Lokalni izbori 2017

Nezavisna lista malog mista

Program za mandatno razdoblje

Nositelj liste i kandidat za načelnika: Tonči Buljan

Kandidat za zamjenika načelnika: Nataša Paleka Jakšić

Tonči Buljan mag.ing

Nataša Paleka Jakšić ing.

Nikola Cvitanić, mag.ing.

Ivona Radić

Antonio Cvitanić dipl.ing.

Zlatko Radić

Nikola Topalović

Vedrana Bulić

Natalija Brešković, dipl.oec.

Irena Eterović

Anita Šesnić

1. Pravo na pristup informacijama Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje se štiti Ustavom Republike

Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Konvencijom o pristupu

službenim dokumentima i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/2013, 85/2015). Pravo

na pristup informacijama je pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije koja je javnog

karaktera, a obuhvaća i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji.

Smatramo da rad Općine i svih njenih institucija treba biti transparentan, sa jasnim uvidom u

službene Općinske dokumente, koncesijske natječaje i sustave javne nabave. Iako je pravo na pristup

informacijama temeljno ljudsko pravo, izrazito je komplicirano sudjelovati na sjednicama Općinskog

vijeća. Upravo na toj činjenici zasnivamo prvu točku našeg programa - Javne sjednice Općinskog

Vijeća. Smatramo da mještani na osnovu pročišćenog i skraćenog zapisnika ne mogu dobiti jasnu sliku

o radu Vijeća i odlukama koje se donose. Planiramo video snimanje svake sjednice, izravno

prenošenje putem Interneta a zalagati ćemo se za pravo mještana da prisustvuju sjednicama, na

način na koji to radi Grad Supetar, sve u cilju bolje informiranosti lokalne zajednice.

Smatramo da je nužno uvesti uredovno radno vrijeme (npr. jednom tjedno) za kojeg će Načelnik

morati primiti zainteresirane mještane te ih saslušati i dati pismeni odgovor na njihova pitanja,

ukoliko je tako zatraženo.

Članak 81 Poslovnika Općinskog Vijeća nalaže da jedan vijećnik može postaviti maksimalno 3 pitanja i

1 prijedlog Općinskom načelniku, pročelniku ili direktorima općinskih tvrtki. Smatramo da taj broj nije

adekvatan i da (pogotovo) nezavisnim vjećnicima ne ostavlja dovoljno prostora za kvalitetan rad kroz

pitanja i prijedloge.

UKRATKO:

Izmjena Članka 98 Poslovnika Općinskog Vijeća - Jednostavniji proces sudjelovanja mještana

na Općinskim sjednicama

Snimanje i prijenos uživo sjednice na Internet

Uredovno radno vrijeme Načelnika za primanje mještana bez najave uz pismeni odgovor na

pitanja ukoliko je tako zatraženo

Izmjena Članka 81 Poslovnika Općinskog Vijeća Općine Bol (3 pitanja i 1 prijedlog)

OSTVARIVO: Odmah na konstituirajućoj sjednici

2. Grabov rat - obvezno restrukturiranje

Tvrtka Grabov rat d.o.o. je lokalno Općinsko komunalno poduzeće a ujedno i tvrtka koja kao

koncesionar upravlja plažom Zlatni rat. Iako je temeljna djelatnost tvrtke prikupljanje neopasnog

otpada, velika većina prihoda dolazi od upravljanja plažom i usluga koje se tamo ostvaruju. Velika

ovisnost o prihodima sa plaže može dovesti do ozbiljnih problema i urušiti stabilnost tvrtke u slučaju

da se izgubi koncesija za Zlatni rat. Smatramo da je rekonstruiranje tvrtke u trenutku gubitka plaže

kasno i da taj proces treba napraviti odmah.

Općina Bol treba stabilno i sigurno komunalno poduzeće, koje ne ovisi o prihodima iz drugih izvora

već isključivo od prihoda od svoje temeljne djelatnosti.

Predlažemo izdvajanje komunalnog dijela poslovanja u tvrtku Grabov rat komunala d.o.o. koja će se

isključivo baviti komunalnim djelatnostima, kako za Općinu Bol tako i za sve njene stanovnike. Time

bi se transparentno razlučili finacijski rezultati te bi dobili jasne poslovne pokazatelje komunalnog

dijela tvrtke. Ovakav ustroj osigurao bi postojeća radna mjesta i stvorio konkurentnu tvrtku koja ne

ovisi o koncesijskim prihodima plaže i luke.

