da se u dokument uklju~e i aktivnosti ljekarnika jer je direkti-va/smjernica jo{ iz godine 1985. i ne odra-à va stanje modernog ljekarni{tva. PGEU upozorava na nekonzistentnost prijevoda npr. izraza supply – dispense (opskrba – izdavanje).

***

U drugom su dijelu Glavne skup{tine raz-matrana stru~na pitanja i razvoj te su pod-nesena izvje{}a radnih skupina o sigurnosti bolesnika, e-zdravstvu i obrazovanju far-maceuta.


131

Podneseno je izvje{}e o projektima koje financira EU: Pharmine, Chain of Trust, EPAAC (Udruèno djelovanje europskog partnerstva protiv raka), eHGI.

Radna skupina za ekonomska pitanja raz-matrala je razli~ite sustave pla}anja usluge za izdavanje lijekova. To moè biti marà ili preteìto marà, usluga ili prete`no usluga te mije{ani model. U ve}ini se ze-malja cijena lijeka odre|uje prema refe-rentnim cijenama pa je tako kriza u Gr~koj utjecala na cijene lijekova i u drugim zem-ljama. Cijene lijekova smanjuju se u ve}ini zemalja. Promjene su stalne, a ljekarne moraju bolesnicima obja{njavati te promje-ne, dok to isto osiguravaju}e ku}e ne ~ine. U ve}ini se zemalja govori da su sada u procesu liberalizacije sustava.

Na kraju skup{tine delegacije izvje{tavaju o najnovijim vijestima iz svojih zemalja.

U Italiji od godine 2006. postoji inicijativa za razvoj ljekarni i ljekarnika. Uvodi se in-tegrirana ku}na njega u kojoj se dostavljaju lijekovi u ku}u. Uvode se usluge prvog (op}e informacije o lijekovima, javnozdrav-stvene kampanje) i drugog (informacije zdravstvenim radnicima, uporaba priru~nog defibrilatora) reda, a u ljekarnama se oba-vljaju dijagnosti~ka ispitivanja (npr. GUK, kolesterol, trigliceridi), kao i rezervacija specijalisti~kih usluga. Pla}anje usluga jo{ uvijek nije regulirano.

Portugal izvje{tava o smanjenju cijena lijekova, kao i o «udaru» na marè. Postoji

opasnost od smanjenja razine usluga, kao i sigurnosti bolesnika.

Problematika pla}anja lijekova i usluge izdavanja i dalje je prisutna u Poljskoj. Pri-sutno je agresivno reklamiranje ljekarni i niskih cijena, {to nije dobro za ljekarni{tvo. Tek nedavno je uvedena fiksna cijena lijeka i marè. Ljekarnici su obvezni potpisati ugovor s dràvnim fondom, a ujedno ne znaju njegov sadràj.

Kao zadnja vijest bilo je izvje{}e hrvatskog izaslanika o uvo|enju elektroni~kog recep-ta u zdravstveni sustav te o prednostima i problemima koji se pojavljuju nakon potpu-nog prelaska na eRecept.

Sljede}a se glavna skup{tina zakazuje za 15. studenoga 2011. u Bruxellesu. ■


132

Simpozij PGEU u Njema~koj

U ponedjeljak 20. lipnja 2011. odràn je simpozij sa zanimljivom temom – New Opportunities in Primary Care: Ma-ximising the Pharmacists’ Contribution via Interdisciplinary Collaboration (Nove mo-gu} nosti u primarnoj zdravstvenoj za{titi: pove}anje doprinosa ljekarnika interdiscipli-narnom suradnjom), koja preispituje neke nove mogu}nosti za ljekarni~ku struku. Pre dava~i su svojim temama rasvjetljavali mogu}nosti suradnje ljekarnika s drugim stru kama, medicinskim i nemedicinskim, kako bi pruìli bolju zdravstvenu skrb u primarnoj zdravstvenoj za{titi.

Predavanja su odràli kako ljekarnici koji sura|uju sa drugim strukama, tako i predava~i pripadnici drugih struka: lije~nici i nutricionisti.

Skup je otvorio Thomas Ilka, dràvni tajnik u njema~kom Ministarstvu zdravstva. Na-glasio je organizacijske razli~itosti ljekarni u europskim zdravstvenim sustavima te va`nost dono{enja paketa zakona, tzv. pharma package, koji se ti~u farmakovigi-lancije, krivotvorenja lijekova, kao i infor-macije o lijekovima koje moraju biti do-stupne bolesnicima.


Heinz-Günter Wolf, predsjednik PGEU za godinu 2011., govori o potrebi suradni-~kog i integriranog pristupa u primarnoj zdravstvenoj za{titi. U novim se sustavima pokazuju nove prilike za ljekarne, kojima je prvi zadatak racionalna, sigurna i u~inkovita primjena lijekova.

H.-G. Wolf se pita ho}e li preìvjeti ljekarni{tvo u oficinama, a potom tko }e u budu}nosti biti odgovoran za pravilnu i si-gurnu primjenu lijekova. Smatra da ljekar-nik ne}e davati dijagnoze, no bolesnik svakako treba savjet i nadzor nad primje-nom lijekova. U budu}nosti }emo morati vi{e sura|ivati s drugim strukama jer ljekar-ne nisu otok. Nagla{ava da nove tehnolo-gije ljekarnama otvaraju nove mogu}nosti te da ljekarne nude vi{e od savjeta i opskrbe lijekovima jer su ljekarnici jo{ uvijek najlak{e dostupni savjetnici u zdravstvenom sustavu. Nadalje, ljekarnici mogu biti va`ni partneri slu`benim tijelima u otkrivanju krivotvore-nih lijekova i u farmakovigilanciji. Zaklju~uje da su vremena te{ka i traè progresivan i proaktivan odgovor.

Nakon uvoda predsjednika PGEU, nasta-vlja se izlaganje putem videolinka. Aneez Esmail, profesor Op}e prakse na sveu~ili{tu u Manchesteru nije, mogao do}i u Berlin te je svoje izlaganje odrào preko Skypea. Naslov predavanja je Addressing Patient Safety in Primary Care (LINNEAUS Eu-roPC Project) – Obra}anje pa`nje na si-gurnost bolesnika u primarnoj zdravstve-noj za{titi. Aneez Esmail sura|uje u LIN-NEAUS EuroPC Project (Learning from In-


133

ternational Networks about Errors And Understanding Safety in Primary Care – U~enje kroz me|unarodne mreè /znanja/ i razumijevanje sigurnosti u primarnoj zdravstvenoj za{titi).

Za{to se stavlja teì{te ne primarnu zdrav-stvenu za{titu? U Engleskoj se ve}ina prvih susreta sa zdravstvenim sustavom odigrava na primarnoj zdravstvenoj za{titi. NHS (National Health System) biljeì 750 000 posjeta lije~nicima primarne zdravstvene za{tite na dan. U primarnoj je zdravstvenoj za{titi nià razina obrazovanja i tehnolo-gije nego u sekundarnoj zdravstvenoj za{titi. Velika je potro{nja lijekova, a veliki udio ~ine antibiotici. Mnogo je sudionika (lije~nici, ljekarnici, laboratorijski stru~njaci) te puno ~initelja koji utje~u na pojavu/na-stanak medicinskih pogre{aka unutar pri-marne zdravstvene za{tite.

U Ujedinjenom Kraljevstvu zabiljeì se 10 000 osoba godi{nje s ADE (Adverse Drug Event – neèljena pojava lijeka). Biljeì se 5,6 % prijmov u bolnice zbog ADE, a, pre ma dostupnim podacima, 46,5 % neè lje-nih u~inaka moglo se sprije~iti. Prema pre-gledu baze podataka u LINNAEUS-u, pre-teìtost ADE je 12,8 %, a preventabilnih je 16,5 %. Neèljeni se u~inci lijekova mogu pojaviti u djece, odraslih i starijih osoba, a mogu}nost intervencije postoji. No, potreb-no je razvijati kulturu sigurnosti unutar orga-nizacije te razvijati koncept tzv. safety onion – sigurnosni luk ili luk sigurnosti. Potrebno je mo}i inte r venirati na vi{e razina te ima ti mo gu} nost {tititi bolesnika tako kao {to sloj-

nice na luku {tite sredi{te luka. Ta ko |er je potrebno odmaknuti od kulture okrivljava nja, a to se ne postiè preko no}i. Vi{e se po da ta-ka moè na}i na http://www.linnaeus-pc.eu/

Prijepodnevni dio simpozija zapo~inje pri-kazom pod zajedni~kom temom Suradnja u primarnoj zdravstvenoj za{titi.

1. Nina Griese, ABDA Berlin, Njema~ka: The German Model: Physician/Pharmacist Co-Operation (ABDA/KBV-Concept) – Nje ma~ki model suradnje ljekarnika i lije~-nika.

U Njema~koj se 50 % lijekova ne uzima kako je propisano, a tro{kovi su nekoliko bilijuna eura godi{nje. Kao primjer se navo-di 79-godi{nja bolesnica koja uzima osam-naest lijekova, trideset dvije tablete na dan, bez plana lije~enja i znanja za{to uzima pojedine lijekove. Polifarmacija je zdruèna s multimorbiditetom. Bolesnici dobivaju lijekove na Rp, a uzimaju i bezreceptne lije-kove za samolije~enje. Nepri dràvanje upu-ta i tzv. polifarmacija dovodi do nedjelo-vanja terapije i neèljenih pojava lijekova te do pove}anja tro{kova lije~enja.

Medication management concept (Koncept upravljanja lijekovima) kojim se nastoje rije-{iti problemi u sustavu temeljen je na dje-lovanju timova lije~nik – ljekarnik, a po-trebna je i u~inkovita komunikacija ~lanova tima. Fokus je na bolesnicima koji tro{e vi{e lijekova, a sudjelovanje je dobrovolj-no. U projekt su uklju~eni bolesnici koji tro{e najmanje pet lijekova, suradnju poti~e lije~nik ili ljekarnik, a zdravstveno osigu-


134

ranje o tome mora biti obavije{teno. Zatim se izra|uje tzv. Medication plan (Plan lije~enja) kojemu je cilj da osigurava konti-nuiranu skrb. Nakon postupna uvo|enja toga modela mogu}e su do po~etka godi-ne 2014. u{tede u sustavu koje se pro-cjenjuju na 2,1 biliju eura.

2. Eva Siedenburg, ljekarnica. i Petrus P. N. van Gijn, lije~nik, Nizozemska: The Dutch Model: Regional Working Groups – Nizo-zemski model regionalnih radnih skupina.

Nakon videoprezentacije sustava suradnje ljekarnika i lije~nika daje se pregled zdrav-stvenog sustava u Nizozemskoj. Oboje pre-dava~a rade u Zdravstvenom centru Akelei kojemu gravitira do 10 000 bolesnika. Za bolesnike se skrbe lije~nici i lje karnici sa svojim timovima te drugi zdrav stveni stru~-njaci (psihoterapeuti, dijete ti~ari, primalje, psiholozi). Uloga se farmaceuta mijenja, uz uvjet da je sigurnost primjene lijekova glavni prioritet. Ljekarnicima je dodijeljena ve}a uloga, ~e{}e sura|uju s lije~nicima pri-marne zdravstvene za{tite, a imaju i pristup laboratorijskim rezultatima (napose funkciji bubrega). Nizozemski model suradnje izme|u lije~nika i ljekarnika zapo~et je 80-ih godina pro{loga stolje}a, a ove je godi-ne fokus na starijim osobama. Cilj je sura-dnje pobolj{ati kvalitetu ivota starijih oso-ba i omogu}iti im {to dulji ostanak u vla-stitom domu te smanjenje tro{kova zdrav-stvenom sustavu.

3. Alexandra Bento, Portugalska udruga nutricionista: Pharmacists and Nutricioni-

sts Working Together: The Case of Diabe-tes – Suradnja ljekarnika i nutricionista kod dijabetesa.

Portugalska udruga nutricionista postoji od godine 1982. sa zada}om da okuplja, promi~e i razvija vje{tine ~lanova. Okuplja tisu}u ~lanova koji ~ine 80 % nutricionista u Portugalu. Rad je nutricionista reguliran zakonom iz prosinca 2012.1 Udruga nutric-ionista radi na ustanovljavanju zajedni~ke prakse nutricionista i ljekarnika te na regru-taciji nutricionista koji }e sura|ivati s ljekar-nama. Udruga donosi odluke o prostoru i opremi koju mora imati nutricionist koji daje savjete u ljekarni, kao i {to bi trebali raditi: ustanovljavati nutritivni status, voditi nutri-cio nisti~ko savjetovanje, odre |ivati plan pre-hrane te nadzirati pridr`a vanje plana, pro-movirati zdravlje i sprje ~avati bolesti. Dija-betes je jedna od bolesti koja se napose pro matra, a nutricionisti~kim aktivnostima u ljekarni nastoji se pomo}i osobama koje bo-luju od {e}erne bolesti. Problemi koji se pojavljuju jesu, primjerice, konzultacije koje provode nekvalificirane osobe, naplata i cijena savjetovanja te savjetovanja koje pro-vode nutricionisti zaposleni u tvrtkama koje proizvode dodatke prehrani.

4. Raymond Anderson, Udruga ljekarnika Sjeverne Irske: The Primary Care Clinic – The Role of the Pharmacist in the UK – Klinika primarne zdravstvene za{tite – ulo-ga farmaceuta u Ujedinjenom Kraljevstvu.1 Nutricionisti su zdravstveni stru~njaci koji su {kolova-ni u nutricionisti~koj znanosti sa znanjima iz kemije, javnoga zdravstva i prehrane u zajednici.


135

U izlaganju se teì{te stavlja na ulogu ljekarnika kao propisiva~a, koja se po~inje pojavljivati potkrajem devedesetih godina dvadesetoga stolje}a. Ljekarnici propisiva~i moraju zavr{iti poslijediplomski studij u trajanju od {est mjeseci, a sastoji se od dva-deset sedam dana teorije, devet radionica, devetnaest modula u~enja na daljinu te dvanaest dana prakti~nog rada s lije~ nikom primarne zdravstvene za{tite. Na studiju se u~e razvoj plana upravljanja, komunika-cijske vje{tine, klini~ke vje{tine, eti ka pro-pisivanja te propisivanje na osnovi dokaza.

Ljekarnici propisiva~i uklju~eni su u multi-disciplinarni tim, provjeravaju tlak bolesni-cima, dostupni su im i rezultati krvnih ana-liza, a bolesnici se ponovno naru~uju na pregled kako bi se pratio tijek terapije lijekovima. Oko 3 % ljekarnika i medicin-skih sestara u Sjevernoj su Irskoj postali propisiva~i, a dosada{nji je rad pokazao da je propisivanje sigurno. Jo{ uvijek postoje izazovi koji nisu rije{eni na primjeren na~in. Nema pristupa elektroni~kim povijestima bolesti i bazama podataka, kao ni daljnje poduke za ljekarnike. Postavljaju se pitanja, koristi li se dovoljno stru~nost ljekarnika te kako vidimo budu}nost ljekarnika u toj i takvoj strategiji.

U daljem su programu simpozija kolege iz Njema~ke govorili o provedbi Direktive EU o farmakovigilanciji

5. Jan Farzan, Paul-Erlich Institute (PEI), Njema~ka: The Regulators’ View – Pogled zakonodavca.

Jan Farzan daje informacije o tome {to je farmakovigilancija te koja je uloga sponta-nog prijavljivanja nuspojava ({to ~ine lje-karnici). Ljekarnici su u bliskom dodiru s bolesnicima i mogu ih savjetovati u slu~aju neèljenih pojava lijeka. Za ljekarnike ne bi trebalo biti ve}ih promjena u radu zbog uvo|enja nove EU legislative. EU je ustano-vila nova pravila za farmakovigilanciju, kojom traè centralizaciju, harmonizaciju te pove}anje transparentnosti sustava i po-bolj{anje komunikacije unutar sustava. Uve-dena je i nova definicija za ADR (Ad verse drug reaction) te obveza prijave sumnje na nuspojave lijekova. Ljekarne i dalje mogu prijavljivati nuspojave nacionalnim agencija-ma, a ne samo sredi{njemu europskom tije-lu (baza podataka Eudravigilance). Ozbiljne se nuspojave lijekova moraju prijaviti unutar petnaest dana, a manje ozbiljne unutar de-vedeset dana. Novost je da i sami bolesnici mogu prijavljivati nuspojave izravno nacio-nalnim agencijama ili na Eudravigilance, i to u pisanom obliku ili iz ravno elektroni~kim putem. Uvodi se i ob veza promjene poda-taka unutar informacijama o lijekovima. U uputama se poziva bolesnike da sami prijave sumnju na nuspojave. Otvara se europski web portal s informacijama o lijekovima za bolesnike, uputom o na~inu prijavljivanja nuspojava te popisom lijekova koji se po-sebno promatraju (tu je uglavnom rije~ o novim aktivnim tvarima). Uvodi se i nacio-nalni web portal s informacijama o lijekovi-ma za bolesnike i uputama kako prijaviti nuspojavu. J. Farzan obja{njava modele dono{enja odluka u slu~aju nuspojava te


136

na~ine uprav ljanja rizicima, kao i obvezu pi-sanja pe rio di~nih izvje{}a o sigurnosti lijeko-va. Osvr}e se i na postupak u slu~aju hitno-sti, ako se sumnja na ozbiljnu nuspojavu te kako se pokre}e sustav prijava i tko odlu-~uje, kao i {to dalje ~initi u slu~aju ozbiljne nuspojave.

6. Martin Schulz, Drug Commission of German Pharmacists (AMK – Arzneimit-telkommission der Deutschen Apotheker – Povjerenstvo za lijekove njema~kih ljekar-nika): The pharmacists’ Wiew – Pogled ljekarnika.

Nakon podataka o potro{nji lijekova u Njema~koj, pregleda podataka o broju nu-spojava i smrtnosti od nuspojava lijekova u SAD-u predava~ daje podatke o studijama koje su provo|ene u Njema~koj. Prikazuje strukturu Povjerenstva za lijekove njema~kih ljekarnika te zadatke povjerenstva: utvr-|ivanje rizika, dokumentiranje, komunika-cija, izvje{tavanje, davanje povratnih infor-macija, davanje izjava i izdavanje publika-cija. U Njema~koj od godine 1978. po-stoje i tzv. referentne ljekarne i u ovom trenutku djeluje 321 takva. U Njema~koj ve} godinama postoji praksa da se u rekla-mama za lijekove bolesnike upu}uje na to da se o mogu}im nuspojavama informiraju kod lije~nika i ljekarnika. Na taj se na~in èli potaknuti potro{a~e lijekova da prija-vljuju nuspojave u ljekarnama. Cilj je da broj nuspojava koje prijave ljekarnici dose-gne 10 000 godi{nje.

7. Isabelle Adenot, Conseil National de l’Ordre des Pharmacies, Francuska: eHealth

Solutions Deployment to Maximise Patient Safety: A Live Demo of the Dossier Phar-maceutique – Uvo|enje rje{enja eZdrav stva za pove}anje bolesnikove sigurnosti: prikaz uìvo farmaceutske povijesti bolesti.

U videoprezentaciji pokazani su slu~ajevi iz prakse i programsko su~elje kojim se sluì oko 20 000 ljekarni u Francuskoj (od postoje}ih 23 000 ljekarni). Predlaè se da se sustav Dossier Pharmaceutique uklju-~i u zdravstveni sustav, kako bi se mogli razmjenjivati podatci, a suradnja bi mo-èbitno mogla po~eti ve} idu}e godine. U ovome trenutku svaki tre}i stanovnik Fran-cuske ima svoj dosje u sustavu, a podaci se ~uvaju ~etiri mjeseca.

8. Jan Smits, KNMP (De Koninklijke Neder-landse Maatschappij ter bevordering der Pharmacie), Nizozemska: Integrated Care – Is Pharmacy Doing Enough? – Integrirana skrb – îni li ljekarni{tvo dovoljno?

Predsjednik Kraljevskog nizozemskog far-maceutskog dru{tva govori o poloàju lje-karni{tva u Nizozemskoj i u Europi. Pita se za{to cijene lijekova padaju kad cijena ostale skrbi raste. Smatra da je to pitanje dojma {to ga ljekarnici svojim ukupnim po-na{anjem ostavljaju u javnosti. Pritom pre-dava~ misli da je potrebno izmijeniti dojam prema politi~arima koji samo smi{ljaju razli~ite na~ine za ograni~avanje cijena, {to je dovelo do velikih demonstracija lje-karnika u godini 2008. Struci su potrebna nova promi{ljanja te redefinicija misije, vi-zije i strategije. Treba pokazati {to stvarno


137

ljekarnici rade, jer ljekarni{tvo mo e uspje-ti samo kao dio zdravstva. Svagdje gdje se proizvod moè «kopirati» cijena pada te stoga treba prodavati znanje. Strate{ki izbor KNMP jest povezivanje s lije~nicima i bolesnicima. Izvr{enje je povjereno ino-vativnim ljekarnama – 50 ljekarni koje pro-vode najbolje ljekarni{tvo, a naglasak je na sigurnosti primjene lijekova i na u~inkovitoj primjeni lijekova. Izdaju i tzv. White Paper Pharmacy – dokument u kojemu se navodi {to ljekarne trenuta~no rade, {to bi èljele raditi te kako to ostvariti. Sve dok je ljekar-nik u javnosti percipiran kao izdava~ lijeko-va, biti }e laka meta za rezanje tro{kova. Za to posao ljekarnika treba graditi na pru-ànju skrbi – usluga, ako je to ikako mogu-}e.

Simpozij je zatvorio Heinz-Günter Wolf, predsjednik PGEU za godinu 2011, uz rije~i: Ljekarnici su fl eksibilni i suvremeni i znat }e odgovoriti izazovima budu}nosti. ■

Osvrt na 71. FIP-ov kongres u Indiji

Me|unarodna farmaceutska fede-racija (FIP), u suradnji s indijskim udruè-njem farmaceuta, organizirala je 71. Kon-gres FIP-a (3. – 8. rujna 2011.) u Hydera-badu (Indija), koji je odràn u moderno i luksuzno ure|enom Hyderabad Internatio-nal Convention Centre (HICC)

Na kongresu je sudjelovalo oko 2 000 su-dionika iz 98 zemalja svijeta. Kolege iz In-dije uloìle su mnogo truda i energije da bi se sudionici osje}ali {to ugodnije, a bili su i jako ljubazni doma}ini. Velik je broj stu-denata farmacije bio angaìrano na Kon-gresu, koji su bili i vodi~i kod organizira-nog posjeta tamo{njoj bolnici.

Otvorenje Kongresa uveli~ala je indijska predsjednica Shrimati Pratibha Devisingh Patil koja je svojim dojmljivim govorom do-takla gotovu svu globalnu problematiku ljekarni{tva, a posebno se osvrnula na glav-na obilje`ja indijske farmaceutske industrije, ~iji je godi{nji promet 12 milijardi dolara.

Govorila je o zdravstvenoj za{titi u ne-razvijenim zemljama, visokoj stopi smrtno-sti i pobola te o naporima u borbi protiv HIV-a (AIDS-a, malarije tuberkuloze i dru-

pripremila: Milka Juki} / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split


138

gih bolesti). Pozvala je razvijene zemlje na suradnju s nerazvijenima u naporima rje{avanja zdravstvenih te{ko}a, posebice na razmjenu znanja i iskustava.

Osim toga, govorila je o zdravstvenim uslu-gama u Indiji i naporima da se osigura bolja zdravstvena za{tita, posebno javno-privat-nim partnerstvom. Spomenula je i te{ko}e stanovni{tva pri neispravnom uzimanju lijekova i nuspojavama lijekova. Indijska je vlada pokrenula nacionalni program pra}enja nuspojava. Isto tako govorila je o ulozi ljekarnika u zdravstvenom sustavu.

Inovativne i zanimljive teme bile su nagla-{ene i razmatrane u okviru glavne teme Kom promis izme|u sigurnosti i kvalitete – rizi~an put.

Rad na kongresu odvijao se u nekoliko dvorana istodobno. Bile su zastupljene u uobi~ajene skcije, tako da je svatko imao mogu}nost odabira onih tema koje ga najvi{e zanimaju.

Sekcija za javno ljekarni{tvo bavila se {iro-kom lepezom tema i problema od far-makoekonomike, modela vlasni{tva, sigur-nosti i nuspojava lijekova, dje~jih lijekova, izradbe piktograma1 za osnovne lijekove, dobre ljekarni~ke prakse pa do kvalitete koju moraju zadovoljiti indijski generi~ki lijekovi koji se izvoze u Europu i Ameriku. Savjetovanje ljekarnika o nekim za nas Eu-

ropljane «~udnim temama», primjerice, cjepiva s mogu}nosti njihove promocije u ljekarni te zdravo putovanje – {to uklju~uje uporabu lijekova protiv komaraca i antima-larika za turiste.

Ljekarnici u Indiji ulaù goleme napore da bi do bolesnika do{ao kvalitetni lijek, sigu-ran za primjenu, a s obzirom na mnogo-brojno stanovni{tvo, njihovo siroma{tvo i relativno niski stupanj zdravstvene prosvije}enosti. Istaknut je veliki problem la`nih lijekova {to se nudi internetom i preprodaje znatno povoljnije nego u ljekar-ni. Zbog tog razloga Indijci imaju osnova-nu skupinu Partnership for Safe Medicines India, ~iji je glavni zadatak za{tititi krajnjeg korisnika od opasnih la`nih lijekova.

Osim pra}enja kongresnih predavanja, na{i su doma}ini organizirali posjet dvjema bol-nicama, kamo su nas odveli autobusom.To su dvije najve}e bolnice u Hyderabadu, a sudionici su Kongresa sami mogli izabrati koju èle posjetiti. Bolnica je u vlasni{tvu drà ve (50 %) i privatne osobe (50 %). U bolnici je prikazan Odjel za farmakovigilan-

FOTO: Milka Juki} – ispred indijske ljekarne

1 Vidjeti ~lanak Piktogrami: brza i jednostavna po-duka bolesnika, Bilten HLJK 2010-1/2, str. 33-36.


139

ciju, a odràno je i kratko predavanje o radu Odjela. U bolnici je smje{ten i dio far-ma ceutskog fakulteta, te smo imali zadovo-ljstvo na Odjelu za farmakovigilanciju po slu-{ati predavanje o njihovu radu i iskustvu.

U stanci posjeta bila je i mala indijska zaku-ska na kojoj je posluèn vrlo ukusni zape~eni crveni luk u nekoj spice smjesi za pe~enje uz osvjeàvaju}i sprite ili fla{iranu vodu.

Nakon zajedni~ke fotografije za uspome-nu, vratili smo se na Kongres bogatiji za jo{ jedno iskustvo.

Na promotivnim je {tandovima bila zastu-pljena isklju~ivo indijska farmaceutska in-dustrija, njihova ogledna ljekarna, specija-lizirani proizvo|a~i pojedinih sustava za industrijsko kapsuliranje, prikaz signiranja u bolni~kim ljekarnama i tako redom.

Kongres je zavr{io posebno organiziranom sve~anom ve~erom za sve sudionike u luk-suznom hotelu, na kojoj su kolege, uz bo-gata i egzoti~na jela, zabavljali i glumci Bollywooda. ■

FOTO: Milka Juki} – ispred bolnice u Hyderabadu, s doma}inima nakon zavr{ena posjeta

Ljekarni~ka boca od fajanse (Rouen, druga polovina XVIII. st.)

Natpis: A¢QUA£ MELISSAE

141

zakonodavstvoPravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti

odre|enima propisom o osiguranju pri-stupa~nosti gra|evina osobama s invalid-no{}u i smanjene pokretljivosti.

Iznimno, gra|evina koja se nalazi u urba-nisti~koj cjelini upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a koja ne moè osigurati propisani uvjet pristu pa~nosti, kako se ne bi naru{ilo utvr|eno spomeni~ko svojstvo kulturnog dobra, za odstupanje od propisanih uvjeta mora se ishoditi su-glasnost ministarstva mjerodavnog za zdravstvo.

Uvjeti u pogledu prostora i opreme za lje-karnu propisani su ~lankom 18. Pravilnika.

Prema novom Pravilniku, prostoriji za iz-davanje lijekova i medicinskih proizvoda pri dodan je prostor za savjetovanje boles-nika/pacijenata, ali, osim kvadrature, vi{e nije propisana minimalna {irina ili duìna prostorije.

Minimalna {irina ili duìna prostorije nije vi{e propisana ni za laboratorij i praonicu posu|a.

Novi Pravilnik ne propisuje to~an broj po-trebne opreme za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti, nego to ovisi o opsegu rada ljekarne. pripremila: Ana Malovi} / HLJK

Novi Pravilnik o minimalnim uvjeti-ma u pogledu prostora, radnika i medicin-sko-tehni~ke opreme za obavljanje zdrav-stvene djelatnosti objavljen je u Narodnim novinama broj 61/11, a stupio je na snagu 11. lipnja 2011.

Odredbe va`ne za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti ti~u se sanitarno-tehni~kih uvje-ta propisanih u ~lancima 3. do 11., te pro-pisuju zahtjeve za gra|evinu u kojoj se obavlja zdravstvena djelatnost, uvjete za prirodni i umjetni izvor svjetlosti, visinu pro storija, {irinu vrata, materijale koji se mogu iskoristiti za podove prostorija u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost, opremu za higijenu zdravstvenih radnika, obvezu da prostorije pojedine zdravstvene djelatnosti ~ine funkcionalnu cjelinu, ~u vanje lako zapaljivih tvari i kemikalija, te obvezu isticanja plo~e s nazivom zdrav-stvene ustanove ili privatne prakse (u roku od 8 dana od dana zaprimanja rje{enja o po~etku rada od nadle`nog ministarstva). Nadalje, sve gra|evine namijenjene obav-ljanju zdravstvene djelatnosti, pa tako i ljekarni~ke, moraju udovoljavati uvjetima


142

Za ljekarni~ku djelatnost, za razliku od starog Pravilnika (NN, 90/04.), obvezna je samo jedna precizna vaga s to~no{}u od 0,01 g.

Svi hladnjaci i klimatizirani prostori moraju imati ugra|en sustav za mjerenje ili opre-mu za mjerenje, o~itavanje i mogu}i ispis temperatura radi stalnog pra}enja uvjeta ~uvanja lijekova i medicinskih proizvoda.

U ~lanku 18. propisana je minimalna obve-za stru~ne literature koju ljekarna mora imati, te vrsta i obveza vo|enja evidencija. Knjige evidencija mogu se voditi u pisanom ili elektroni~kom obliku.

Kao i dosada, za osmosatno radno vrijeme ljekarne u ljekarni mora biti zaposlen jedan magistar farmacije i jedan farmaceutski tehni~ar.

Uvjeti prostora, opreme i radnika za depo lijekova propisan je ~lankom 19. Pravilnika.

Kao i kod ljekarne, u novom Pravilniku za depo lijekova nije propisana minimalna {iri-na ili du`ina obveznih prostorija.

Oprema za depo lijekova odgovara opremi za ljekarnu, osim one koja se odnosi na izradbu galenskih i magistralnih pripra-vaka.

Za osmosatno radno vrijeme u depou lijekova mora biti zaposlen (jedan) magi-star farmacije.

Prostor, oprema i radnici za galenski labo-ratorij propisani su ~lankom 20. Pravil-nika.

Galenski laboratorij mora udovoljavati uvje-tima Dobre proizvo|a~ke prakse za galen-ske laboratorije u opsegu poslova koje obavlja.

Osim prostorija, u Pravilniku je propisana i minimalna obvezna oprema za galenski la-boratorij, te, osim nje, i oprema galenskog laboratorija ovisno o pripravi farmaceu-tskih oblika koje izra|uje pojedini galenski laboratorij.

Za osmosatno radno vrijeme u galenskom laboratoriju mora biti zaposlen jedan ma-gistar farmacije sa specijalizacijom iz far-maceutske tehnologije ili jedan magistar farmacije s minimalno 5 godina radnog is-ku stva u galenskom laboratoriju i dva far-maceutska tehni~ara (za osmosatno radno vrijeme).

Laboratorij za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari iz ~lanka 21. Pravilnika mora udovoljavati na~elima Dobre laboratorijske prakse za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari.

Navedeni laboratorij mora imati prostor ovisno o vrsti proizvoda, i to laboratorij za kemijsko-analiti~ka ispitivanja, te zajedni~ke prostorije.

Osnovna oprema za laboratorij za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovitih tvari tako|er je propisana, kao i osnovni i posebni laboratorijski pribor.

Za osmosatno radno vrijeme u laboratoriju za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i


143

identifi kaciju ljekovitih tvari mora biti za-poslen jedan magistar farmacije s odgo va-raju}om specijalizacijom ili jedan magistar farmacije s minimalno 5 godina radnog iskustva u laboratoriju za provjeru kakvo}e galenskih pripravaka i identifikaciju ljekovi-tih tvari.

U novom Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, medicinsko-tehni~ke opreme i radnika za zdravstvene djelatno-sti, za razliku od starog Pravilnika,1 u ~lanku 46. detaljnije su propisani uvjeti prostorija, opreme i stru~njaka u bolni~kim ljekarnama, a ovisno o posebnim djelatno-stima koje bolni~ka ljekarna obavlja.

^lankom 56. Pravilnika propisano je da zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u pri-vatnoj praksi te trgova~ka dru{tva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, a koja su zapo~ela s radom prije stupanja na snagu ovoga pravilnika, moraju uskladiti svoj rad u pogledu medicinsko-tehni~ke opreme s odredbama novog Pravilnika u roku od 3 godine, a glede radnika u roku od 1 godi-ne od dana njegova stupanja na snagu. ■

Komentar Pravilnika o sadràju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja magistara farmacije

Na novi Pravilnik i njegove dopune upu}eno je niz kritizerskih komentara, a gotovo da nije bilo aktivnog sudjelovanja u stvaranju toga istog pravilnika, odnosno ni-je bilo konstruktivnih prijedloga. îni se da se jo{ uvijek nismo navikli na demokraciju i da smo skloniji kritizerstvu nego zajed-ni~kom stvaranju budu}nosti. Bez partner-stva i dijaloga svih zainteresiranih strana nema napretka. Najvi{e se negativnih ko-mentara odnosi na smanjenje ukupnoga broja mogu}ih bodova. îni se da kolegice i kolege zaboravljaju da je do{lo do znat-nih promjena u podru~ju stru~nog usavr-{avanja ljekarnika. Tijekom godine nu di se mnogo razli~itih obrazovnih sadr aja i obli-ka dodatnoga stjecanja razli~itih vje {tina i pro{irivanja znanja, a nekada smo imali je-

pripremila: Ines Buha~ / predsjednica Povje-renstva za stru~no usavr{avanje HLJK-a

1 O minimalnim uvjetima za obavljanje djelatnosti pisa-no je svojedobno u LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnička djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Za-greb, 2010, str. 67-71, a potom i o ure|enju i opre-manju prostorija, str. 72-90 ¢V. G.£.


144

dan te~aj godi{nje. Biti ljekarnik u dana{nje vrijeme nije nimalo jednostavno. [to se sve zahtijeva od ljekarnika? Da bude stru~an, da ima visoki stupanj sposobnosti u komu-nikaciji, da odgovorno donosi odluke, da je menedèr, da je voditelj. Od ljekarnika se zahtijeva da stalno dokazuje svoje zna-nje i vje{tine, i da svatko prihvati osobnu odgovornost za stjecanje stru~nosti tijekom cijeloga radnog vijeka. Na{a je struka me|u onima koje su iznimno dinami~ne, stalno se mijenjaju, {to rezultira nu`no{}u dodat-noga stjecanja i znanja i vje{tina.

Naglasak je na aktivnoj ulozi pojedinca, a ne na pasivnoj, kao donedavno, i na poti-canju motivacije za kreativniji rad. Obvez-no znanje stje~emo tijekom studija farma-cije, a tada ga cijeli ìvot nadogra|ujemo putem organiziranih stru~nih skupova, se-minara, te~ajeva, kongresa, ali i svakodne-vnim u~enjem. U svim se djelatnostima te-ì razvoju pojedinca, njegovih vje{tina i zna nja, jer je to jedini put za napredak.

Pro{lih dvadesetak godina do{lo je do znat-nih promjena u farmaceutskoj praksi. Teì{te ljekarni~ke struke nije vi{e izradba lijekova, nego je naglasak na savjetodavnoj funkciji ljekarnika, ~ime se postiè sigur-nost u primjeni lijekova. Promjene su uzro-kovane razli~itim ~imbenicima: ekonom-skim, socijalnim, politi~kim, ali sigurno da je najva`niji ~imbenik ~injenica da se sve duè ìvi, da je ljudski vijek znatno pro-duljen, {to rezultira brojnim kroni~nim bo-lesnicima, koji mnogo godina uzimaju vi{e lijekova, pa se time pove}ava mogu} nost

medikacijskih pogre{aka, ali i mogu}ih nu-spojava i interakcija, pa je uloga ljekarnika sve bitnija. Statisti~ki su podaci vrlo poraz-ni, oni pokazuju da se 50-80 % bolesnika ne pridràva svoje propisane terapije. Ima-mo paradoksalnu situaciju da napredak u medicini omogu}uje uspje{no dijagnostici-ranje, da nove tehnologije i inovacije u far-maceutskoj industriji pruàju mogu}nost propisivanja vrlo djelotvornih lijekova za pojedine bolesti, ali ako se bolesnik ne pri-dràva propisane terapije, re zultata nema. Upravo su ljekarnici ti koji mogu osigurati najvi{i mogu}i stupanj suradljivosti bole-snika. Od osobite je va`nosti uloga ljekar-nika u samolije~enju i samoskrbi. Jedino ljekarnici mogu sprije~iti niz mogu}ih opa-snosti za zdravlje bolesnika, ali i, s druge strane, svojim stru~nim savje tom biti od ko-risti bolesniku, olak{ati posao lije~niku op}e prakse i kona~no dovesti do financijskih u{teda bolesniku, ali i dru{tvu u cjelini. U sada{nje vrijeme ljekarna mora biti mjesto sigurne i objektivne informacije iz podru~ja lijekova. Ljekarnici su najdostupniji zdrav-stveni stru~njaci, zbog {iroke rasprostranje-nosti ljekarni i njihova radnog vremena.

Da bi ljekarnici mogli uspje{no razvijati svoju novu ulogu, oni se moraju prije svega za to osposobiti. FIP je jo{ 2004. u doku-mentu Statement of Professional Standards. Codes of Ethic for Pharmacist naglasio da je obveza ljekarnika odràvati svo ja znanja i vje{tine u neprekidnom razvoju.

@ivimo u doba gospodarske krize, kada do-lazi do pada potro{nje, odnosno sma njenja


145

kupovne mo}i stanovni{tva, {to se odraàva i u ljekarni{tvu. Mnogi su skloni tvr diti da ba{ sada i nisu vremena za raz vijanje nekih dodatnih znanja, odnosno vje{tina. Ali upravo takva vremena, zahtijevaju mobiliza-ciju snaga i pronalaènje novih mogu}nosti. Od iznimne je va`nosti voditi ra~una o po-dizanju ugleda i dostojanstva struke, koja je pod stalnim pritiskom farmaceutske indu-strije, posebice u ovim, ekonomski te{kim vremenima. Komer cijalizacija struke moè ugroziti samu bit ljekarni{tva ako ne bude-mo oprezni. Temelji obrazovanja morali bi biti standardi koji osiguravaju kvalitetu po-stupka obrazovanja, kao i sustav provjere obrazovnog procesa i nadzora nad njim. Naravno da je nu`na i dapa~e poèljna su-radnja sa svim zainteresiranim subjektima, jer se samo tako mogu osigurati financijska sredstva, visoki tehnolo{ki stupanj i iskoristi-ti razvijena infrastruktura.

Svakodnevna praksa zahtijeva jednu potpu-no druk~iju razinu stru~nog rada. Sustav obrazovanja, onaj sveu~ili{ni ne osigurava dovoljno prakti~nih znanja i vje{tina. To je razlog nu`noga trajnog usavr{avanja u struci, a sam postupak obrazovanja reguli-ran je Pravilnikom o sadràju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja magistara farmacije. Sama rije~ pravilnik ozna~uje pravni akt zasnovan na zakonu koji sadràva ukupnost propisa o na~inu kako se trebaju obavljati odre|eni poslovi, u ovom slu~aju obrazovanje magistara farmacije.

Vrednovanje stupnja mogu}ega stjecanja znanja ili vje{tina iznimno je osjetljivo i ni-malo jednostavno.