Dio tvrtke koji bi ostao nakon izuzeća komunalnog dijela, nastavio bi upravljati lukom Bol i plažom

Zlatni rat. Ta tvrtka bi svoje prihode usmjerila u krvotok Općine Bol u svrhu poboljšanja postojećih te

stvaranja novih sadržaja na svom koncesijskom području te financiranja kapitalnih projekata Općine

Bol.

Restrukturiranje tvrtke Grabov rat d.o.o. na ovakav način donosi jasne financijske rezultate obje

tvrtke kćeri, te spriječava mogućnost lošeg upravljanja prihodima u svrhu prekomjernog

zapošljavanja ili zapošljavanja po modelu podobni a ne sposobni i na taj način generiranja velike

javne potrošnje.

UKRATKO:

Izdvajanje komunalnog poslovanja u tvrtku Grabov rat komunala d.o.o.

Općina Bol treba stabilno i konkurentno komunalno poduzeće koje ne ovisi isključivo od

prihoda po jednoj osnovi (plaža Zlatni rat)

Rezultat su jasni poslovni pokazatelji prihoda tvrtke

Spriječavanje nepotrebnog zapošljavanja i usmjeravanje prihoda u krvotok Općine Bol

OSTVARIVO: 12-18 mjeseci

3. Zdravstvena zaštita

Ukupna površina (kopnenog područja) općine Bol je 24,85 km², što sa brojem stavnika od

1.630, prema popisu iz 2011.g., daje gustoću naseljenosti od 65,59 stanovnika na 1km². Ako uzmemo

podatke iz 2016., prema TZ, je u glavnoj sezoni od 01.06. – 30.09., dakle kroz 4 mjeseca, ostvareno

379.508 noćenja, što u ljetnim mjesecima povećava gustoću stanovnika po metru kvadratnom na

192,84 stan/km² što je pak 294% više stanovnika na 1 km² nego zimi.

Mnogo je problema vezanih za tu tematiku, od same infrastrukture, koja ne prati tu povećanu

koncentraciju ljudi u mjestu, do samog sadržaja kojeg bi istima trebalo pružiti.

Ali ono što najviše iznenađuje, kako goste tako i turističke djelatnike, pa i njihove partnere, je taj, da

Bol nema adekvatno riješenu zdravstvenu skrb u mjestu koje gravitira ka samom vrhu top turističkih

destinacija, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.

Mislimo da je to jedan od gorljivih problema vezanih za prihvat gostiju i pružanje turističke usluge, ali

na našu sreću, i sreću svih onih koji dolaze u Bol, svakako rješiv problem.

Smatramo da, bez obzira na (ne)postojanje Hitne službe u Gornjem Humcu, i bez obzira na

(ne)raspoloživost Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS), Bolu treba osigurati dodatnog

liječnika opće prakse. Općina bi osigurala infrastrukturu, eventualno u sklopu već postojećih

objekata, te naknadu za plaću odabranom liječniku. Taj izdatak se vrlo lako može pokriti iz boravišne

pristojbe, naravno uz dogovor sa turističkom zajednicom. Naime, sukladno čl.20. stavku 3. Zakona o

boravišnoj pristojbi, turistička zajednica treba 30% sredstava od boravišne pristojbe doznačiti u

proračun općine Bol, kako bi se ista koristila isključivo za poboljšanje uvijeta boravka turista,

naravno na temelju prethodno usvojenog zajedničkog programa. Mislimo da ne treba naglašavati

kako je osnovna zdravstvena usluga temeljni uvjet kojeg jedno turističko mjesto, a nadasve Bol,

svakako mora ispuniti.

(raspodjela boravišne pristojbe: 35% TZ, 30% OPĆINA, 10% TZŽ, 25% HTZ)

Da bi vam približili o kojem se iznosu radi, uzeli smo podatke iz 2016.g., kada je turistička zajednica

ostvarila nešto više od 2.000.000,00 kn (2.097.124,90 kn) prihoda od boravišne pristojbe, što znači da

je u općinu od toga doznačeno oko 600.000,00 kn. U okviru tog iznoza svakako je moguće, između

ostalog, i osigurati sredstva za dodatnog liječnika, čak ne uzimajući u obzir porast turističkog prometa

za 5%, kojeg turistička zajednica predviđa za 2017.g., a što će direktno utjecati na povećanje

spomenutih prihoda.

Svakako je, da bi privukli dodatnog potencijalnog liječnika, moguće dogovoriti i da zdravstvene usluge

naplaćuje za svoj račun, i za svoju korist. Također je moguće uvjetovati mu, da u okviru cjenika svojih

zdravstvenih usluga osigura popust domaćem stanovništvu.