Pravilnik obuhva}a Op}e odredbe kojima se utvr|uju na~ela, na~in, sadràj, rokovi, postupak, provjera stru~nosti i dokumen-tacija za stru~no usavr{avanje. Osnovnim na~elima postavljeni su zahtjevi glede do-stupnosti programa stru~nog usavr{avanja svim magistrima farmacije te glede jedin-stvenosti usavr{avanja u stjecanju i primje-ni znanja i vje{tina. Zahtijeva se znanstve-na osnovanost u postupku stru~nog usavr-{avanja uz pra}enje novih svjetskih dostig-nu}a iz podru~ja farmaceutske i zdravstve-ne znanosti. Cilj je osposobiti ljekarnike prema svjetskim standardima. Pravo je svakog magistra farmacije na slobodan izbor sadràja i oblika stru~nog usavr{a-vanja. Pravilnik odre|uje na~ine provedbe stru~nog usavr{avanja. Prema va`nosti za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti, podru~ja mogu}eg usavr{avanja dijele se u dvije ka-tegorije. Magistar farmacije obvezan je stru~no se usavr{avati tako da, u pravilu, svake godine stekne najmanje pet bodova sukladno Bodovnoj listi prema Pravilniku. Da bi se osigurao kontinuitet u stru~nom usavr{avanju svake dvije godine, magistar farmacije duàn je skupiti najmanje deset bodova. Ljekarni~ka je komora du`na osi-gurati minimalno dva stru~na skupa u okvi-rima stru~nog usavr{avanja. U slu~ajevima sprije~enosti, odnosno nemogu}nosti pri-sustvovanja stru~nim skupovima tijekom duljeg perioda (rodiljni dopust, bolest...), magistar farmacije moè se osloboditi stje-canja bodova najvi{e za dvije godine (deset bodova). Na sjednici 20/105 Vije}a komo-re od 22. rujna 2011. donesena je odluka


146

da magistar farmacije moè podnijeti pojedina~ni zahtjev za vrednovanje stru~nih usavr{avanja prema vrstama iz ~lanka 16. Pravilnika o stru~nom usavr{avanju magi-stara farmacije od tablice broj IV. do tabele broj XII. Zahtjevu za vrednovanje stru~nog usavr{avanja magistar farmacije treba prilo-ìti dokumentaciju ovisno o na~inu i vrsti stru~nog usavr{avanja, sukladno ~lanku 18. ovog pravilnika. Ta je odluka temeljena na ~injenici da se u tijeku godine nudi do-voljan broj kvalitetnih edukacija iz podru~ja djelokruga rada ljekarni, koje se vrednuje putem Povjerenstva.

U svijetu se ve} niz godina provodi eduka-cija putem interneta. Ona olak{ava u~enje svima onima koji su zbog bilo kojeg razlo-ga u nemogu}nosti poha|ati druge oblike stru~nog usavr{avanja. Pojedinac sâm bira vrijeme kada }e pregledati stru~ne mate-rijale i odgovoriti na zadana pitanja. Povje-renstvo za stru~no usavr{avanje magistara farmacije HLJK-a predloìlo je Vije}u Ko-more uvo|enje on-line te~ajeva kao novog oblika stru~nog usavr{avanja koje je prije-dlog prihvatilo i na sjednici 20/105 done-sena je izmjena (dopuna) Pravilnika koja omogu}uje provedbu takvog te~aja. On-line te~ajevi podrazumijevaju u~enje s po-mo }u ra~unala i interneta u minimalnom trajanju od 60 minuta. Svaki on-line te~aj mora sadràvati provjeru znanja. Organi-zator te~aja moè biti samo Komora.

Ovim su pravilnikom odre|eni samo okviri za stru~no usavr{avanje, a o svima nama ovisi kako }e to u stvarnosti izgledati. Na-

ravno da ni jedan pravilnik ne moè svakog zadovoljiti, ali to mu i nije svrha. Valja o~ekivati i promjene u zahtjevima za stru-~no usavr{avanje u budu}nosti, ovisno o promjenama u ljekarni{tvu. ■

Albarello od fajanse (Offenbach, oko 1800.)Natpis: nema.

147

nadzorStru~ni nadzor u godini 2010.

U godini 2010. obavljeno je 25 izvanrednih i ~etiri redovita stru~na nadzo-ra nad radom ljekarni i magistara farmacije. Nadzorom su bile obuhva}ene sve ùpa-nije i grad Zagreb.

Izvanrednim stru~nim nadzor u trima je ljekarnama utvr|eno da u smjeni ne radi ma gistar farmacije, pa je takav propust oz-na~en kao najteì.

Nedostatak magistara farmacije utvr|en je i u jednoj bolni~koj ljekarni.

U redovitome stru~nom nadzoru utvr|en je nedostatak analiti~kog izvje{}a o amba-laì od isporu~itelja, te neuskla|enost pro-stora s Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu radnika, prostora i opreme za zdravstvenu djelatnost, {to je nedostatak koji se u najavljenom roku za redoviti nad-zor ne moè ispraviti.

U pravilu je u ve}ini ljekarni, gdje je prove-den stru~ni nadzor, utvr|eno da je rije~ o manjim nedostacima koje je mogu}e brzo i lako otkloniti.

U ljekarnama u kojima je prona|en velik broj nepravilnosti (nedostatak magistara farmacije, nepo{tovanje ugovorenoga rad-nog vremena, nedostatak opreme za pravi-

lno ~uvanje lijekova, nedostatak stru~nih knjiga i o~evidnika, nepo{tovanje odluke HLJK-a o formiranju maloprodajnih cijena lijekova i dr.), a u planu su kontrola i uvid o uklanjanju nedostataka utvr|enih stru~nim nadzorom.

Naj~e{}i nedostatak utvr|en stru~nim nad-zorom u godini 2010. bilo je nepo{tovanje Odluke o oblikovanju maloprodajne cijene lijekova i drugih sredstava koja nisu pred-met ugovaranja s HZZO-m, nedostatak jed nog ili vi{e podataka na naljepnici galen-skog ili magistralnog pripravka, nedostatak analiti~kog izvje{}a o ambalaì od ispo-ru~itelja, nedostatak analiti~kog izvje{ }e od isporu~itelja ljekovitih tvari, te nedosta-tak obvezne stru~ne literature.

Izvje{}e o provedenom stru~nom nadzoru dostavljeno je Ministarstvu zdravstva i so-cijalne skrbi pa o~ekujemo u vezi s utvr-|enim nepravilnostima njihovo slu`beno djelovanje za koje su mjerodavni.

Redoviti i izvanredni stru~ni nadzori pro-vode se i u godini 2011., a obavljaju se prema Planu godi{njega stru~nog nad zo-ra, sukladno nov~anim sredstvima koje je odobrilo Ministarstvo zdravstva i socijal-ne skrbi. ■

napisala: Silvana Jager / ZU Ljekarna «Ja-dran», Rijeka

149

usavr{avanjeE-u~enje: Jesmo li spremni?

Napredak informati~ke tehnologije i razvoj interneta omogu}ili su uspje{nu trajnu edukaciju svih zdravstvenih radnika. Uvo|enjem interneta u medicinu i zdrav-stvo velik je broj publiciranih radova po-stao dostupan zdravstvenim radnicima u svim dijelovima svijeta.

Trajna medicinska izobrazba (engl. Conti-nuous Medical Education, CME) danas je obveza svih lije~nika, ljekarnika, medicin-skih sestara i ostalih zdravstvenih radnika.

Revolucija tehnologije i prate}ih znanja, koja je opisana u izvje{}u Vije}a za farmaceutsku edukaciju iz godine 2007. pravi je izazov za sve ljekarnike. Danas se ljekarnik mo ra sna}i u sloènim podacima i biti kadar pravilno prenijeti velik broj dostupnih infor ma cija u primijenjeno znanje, i to ono koje se odnosi na prevenciju i lije~enje bolesti ¢1£.

Brz i jednostavan pristup pouzdanim i pro-vjerenim klini~kim informacijama ljekarni-cima vaàn je za dono{enje ispravnih odlu-ka oko savjetovanja pojedinog bolesnika ¢2£, osobito u svjetlu dana{njeg trenda – personalizirane medicine ¢3£, kao i ljekar-ni~ke skrbi.

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske objavila je na svojim stranicama Deklaraciju o e-zdravlju da bi potaknula uporabu velikih mogu}nosti informacijsko-komunikacijske tehnologije i rje{enja za unapre |enje zdrav-stvene za{tite u Republici Hrvatskoj. Jedno od podru~ja na koje Akademija skre}e po-zornost jest i obrazovanje i povezivanje svih sudionika u zdravstvu ¢4£.

On-lineOn-line u~enje na PLIVAmed.net u~enje na PLIVAmed.net portaluportalu

PLIVAmed.net portal www.plivamed.net ove godine obiljeàva deset godina svoga rada, tijekom kojih se utemeljio kao vode}i portal s medicinskim sadràjem u regiji. Rije~ je o kvalitetnom i {iroko dostupnom sadràju objavljenom na internetskom por-talu, namijenjenom isklju~ivo zdravstvenim radnicima, za razliku od zdravstvenog por-tala PLIVA zdravlje http://www.plivazdrav-lje.hr/, koji je namijenjen op}oj javnosti. Registracija na internetski portal PLIVA-med.net obvezna je, ali jednostavna i be-

napisale: Ivana Klinar, dr. med., i Ksenija Sokol, mag. pharm. / Pliva, Zagreb; izvor za sliku: http://e.foi.hr/engwiki/index.php/13-E-tivity_1.d

na poslu

kod ku}e

u u~ionici, centru za u~enje

E–u~enje


150

splatna. Pouzdanost objavljenog sadràja potvr|ena je certifikatom HON-code ¢5£.

Unatrag sedam godina na PLIVAmed.net portalu vrlo je aktivna sekcija e-u~enja za lije~nike u kojoj je do danas sudjelovalo vi{e od 7 000 lije~nika, ali i nekih drugih zdravstvenih radnika.

Potaknuti interesom ljekarnika, èlja nam je na adresi www.plivamed.net razviti posebnu sekciju edukacije ljekarnika za sve one koji ~esto nisu u mogu}nosti poha|ati seminare, te~ajeve i kongrese. Ljekarnici }e se mo}i «umreìti» u vrijeme koje im naj bolje odgo-vara, a za ~itanje ~lanaka i rje{avanje zada-taka i testova morat }e imati samo ra~unalo s priklju~kom na internet.

LiteraturaLiteratura¢1£ Continuing Pharmacy Education Announce-ment Revised definition on Continuing Pharmacy Education (CPE) approved, 2007. Dostupno na: https://www.acpe-accredit.org/pdf/2007_02_08_CEAlert_NewDef.pdf. Datum pristupa: 25. listopada 2011.

¢2£ Martin CM, Counts SL. Get the information you need: top clinical web sites. Consult Pharm. 2010 Sep; 25(9):544-8, 551-3.

¢3£ Marken PA. Personalized Medicine: Are We preparing Our Students for the Knowledge Revo-lution? Am J Pharm Educ. 2011; 75(3):48.

¢4£ Deklaracija o e-zdravlju, 2011. Dostupno na: http://www.amzh.hr/novosti%20i%20dogadaji.html. Datum pristupa: 25. listopada 2011.

¢5£ HONcode – Code of Conduct for medical and health Web sites – certifikat o pouzdanosti zdravstvenih informacija na internetu. Dostupno na: http://www.hon.ch/. Datum pristupa: 25. li-stopada 2011. ■

E-u~enje – u~enje «iz fotelje»

Vije}e Komore na sjednici od 22. rujna 2011. odobrilo je novi na~in stru~-nog usavr{avanja za magistre farmacije.

Odsada }e se ~lanovi Hrvatske ljekarni~ke komore, prate}i trendove i napredak teh-nologije, mo}i usavr{avati i «iz fotelje». Potkraj ove ili po~etkom sljede}e godine Hrvatska ljekarni~ka komora u suradnji s Plivom organizira prvi on- line te~aj (u daljnjem tekstu: eTe~aj).

eTe~aj se sastoji od ~itanja tekstova koje su pripremili zdravstvenii stru~njaci (magistri farmacije, lije~nici i drugi), nakon ~ega se

napisale: Tihana Govor~inovi} / HLJK, Ivana Klinar, dr. med. i Ksenija Sokol, mag. pharm. / Pliva, Zagreb; izvor slike: http://thelearnin-gexplosion.blogspot.com/2011/07/why-are-some-organizations-so-slow-to.html


151

pristupa jednokratnoj provjeri znanja. Pro-vjera znanja provodit }e se s najmanje 30 pitanja (s ponu|enim odgovorima) te }e biti nazna~eno koliko je odgovora to~no.

eTe~aj }e trajati najmanje 60 minuta. To~nije, polazniku }e na raspolaganju biti neograni~eno vrijeme za ~itanje tekstova, uz napomenu da }e tom sadràju mo}i pri-stupiti bilo kada i vi{e puta. Provjeri znanja mo}i }e polaznik pristupiti tek nakon {to pro~ita sve tekstove. Provjera je znanja ograni~ena vremena, odnosno za svako pi-tanje, polaznik }e imati prosje~no 2 minu-te. Provjeri znanja polaznik moè pristupi-ti samo jednom. Nakon zavr{enog eTe~aja polaznik }e biti obavije{ten o uspje{nosti zavr{enog te~aja, odnosno o broju to~nih odgovora. Da bi polaznik zadovoljio te da

bi mogao dobiti stanovite bodove potreb-ne za obnovu Odobrenja za samostalni rad, mora imati, najmanje 60 % to~nih od-govora. Postotak uspje{no rije{enih pitanja u nekom eTe~aju moè biti i ve}i, a to~an postotak uspje{no rije{enih pitanja bit }e odre|en za svaki eTe~aj posebno. To~ni }e odgovori biti objavljeni tek nakon zavr{etka eTe~aja, a u planu je da eTe~aj traje naj-manje 3 mjeseca.

Da bi magistri farmacije uop}e mogli pri-stupiti eTe~aju, obvezni su se najprije regi-strirati na internetski portal PLIVAmed.net. Registracija je jednostavna i besplatna.

Vi{e takvih i drugih informacija, kao i oba-vijest o po~etku prvog eTe~aja, mogu se na}i na web stranicama HLJK-a. ■

153

osvrtiPropisivanje i izdavanje lijekova na recept ¢2£

U suradnji s Hrvatskom lije~ni~kom komorom (HLK) pokrenuta je izmjena Pra-vilnika o propisivanju i izdavanju lijekova, kojom se èli regulirati mogu}nost izda-vanja lijekova lije~nicima predo~enjem ~lan-ske iskaznice i na temelju privatnog recep-ta, koji }e mo}i propisati svaki lije~nik s valja nom licencom. Na zajedni~kom sas-tanku u Ministarstvu zdravstva ste~en je dojam da }e na{e primjedbe i prijedlozi biti prihva}eni. [to se ti~e izdavanja lijeko-va, na{a nam svakodnevna stru~na praksa ne dopu{ta ~ekanje, tj. odga|anje novih rje-{enja i propisa kojima bi se reguliralo ovo podru~je.

Ljekarnici i lije~nici odgovorni su zdrav-stveni stru~njaci akademskog obrazovanja ~ija se komunikacija i odnosi temelje na na~elima me|usobnog povjerenja i po-{tovanja. Takva bi na~ela trebalo primjenji-vati ne samo pri propisivanju i izdavanju lijekova bolesnicima nego i u slu ~ajevima kada lije~nik lijek treba za osobnu namje-nu. Ovu preporuku temeljim na osobnom iskustvu u odnosima s lije~nicima, kao i s drugim zdravstvenim radnicima, a uvijek

vode}i ra~una da se taj odnos ne bi zlou-porabio. Strogim, formalno-pravnim pri-stupom, sigurno, ne}emo una prijediti su-radnju s lije~nikom ili kojim dru gim zdrav-stvenim radnikom.

Me|utim, ve} dulje vrijeme odnos HLK-a i Hrvatske ljekarni~ke komore (HLJK) opte-re}en je tvrdim stavom lije~ni~ke komore vezano za propisivanje i izdavanje ge ne-ri~kih lijekova. Jedna od va`nih reformskih mjera u zdravstvu jest smanjivanje finan-cijskih izdataka za lijekove uvo|enjem generi~kog propisivanja i generi~ke supsti-tucije1 pri izdavanju lijekova. Danas mnoge zemlje u svijetu prepoznaju generi~ku za-mjenu koju provodi ljekarnik kao nadzor nad potro{njom lijekova, a u svrhu ostvari-vanja u{teda koje omogu}uju odrìvost zdravstvenog sustava i valjano upravljanje potro{njom lijekova.

Naàlost, otpori su tim promjenama u Hr-vatskoj veliki, i to bilo da je rije~ o za{titi interesa nekih proizvo|a~a lijekova ili o za{titi interesa ili stru~nih stajali{ta dijela lije~nika. Po~etkom je lipnja 2011. u HLJK stigao dopis iz HLK-a u kojem se traì od-govor zbog ~ega se u ljekarnama u~estalo izdaju lijekovi na recept razli~iti od onih koje propisuje izabrani doktori medicine primarne zdravstvene za{tite. Pripremaju}i odgovor, provedena je rasprava me|u ~la-

napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split

1 Supstitucija u smislu zamjene, odnosno nadomje{tanja odre|enoga lijeka drugim po odre|enom dobro utvr-|enom ljekarni~kom pravilu, koji utvr|uje koji se lijek moè zamijeniti nekim i kojim drugim. Supstitut jest onaj zamjenski lijek kojim se zamjenjuje propisani lijek.


154

novima Vije}a komore. Ve}ina ~lanova Vije-}a upozorila je na ~injenicu da su zamjene u ljekarni naj~e{}e zbog nesta{ice lijekova na trì{tu. U nekim slu~ajevima bolesnici traè da im se izda zamjenski lijek ako ljekarna nema propisani lijek, a lije~nik je nedostupan ili su pak bolesnici nezado-voljni promjenom propisane terapije koju je u~inio njihov lije~nik. Zaklju~ak je Vije}a komore da se u interesu bolesnika u sura-dnji s Hrvatskom lije~ni~kom komorom po-krene inicijativa za izmjenu postoje}ih odredbi o propisivanju i izdavanju lijekova te omogu}i ljekarnicima ve}i stupanj generi~ke supstitucije. ■

eRecept ¢2£

Polako nam se pribliàva godina dana otkako je elektroni~ki recept zamije-nio onaj papirnati.1 Polako nam se pri bli-àva i godina dana otkako manje vremena provodimo de{ifriraju}i rukopis, prepisuju}i podatke i brojeve s recepta u ra~unalo, ispravljaju}i ih…, {to je, vjerujem, i dovelo do pitanja kolega «kako smo uop}e dosada mogli raditi bez eRecepta»?

Informacije o eReceptu i dalje moète pratiti na web stranici komore, www.hljk.hr, a poèljno je da svoje prijedloge, ko-mentare i probleme s kojima se susre}ete u svakodnevnom radu s eReceptom i dalje prijav ljujete svojim infor mati~arima – proizvo |a~ima ljekar ni~kih aplikacija, a, ako èlite, i na hljkºhljk.hr.

U ovu godinu dana rije{ili smo ve}inu pro-blema s kojima smo se susreli, primjerice recepte za pomorce i putnike, dokaz o oslobo|enju participacije za branitelje, po-vrat recepata radi osnovnog, odnosno do-punskog osiguranja, a na nekim problemi-ma jo{ uvijek radimo. Nametnuli smo se i kao struka koja svoj posao radi odgovorno i stru~no. Prepoznati smo kao partner, koji je spreman na promjene nabolje i ~ije se mi{ljenje cijeni.2

napisala: Tihana Govor~inovi} / HLJK1 Ranije je pisano o po~ecima rada u ~lanku E-recept, Bilten HLJK 2010-4/5, str. 245-246.

2 Izloèno na 9. simpoziju Sekcije farmacevtov javnih lekarn, Ljubljana, 13. listopada 2011.

Postupanje s receptom, bakrorez, Valerii Cordi dispensatorium, Leiden, 1652.

(slika iz: V. Grdini}, Ilustrirana povijest farmakopeje, Zagreb, 2001, str. 542)


155

Stoga se slobodno moèmo, na tren, i sami pohvaliti. Odradili smo veliki posao i jedina smo zemlja u Europi koja ima goto-vo 100-postotnu realizaciju eRecepta. ak i Danska u kojoj eRecept postoji ve} 15 godina ima realizaciju 50 %, a susjedna Slovenija tek planira uvesti eRecept i ~esti-ta nam na na{em uspjehu.2

No, ne smijemo zaboraviti ni da je eRe-cept, odnosno informatizacija zdravstva kon tinuirani proces na kojem stalno mora-mo raditi i usavr{avati ga. Ona nam je novo sredstvo komunikacije me|u zdravstvenim radnicima, pogotovo kada zaìvi eKarton. Tako je i prihva}en prijedlog Komore da podaci iz eKartona budu vidljivi i ljekarni-cima, primjerice podaci o zabiljeènim alergijama i nuspojavama, cjelokupna tera-pija, ìvotne navike i tako redom. Treba jo{ utvrditi samo rokove. U prvoj je fazi predvi|eno da eKarton bude dostupan samo lije~nicima obiteljske medicine, a po-slije }e se, postupno, uklju~ivati i ostale dje latnosti predvi|ene ugovorom.

Ovo je ujedno idealna prilika da se naglasi uloga i potencijal ljekarnika te podupre razvoj ljekarni~kih usluga. Na taj }emo na~in osigurati kontinuitet zdravstvene skr-bi, unaprijediti kvalitetu zdravstvene skrbi te sigurnost bolesnika. Njih 46 milijuna svakodnevno u Europi posjeti ljekarnu, i njihovo zdravlje tada uvelike ovisi o nama … . ■

OTC Preporuke

Samolije~enje postaje sve popular-nije i dobiva sve ve}u va`nost u lije~enju i spre~avanju bolesti. Bolesnici sve manje informacija o lije~enju dobivaju od lije~nika, jer su lije~ni~ke ordinacije pretrpane, a i lije~nici optere}eni administracijom, tako da bolesnici po savjete o lije~enju naj~e{}e dolaze u ljekarne. Osim toga, ~esto su bo-lesnici primorani kupovati odre|ene lijeko-ve jer oni, zbog te{ke ekonomske situacije, prestaju biti na teret zdravstvenog osigu-ranja.

napisala: @eljka Macner Majcan/ZU Ljekarne Bjelovar

Izdavanje receptnih i bezreceptnih lijekova (slika iz knjige V. Grdini}, LJEKARNI^KA PRAKSA:

ljekarni~ka djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, HLJK, Zagreb, 2010, str. 93)


156

Kao rezultat navedenoga stanja u zdrav-stvu, u novije vrijeme biljni lijekovi postaju trend, kao i lije~enje lijekovima koji se mo-gu izdavati bez recepta. S druge pak stra-ne, pojavljuju se i opasnosti, kao i ozbiljne prijetnje zdravlju, koju ~ine gotovi lijekovi i ljekoviti pripravci upitne kakvo}e, a kupuju se putem interneta te u drogerijama ili tr-govinama u kojima ne postoji stru~na oso-ba – ljekarnik koji bi bolesniku na pravo-valjan na~in dao informaciju o terapiji.

Upravo radi promoviranja ljekarni~ke struke i ljekarnika, kao jedinoga stru~njaka u sustavu zdravstva koji moè dati cjelovi-tu informaciju o terapiji, pravilnom uzi-manju lijekova, eventualnim nuspojavama i/ili interakcijama izme|u vi{e pripravaka (koje bolesnik uzima), sve se vi{e pa`nje pridaje obrazovanju iz podru~ja OTC pri-pravaka i prou~avanju smjernica vezanih uz samolije~enje.

Ljekarnici imaju {iroko znanje iz navedenih podru~ja, ali ga ~esto ne mogu u potpuno-sti iskoristiti zbog nedostatka vremena za savjetovanje bolesnika. Asortiman OTC lije-kova, dijetetskih pripravaka, vitamina i mi-nerala svakim je danom sve ve}i, a u uùr-banim uvjetima rada te{ko je pravodobno sjetiti se koji bi od svih mogu}ih pripravaka bili prikladni za odre|enog bolesnika.

Kao pomo} u ovom segmentu pruànja ljekarni~ke skrbi, odnosno u savjetovanju bolesnika, pojavljuje se programski dodatak tvrtke Pharma Meritum pod nazivom «OTC Preporuke». Navedeni program uz svaki

lijek nudi izbor odgovaraju}ih pripravaka kojima bi se bolesnik mogao koristiti ka ko bi pobolj{ao svoje zdravstveno stanje, ubr-zao lije~enje, ublaìo simptome bolesti ili moèbitno nuspojave propisane terapije.

Programski dodatak «OTC Preporuke» pruà dodatne informacije ljekarniku na prakti~an i suvremen na~in, sa svjeìm i aùriranim podacima vezanim uz nove lijekove na Listi, kao i nove OTC pripravke koji se pojavljuju na trì{tu.

Programski dodatak pod nazivom «OTC Preporuke» poglavito je oru|e osmi{ljeno u Pharma Meritumu koje pomaè pri unapre|ivanju prodaje OTC asortimana, no ima i druge korisne prednosti. «OTC Preporuke» funkcioniraju tako da pri uno-su artikla (lijeka) u blagajni (bilo ru~no bilo putem CEZIH-a) otvaraju dodatni prozor u kojemu se pojavljuju preporuke koje bi OTC proizvode bilo korisno preporu~iti bolesniku uz danu lije~ni~ku terapiju.

Uz navedene preporuke u spomenutom se prozoru pojavljuju i bitna svojstva unese-nog lijeka, primjerice uz Klavocin stoji na-pomena da je rije~ o penicilinskom antibio-tiku te podaci o naju~estalijim kontrain-dikacijama.

Program je ponajprije namijenjen pove}anju kvalitete ljekarni~ke skrbi, ali se ne smije zanemariti ni utjecaj na pove}anje uspje{-nosti poslovanja ljekarne, gledano kroz porast «ru~ne prodaje». ■


157

E-brojevi i ljekarni{tvo ¢2£: sporedne pomo}ne tvari

U prethodnom je ~lanku prikazana poveznica prehrambenih aditiva s tzv. spo-rednim pomo}nim tvarima u lijekovima.1 Op}enito, pomo}ne su tvari, uz djelatnu tvar ili djelatne tvari prikladnih farmakote-rapijskih i kemijskih svojstava, a uz pretpo-stavku prikladnoga tehnolo{kog postupka, nu`ne za oblikovanje lijekova. Sporedne su pomo}ne tvari odgovorne za mikrobiolo{ku i kemijsku postojanost lijeka (konzervansi, antioksidansi) te za bolji okus, miris i iz-

gled farmaceutskog oblika. Iako su, u pra-vilu, sporedne pomo}ne tvari biolo{ki neaktivne i fiziolo{ki podno{ljive, one u odre|enim slu~ajevima mogu pokazivati {tetne u~inke, tj. uzrokovati stanovite nu-spojave. Stoga je nu`no prikupljati poda-tke i znanja o op}im i specifi~nim {tetnim u~incima koje izazivaju pojedine sporedne pomo}ne tvari u svih ili samo nekih bole-snika, uklju~uju}i i alergijske reakcije.

Pregled ljekarni~ke primjene aditiva koji se moraju navesti na pakovanju i uputi o lijeku prema Pravilniku o postupku i na~inu da-vanja odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet (NN, 113/08.) te nekih ljekarni-cima zanimljivih pomo}nih tvari koje navo-di Pravilnik o prehrambenim aditivima (NN, 62/2010.) naveden je tabli~no.

napisao: Vladimir Grdini}1 Vidjeti ~lanak E-brojevi i ljekarni{tvo ¢1£ u Bilten HLJK 2011-1/2, str. 74-76, kao i knjigu LJEKOVITI OBLICI: opći pregled i osnove ispitivanja kakvoće koja uskoro izlazi iz tiska.

E-broj naziv primjena/bilješkeE 100 kurkumin ∆ prirodno bojilo, indeks boje br. 75300, nije uvr{ten u NN,

113/08., PDU: nije odre|en E 101 riboflavin ∆ prirodno bojilo, Ph. Eur. V, 01/2005:0292, nije uvr{ten u NN,

113/08., PDU: nije odre|enE 102 tartrazin*∆ umjetno bojilo, indeks boje br. 19140, kod (per)oralne primjene,

PDU: 7,5E 104 kinolinsko `utilo ∆ umjetno bojilo, indeks boje br. 47005, nije uvr{ten u NN,

113/08., PDU: 4 E 110 sunset `utilo

FCF*∆ umjetno bojilo, indeks boje br. 15985, kod (per)oralne primjene, PDU: 2,5

E 120 karmin ∆ prirodno bojilo, indeks boje br. 75470, nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: 5


158

E-broj naziv primjena/bilješkeE 122 azorubin,

kormoizin*∆ umjetno bojilo, indeks boje br. 14720, kod (per)oralne primjene, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN 62/10) rabi se strani naziv Azorubine, Carmoisine, PDU: 4

E 123 amarant* umjetno bojilo, indeks boje br. 16185, u Pravilniku o prehrambe-nim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: 0,15

E 124 ko{enilcrvenilo A*∆ umjetno bojilo, indeks boje br. 16255, PDU: 4 E 131 patent plavilo

V ∆umjetno bojilo, indeks boje br. 42051, u Pravilniku o prehrambe-nim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: 15

E 132 indigotin ∆ umjetno bojilo, indeks boje br. 73015, u Pravilniku o prehrambe-nim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: 5

E 140 klorofil ∆ prirodno bojilo, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre|en

E 141 bakrov kompleks klorofila ∆

prirodno bojilo, indeks boje br. 75815, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: 15

E 142 zelenilo S ∆ umjetno bojilo, indeks boje br. 44090, u Pravilniku o prehrambe-nim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN 113/08., PDU: 5

E 150a karamel ∆ prirodno bojilo, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre |en

E 151 briljant crnilo BN* umjetno bojilo, indeks boje br. 28440, kod parenteralne primje-ne, PDU: 5

E 153 biljni ugljen ∆ prirodno bojilo, Ph. Eur. V, 01/2005:0313, u Pravilniku o prehram-benim aditivima (NN, 62/10.), farmakopejski naziv ugljen, aktivira-ni, nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre|en

E 160a karoteni, mje{avina ∆

prirodno bojilo, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: 5

E 161b lutein ∆ prirodno bojilo, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre |en

E 162 betanin ∆ prirodno bojilo, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije podre|en

E 163 antocijanini ∆ prirodno bojilo, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre|en

E 170 kalcijev karbonat ∆ prirodno bojilo, indeks boje br. 77220, Ph. Eur. V, 04/2005:0014, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre|en

E 171 titanijev dioksid ∆ umjetno bojilo, indeks boje br. 77891, Ph. Eur. V, 01/2005:0150, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre|en


159

E-broj naziv primjena/bilješkeE 172 èljezovi oksidi i

hidroksidi, ùti, crveni ∆

prirodno bojilo, indeksi boje br. 77491, 77492 i 77499, u Pra-vilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.), nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre|en

E 200 sorbatna kiselina prirodni konzervans, Ph. Eur. V, 01/2005:0592, nije uvr{ten u NN, 113/08; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): iritant – moè uzrokovati dermatitis, PDU: 25

E 202 kalijev sorbat prirodni konzervans, nije uvr{ten u NN, 113/08.; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): iritant – moè uzrokovati dermatitis, PDU: 25

E 203 kalcijev sorbat prirodni konzervans, nije uvr{ten u NN, 113/08.; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): iritant – moè uzrokovati dermatitis, PDU: 25

E 210 benzoatna kiseli-na*1

prirodni konzervans, Ph. Eur. V, 01/2005:0066, kod parenteralne primjene; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): blago nadraùje koù, o~i i mukozne stijenke, PDU: 5

E 211 natrijev benzoat*1 umjetni konzervans, kod parenteralne primjene, Ph. Eur. V, 01/2005:0123; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): blago nadraùje koù, o~i i mukozne stijenke, PDU: 5

E 212 kalijev benzoat*1 umjetni konzervans, kod parenteralne primjene; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): blago nadraùje koù, o~i i mukozne stijenke, PDU: 5

E 213 kalcijev benzoat umjetni konzervans, nije uvr{ten u NN 113/08; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): blago nadraùje koù, o~i i mukozne stijenke, PDU: 5

E 214 etilparahidroksiben-zoat

umjetni konzervans, Ph. Eur. V, 01/2005:0900, kod parenteralne primjene, moè uzrokovati alergijske reakcije (mogu}e i reakcije odgo|ene preosjetljivosti), iznimno bronhospazam, PDU: 10

E 215 natrijev etilparahi-droksibenzoat

umjetni konzervans, Ph. Eur. V, 04/2007:2134; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): moè uzrokovati urtikariju, odgo|eni tip reakcija kao {to je kontaktni dermatitis, iznimno urtkariju i bronho-spazam, PDU: 10

E 216 propilparahidroksi-benzoat

konzervans, nije vi{e na popisu E-brojeva, Ph. Eur. V, 01/2005:0431, moè djelovati kao kontaktni alergen; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): moè uzrokovati urtikariju, odgo|eni tip reakcija kao {to je kontaktni dermatitis, iznimno urtkariju i bronhospazam, PDU: 10

E 217 natrijev propilpa-rahidroksibenzoat

umjetni konzervans, nije vi{e na popisu E-brojeva, Ph. Eur. V, 01/2005:1263, u poje di na~nim slu~ajevima moè izazivati aler-giju; podaci u uputi (prilago |eno korisniku): moè uzrokovati ur-tikariju, odgo|eni tip reakcija kao {to je kontaktni dermatitis, iznim-no urtkariju i bronhospazam


160

E-broj naziv primjena/bilješkeE 218 metilparahidroksi-

benzoat umjetni konzervans, Ph. Eur. V, 01/2005:1263, vrlo se ~esto rabi u kozmeti~kim i farmaceutskim pripravcima, poznat i kao metil-paraben; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): moè uzrokova-ti urtikariju, odgo|eni tip reakcija kao {to je kontaktni dermatitis, iznimno urtkariju i bronhospazam, PDU: 10

E 219 natrijev metilparahi-droksibenzoat

umjetni konzervans, Ph. Eur. V, 01/2005:1262; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): moè uzrokovati urtikariju, odgo|eni tip reakcija kao {to je kontaktni dermatitis, iznimno urtkariju i bronho-spazam, PDU: 10

E 220 sumporov dioksid*4 prirodni antioksidans i konzervans, kod (per)oralne, parenteralne primjene i na di{ni sustav, PDU: 0,7

E 221 natrijev sulfit*4 prirodni antioksidans i konzervans, Ph. Eur. V, 01/2007:0775, kod (per)oralne, parenteralne primjene i na di{ni sustav, PDU: 0,7

E 222 natrijev hidrogen-sulfit*4

prirodni antioksidans i konzervans, kod (per)oralne, parenteralne primjene i na di{ni sustav, PDU: 0,7

E 223 natrijev metabisul-fit*4

umjetni antioksidans i konzervans, Ph. Eur. V, 01/2005:0849, kod (per)oralne, parenteralne primjene i na di{ni sustav, PDU: 0,7

E 224 kalijev metabisul-fit*4

umjetni antioksidans i konzervans, Ph. Eur. V, 01/2005:2075, kod (per)oralne, parenteralne primjene i na di{ni sustav, PDU: 0,7

E 227 kalcijev hidrogen-sulfit*4

umjetni konzervans i antioksidans, nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: 0,7

E 228 kalijev hidrogensul-fit*4

umjetni antioksidans i konzervans, kod (per)oralne, parenteralne primjene i na di{ni sustav, nije uvr{ten u NN 113/08, PDU: 0,7

E 320 butilhidroksiani-zol*2

umjetni antioksidans, Ph. Eur. V, 01/2005:0880, kod lokalne pri-mjene, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.) rabi se naziv butilirani hidroksianizol; podaci u uputi (prilago|eno ko-risniku): nadraùje koù, o~i i mukozne stijenke, PDU: 0,5

E 321 butilhidroksito-luen*2

umjetni oksidans, Ph. Eur. V, 01/2005:0581, kod lokalne primje-ne, u Pravilniku o prehrambenim aditivima (NN, 62/10.) rabi se naziv butilirani hidroksitoluen; podaci u uputi (prilago|eno kori-sniku): nadraùje koù, o~i i mukozne stijenke, PDU: 0,05

E 420 sorbitol*3 prirodno sladilo, Ph. Eur. V, 01/2005:0435, kod (per)oralne i/ili parenteralne primjene, bolesnici s rijetkim nasljednim poreme}ajem nepodno{enja fruktoze ne bi trebali uzimati lijek s fruktozom, PDU: nije odre|en


161

E-broj naziv primjena/bilješkeE 421 manitol prirodno sladilo i sredstvo protiv zgrudnjavanja, Ph. Eur. V,

01/2007:0559, kod (per)oralne primjene, moè imati blagi lak-sativni u~inak, PDU: nije odre|en

E 460 celuloza, mikrokristali~na

prirodno sredstvo za pove}anje volumena, protiv zgrudnjavanja i emulgator, Ph. Eur. V, 04/2007:0316, kod kapsula i tableta te u kozmetici, nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre|en

E 901 vosak, p~elinji, bijeli i ùti

prirodna tvar za poliranje i podmazivanje, prirodno sredstvo pro-tiv sljepljivanja i za dobivanje sjajne i glatke povr{ine, Ph. Eur. V, 01/2005:0069 i Ph. Eur. V, 01/2005:0070, nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre|en

E 903 karnauba vosak prirodna tvar za poliranje i podmazivanje, prirodno sredstvo za postizanje klizavosti i za dobivanje sjajne i glatke povr{ine, Ph. Eur. V, 01/2005:0597, nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre|en

E 904 {elak prirodna tvar za poliranje, prirodno sredstvo za postizanje kliza-vosti i za dobivanje sjajne i glatke povr{ine, Ph. Eur. V, 01//2005:1149, nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: nije odre|en

E 951 aspartam sladilo i poja~iva~ okusa, Ph. Eur. V, 01/2005:0973, kod (per)oralne primjene, moè biti {tetan u osoba s fenilketonurijom; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): izvor za fenilalanin, PDU: 40

E 953 izomalt*3 umjetno sladilo, Ph. Eur. V, 01/2005:1531, kod (per)oralne pri-mjene, PDU: nije odre|en

E 954 saharin (i njegove soli)

umjetno sladilo, Ph. Eur. V, 01/2006:0947, nije uvr{ten u NN, 113/08., PDU: 2,5

E 965 maltitol*3 umjetno sladilo, stabilizator i emulgator, Ph. Eur. V, 01/2005:1235, kod (per)oralne primjene, PDU: nije odre|en

E 966 laktitol hidrat*3 umjetno sladilo, Ph. Eur. V, 01/2005:1337, kod (per)oralne pri-mjene, PDU: nije odre|en

E 1519 benzilni alkohol prirodni nosa~ aroma i konzervans, Ph. Eur. V, 07/2006:0256, kod (per)oralne i parenteralne primjene te u kozmetici, FDA je zabranila uporabu kao konzervansa, nije uvr{ten u NN 113/08, PDU: 5

E 1520 propilenglikol umjetno sredstvo za zadràvanje vlage, konzervans, otapalo, sta-bilizator, Ph. Eur. V, 01/2005:0430, kod priprave vodenih film-obloga tableta i u kozmetici, PDU: 25

Semaforskim su bojama ozna~eni aditivi prema njihovu op}em utjecaju na zdravlje: crvena – aditivi koje bi u hrani svakako trebalo izbjegavati ùta – aditivi koji se ne preporu~uju u~estalo konzumirati zelena – aditivi ~ije svakodnevno konzumiranje ne ugroàva zdravlje pojedinca


162

Druge oznake:* moè prouzro~iti alergijski tip reakcija; podaci u uputi (prilago|eno korisniku): mogu izazvati reakcije alergijskog tipa, uklju~uju}i astmu; alergije su mnogo ~e{}e u osoba koje su alergi~ne na acetilsalicilatnu ki-selinu*1 moè pove}ati rizik od pojave ùtice u novoro|en~adi*2 moè uzrokovati lokalne ko`ne reakcije (tj. kontaktni dermatitis) ili nadraìti o~i i sluznice*3 u bolesnika koji ne podnose {e}ere prije po~etka uzimanja lijeka treba se posavjetovati s lije~nikom; moè imati blagi laksativni u~inak*4 rijetko moè uzrokovati te{ke reakcije preosjetljivosti i bronhospazam; podaci u uputi (prilago|eno kori-sniku): mogu uzrokovati reakcije alergijskog tipa, uklju~uju}i anafilakti~ke simptome i bronhospazam u osjetljivih osoba, osobito u onih koje pate od astme ili alergije∆ bojila koja je odobrila EU za bojenje lijekova (rujan 1998.)

Zbog zdravstvenog rizika u posljednje su vrijeme s popisa dopu{tenih aditiva uklo nje-na tri aditiva, i to jedan iz skupine umjetnih azo-boja (crvenilo 2G, E 128) i dva umjet-na konzervansa koji mogu izazvati alergiju (propilparahidroksibenzoat, E 216 i na-trijev propilparahidroksibenzoat E 217). Crvenilo 2G, naime, u organizmu moè prije}i u anilin koji je kancerogena tvar. Za-nimljivo je da se tvari propilparahidroksi-benzoat (Ph. Eur. V, 01/2005:0431) i na-trijev propilparahidroksibenzoat (Ph. Eur. V, 01/2005:1263) ravnopravno nalaze me|u ostalim tvarima materije medike Eu-ropske farmakopeje.

Sa svakim se obrokom velikoga broja lijeko-va unosi ve}a ili manja koli~ina sporedne pomo}ne tvari. Temeljita toksikolo{ka pro-sudba opasnosti od takvih tvari vrlo je sloèna. Vrijednosti poput prihvatljivog dnevnog unosa (PDU, u mg/kg tjelesne mase) aditiva ili ADI (prema eng. Accepta-ble Daily Intake) tek su smjerokaz za ljekar-nike.2 PDU vrijednosti za pojedine aditive,

kada se nalaze u prehrambenim proizvodi-ma, navedene su tako|er u gornjoj tablici. Te su vrijednosti preuzete iz knjige I. Vinkovi} Vr~ek, D. Leroti}, Aditivi u hrani. Vodi~ kroz E-brojeve, [kolska knjiga, Za-greb, 2010.