UKRATKO:

Uvođenje dodatnog doktora u ljetnim mjesecima

Uvođenje dežurstva u neradnim danima za hitne ljekove

Osigurati financiranje iz sredstava boravišne pristojbe i turističke članarine

4. Luka Bol

Pomorsko dobro luka Bol i lučko područje dijeli se na KOMUNALNI i TURISTIČKI dio s kojim

upravlja Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije – SDŽ.

Zbog lošeg modela ustrojstva Lučke uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, upravljanje lukama u

mnogim područjima naše županije, pa tako i u Bolu, zadaje probleme po pitanju sigurnosti samog

prometa, komunalnim vezovima za lokalno stanovništvo i upravljanju reda u luci.

Nautički turizam pa samim time i pomorski promet u Hrvatskoj i u našoj županiji bilježi konstantan

porast. Porast prometa, nažalost ne prati i nužan porast nautičke infrastrukture što dovodi do pada

sigurnosti pomorskog prometa.

Detektirani problemi:

- KOMUNALNI VEZOVI

Komunalni dio luke predviđen za lokalno stanovništvo ima problem neadekvatnog vođenja

komunalnih vezova od strane koncesionara po pitanju smještaja plovila i prava na njihov stalni

vez. Nadalje, komunalni pravilnik o redu u luci nije predočen prilikom potpisivanja ugovora za vez

tako da danas u luci ne znate način na koji stječete pravo na neki vez, tko brine o problemima koji

nastaju na komunalnom dijelu i vaša prava. Kupoprodaja vezova i dalje je aktualna a ne lista

čekanja na vez. Stjecanje prava na vez nije prilagođeno lokalnom stanovništvu koji obitava u Bolu

kroz cijelu godinu.

Također luka trpi brojna oštećenja nastala vremenskim utjecajem mora koja čekaju na sanaciju.

Od propadanja rive pa do nanosa podmorskog materijala i smanjenja gaza za plovila.

Kratkorično rješenje problema vidljivo je odmah.

Koncesionar (Grabov rat) treba preuzeti potpuno zaduženje za upravljanje komunalnog dijela

luke, prilagoditi pravilnik o komunalnim vezovima u korist domicilnog stanovništva koji žive i rade

12 mjeseci u Bolu, odrzavati red i voditi nabavku materijala za vezove. Uzimajući u obzir sigurnost

pomorskog prometa, po potrebi je moguće i izvršiti razmještaj plovila, osigurati vodu i struju na

svim djelovima komunalne luke te sanirati podvodna oštećenja.

Rješenje problema dugoročno:

Predlagati izmjenu zakona da komunalnim dijelom luke upravljaju općine u svrhu očuvanja

identiteta. Komunalne luke su žila kucavica svakog malog pomorskog mjesta na našoj obali.

- TURISTIČKI DIO LUKE

Turistički dio luke sve više trpi veliki broj dolazaka izletničkih brodova, istovremeno stvarajući

kolaps po pitanju zauzimanja operativnog dijela obale, prvenstveno onemogućavajući nesmetano

korištenja usluga punjenja gorivom.

Potreban je dio operativne obale koji će biti slobodan od 0-24 za nesmetan ukrcaj i iskrcaj

putnika. U srcu sezone se često događa da u noćnim satima nema adekvatnog zaštićenog dijela

obale za ukrcaj i iskrcaj putnika.

Nautički dio luke Bol zbog svog nepovoljnog položaja i otvorenosti nije izrazito popularan kod

iskusnih nautičara, stoga smatramo nužnim uvođenje jednog operativnog plovila (gumenjaka)

koji bi bio u službi i na usluzi brodovima kojima treba asistencija pri vezivanju. Također, isti brod

bi se koristio i za kontrolu sidrišta na lučkom području te kontrolu i obilazak okolnih plaža koje

posjećuju naši gosti.

Dogovor za izletnickim brodovima da dio promjeni plan rute (M. Rivjera – Jelsa/Vrbovska – Bol a

dio M.rivjera – Bol – Jelsa/Vrbovska).

Operativna obala 0-24, zapadni dio mosta pumparela osloboditi od „skojere“.

Nabavka gumenjaka i adekvatnog skippera za operativne djelatnosti u luci.

Rijesenje problema dugorocno

Ustrajati u brzom rjesavanju postojeceg plan razvoja turisticke luke.