U Hrvatskoj se mjerodavno tijelo za sigur-nost hrane nalazi u Ministarstvu poljopri-vrede, ribarstva i ruralnog razvoja, dok se prosudba rizika obavlja u Hrvatskoj agenciji za hranu (HAH), i to u Znanstvenom odbo-ru za: prehrambene aditive, arome, pomo }-ne tvari u procesu proizvodnje, i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom. Valja se nadati da }e se s aditivima u proizvo-dnji lijekova sustavno baviti Agencija za lijekove i medicinske proizvode. ■

2 PDU je osmislio Zajedni~ki stru~ni odbor FAO/WHO za prehrambene aditive (The Joint FAO/WHO Expert Committee on Food Additives, JECFA), a vrijednost se odnosi na onu koli~inu aditiva koja se kao sastavni dio namirnice moè svakodnevno konzumirati cijeli ìvotni vijek bez ikakva rizika za zdravlje, kako se to navodi u: M. Kataleni}, Aditivi u hrani, Medicus, 17:1 (2008) 57-64.

163

jezikTragom farmakopejskoga jezi~nog izri~aja ¢2£: hrvatska iskustva

Put slaveniziranja i «ponarodnjava-nja» kemijskog i botani~kog nazivlja za po-~eo je u Hrvata ve} pre~asni kanonik Franjo Ra~ki u ~asopisu Kolo godine 1853., a slije-di li su ga u rje~nicima, ud`benicima, prije-vodima i popularnim izdanjima Josip Torbar (1863.), Bogoslav [ulek (1865. – 1879.), Pavao @uli} (1866. – 1877.), Gustav Jane-~ek (1873. – 1919.), Julije Domac (1893. – 1906), Fran Bubanovi} (1930. – 1947.), Dragutin Strohal (1942.) i drugi ¢1£.

Po~eci razvoja hrvatske terminologijePo~eci razvoja hrvatske terminologije

U XIX. stolje}u poduzeti su prvi poku{aji stvaranja hrvatske lije~ni~ke i ljekarni~ke terminologije. Bilo je to vrijeme ilirskoga pokreta, kad se sve vi{e izraàvala te`nja da se u javnom ìvotu latinski jezik na-domjesti narodnim jezikom ¢2£. Zaslu`ni pjesnik, u~enjak i politi~ar Ivan Kukuljevi} Sakcinski (1816. – 1889.) odrào je 2. svibnja 1843. glasoviti govor o uvo|enju narodnoga jezika u javni ìvot. To je bio prvi govor odràn na hrvatskom jeziku u

tada{njemu feudalnom saboru, gdje se go-vorilo isklju~ivo latinski. Svoj drugi povije-sni govor odrào je Kukuljevi} 23. listopa-da 1847. Nakon toga je Sabor jednogla-sno proglasio hrvatski jezik slu`benim je-zikom u javnom ìvotu. Pod dojmom tih zbivanja odlu~io je nekoliko godina poslije mladi zagreba~ki lije~nik, «za~astni fizik grada Zagreba i uzni~ki le~nik kod kr. sud-benog stola ùpanije zagreba~ke» i knji-èvnik Ivan De`man (1841. – 1873.) uve-sti i u medicinu narodni jezik pa je godine 1868. tro{kom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti objavio prvi hrvatski medicinski rje~nik ¢2£ pod naslovom Re~nik le~ni~koga nazivlja ¢3£, va`no djelo i za far-maceutsku leksikografiju ¢4£.

Premda stvarni po~etci hrvatske medicin-ske leksikografije seù u XIX. stolje}e, prve medicinske terminolo{ke poku{aje nalazi-mo i ranije, primjerice u Medicina ruralis illi-ti Vrachtva ladanyszka (1776.). Nedovoljno je poznata ~injenica da je i Rje~oslo`je ilir-i~ko-italijansko-latinsko Joakima Stullija (Du-bro vnik, 1806.) znatnu pozornost da lo medicinskom nazivlju. O tome Vladimir Du ga ~ki ostavlja sljede}i zapis. Taj je rje-~nik imao golem utjecaj na na{u preporod-nu knjièvnost pa tako i na medicinske tek-stove, jer u tom obilju rije~i nalazimo broj-ne termine koji se odnose na nazive dijelo-va tijela, bolesti i lje~idbenih postupaka. Medicinsko nazivlje bilo je zastupljeno i u djelu Deutsch-illirisches Wörterbuch/Néma-~ko-ilirski slovar (Zagreb, 1842.) Ivana Ma-ùrani}a i Jakoba Uàrevi}a ¢4£. napisao: Vladimir Grdini}


164

Otac hrvatske medicinske Otac hrvatske medicinske leksikografi jeleksikografi je

Ivan De`man, kao sljedbenik Rije~ke filo-lo{ke {kole, sastavio je Re~nik le~ni~koga nazivlja (1868.) prema Kurel~evim jezi~nim savjetima. Bio je to prvijenac hrvatske me-dicinske leksikografije, prvi {tokavski stru-kovni rje~nik u Hrvata, a time je De` man postao otac hrvatske medicinske leksiko-grafije. Njime je uistinu ro|eno hrvatsko medicinsko nazivlje. S obzirom na stanje medicinske znanosti u Hrvatskoj, kao i tehni~kih mogu}nosti u prvoj polovini XIX. stolje}a u nas, taj pothvat i dandanas zadi-vljuje hrabro{}u, sustavno{}u i cjelovito{}u. De`manovo djelo, skromno opsegom, bija-{e znamenito utjecajem. Podijeljen u dva dijela, njema~ko-hrvatski i hrvatsko-nje-ma~ki dio, na 140 stranica, rje~nik je do-nio ukupno 6 820 leksema, od ~ega 3 644 njema~ka naziva i 3 176 hrvatskih. De` ma-nov rje~nik do danas ostaje djelom trajne znanstvene i kulturno-povijesne vrijedno-sti, prvo sustavno i potpuno djelo te vrsti na hrvatskome i ju`noslavenskome prosto-ru ¢4£. Kada se govori o terminima, naju-spjelijima se smatraju oni koji se sastoje od jedne rije~i, a ta rije~ ima samo jedno zna-~enje. Za ostvarenje takvoga cilja najpogo-dnija je sufi ksalna tvorba za imenice i pre-fi ksalna tvorba za glagole.

Budu}i da u De`manovu rje~niku prevla-davaju imenice kao jedno~lani termini, zadràt }emo se na sufiksalnom tipu tvor-be. Tako je u ponu|enome medicinskome nazivlju sufiks -nik plodan u tvorbi naziva

za ìvce (npr. jezi~nik, kri`nik, o{itnik, pazu{nik), a sufiks -nica za `lijezde (npr. pro bavnica). Nazivlje za mi{i}ni sustav mogu}e je tvoriti pomo}u sufiksa –ica (npr. privodnica, krilatica), no ~e{}i su sloèni nazivi (npr. o{itna mi{ica, klju~na mi{ica, lisna mi{ica, mi{ica bedrice, mi{ica goljeni-ce, mi{ica kukove provrtline, mi{ica posje-dnice, mi{ice obimala, mi{ice zadnjice).

Nazivlje za bolesti nastaje sloènom sufik-salnom tvorbom (npr. koòbolja, krsto-bolja, prsobolja). Perifrasti~an pristup pri-mijenjen je kod nazivlja za boli, uz navo|enje vrste bolova te dijela tijela koji je bole{}u pogo|en (npr. gr~ u èlucu, kr-vava podrast za infarkt, krv iz nosa, krv iz èluca, nestaja krvi za anemiju, nestaja ù ~i, zaèg creva za enteritis, zaèg hrpte-nja~e za mijelitis, zaèg jaji{ta, zaèg koè za dermatitis, zaèg krajnikov, zaèg moz-ga za encefalitis, zaèg plu} za pneumo-niju, zaèg srca za karditis, zaèg trbu{nice za peritonitis, zaèg ìle za flebitis itd.). Jedno~lani su nazivi u manjini (npr. kratelj za koleru, krvljenje za hemofiliju).

Zgodimice se kao rje{enje nudi cijeli sino-nimni niz jedno~lanih naziva. To se vidi, primjerice kod agalaktije, tj. odsutnosti ili smanjenja sekrecije mlijeka u èna koje su tek rodile. De`man u tom primjeru na pr-vome mjestu predlaè svoj naziv «su{nost», potom Kurel~ev presahl te najposlije [ule-kov bezmlje~nica. Isto je i kod angine. Pre-d laù se sljede}e prijevodne mogu} nosti: grlovica, zadavica (Ardelio Della Bella, 1655. – 1737., Dizionario italiano-latino-


165

illirico), zadu{nica (Josip Volti} ¢Voltiggi£, 1750. – 1825., Ri~oslovnik iliri~ koga, ita-lijanskoga i nima~koga jezika s jednom pri-dpostavljenom gramatikom ili pismen-stvom) i grlica (Sladovi}). Nalazimo i sino-nimni slijed za prehladu: nazeba, nazeb, nahlada, nastuda, nazima. Neki su jed-no~lani nazivi nastali sufiksalnom tvorbom. Primjerice, antihelmintik, sredstvo protiv nametnika u crijevima i tkivima, razli~ite kemijske strukture, po De`manovoj je ko-vanici gljistogon. U izboru jedno~lanih na-ziva uvijek postoji opasnost da je odabrani izraz ve} zauzet nekim postoje}im zna-~enjem ¢4£.

De`manov rje~nik inkorporira i brojno na-zivlje biljaka, navlastito ljekovitih trava, {ire}i tako svoju namjenu na ljekarni{tvo i ljekarnike. Samo pod slovom «K» navede-no je petnaestak fitonima: ka~un, kadulja, klek, kna, komora~, konjski bosiljak, ko nj-{tak, kopar, kopitnjak, kopriva, kositerka, ko ri~ni cvijet, krasuljak, krstac, krugolista slje zova~a ¢4£.

Otac hrvatske znanstvene Otac hrvatske znanstvene terminologijeterminologije

U drugoj polovini XIX. stolje}a osobito je za ljekarni{tvo va`an leksikografski rad oca hrvatske znanstvene terminologije Bogo-slava [uleka (1816. – 1895.) koji je svojim rje~nicima Njema~ko-hrvatski rje~nik (Za-greb, 1842.), Hrvatsko-njema~ko-talijanski rje~nik znanstvenog nazivlja (Zagreb, 1874. – 1875.), koji je kapitalno djelo i temeljac

poslijepreporodne leksikografije, i Jugosla-venski imenik bilja (Zagreb, 1879.) znatno obogatio stru~no nazivoslovlje i ~ime su st-voreni temelji hrvatskoga znanstvenog na ziv-lja. [ulek s neobi~nim darom za tvorbu rije~i izra|uje hrvatsku znanstvenu terminologiju, katkad i uz francuske i engleske jezi~ne pa-ralele. U okviru svog, mo`emo ga tako na-zvati, jezi~noga kulturnog programa, na drugi }e na~in formulirati isto pitanje i [ulek u svojim razmi{ljanjima o pri pravama usta-novljivanja znanstvenog na zivlja, uklju~uju}i i temelje farmaceutske i kemijske terminolo-gije, i o potrebi sustavnoga rada na blagu hrvatskoga znanstvenog nazivlja, upozna-vanja vrsno}e, preciz no sti i gipko}e doma-}ega jezika ¢5£, o potre bi stvaranja rje~ ni-~koga nazivlja za u~ili {ta, za zavode, za zna nost, o tome ka ko pripraviti narod na velebno djelo pre porodn og duha. Vo|en svije{}u o jeziku, o nje govu zna~enju za sa-mosvojni razvoj znanosti, kao temelja ~ovje-kova odgoja za slobodu, posebice pretpo-stavke za primicanje europskoj obrazovano-sti, [ulek smatra govor, logos, besjedu, naj-uzvi{enijim svojstvom ~ovjeka, dragocjenim darom prirode.

Rad na jeziku stoga }e [ulek smatrati sli-kom filozofske kulture i svekolike ~ovjekove duhovnosti, ali ni{ta manje i slikom nacio-nalne i kulturne razine jednoga naroda. Bez jezika kao temelja narodne izobrazbe ne mogu}e je, smatra [ulek, pojmiti ni ideju narodnosti, ni druge uzvi{ene ideje: prave slobode, bratstva, mira; njihovu uzvi{enost, prakti~nost i korisnost, kao nov napredak


166

~ovje~anstva. Svjestan te{ko}a ostvarenja ideja pi{e [ulek kako «svaka uzvi{ena ideja treba da svlada velike zapreke prije nego si put prokr~i u ìvot, jedni ju drè za uto-piju, za stvar nemogu}u, a njezine brani-telje za lude, ludoriju i plod bolesnog moz-ga, a njezinog odvjetnika zovu besposli-com i budalom». Upozoravaju}i na teàk po sao stvaranja znanstvenog nazivlja, ne krije on svoju nevjericu i ustvr|uje kako «ni prilike da }e mo ga doskora dobiti», svje-stan nepotpunosti i te{ko}a uskla|ivanja doma}ega znanstvenog nazivlja s nazivljem glavnih europskih jezika.

Bilo je to, po uzoru na Nijemce i êhe koji su zarana po~eli zazirati od tu|ih rije~i rade}i s uspjehom vlastito znanstveno na-zivlje. U [ulekovoj raspravi O hrvatskom lu~benom nazivlju otisnutoj na uvodnim stranicama njegova Hrvatsko-njema~ko-ta-lijanskoga rje~nika znanstvenoga nazivlja izri~e udarnu re~enicu za~injenu poetskom metaforom: «Za{to da ne zagrabimo svo-jom kupom bistre vode iz vrela znanosti, ne go da ju svejednako sr~emo samo iz tu-|e romanske i germanske ~a{e.»

[ulekovi izrazi i primetci[ulekovi izrazi i primetci

Potreba za pronalaènjem stru~nog nazi-vlja pokazala se napose na podru~ju ke-mijskog nazivlja, koje nije postojalo u naro-dnom jeziku, {to nije bio slu~aj za bota-niku, zoologiju i mineralogiju, gdje su Hr-vati ve} od davnina rabili niz naziva za bi-ljke, ìvotinje i rude ¢6£. U kemiji se, osim

toga, nije radilo toliko o pronalaènju izra-za za pojedine kemijske tvari, ve} u prvom redu o ostvarivanju racionalne nomenkla-ture, koja omogu}uje da se iz naziva za tvar moè razabrati kakve je vrste doti~ni spoj. Sustav hrvatskoga kemijskog nazivlja predloìo je Bogoslav [ulek. Njegova se nomenklatura odlikuje sustavnom primje-nom razli~itih primetaka (afiksa), od kojih su neki narodni, a drugi proizvoljni. U na-zivlju ima dosta kovanica i prevedenica (kalkova). Pri izgradnji imena kemijskih ele-menata [ulek se uvelike oslanjao na tada ve} prili~no razvijeno ~e{ko kemijsko naziv-lje (npr. smrdik – brom, kremik – silicij).

Op{irno pohrva}ivanje stru~nih izraza pro-vodi Bogoslav [ulek ve} u svom popular-nom Prirodoslovnom zakoniku ¢7£. [ulek ide tako daleko da pohrva}uje i izraze koji su op}enito me|unarodno prihva}eni i ve} bili u stalnoj uporabi, primjerice teìnske mjere: teìna (kg), te{}ina (dg), te` (g), te{}i} (mg). Sli~no pohrva}uje i op}e izra-ze, kao suonitost (kohezija), prionitost (adhezija), bugaljivost (kapilaritet), sitno-zor (mikroskop), zvjezdozor (teleskop), {ar (spektar), svjetlopis (fotografija), munjo-lu~ba (elektroliza), lu~ba (kemija), slu~enina (spoj). Za molekulu [ulek rabi izraz tro{ica, a za atom ~et (prema: po~etak tvari).

Imena nekih kemijskih elemenata nalazimo prvi put u [ulekovoj knjizi Biljarstvo ¢8£. Tamo se spominju kiselik (O), ugljenik (C), du{ik (N), solik (Cl), resik (J), kremik (Si), vapnik (Ca), pepelik (K). Element se naziva po~elo. @uli}ev dometak -ij za nazive ele-


167

menata (npr. natrij, kalcij) zadrào se u Hr-vatskoj sve do danas, za razliku od [uleko-va dometka -ik (izuzev: vodik, du{ik, kisik), i to kod svih elemenata, osim onih narod-nih i u kratica. Oksidi po [uleku dobivaju dometak –un (npr. mjedun, Cu2O). Za ok-side raznog stupnja oksidacije [ulek stvara redom imena: za prvi stupanj s pred-metkom su- uz dometak -unac (npr. slovu-nac, Pb2O), za drugi stupanj su- i -un (npr. suolovun, PbO), dok peroksidi dobivaju predmetak prie- i dometak -un (npr. prieo-lovun, PbO2).

Imena glavnih kiselina imaju dometak -ina, primjerice sumporovina (danas: sulfatna kiselina). Kiseline s manje kisika od glavne dobivaju predmetak o- ili su- i dometak -ca, a oni s vi{e kisika predmetak prie- , primjerice osumporovica (H2SO), sumpo-rovica (H2SO2), osumporovina (H2SO3), sumporovina (H2SO4) i priesumporovina (H2SO5). Soli imaju dometak -an ili -i}, pri-mjerice, srebrenov salitran (AgNO3). Ha-logenatne kiseline, koje [ulek naziva so-lotvorima, stvaraju s nemetalima soli koje u imenu dobivaju nastavak -i{. Tako je NaCl sodikov soli{, bromidi su smrdi{i, jodidi jodi{i, a fluoridi fl uori{i. Ako je takvim so-lima metal nièga oksidacijskog stupnja, takve soli dobivaju dometak -ur, primjeri-ce, ìvin solur (Hg2Cl2).

[ulek u popularnoj knjiìci Lu~ba za svakoga ¢9£ navodi golem niz ishitrenih kemijskih naziva, primjerice lu~avka (zlatotopka), ~ipavac (aminijak), sirivo (kazein), vlaknivo (fibrin), razlu~ba (analitika) i tako redom.

Tek su ljekarnici Gustav Jane~ek i Julije Do-mac prekinuli tu prvu narodsku fazu razvoja kemijskog nazivlja. Njihovo je stajali{te o nazivlju i te kako va`no, jer su i Jane~ek i Domac bili pisci prvih hrvatskih farmakopeja ¢10-12£.

Imenik biljaImenik bilja

Farmakopeje u svoju materiju mediku uvr{tavaju ove}i broj biljnih droga. Bogo-slav [ulek je u JAZU godine 1879. objavio na 564 stranice svoje djelo Jugoslavenski imenik bilja, botani~ki rje~nik, plod gotovo tridesetogodi{njeg rada [4]. Korijeni tomu djelu seù u 1850., kada ga je ban-ska vlada zamolila da napi{e biljarstvo za hrvatske gimnazije. Rje~nik se sastoji od 10 stranica uvoda za kojim slijedi 11 stra-nica popisa 112 leksi~kih vrela. Uz svaki je fitonim naveden njegov izvor. Rje~nik moè dobro posluìti ljekarnicima i lije~nicima zbog obilja lokalnih biljnih naziva. Za sa-stavljanje rje~nika [ulek je rabio 17 rje~nika i popisa rije~i. Me|u njima je Liber de sim-plicibus, najstariji hrvatski imenik ljekovita bilja ¢12£. Skuplja~e leksi~ke gra|e [ulek sa zahvalno{}u spominje, a me|u njima je i ljekarnik Ivana Evan|elista Kuzmi} (1807. – 1880.) iz franjeva~kog samostana Male bra}e u Dubrovniku ¢12£.

Hrvatski nazivi nisu posve izvorni, napo-minje [ulek. Podosta ih je prevedeno s la-tinskoga, talijanskoga i njema~koga, no, budu}i da su i takva imena u{la u narodni jezik, uvr{tena su u rje~nik. Odlu~io se tek


168

nabrojiti kako se gdje koja biljka zove, stavljaju}i, po njegovu sudu, na prvo mje-sto najstariji ili najprimjereniji naziv, a potom ostale. Imenik bilja, kako ga je kon-cipirao [ulek, popis je fitonima razli~ite provenijencije, «svekoliko blago narodno-ga jezika», pa tako i nestandardiziranih na-rodnih imena za «biline». Uop}eno govo-re}i, svrha mu je bila tek «put prokr~iti», a budu}nost neka ga utire. Ivan [ugar u dje-lu Botani~ki leksikon latinsko-hrvatski i hrvat-sko-latinski (Zagreb, 1990.) napominje ka-ko nakon [uleka hrvatsko botani~ko nazi-vlje ne samo da nije normirano nego u tom pogledu nije u~injen nikakav poku{aj, «{to ba{ i nije ~asno za hrvatsku botaniku».