- SIGURNOST POMORSKOG PROMETA

Luka i lučko područje Bol dostigli su nivo pomorskog prometa u kojem je sigurnost plovidbe pala

na niske grane te predstavlja opasnost za sigurnu navigaciju i uživanje nautičara u plovidbi.

Rezultat je to velikog broja plovila koja nas posjećuju a djelom i zbog neodgovornosti samih

nautičara. Tako se u vrhu turističke sezone povećava vjerojatnost pomorske nesreće uslijed

kršenja propisa za sigurnu plovidbu.

Za odgovornost kontroliranja pomorskog prometa i održavanje sigurnosti u lukama zadužena je

Lučka kapetanija. Lučka kapetanija ispostava Bol već godinama ima samo jednog dijelatnika

stalno zaposlenog koji većinu vremena provodi obavljajući uredski dio posla te nije u mogućnosti

odrađivati terenski dio posla predviđen za kontrolu akvatorija.

Nadređena Lučka kapetanija Split nije u mogućnosti svakodnevno vršiti nadzor na našem

području a nama je prijeko potrebno imati svakodnevni nadzor. Smatramo da bi zaposlenje

novog djelatnika sa službenim plovilom u sezonskom periodu u trajanju od 15. lipnja do 15. rujna

znatno povećalo sigurnost pomorskog prometa u luci Bol i kvalitetu usluge koju pružamo

nautičarima.

UKRATKO:

Grabov rat preuzima potpuno vođenje luke

Donijeti pravilnik o redu u luci

Definirati prava na vez i organizirati listu čekanja na vez

Zapadni dio mosta Pumparela osloboditi od škrapa

Operativna obala 0-24

5. Sport i odgoj

Sport i rekreacija su, uz plaže i kupanje, najvažniji čimbenici Bolskog turizma i vjerojatno

glavni motiv dolaska turista u Bol, prvenstveno zahvaljujući svojim prirodnim resursima, koji nisu

dostigli svoj puni potencijal.

Gledajući pozitivne rezultate Centra za Kulturu Općine Bol, smatramo da je nužno po sličnom sistemu

organizirati vodeće i odgovorno tijelo za sport.

Ideja nam je postaviti Športsko društvo Bol kao temelj svih sportskih događanja u Općini. Po uzoru na

CZK, smatramo nužnim formiranje stručnog tima koji bi se sastojao od lokalnih i školovanih

kineziologa.

Smatramo da prvi projekti trebaju biti upravo oni za koje imamo postojeću infrastrukturu.

TENIS: Šteta je što najljepši tenis centar u ovom dijelu Europe veći dio godine stoji neiskorišten.

Aktivirati ćemo tenis školu za našu djecu i raditi na povratku turnira iz Futures serije u predsezoni i

posezoni.

SPORTOVI NA VODI: S obzirom na idealne klimatske uvjete za sportove na vodi, smatramo da je

nužno približiti ovu vrstu rekreacije domaćem stanovništvu kroz osnivanje raznih početničkih

tečajeva (surfanje, ronjenje...).

Uz dobar sportski program i management, Bol ima potencijala za razvoj raznih sportskih sadržaja.

Upravo zbog toga, smatramo nužnim povećanje izdavanja za sport iz Općinskog proračuna.

SPORTSKA DVORANA je jedan od ključnih projekata za povećanje kvalitete života lokalnog

stanovništva te produženje turističke sezone. Smatramo da je projekt multifunkcionalne sportske

dvorane jedan od prioriteta Općine Bol.

Nužna je dislokacija vrtića sa sadašnje lokacije koja nije primjerena i izgradnja novog prizemnog

objekta.

Iako su porodiljne naknade kvalitetno odrađene u našoj Općini, smatramo nužnim pomagati

roditeljima sa djecom u predškolskoj dobi. Predlažemo novčanu potporu roditeljima za kupnju knjiga,

a Općina će ponuditi besplatne knjige za treće dijete u školi.

UKRATKO:

Organizirati vodeće i odgovorno tijelo za sport

Iskoristiti postojeću sportsku infrastrukturu

Pokrenuti tenis školu i samostalnu organizaciju Futures turnira

Dislokacija vrtića u novu prizemnu zgradu

Besplatne knjige za treće dijete u školi

6. Gospodarska zona i poduzetništvo

Bol je prvenstveno turističko mjesto, ali postoji i potreba za prostorom gdje bi se obavljale i

ostale djelatnosti poslovnog sadržaja koje nisu primjerene za stambeni dio naselja. Te djelatnosti su

prostornim planom Općine Bol predviđene u komunalno poslovnoj zoni pa je neophodno aktivnije

raditi na rješavanju tog pitanja da se poslovna zona stavi u funkciju. Uz predviđenu komunalnu

uređenost i opremljenost, zona treba prihvatiti veći broj poduzetnika-investitora, koji bi izgradnjom

vlastitih poslovnih objekata materijalizirali svoju poduzetničku inicijativu i jačali i razvijali vlastite

obrte ili poduzeća.