Ljekaru{e ne mogu biti jezi~ni uzorLjekaru{e ne mogu biti jezi~ni uzor

Hrvatska medicinska, odnosno farmaceut-ska literatura na narodnom jeziku razmjerno se dosta kasno razvila. Narod je u nas bio prisiljen gotovo do kraja XVIII. stolje}a sluìti se u slu~aju bolesti i lije~enja jedino rukom pisanim ljekaru{ama. Sredinom XIX. stolje}a pobudili su hrvatski preporoditelji osobito zanimanje za narodnu kulturu i ba-{tinu. Tako su ljekaru{e, kao osebujne ispra-ve narodnoga ivota, privukle op}u pozorno-st preporoditelja, a neke su se po~ele pot-kraj XIX. i tijekom XX. stolje}a objavljivati prema starim rukopisima. Osim povijesnog, medicinskog i etnografskog zanimanja, izaz-vale su i zanimanje filologa. Vi{e od {ezde-set hrvatskih ljekaru{a iz XIV. – XX. stolje}a odli~an su izvor za pro u~avanje na{e etno-farmacije ¢4£. Pisane su u sva tri dijalekta

({tokavskom, kajkavskom i ~akavskom) i u oba govora (ijekavskom i ikavskom).

Ljekaru{e su posebne, ~esto u narodu stvo-rene, zbirke recepata, tj. uputa o tome kako i kojim sredstvima valja lije~iti. êsto sadràvaju i higijenske, dijetetske i ostale prakti~ne doma}inske savjete, a kad{to i neka druga, umije}u lije~enja vi{e ili manje srodna opaànja. Sastavljali su ih ve}inom redovnici, a prepisivale su se i za uglednije obitelji. U takvim se knjigama i rukopisima uglavnom navode brojne biljke, dijelovi ìvotinja, biljne, ìvotinjske i ljudske izlu-~ine, kao i nekoliko tvari mineralnog po-drijetla. Uz to, opisuju se lije~enja baja-njem, ka|enjem, oblozima, kupkama, a ~e sto se preporu~ivalo i tzv. pu{tanje krvi. Za prou~avanje hrvatskoga farmaceutskog nazivlja nisu bitan izvor podataka.

Dom~evo znanstveno nazivljeDom~evo znanstveno nazivlje

Iako je godine 1740. otisnut glasoviti rje-~nik enciklopedijskog opsega, Beloste n ~ev Gazophylacium, tada jo{ nije bilo uvjeta za uporabu hrvatskoga znanstvenog nazivlja u kemiji i farmaciji ¢12£. Napretku kemije u Hrvatskoj mnogo su pridonijela dva Dom ~e-va ud`benika za vi{e razrede realnih gimna-zija i realka, Organska kemija (1893., 1899., 1906.) i Anorganska kemija (1901.). U pre-dgovoru svoje prve knjige (1893.) Domac pi{e: «Znadem da }e se kemijska terminolo-gija kod nas morati jo{ u koje~emu promije-niti, dok bude usavr{ena.» U prvim dvama izdanjima Organska kemija jo{ rabi posvoj-


169

ne pridjeve na -ov, -ev i -in navode}i, pri-mjerice, kalijev acetat, amonijev acetat, olo-vov acetat, ìvin cijanid, ali i cijanid srebra. Bitne promjene Domac uvodi u ud` be nik Anorganska kemija (1901.), a potom suklad-no s tim promjenama i u tre}e izdanje knjige Organska kemija (1906.). U nazivlju koje na-vodi u knjizi Anorganska kemija Domac se drì me|unarodnog latinsko-gr~kog korije-na nazivlja, ali se odri~e primjene posvojnih pridjeva na -ov, -ev i -in za ozna ~i vanje ke-mijskih spojeva, kako je to ~esto bi lo dotada u praksi. U predgovoru svoje knjige (1901.) pi{e: «Mislim, da ne valja kazati npr. ugljikov oksid, arsenov trioksid, silicijev klorid, pa kalijev nitrat, aluminijev sulfat itd., ve} treba re}i uglji~ni oksid, arseni trioksid, silicijski klorid, kalijski nitrat, aluminijski sulfat itd. Za neke pak kovine nijesam mogao na}i zgodnih pridjeva, kao npr. za ìvu, èljezo, zlato, olovo i jo{ neke, pa sam volio re}i èljezni, zlatni, olovni oksid itd. nego èlje-zov, zlatov, olovov itd.» Umje sto posvojnih zavr{etaka imena kationa Domac unosi na-stavke ili dometke -ni i -ski ¢12£, a anionima me|unarodne uobi~ajene dometke -id, -it i -at na korijen imena sre di{njeg atoma (npr. silicijski klorid, olovni sulfat). Kiseline razli~ita oksidacijskog stupnja sredi{njeg atoma razlikuje po nastavcima -na, odnosno -ska, -asta i predmetkom hipo- i per- ¢13£.

Jane~ekov rad na latinskom nazivljuJane~ekov rad na latinskom nazivlju

Gustav Jane~ek u svojim knjigama Rukovod-nik za prakti~ne vje`be u kvalitativnoj kemijskoj analysi neorganskih tjelesa (1883., 1907.) i

Ud`benik kemije I. (1919.) preuzima me|u-narodna (latinska ili polatinjena) imena, zadràv{i ipak izvorna narodna imena i ~etiri [ulekove kovanice: du{ik, kisik, ugljik i vodik, a rabi nazive s pridjevskim oblikom kationa, i to s dometcima -ev ili -ov. Valen-ciju kationa nazna~uje u imenu aniona (u binarnim spojevima, npr. fosforov petero-klorid) ili dometcima -o i -i (npr. fero, feri), prema tada{njoj zapadnoeuropskoj no-menklaturi ¢13£. Za kiseline razli~ita stup-nja oksidacije sredi{njeg atoma ima imena: kiselina, nakiselina, sukiselina i pre kiselina. Dosljedno primjenjuje anionske nastavke -id, -it i -at, te predmetke hipo- i per-. No bilo je i drugih pristupa.1 Ne{to kasnije Gustav Jane~ek je pisao o latinskom kemij-skom nazivlju potaknut vi{estranim me|u-narodnim dogovorima, posebice konferen-cijom o latinskom naziv lju lijekova u Bru-xellesu (1925.), kojim se nastojalo kodifici-rati podru~je farmakopej skoga jezi~nog izri~aja ¢14-16£. O tome }e iscrpnije biti govora u sljede}em nastav ku.

Literatura Literatura

¢1£ V. Grdini}, Nazivlje, u: Hrvatska farmakopeja 1999, Hrvatski zavod za kontrolu lijekova, Za-greb, 1999.

1 Nastavak -ij u kemijskih elemenata, dometci -ni i -ski u imenima kationa te nastavci -na i -asta i predmetci pot- i per- u kiselina dobili su veliku popularnost zah-valjuju}i brojnim srednjo{kolskim ud`benicima Franje [andora iz razdoblja 1903. – 1927. ¢13£, primjerice, Kemija i mineralogija (prijevod djela Nikole Hofmanna, 1917.) i Anorganska kemija (1918.).


170

¢2£ L. Glesinger, Latinski jezik u medicini – neko} i danas, Saop}enja, 22 (1979) 253-261.

¢3£ I. De`man, Re~nik le~ni~koga nazivlja, JAZU, Zagreb, 1868.

¢4£ V. Grdini}, Hrvatska farmaceutska leksikogra-fi ja, u rukopisu.

¢5£ I. Gostl, Bogoslav [ulek. Otac hrvatskoga znanstvenoga nazivlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.

¢6£ H. Ivekovi}, Po~eci hrvatske nomenklature elemenata i anorganskih spojeva u drugoj polovi-ci 19. stolje}a, Zbornik radova Drugog simpozija iz povijesti znanosti. Prirodne znanosti u Hrvat-skoj u XIX. stolje}u, Hrvatsko prirodoslovno dru{tvo, Zagreb, 1980, str. 231-238.

¢7£ B. [ulek, Prirodoslovni zakonik, Zagreb, 1853-1876.

¢8£ B. [ulek, Biljarstvo, Be~, Sv. I, 1856, Sv. II, 1859.

¢9£ B. [ulek, Lu~ba za svakoga, Zagreb, 1881.

¢10£ Hrvatsko-slavonska farmakopeja, Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljska vlada, Zagreb, 1888.

¢11£ Hrvatsko-slavonski ljekopis, Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljska vlada, Zagreb, 1901.

¢12£ V. Grdini}, Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarni{tva. Ljekarni{tvo na tlu Hrvatske: dokazi, Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo, Zagreb, 1997.

¢13£ H. Ivekovi}, Unifi cirana jugoslavenska no-menklatura anorganske kemije, [kolska knjiga, Zagreb, 1966, str. 5-10.

¢14£ G. Jane~ek, O latinskom kemijskom nazivlju u ljekopisima, Glas apotekarstva, 8 (1926) 1-6.

¢15£ G. Jane~ek, O latinskom nazivlju alkaloidnih soli i estira u na{em novom ljekopisu, Glas apote-karstva, 9 (1927) 1-4.

¢16£ D. Grdeni}, V. Grdini} i drugi, Gustav Jane~ek ¢1848.-1929.£: ìvot i djelo, HAZU, Zagreb, 2002. ■

Tragom farmakopejskoga jezi~nog izri~aja ¢3£: prva me|unarodna pravila

Sustavno imenovanje ljekovitih tva-ri jest izgradnja imena i/ili naziva od jedini-ca koje se, sukladno stanovitim jezi~nim postupcima, slaù u cjelinu. Brojni su po-vijesni primjeri ujedna~ivanja naziva lijeko-va od po~etnih napora kako u Europi,1 tako i u Hrvatskoj.2 Me|utim, nazivi ljeko-vitih sredstava nisu jo{ ni danas jedinstve-no rije{eni unato~ naporu me|unarodne zajednice.

Me|unarodna konferencija u Me|unarodna konferencija u BruxellesuBruxellesu

Farmaceutsko nazivlje imalo je i ima svoje konkurentno nazivlje u kemijskom nazivlju. Da se tomu dosko~i i da ne bi do{lo do kobnih zamjena te da se nazivlje izjedna~i za sve dràve, utvr|ena su svojedobno me-

napisao: Vladimir Grdini}1 Vidjeti Tragom farmakopejskog jezi~nog izri~aja ¢1£: polazi{ta, Bilten HLJK 2011-1/2, str. 80-85.

2 Vidjeti Tragom farmakopejskog jezi~nog izri~aja ¢2£: hr-vatska iskustva, Bilten HLJK 2011-3/4, str. …


171

|u narodnom konvencijom u Bruxellesu (1925.) nazivi za ljekovita sredstva ¢1£. U Farmakopeji FNRJ uneseni su ti nazivi3 kao oficijelni nazivi/imena.

Primjeri razvoja latinskoga i hrvatskoga na-zivlja u razdoblju od 1901. do 2007. i za razli~ite dru{tvene okolnosti u jugoslaven-skim i hrvatskim farmakopejama prikazani su tabli~no.

Na Drugoj me|unarodnoj konferenciji (vije-}anju) za ujedna~ivanje formula lijekova jakoga djelovanja, odrànoj 21. – 29. rujna 1925. u Bruxellesu, donesen je nacrt me-|unarodnog sporazuma ¢2-3£ u obliku re-zolucije kojom je revidirana konvencija iz godine 1906. S tada{nje jugoslavenske strane konferenciji su prisustvovali profe-sor dr. Arnold Holste i ljekarnik Vladislav

An|elkovi} kao ~lanovi me|unarodnog taj-ni{tva za farmakopeju ¢4£. Op}i zaklju ~ci i stavovi toga skupa u pisanom obliku regu-liraju sljede}e zahtjeve i gledi{ta: • stanoviti zahtjevi konvencije iz godine

1906., koji se odnose na usitnjavanje i na razdoblje berbe, ne ostaju na snazi, ako se postupkom odre|ivanja sadràja dopu{ta to~no izra~unavanje djelatnih tvari ili njihovih pripravaka, i ako je sadràj tih tvari bio utvr|en

• tinkture se trebaju izra|ivati macera-cijom ili perkolacijom, ili pak u odre |e-nim slu~ajevima, otapanjem oficijel-nog ekstrakta odre|ene kakvo}e

• tinkture biljnih droga jakoga djelovanja, za koje nije propisan sadràj djelatnog sastojka, izra|ivat }e se na 10 teìnskih postotaka i tako redom.

Me|u posebnim zaklju~cima i stavovima navode se tabli~no ljekovite tvari koje se u svakoj nacionalnoj farmakopeji trebaju oz-na~iti pod navedenim latinskim nazivima,

3 Glavni je naslov uzet prema preporukama II. me|u-narodne konferencije. Me|unarodno ime ovakvih pri-pravaka navedeno je u podnaslovu ~lanka uz oznaku (N. I.). Posljednji je redak narodni naziv.

Formula H-SLJ, 1901. JF, 1933. FFNRJ, 1951. HRF, 2007.K2CO3 Kalium carbonicum

Kalijev karbonatKalium carbonicumKalijev karbonat

Kalii carbonas*Kalijum-karbonat

Kalii carbonas Kalijev karbonat

KJ Kalium jodatumKalijev jodid

Kalium jodatumKalijev jodid

Kalii iodidumKalijum-jodid

Kalii iodidumKalijev jodid

CH3COOC2H5 Aethylium aceticumEtilni acetat

Aethylii acetasEtil-acetat

Ethylis acetasEtilacetat

HCl Acidum hydro- chloricumSolna kiselina kiselina

Acidum hidro-chloricumSona kiselina

Acidum hidro-chloricumHlorovodi~na

Acidum hydro-hloridumKloridna kiselina

C40H50N4O8S Chininum sulfuricum Chininov sulfat

Chininum sulfuricumHininov sulfat

Chinini sulfasHinin-sulfat

Chinini sulfasKininsulfat

OZNAKE: H-SLJ – Hrvatsko slavonski ljekopis; JF – Jugoslovenska farmakopeja; FFNRJ – Farmakopeja FNRJ; HRF – Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima


172

kao i pripadaju}i zadani opis. Uz druge zaklju~ke i stajali{ta isti~u se gledi{ta u vezi s nazivljem:• me|unarodno nazivlje mora biti iska-

zano na latinskom jeziku• dràve potpisnice ugovora mogu zadr-

àti svoje sada{nje nazivlje, nazna~uju}i istodobno i me|unarodni naziv

• biljne i ivotinjske vrste ozna~ivat }e se njihovim znanstvenim latinskim ime-nom; za biljke se usvaja Kewov indeks i njegove dopune

• biljne i ìvotinjske droge ozna~ivat }e se tako|er latinskim nazivom vrsta iz kojih se dobivaju, izuzev{i pojedine od njih koje su uporabom sa~uvale svoje uobi~ajeno latinsko ime; sastavit }e se popis tih naziva

• pri ozna~ivanju droga, ime biljke mora prethoditi nazivu onoga dijela biljke koji se rabi

• imena droga pi{u se u jednini• u nazivlju galenskih pripravaka ime pri-

pravka mora prethoditi imenu upo-trijebljene droge

• me|unarodno tajni{tvo za farmako-peju, nakon saslu{anja povjerenstva za farmakopeju, definirat }e izraze upo-trijebljene u farmaciji za: ceratum, de-coctum, infusum, extractum, poma-tum, sirupus, solutio, tinctura, un-guentum i tako redom

• naziv decoctum ili infusum ne}e se da-vati smjesama vode i teku}eg ekstrakta

• u nazivu vodenih otopina ne}e se na-voditi vrsta sredstva za otapanje; to }e se u~initi u drugim slu~ajevima

• u nazivu etanolskih ekstrakata ne}e se navoditi vrsta sredstva za otapanje; to }e se u~initi u drugim slu~ajevima, i uvijek }e se navesti gusto}a ekstrakta

• u nazivima etanolskih tinktura ne}e se navoditi vrsta sredstva za otapanje; to }e se u~initi u drugim slu~ajevima.

• obi~nim otopinama kemijskih tvari ne-}e se dati naziv tinktura

• imena obi~nih tijela bit }e u vezi s ke-mijskim simbolima

• ako je mogu}e, vodit }e se ra~una o kemijskim djelovanjima

• pri utvr|ivanju naziva soli, me|unarodni latinski naziv mora po~injati imenom baze izraène u genitivu

• neznanstveni nazivi ne}e se rabiti kao me|unarodni nazivi, osim u slu~aju potrebe

• za lijekove ~iji je znanstveni naziv pre-dug, stalno tajni{tvo sastavit }e popis kratkih imena nakon {to pribavi mi{lje nja razli~itih povjerenstava za farmakopeju

• izbjegavat }e se uporaba naziva koji bi mogli dovesti u kakvu zbunjuju}u vezu s proizvodima namijenjenim za prehranu.

Druga me|unarodna konferencija smatra poèljnim da se me|unarodni latinski nazi-vi svakog lijeka stavljaju na po~etak far-makopejskoga ~lanka u kojem se nalazi opis takva lijeka i da se u pogledu kemijskih sklopova usvoji jedinstveno nazivlje nalik na rje{enja za ve}inu kombinacija soli, kako se to nalazi u farmakopejama SAD, Velike Britanije i [vedske.


173

Lijekovi se u starijim farmakopejama navo-de abecednim redom prema uobi~ajenom latinskom nazivu. Vode}i ra~una o odluci Druge me|unarodne konferencije povje-renstva za farmakopeju, u pravilu se prih-va}a da je drugi naslov me|unarodni naziv ¢5£, kojemu je dodana oznaka N. I. (No-men internationale), dok se lijekovima koje je uskladila konferencija dodaje oznaka P. I. (Prescriptio internationalis).

Jane~ekovi prinosiJane~ekovi prinosi

Jane~ek je pisao o latinskom kemijskom na-zivlju potaknut Me|unarodnom konferen-cijom o latinskom nazivlju lijekova u Bru-xellesu 1925. ¢6£.

Jane~ek nije bio odre|en ~lanom za sastav me|unarodnog Tajni{tva za farmakopeju koje se trebalo ustrojiti u rujnu ili listopadu 1925. prigodom kongresa u Bruxellesu. Naime, 21. rujna 1925. raspravljala su se u Bruxellesu razli~ita pitanja {vedske vlade o nazivlju lijekova, i to u podru~jima: (1) me|unarodno nazivlje, (2) op}e uvo|enje latinskog nazivlja, (3) nazivlje za soli pre-ma kationu ili anionu na prvom mjestu i (4) za{titna imena za oficijelne lijekove kao si-nonime. Jane~ek je u povodu toga napisao u Glasu apotekarstva ¢7£: «Da sam kojim slu~ajem bio ~lan zadnjega kongresa u Bruxelessu, bio bi dakako najvolio iznijeti te svoje misli ovdje.»

Gustav Jane~ek se tako ponovno, nakon 50 godina, po~eo baviti tim nazivljem, po-

sebice u sustavnoj primjeni toga me|u na-rod nog nazivlja na hrvatskome tlu. Sudje-lovao je, naime, u mladosti na me|u na-rodnom ljekarni~kom kongresu u Petrogra-du, gdje je odr`ao predavanje te bio iza-bran tajnikom kongresa i ~lanom povjeren-stva za me|unarodnu farmakopeju ¢7-8£. U radu o latinskom kemijskom nazivlju u ljekopisima ¢7£ Jane~ek se bavi nazivljem kiselina i soli, a doti~e i primjere neisprav-ne tvorbe naziva. Daje primjere za neis-pravnost i za nedosljednost uporabe latin-skog nazivlja u farmakopejama. Zanimljiva je njegova rasprava o kloridnoj kiselini koju donosimo u izvorniku.

„Naziv Acidum hydrochloricum ne zna~i ba{ ni{ta ili bolje reku}i: nema spoja, koji bi mu odgovarao. Tako je i s nazivima Aci-dum hydrobromicum, Acidum hydroiodi-cum, Acidum hydrocyanicum itd. Za kon-struovanje ispravnog naziva za solnu kise-linu treba se sjetiti naziva njezinih soli: Natrium chloratum, Calcium chloratum. Ako sol KClO3 ide naziv Kalium chloricum, njezinu kiselinu HClO3 naziv Acidum chlo-ricum; ako sol NaNO3 zovemo Natrium nitricum, njezinu kiselinu HNO3 Acidum nitricum, itd., tada treba kiselinu soli NaCl, {to joj dajemo ime Natrium chloratum, zvati Acidum chloratum. Analogno treba kiseline HBr, HJ, HCN … krstiti imenima Acidum bromatum, iodatum, cyanatum … Svaki je drugi naziv neispravan.»4

4 Dana{nja European Pharmacopoeia (2005.) bilje`i Acidum hydrochloridum.


174

Gustav Jane~ek je jo{ u Hrvatsko-slavon-skom ljekopisu ¢9£ rabio uobi~ajeno latin-sko nazivlje, poput: Acidum boricum/Aci-dum boraricum za boratnu kiselinu, Aci-dum carbolicum purum/Phenolum purum za ~isti fenol, Ammonium bromatum/Amo-nium bromidum za amonijski bromid, Co-deinum hydrochloricum za kodeinski klo-rid, Saccharum lactis/Lactosa za mlije~ni slador, Aether aceticus/Aethylium aceticum za etilacetat i tako redom. Zauzimao se za to da u nekom budu}em hrvatskom ljekopi-su bude izabran naziv Hydrastinii chlori-dum umjesto Hydrastininii chloridum ¢10£. Isti~e da je i nazivlje estera opte re}eno tra-dicionalnim nejednakostima. Za razliku od rada na Hrvatsko-slavonskom ljekopisu (1901.), 1927. Jane~ek se zauzima za na-zivlje estera poput Aet hylum aceticum i Acetas aethyli, umjesto prija{njih naziva Aether aceticus i Aethylium aceticum. No, uobi~ajeni su latinski nazivi za etilacetat Aethylis acetas (Ph.Jug. IV., 1984.) i Ethylis acetas (Europska farmakopeja, 2005.).

^esta lutanja i izmjene u dotjerivanju far-makopejskih naziva poznate su ~injenice. Gustav Jane~ek je, primjerice, pisao ¢7£: «Ta imena }e vjerojatno ovdje ondje nai}i na otpor. Neka se ne zaboravi, koliko i kak-vih sve imena i nezgrapnih i skroz svoje-voljnih mora dana{nja farmacija pre`vakati sa ljekovitim specijalitetima.» A kada je kongres u Bruxellesu zaklju~io da nazivi soli imaju po~injati imenom lu`natog dijela spoja u genitivu, Jane~ek dalje pi{e: «Na-vika }e u kratkom vremenu u~initi svoje. U

svoje doba nije se nitko zaustavio, pa se ne }e ni danas zaustaviti nad imenom Morphii acetas, pa se ne }e ni odsele nad imenima Chinii chloridum i sli~no.»

U svojem je drugom ~lanku ¢10£ Jane~ek pisao o problemima latinskih naziva alkaloi-dnih soli kojima je dodao i problem pisanja naziva estera. [to se ti~e alkaloidnih soli, Jane~ek upozorava, kako se to vidi u tablici, na neispravnost naziva alkaloidnih soli i s tim se u vezi godine 1927. zala`e za nazive po analogiji amonijskih soli i ne kad upotre-bljavanog naziva Morphium ace ticum.

I nazivlje estera pokazuje potrebu ujedna-~ivanja. Novi njema~ki ljekopis, pi{e Jane~ek, nije se rije{io tradicionalne nejed-nakosti: Aether aceticus, Aether bromatus, Aether chloratus, Amylium nitrosum, Met-


175

hylium salicylicum, Phenylum salicylicum. Znanstveno opravdani naziv, navodi Jane-~ek, jedino je ovaj, posljednji. Ostali bi tre-bali glasiti: Aethylum aceticum, Aethylum bromatum, Aethylum chloratum, Amylum nitrosum, Methylum salicylicum.

Literatura Literatura

¢1£ I. Ivan~evi}, D. Tomi}, Farmakografija. Ud`-benik za propisivanje lijekova, Medicinska knjiga, Zagreb, 1957, str. 34-35.

¢2£ Pharmacopoea Jugoslavica MCMXXXIII, Be-ograd, 1934, str. XXXVIII- XLVIII.

¢3£ Farmakopeja FNRJ, Medicinska knjiga, Beo-grad, 1951., str. XLII-LIII.

¢4£ Uredni{tvo, Odre|ena komisija za Bruxelles (Bruselj), Vjesnik ljekarnika, 7 (1925) 259.

¢5£ Pharmacopoea Jugoslavica MCMXXXIII, Be-ograd, 1934, str. XXIII.

¢6£ V. Grdini}, Gustav Jane~ek, osniva~ moderne hrvatske farmacije, u: Gustav Jane~ek (1848.-1929): `ivot i djelo, HAZU, Zagreb, 2002, str. 49-133.

¢7£ G. Jane~ek, O latinskom kemijskom nazivlju u ljekopisima, Glas apotekarstva, 8 (1926) 1-6.

¢8£ Jubilarna spomenica prof. dr. Julija Domca i prof. dr. Gustava Jane~eka (o pedesetogodi{njici nau~nog rada) u znak naro~ite pa`nje i zahvalno-sti (ur. D. Batisti}, A. Mirkovi}). Izdaju: Apoteka-ri Kraljevine S.H.S., Novi Sad, 1924.

Pisanje alkaloidnih soli nekad i danas

Janeček, 1901. Bruxelles, 1925. Janeček, 1927. Ph. Eur., 2005.Chininum sulfuricum Chinii sulfas Chinium sulfuricum Chinini sulfasC odeinum

phosphoricumC odenii

phosphasC odenium

phosphoricumCodeini phosphas

¢9£ Hrvatsko-slavonski ljekopis, Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljska vlada, Zagreb, 1901. (na slici).

¢10£ G. Jane~ek, O latinskom nazivlju alkaloidnih soli i estira u na{em novom ljekopisu, Glas apote-karstva, 9 (1927) 1-4. ■

177

oglasi / obavijestiSvi zainteresirani mogu objaviti natje~aj za zapo{ljavanje magistara farmacije na web stranici Komore tako da sadràj natje~aja dostave elektroni~kom po{tom Uredu Ko-more na e-mail adresu hljkºhljk.hr

Molimo da nas na isti na~in izvijestite ako NATJEÂJ vi{e nije otvoren. Objavljujemo valjane oglase predane Uredu Komore tijekom 2010. i 2011. godine.

potra`nja

OP]A BOLNICA PULA OP]A BOLNICA PULA TRA@I FARMACEUTATRA@I FARMACEUTA

Op}a bolnica Pula traì farmaceuta s polo-è nim stru~nim ispitom.

Kontakt: rukovoditeljica R. Brajkovi}, mr. pharm., 052/376-125

ZU LJEKARNA HMELINA ZU LJEKARNA HMELINA KOVAÎ]KOVAÎ]

ZU Ljekarna Hmelina Kova~i} traì magi-stru/a farmacije za odra|ivanje priprav-ni~kog staà.

Kontakt: Nata{a Hmelina, mag. pharm., 098/967-1072

ZU LJEKARNE SKUPNJAK ZU LJEKARNE SKUPNJAK

ZU Ljekarne Skupnjak, Zagreba~ka 13, Vara`din, traì magistra farmacije (m/`) s poloènim stru~nim ispitom za rad u lje-

karni u Vara`dinu, te primamo magistra far-macije (m/`) na sta`.

Kontakt: Ana Skupnjak, mr. pharm., 098/493-455 ili ljekarne-skupnjakºvz.t-com.hr

ZU LJEKARNA IP PHARMA ZU LJEKARNA IP PHARMA

ZU Ljekarna IP Pharma, Ljekarna Duga Resa, Trg Hrvatskih Mu~enika 3, traì ma-gistru farmacije za rad na neodre|eno vrijeme na poslovima farmaceuta.

Kontakt: Irena Peni}, mag. pharm., 091/5822240 ili irenaºippharma.hr

LJEKARNA ÂKOVECLJEKARNA ÂKOVEC

Ljekarna âkovec traì magistra/u farma-cije za rad na odre|eno vrijeme kao zamje-nu za rodiljni dopust (rujan 2011. – prosi-nac 2012.)

Kontakt: ravnateljica Andreja Kneèvi}, mag. pharm., 099/230-2455

ZU LJEKARNE [AMUGA ZU LJEKARNE [AMUGA

ZU Ljekrane [amuga traè mag. pharm. s poloènim stru~nim ispitom, kao i farma-ceutskog tehni~ara za rad u ljekarni u Se-svetama, naselje Sopnica -Jelkovec. Pla}a i ostali uvjeti po dogovoru.

Kontakt: Nevenka [amuga, mag. pharm., 091/1681-106 ili na broj 048/681 106


178

ZU LJEKARNA SALUSZU LJEKARNA SALUS

ZU Ljekarna Salus traì magistra ili magi-stru farmacije za mjesto voditelja ljekarne u Pore~u.

Kontakt: Tanja Vru~ina Klari}, mag. pharm., 098 734 504

LJEKARNE TRIPOLSKI LJEKARNE TRIPOLSKI VINKOVCIVINKOVCI

ZU «Ljekarne Tripolski» prima u radni od-nos na neodre|eno vrijeme magistre far-macije (m/`), i to:• na mjestu voditelja ljekarni~ke podru`-

nice u Andrija{evcima (okolica Vinko-vaca)

• na mjestu voditelja ljekarni~ke podru`-nice u Privlaci (okolica Vinkovaca)

Postoji mogu}nost osiguranja smje{taja.

Kontakt: 031/ 283 830, 099/ 219 42 81 ili marinovicºljekarne-tripolski.hr

LJEKARNE DELTIS PHARM LJEKARNE DELTIS PHARM OGULINOGULIN

Ljekarna Deltis Pharm Ogulin traì magi-stra/u farmacije s poloènim stru~nim ispitom (ili pripravnik).

Kontakt: Ponudu sa ìvotopisom poslati na adresu – Ljekarne Deltis Pharm «za natje~aj DELTIS», J. Vargovi}a 4, Kopriv-nica, ili e-mailom: kadroviºbelupo.hr s naznakom «za DELTIS»

ZU LJEKARNE PERAK ZU LJEKARNE PERAK

ZU Ljekarne Perak traì magistra farmacije na mjestu voditelja ljekarni~ke podru`nice. Potrebno je imati poloèn stru~ni ispit. Smje{taj osiguran, pla}a po dogovoru.

Kontakt: @eljka Perak, mag. pharm., 098/656-969

ZU LJEKARNE KALENI]ZU LJEKARNE KALENI]

Objavljuje natje~aj za prijam u radni odnos magistre farmacije (m/`).

Kontakt: Ru`marinka Kaleni}, mag. pharm., 091/332-7661

LJEKARNE VERONIKA LJEKARNE VERONIKA FURI] FURI]

Slavonski Brod, Horvatova 28, traì magi-stra/u farmacije s poloènim stru~nim ispi-tom za rad na neodre|eno vrijeme.

Kontakt: e-mail ljekarne-furicsbºinet.hr telefon 098/340-206

DOM ZDRAVLJA VINKOVCI DOM ZDRAVLJA VINKOVCI

«Dom zdravlja Vinkovci», ravnatelj ogla-{ava dva slobodna radna mjesta za magi-stra farmacije na odre|eno vrijeme, do iz-davanja suglasnosti Ministarstva zdravstva za rad na neodre|eno vrijeme.

Kontakt: «Dom zdravlja Vinkovci», K. Zvonimira 53, 32 100 Vinkovci.


179

LJEKARNA MARIJA LJEKARNA MARIJA VINKOVI] VINKOVI]

Ljekarna traì magistru/a farmacije s polo-ènim stru~nim ispitom za rad u ljekarni.Rad je na neodre|eno vrijeme. Ljekarna nudi mogu}nost usavr{avanja farmaceuta u smjeru specijalizacije ili doktorskog studija.

Kontakt: Ponude poslati u ljekarnu, ili nazvati na telefon 091/52-00186. Ljekarna Marija Vinkovi}, Osje~ka ulica 125, 35 000 Slavonski Brod.

LJEKARNE BLITVA ROVINJ LJEKARNE BLITVA ROVINJ

Traì se mag. pharm. s poloènim po mogu}-nosti stru~nim ispitom (nije uvjet) za rad u ljekarni u Rovinju. Mogu}nost stanovanja.

Kontakt: Nata{a Radolovi}, mag. pharm., 091/460-1344 ili 052/840-680

ZU MANDIS-PHARM ZU MANDIS-PHARM

Ljekarna traì mag. pharm. s poloènim stru-~nim ispitom za rad u ljekarni u Zagrebu.

Kontakt: Romana ]uri}, 01/65 38 050

LJEKARNA M. IVANDI] LJEKARNA M. IVANDI]

Ljekarna traì magistru/a farmacije s polo-ènim stru~nim ispitom za rad u ljekarni, okolica Rijeke.

Kontakt: M. Ivandi}, mag. pharm., 098/215-362, 051/296-033

LJEKARNA BARI[I] LJEKARNA BARI[I]

Ljekarna Bari{i}, Kutina, Kolodvorska bb, traì magistru farmacije s poloènim stru-~nim ispitom za mjesto voditelja ljekarne. Rad je na neodre|eno vrijeme.

Kontakt: mob: 098/261-444, E-mail: ljekarna.barisicºsk.t-com.hr,

ZU LJEKARNE «MAZZI» ZU LJEKARNE «MAZZI»

Ljekarna traì farmaceuta s poloènim stru~ nim ispitom za rad u ljekarni. Rad je na neodre|eno vrijeme.

Kontakt: tel. 051/331-902, ljekarna-mazzi2ºinet.hr

ZU LJEKARNE FILIPOVI] ZU LJEKARNE FILIPOVI]

Primamo traì magistra farmacije na odra-|ivanje pripravni~kog staà.

Kontakt: 099/3-099-099

LJEKARNA BAZIJANAC LJEKARNA BAZIJANAC BRAJDI] BRAJDI]

Traìmo magistru farmacije s poloènim stru~nim ispitom (moè i umirovljenik) kao i farmaceutskog tehni~ara s poloènim stru-~nim ispitom za rad u ljekarni na podru~ju Maksimira – Zagreb.

Kontakt: Jasna Bazijanac-Brajdi}, 091/768-8841


180

LJEKARNA OZANA LJEKARNA OZANA HRELJA-TOMI[I], @MINJ HRELJA-TOMI[I], @MINJ

Ljekarna Ozana Hrelja-Tomi{i}, @minj, tra-ì magistra farmacije s poloènim stru~nim ispitom za stalni radni odnos.

Kontakt: Ozana Hrelja-Tomi{i}, mr. pharm., 091/538-7577

LJEKARNA BELI LJEKARNA BELI MANASTIR MANASTIR

Ljekarna traì magistru/a farmacije s polo-ènim stru~nim ispitom za stalni radni od-nos.

Kontakt: 031/701-611 ili 031/701-190

FIRMA U ZAGREBU TRA@I FIRMA U ZAGREBU TRA@I FARMACEUTA FARMACEUTA

Firma u Zagrebu traì farmaceuta s radnim iskustvom vezanim uz upravljanje u farma-ceutskom poslovanju.

Kontakt: 01/233-0929 ili mzabcicºiit.hr

STARO PETROVO SELO STARO PETROVO SELO

Primamo magistru/a farmacije s odo-brenjem za samostalni rad, za stalni radni odnos.

Kontakt: Mate Knezovi}, mag. pharm., 091/531-1370 mate.knezovicºsb.t-com.hr

ZU LJEKARNE MATEJ, ZU LJEKARNE MATEJ, SLAVONSKI BROD SLAVONSKI BROD

Ljekarna traì magistru/a farmacije za rad u ljekarni na neodre|eno vrijeme. Primamo staìsta, mentorstvo osigurano.

Kontakt: Marija Matej, mag. pharm., 035/448-757

GRADSKE LJEKARNE GRADSKE LJEKARNE SISAKSISAK

Gradske ljekarne Sisak primaju na sta` tri magistre/a farmacije.

Kontakt: ravnateljica Mira Boì}, mag. pharm., 044/524-611 ili 524-618

LJEKARNA GALLA LJEKARNA GALLA

Ljekarna Galla – Vara`din traì farmaceuta za rad u ljekarni na neodre|eno vrijeme. Mogu}nost stanovanja.

Kontakt: Jasminka Luki}-Paska, 098/268-535

ZU LJEKARNE FILIPOVI]ZU LJEKARNE FILIPOVI]

Traì se farmaceutski tehni~ar i mag. pharm. (s poloènim stru~nim ispitima) za rad u ljekarni na podru~ju grada Zagreba, te mag. pharm. na mjestu voditelja ljekarni~ke jedi-nice u Sisa~ko-moslava~koj ùpaniji.

Kontakt: Irena Filipovi}-Petri}, 099/3099-099


181

LJEKARNA MARCELA LJEKARNA MARCELA VAHÎ]-PALINI]VAHÎ]-PALINI]

Ljekarna Marcela Vah~i}-Palini}, adresa Fallerovo {etali{te 44, Zagreb, prima ma-gistra/u farmacije na pripravni~ki sta`.

Kontakt: 091/281-4333, 01/363-3557

ponudaFarmaceutska tehni~arka traì pripravni~ki sta` u ljekarni u Osijeku.

Kontakt: dragana84ºnet.hr

Magistra farmacije traì posao na podru~ju Zagreba.

Kontakt: 091/8810-417

Magistar farmacije s poloènim stru~nim ispitom i valjanom licencom traì posao u ljekarni na podru~ju Zagreba ili Zagreba~ke ùpanije.

Kontakt: 098/1728537

Magistra farmacije s iskustvom traì posao u ljekarni u Zagrebu.

Kontakt: 091/597-9041

Farmaceutski tehni~ar traì ljekarnu na po-dru~ju Primorsko-goranske ùpanije za obavljanje pripravni~kog staà.

Kontakt: 095/902-5412

Farmaceutski tehni~ar traì ljekarnu na po-dru~ju Karlovca, Jastrebarskog i okolice za obavljanje pripravni~koga staà.

Kontakt: 095/832-8520

Farmaceutska tehni~arka traì ljekarnu (na podru~ju Zagreba ili Zagreba~ke ùpanije) za obavljanje pripravni~koga staà.

Kontakt: 099/403-1636

Farmaceutska tehni~arka traì posao u stru-ci, poloèn stru~ni ispit.

Kontakt: 099/735-2551 ili mirjanak34ºgmail.com

Farmaceutski tehni~ar traì ljekarnu za sta-ìranje na podru~ju Primorsko-goranske ùpanije (moè i druge bliè ùpanije)

Kontakt: 091/555-2006 ili pmarkovitzºyahoo.com

Mag. pharm. traì ljekarnu za obavljanje pripravni~koga staà u Zagrebu.

Kontakt: Marina Olovec, 099/818-7678 ili marina.olovecºgmail.com

Farmaceutski tehni~ar traì ljekarnu za sta-ì ranje, ìvi u Vinarcu nedaleko od Kriè-vaca.

Kontakt: 091/737-5021

Farmaceutski tehni~ar traì posao u struci. @ivim u Karlovcu i nisam staìrao.

Kontakt: 095/832-8520 ili drazen.valentinºgmail.com

Magistra farmacije traì ljekarnu za obav-ljanje pripravni~koga staà u Zagrebu ili okolici.

Kontakt: 01/ 3635846; 091 5687352 ili ibuzancicºgmail.com


182

Farmaceutska tehni~arka u 53. godini ìvota, s poloènim stru~nim ispitom, 18 godina staà u bolni~koj ljekarni i 8 godina staà u biljnoj ljekarni, zbog preseljenja traì posao u Rijeci.

Kontakt: 091/7821-238

Magistar farmacije iz Zagreba traì ljekar-nu za obavljanje pripravni~koga staà nakon 15. svibnja 2011. U obzir dolaze i druge lokacije rada.

Kontakt: pharmo.pharmºgmail.com

Farmaceutska tehni~arka s poloènim stru~-nim ispitom traì posao u struci u Zagre-bu.

Kontakt: Kristina 098/906-2021

Ivana Veldi}, farmaceutska tehni~arka traì ljekarnu za staìranje na podru~ju grada Zagreba.

Kontakt: 098/937-8061, e-mail: iveldicºgmail.com

Mario Novak, farmaceutski tehni~ar iz Osijeka s odra|enim pripravni~kim staèm, u i{~ekivanju stru~nog ispita traì posao.

Kontakt: 097/794-0536

Dunja Vuki}, mag. pharm., traì pripravni~ki sta` u ljekarni u gradu Zagrebu ili u okolici.

Kontakt: 091/897-0410

Ivana Zeki}, mag. pharm., traì pripravni~ki sta` u ljekarni u gradu Zagrebu i okolici ili posao u dijelu struke koji trenuta~no ne zahtijeva poloèn stru~ni ispit.

Kontakt: 091/600 31 21 ili nanazekicºgmail.com

Ivana Cerove~ki, mag. pharm., traì priprav-ni~ki sta` u ljekarni u gradu Zagrebu i oko-lici.

Kontakt: 098/809-662 ili cerovecki.ivanaºgmail.com

Mateja Samardì}, farmaceutska tehni~arka, traì ljekarnu za obavljanje pripravni~koga staà na podru~ju Zagreba~ke ili Krapin-sko-zagorske ùpanije.

Kontakt: 098/9265-255 ili 049/377-577

Ivana Horvat, farmaceutski tehni~ar, traì ljekarnu za staìranje na podru~ju Zagre-ba~ke ili Vara`dinske ùpanije.

Kontakt: 099/828-2590 ili ticka2010ºhotmail.com

Rafaela Lovri}-Caparin, farmaceutska teh-ni~arka, traì ljekarnu za obavljanje priprav-ni~koga staà u Zagrebu ili Zagre ba~koj ùpaniji.

Kontakt: 091/602-452

Ivana Jerkovi}, mag. pharm., traì ljekarnu za obavljanje pripravni~koga staà na po-dru~ju Zagreba i okolice ili na podru~ju Dalmacije.

Kontakt: 098/911-6550

Daniela Vukasovi}-Lon~ar, mag. pharm., traì mogu}nost obavljanja pripravni~koga staà na podru~ju grada Zagreba.

Kontakt: 091/596-9278 ili daniela.vukasovicºgmail.com


183

Mateja Ribi}, farmaceutska tehni~arka, tra i ljekarnu za obavljanje pripravni~koga staà

Kontakt: 099/768-16-76e-mail: ribica78ºyahoo.com

Lena Ten~i}, mag. pharm., traì pripravni~ki sta` na podru~ju grada Zagreba ili Zagreba~ke ùpanije.

Kontakt: 098/779-243 ili e-mail: ltencicºgmail.com

Ivana Jozinovi}, farmaceutska tehni~arka, traì ljekarnu za staìranje.

Kontakt: 091/7605-713

Farmaceutski tehni~ar traì pripravni~ki sta` u ljekarni na podru~ju grada Zagreba ili Zagreba~ke ùpanije.

Kontakt: Draènka Mesec, 098/9942-550, 01/245-5991

^LANARINA^LANARINA

Podsje}amo sve ~lanove koji nisu uplatili ~lanarinu za godinu 2011. da to trebaju {to je prije mogu}e u~initi, a najkasnije do kraja prosinca ove godine. Molimo da na uplatnici ne zaboravite upisati JMBG u rubriku Poziv na broj odobrenja.

Hrvatska ljekarni~ka komora

VOLONTIRANJE I NOVÂNI PRILOZIVOLONTIRANJE I NOVÂNI PRILOZIU Godini volontera Farmaceutsko-biokemijski fakultet (FBF) provodi projekt Obnova herbarija «Fran Ku{an». Obnovljeni herbarij FBF èli predstaviti stru~noj i znanstve-noj javnosti u prigodi obiljeàvanja 130. obljetnice Fakulteta 4. listopada 2012.Traè se volonteri za RAD NA OBNOVI HERBARIJA, tj. na prebacivanju biljnog mate-rijala iz starih u nove papirnate omote, te u popisivanju bilje{ki na|enih uz biljni materijal u elektroni~ku bazu podataka.

Prijave molimo slati na:• Ksenija Sokol, mr. pharm., ksenija.sokolºeuropharma.hr, tel. 01 3724 963,

mob. 098 220 710• dr. sc. Dario Kremer, dkremerºpharma.hr, tel 01 4619 422

Osim toga, prikupljaju se nov~ani prilozi za potrebe obnove herbarija na ra~un Dru{tva prijatelja FBF-a (AMA-FBF) kako slijedi:• Primatelj: Dru{tvo prijatelja FBF-a/ AMA-FBF, Zagreb, Ante Kova~i}a 1 • Svrha pla}anja: obnova herbarija «Fran Ku{an» • @iro-ra~un AMA-FBF kod Zagreba~ke banke: 1101646524 • MB 0517828, OIB 49510219881

Postanite dio mreže od 468 ADIVA ljekarni• informirajte se o aktualnim zbivanjima na ljekarniËkom tržištu

• postavite pitanja i komentirajte

• Ëitajte struËne tekstove

• pronaite materijale s ADIVA teËajeva

www.adiva.hr

Otkrijte prednosti ADIVA Portala za ljekarnike

185

iz uredaIZDAVANJE NARKOTIKAIZDAVANJE NARKOTIKA

PITANJE: Po{tovani, je li nu`no na pole|inu recepta za narkotik pisati podatke osobe koja lijek predi`e?

ODGOVOR: Prema Pravilima dobre ljekar-ni~ke prakse, ljekarna je du`na voditi knji-gu evidencije primanja i izdavanja opojnih dro ga, a ona mora sadr`avati propisane podatke: • vrstu primljene, odnosno izdane opoj-

ne droge• koli~inu primljene, odnosno izdane

opojne droge• ime i prezime, prebivali{te, odnosno

boravi{te i adresu osobe kojoj je izda-na opojna droga uz osobnu iskaznicu

• vrstu bolesti osobe kojoj je izdana opojna droga

• tvrtku, odnosno naziv zdravstvene ustanove kojoj je izdana opojna droga

• ime i prezime zdravstvenog djelatnika koji je izdao recept za izdavanje opoj-ne droge, odnosno koji je primijenio opojnu drogu u terapiji.

Slijedom navedenog, a kako bi podaci s recepta odgovarali podacima u knjizi evi-dencije, ljekarnik na pole|ini recepta na kojem je lije~nik propisao opojnu drogu, upisuje ime i prezime, prebivali{te, odno-sno boravi{te i adresu osobe kojoj je opoj-na droga izdana. ■

PODIJELJENI PRA[CIPODIJELJENI PRA[CIPITANJE: Molim Vas za poja{njenje novog dopisa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tekst dopisa glasi:«Ostali lijekovi za koje je potrebno propisati recept za podijeljene pra{ke (pri izradi pra{aka od lijeka uvr{tenog u liste lijekova Zavoda) mogu se i dalje propisivati kao e-recepti te je u rubriku ’napomena’ potrebno napisati da je potrebno napraviti/izraditi po-dijeljene pra{ke te navesti ja~inu, oblik i broj podijeljenih pra{aka koji se izra|uju.»Na{a ljekarna izdaje podijeljene pra{ke ni-trofurantoina, propranolola, enalaprila za djecu. Ve}inom (propranolol, enalapril) rije~ je o trajnoj terapiji, te se od jedne ku-tije dobije oko 330 pra{aka. Signa je dosa-da na e-receptu glasila 1 × 4 mg propra-nolola, bez posebnih napomena za koliko dana. Mora li sada recept za propranolol (trajna terapija) biti u papirnatom obliku ili ne, te mora li recept imati oznaku koliko pra{aka trebamo izraditi (npr. nitrofuran-toin 10 mg izvagati cijelu kutiju zna~i na-praviti 150 podijeljenih pra{aka dostatnih za 150 dana).

ODGOVOR: U dopisu je navedeno da se na papirnati recept propisuju lijekovi koji se izdaju u obliku podijeljenih pra{aka, a kod kojih postoji mogu}nost nevaljanosti re-cepta zbog prekora~enja roka izdavanja, pri-mjerice, nitrofurantoin. Drugim rije~ima, radi se o antibioticima za koje recept istje~e nakon 3 dana. Osim toga, navedeno je da se ostali lijekovi (misli se na lijekove za koje recept vrijedi 15 dana od datuma propisi-


186

vanja) i dalje mogu propisivati na eRecept. U tom slu~aju, na eReceptu, u polju „na-pomena», mora biti navedeno da je po-trebno izraditi pra{ak, ja~inu, oblik i broj pra{aka koji se izra|uju. ■

IZDAVANJE IZDAVANJE HIPERMANGANAHIPERMANGANA

PITANJE: Smije li se u ljekarnama prodava-ti hipermangan u krutom obliku ili mora biti isklju~ivo u obliku otopine?

ODGOVOR: Kalijev permanganat nalazi se na «Popisu tvari koje se mogu uporabiti za izradbu opojnih droga – prekursori” (NN, 50/09.), a prema Zakonu o suzbijanju zloupotrebe opojnih droga (NN, 107/01., 87/02, 163/03., 141/04., 40/07.) moè se izdavati isklju~ivo kao magistralni pri-pravak, na lije~ni~ki recept. [to se ti~e oblika pripravka, preporuka je da se kalijev permanganat izdaje o obliku otopine. Hi-permangan je vrlo stari izraz za kalijev per-manganat i nije ga dobro rabiti. ■

KOLIÎNA IZDANIH KOLIÎNA IZDANIH PAKOVANJA LIJEKAPAKOVANJA LIJEKA

PITANJE: Molim Vas poja{njenje ~l. 24. u registru lijekova 54/2011. Konkretno, za tbl. Codeini phosp. i Phemiton 200 mg da li se na jedan recept izdaje 2 sc. Ili, kao i dosada, 1 sc.?

ODGOVOR: Pravilnik koji navodite jest Pra-vilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na re-

cept (NN, 82/10.), koji je u ~l. 24. propi-sao koli~inu droge propisane za 30 dana lije~enja na privatni recept, odnosno 7,5 g kodeina.

HZZO je svojim Pravilnikom o na~inu pro-pisivanja i izdavanja lijekova na recept pak u ~l. 13. propisao najve}u koli~inu droge koju lije~nik moè propisati na jedan recept. Drugim rije~ima, za kodeinfosfat 0,3 g, od-nosno metilfenobarbital 10 g. Iz navedenog proizlazi da na jedan recept HZZO-a lije~nik moè propisati maksimalno jednu kutiju Codeini phosphatis 10 × 30 mg, od-nosno Phemiton 50 × 200 mg. ■

ANALIZA ULAZNIH TVARIANALIZA ULAZNIH TVARI

PITANJE: Budu}i da supstancije (ulja, vaze-lin, lanolin...) uzimamo od certificiranih dobavlja~a i za svaku supstanciju dobiva-mo certifikat, zanima me je li potrebno takve supstancije upisivati u dnevnik anali-ze lijekova?

ODGOVOR: Kvalitativna se analiza ulaznih tvari treba raditi u skladu s Farmakopejom i postoje}im propisima te se upisuje u la-boratorijski dnevnik. Certifikat sluì samo za potvrdu kvalitete. Treba rabiti farmako-pejski izraz tvari za supstance i/ili supstan-cije. ■

187

Potvrde identiteta: farmaceutske tvari i ljekoviti pripravci

U listopadu godine 2011. iza{ao je iz tiska LJEKARNI^KI PRIRU^NIK, svezak 3. pod naslovom POTVRDE IDENTITETA: farmaceu-tske tvari i ljekoviti pripravci nakladnika Hrvatska ljekarni~ka komora, a Ured HLJK donosi osvrt na objavljenu knjigu.1 Zakonska, eti~ka i stru~na obveza ljekarnika jest da moè izdati samo provjeren i ispravan lijek. Da bi tom i takvom zahtjevu mogao udovoljiti duàn je da, uz ostalo, potvr|uje identitet dje-latnih i pomo}nih tvari te da na stanovitoj razini kontrolira kakvo}u pripremljenih ljekovitih pri-pravaka. Identifikacija pri tome ima za cilj za{titu bolesnika, a ne znanstveno istraìvanje i dokazi-vanje kemijske strukture farmaceutskih tvari.Sustav identifikacije namijenjen prvenstveno jav-nim i bolni~kim ljekarnama do sada u nas nije bio poznat. Valjalo je stoga u interesu ljekarni~ke struke i prakse izraditi jedan prakti~ni sustav kojim je mogu}e osigurati da izabrani postupci za potvrde identiteta budu istodobno i najbolji

knjigemogu}i i jednostavni. U provedbi potvrde iden-titeta ljekarnik }e se sada mo}i osloniti na priru~nik POTVRDE IDENTITETA: farmaceu-tske tvari i ljekoviti pripravci, tj. na stanovite slu`bene postupke po kojoj prikladnoj farmako-peji i na prilagodbe i zamjene slu`benih postu-paka, a sve sa svrhom osiguranja ispravne kon-trole tvari u pripremi lijekova na malo. Knjiga je podijeljena na osam poglavlja. U pr-vom poglavlju OP]I DIO opisuju se osobitosti farmaceutskih tvari i uzoraka, tuma~i pojedno-stavljen pristup farmakopejskom ispitivanju, iz-nose temelji ljekarni~kog ispitivanja identiteta farmaceutskih tvari i opisuju tehnike identifika-cije. U poglavlju PRETHODNI POSTUPCI na-vode se ispitivanja osobina ljekovitih i pomo}nih tvari: vizualni pregled, izgled, miris, topljivost, prevo|enje tvari u teku}u fazu i utvr|ivanje promjena nepostojanih tvari. Tre}e poglavlje TEMPERATURA TALI[TA pobliè obuhva}a praksu ispitivanja s podru~ja termi~ke analize. U ~etvrtom najopse`nijem poglavlju MATERIA MEDICA najprije su s analiti~kog motri{ta obja{-njene naj~e{}e reakcije identifikacije, a potom se navodi abecednim redom 191 monografi ja potvrde identiteta naj~e{}ih ljekovitih tvari koje su ili mogu biti u optjecaju u ljekarni~koj praksi. Svaka se monografija, u pravilu, sastoji od dije-lova: latinsko ime, hrvatsko ime, osobine, po-na{anje pri zagrijavanju, potvrda identiteta, rela-tivna gusto}a, ispitivanje razgra |enosti, literatu-ra, ljekarni~ka praksa i ~uvanje. Monografijama su obuhva}ene i sve tvari koje se navode u Formulae magistrales Croaticae (Za-greb, 2010). Tako je dugo o~ekivani hrvatski priru~nik o magistralnim i galenskim pripravcima dobio i potreban dio koji rje{ava iden tifikaciju za recepturu potrebnih sastavnica. Za ve}inu farmaceutskih tvari opisano je neko-liko osnovnih ispitivanja. Za svaki ispitivani uzo-rak nije potrebno provesti sva osnovna ispiti-

Ured HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb1 Autor i urednik: Vladimir Grdini}. Nakladnik: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, 2011. ISBN 978-953-95269-7-7. Format: 17,5 × 24,0 cm, tvrdi uvez, 579 stranica. Knjiga je objavljena u okviru projekta Ljekarni~ki priru~nici, a namijenjena prije svega javnim i bolni~kim ljekarnicima.


188

vanja. Ispitivanje koje se ti~e pona{anja tvari pri zagrijavanju uz dvije reakcije u epruveti (ku{alici) bit }e dovoljno u ve}ini slu~ajeva. Ako, me|utim, postoji bilo koji razlog za sumnju da je tvar pogre{no ozna~ena ili je ispod standarda kak-vo}e, trebaju se provesti sva navedena osnovna ispitivanja.Ljekarni~ki sustav jednostavnih postupaka iden-tifikacije zasnovan je s ciljem:

• da osigura jednostavnu i lako primjenjivu metodu potvrde identiteta farmaceutskih tvari i ljekovitih pripravaka, posebice kad (1) za pojedinu tvar opisane oznake i fizi~ka svojstva izazivaju stanovitu dvojbu i kad (2) opisana neka op}a svojstva tvari ne mogu sama po sebi pruìti primjeren podatak o identitetu

• da ljekarni~koj praksi omogu}i brzo ispiti-vanje kakvo}e tvari sa {to je mogu}e manjim brojem potrebnih kemijskih reakcija/reagen-cija, i op}enito s pomo}u lako dostupne la-boratorijske opreme za potvrdu identiteta, budu}i da ljekarna u svojem sastavu nema potpuno opremljen laboratorij za farmako-pejska ispitivanja

• da ljekarnik moè utvrditi slu~ajeve kada je kod neke tvari do{lo do znatne razgradnje, posebice kod tvari za koje je ve} iz iskustva poznato da se brzo razgra|uju pod nepo-voljnim uvjetima prijevoza, a posebice ~u vanja.

U radu su ljekarne osnovna ispitivanja za potvr-du identiteta posebno dobrodo{la kad postoji ozbiljna mogu}nost zabune u uporabi tvari, a katkad i radi isklju~ivanja iz uporabe znatno razgra|ene tvari i/ili patvorenja. Op}enito, kon-trola je razgradnje nekih tvari dobrodo{la u slu~ajevima kada one stoje u ljekarni vi{e od go-dine dana zbog ~injenice {to ih ljekarnik tek po-vremeno rabi u pripremi lijekova.Peto je poglavlje USTROJ LABORATORIJA po-sve}eno opremi, laboratorijskim radnjama i rad-

nom mjestu. Neophodne reagencije za identi-fikaciju popisane su u {estom poglavlju REA-GENCIJE, a kod svakog je reagensa naveden ne samo postupak njegove pripreme nego i drugi podaci, primjerice, kod kojih se ispitivanja tvari neka reagencija rabi. To je va`no da se ciljanim izborom reagencija izbjegnu one koje ljekarni nisu potrebne.Prvi je puta u literaturi sustavno opisana VALI-DACIJA KVALITATIVNIH POSTUPAKA, u sed-mom poglavlju, a poglavlje DODATAK donosi, pored ostalog, i postupke kojima se moè una-prijediti i jo{ dalje pojednostavniti sustav identi-fikacije u ljekarni~kom laboratoriju. Jedan je od glavnih ciljeva ljekarni~kog priru~nika Potvrde identiteta: farmaceutske tvari i ljekoviti pripravci bio da se u javnoj i bolni~koj ljekarni~koj praksi uvedu samo jednostavne kemijske reakcije identifikacije koje donose Europska farmakopeja i Hrvatska farmakopeja, a da se za reakcije koje zahtijevaju dodatnu opremu na|u za ljekarni~ke uvjete rada prikladne zamjene. Valjan izbor po-trebnih jednostavnih a u~inkovitih analiti~kih po-stupaka i laboratorijskog pribora sastavljenog iz {to manjeg broja komada, {to jeftinijeg i {to jed-nostavnije izvedbe, ~ini prikladan i ure|en su-stav kontrole kakvo}e tvari u ljekarni. Preporu~a se da priru~nik Potvrde identiteta: farmaceutske tvari i ljekoviti pripravci nabave i rabe ne samo ljekarnici u vlasni{tvu ljekarne, ljekarnici koji obavljaju ljekarni~ku djelatnost u vlasni{tvu upanija i grada Zagreba, drugi ljekar-nici u ljekarni~kim ustanovama u vlasni{tvu doma}ih i stranih fizi~kih i pravnih osoba, odgo-vorni ljekarnici u bolni~koj ljekarni, te ljekarnici u specijaliziranim laboratorijima za provjeru kak-vo}e lijekova, ve} i farmaceutske ustanove koje se bave proizvodnjom lijekova na malo, galenski laboratoriji, kao i oni koji se bave distribucijom lijekova na veliko. ■

Bilten HLJK, godi{te VI., 2011.

kazalo

Macner Majcan, @eljka 23, 47, 110, 155

Malovi}, Ana 33, 61, 64, 115, 120, 141

Pezelj, Ranko Antun 125, 127, 132

Po rtolan, Mate 3, 11, 27, 70, 99, 108, 122, 153

Sokol, Ksenija 149, 150

Vugrin~i} Tomi~i}, Katica 72

Ured HLJK 43, 93-95, 185-187

POSEBNA IZDANJAPOSEBNA IZDANJA

LJEKARNIČKA PRAKSA: ljekarnici u skrbi za bolesnika [ISBN 978-953-95269-9-1]

� Ljekarnici u timu za zdravstvenu skrb

� Ljekarnici u skrbi o bolesniku: izgledi i prakse

� Upravljanje informacijama i kori{tenje podacima

� Dodaci

KAZALO IMENA AUTORAKAZALO IMENA AUTORA

Bo{kovi}, Jelena 17

Buha~, Ines 143

Govor~inovi} Tihana 49, 67, 150, 154

Gr dini}, Vladimir 74, 77, 80, 157, 163, 170

Jager, Silvana 147

Jonji}, Danijela 29, 105

Juki}, Milka 59, 137

Klinar, Ivana 149, 150

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, posebice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaciji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namijenjene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 2.500 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA

� Na kraju godine, uz najljep{e èlje � Uvo|enje sustava provjere autenti~nosti lijekova u hrvatske ljekarne � Obrazovanje magistara farmacije � Prava bolesnika � Rad Vije}a Komore – sjednice 19/104 i 20/105 � Izvje{}e sa sjednice Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke komore � Obiljeàvanje 740. obljetnice spomena ljekarne u Trogiru � Glavna skup{tina i simpozij PGEU ¢2£ � Glavna skup{tina PGEU ¢4£ � Simpozij PGEU u Njema~koj � Osvrt na 71. FIP-ov kongres u Indiji � Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti � Komentar Pravilnika o sadràju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja magistara farmacije � Stru~ni nadzor u godini 2010. � E-u~enje: Jesmo li spremni? � E-u~enje – u~enje «iz fotelje» � Propisivanje i izdavanje lijekova na recept ¢2£ � eRecept ¢2£ � OTC Preporuke � E-brojevi i ljekarni{tvo ¢2£: sporedne pomo}ne tvari � Tragom farmakopejskoga jezi~nog izri~aja ¢2£: hrvatska iskustva � Tragom farmakopejskoga jezi~nog izri~aja ¢3£: prva me|unarodna pravila � Potra`nja � Ponuda � ^lanarina � Volonteri � Izdavanje narkotika � Podijeljeni pra{ci � Izdavanje hipermangana � Koli~ina izdanih pakovanja lijeka � Analiza ulaznih tvari � Potvrde identiteta: farmaceutske tvari i ljekoviti pripravci � Kazalo imena autora � Posebna izdanja

Sadràj

new bilten korice 03-04-11 - hrvatska ljekarnička komora · 2012. 5. 25. · bilten hrvatske...

Documents