Također treba aktivnije poticati poduzetništvo, pogotovo kod novih mladih poduzetnika koji tek

ulaze u poduzetničke vode. Karakteristika mladih ljudi na početku poslovnog puta je nedostatak

iskustva pa je razvoj usluga za potporu mladim poduzetnicima vrlo bitan kako bi im se pomoglo u

pokretanju i rastu njihovih poduzeća. Kako bi se potaklo poduzetništvo, bilo to u sklopu predviđene

poslovne zone ili u ostalim djelovima naselja za djelatnosti koje su dopuštene važećim prostornim

planom mogu se vrlo brzo realizirati neke od sljedećih pogodnosti:

- Novi poduzetnici mogu privremeno ili djelomično biti oslobođeni plaćanja komunalne

naknade ili drugih općinskih nameta (koncesija) u prve 2 godine od početka rada.

- Poduzetnici koji grade poslovne prostore oslobađaju se plaćanja komunalnog doprinosa u

visini od 50 posto utvrđenog iznosa, a ukoliko nakon izgradnje tog prostora zaposle najmanje

3 stalna radnika i ne smanje broj zaposlenih tijekom razdoblja od 3 godine, vratit će im se

sredstva u 100 postotnom iznosu uplate komunalnog doprinosa za taj prostor.

- Općina subvencionira dio kamatne stope na poduzetničke kredite i pruža stručnu i logističku

podršku prilikom apliciranja na EU fondove ili neke druge državne poticaje.

Smatramo da bi se korištenjem nekih od predloženih pogodnosti i stvaranjem zaštite mladih novih

poduzetnika poticao poduzetnički duh i ostanak na otoku te samim time dolazilo do otvaranja novih

radnih mjesta.

UKRATKO:

Oslobađanje komunalne naknade za nove poduzetnike u prve 2 godine od početka rada

Oslobađanje 50% utvrđenog iznosa komunalnog doprinosa za izgradnju poslovnog prostora

Subvencioniranje dijela kamatne stope na poduzetničke kredite

Stručna o logistička podrška prilikom apliciranja na poticaje

7. Fondovi Europske unije i njihova namjena

Europska unija podupire projekte na temelju javnih politika i prioriteta koje su za određeno

razdoblje usvojila nadležna tijela EU ili pojedine države članice. Uobičajeno razdoblje za koje se

donose Europske javne politike traje 7 godina i naziva se financijskom perspektivom. Trenutno smo u

financijskoj perspektivi 2014.-2020.

Javne politike Europske unije, država članica i država kandidatkinja su temelj za određivanje

prioriteta i ciljeva koji će se financirati i poticati u različitim fondovima EU pri čemu su projekti mjere

kojima se postižu ti ciljevi javnih politika.

Mogući raspon projektnih ideja je raznolik: energetrika, poljoprivreda, mladi, kultura, znanost,

istraživanja i razvoj, mediji, demokracija, zapošljavanje, zdravlje, obrazovanje, okoliš, infrastruktura i

sl. To znači da EU može financirati projekte poput izgradnje vrtića, škola, cesta, ali i zapošljavanje

osoba koje su u nepovoljnom položaju poput osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina, edukaciju

mladih, ulaganje u rast izvoza, jačanje konkurentnost malih i srednjih poduzetnika itd.

Osnovni izvori financiranja projekata su EU fondovi. EU fondovi su novac europskih građana koje se

posebno smišljenim procedurama dodjeljuje različitim korisnicima.

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) su fondovi kojima se mogu koristiti države članice, pa

u skladu s tim i Hrvatska. Njega čine slijedeći fondovi:

1. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

2. Europski socijalni fond (ESF)

3. Kohezijski fond (KF)

4. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

5. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

1. EFRR – svrha mu je ulaganje u malo i srednje poduzetništvo, jačanje turističke ponude, ulaganje u

informatičko društvo te regionalnu i lokalnu infrastrukturu – fond iz kojeg npr. naša općina može

dobiti sredstva za različita infrastrukturna ulaganja

2. ESF –svrha mu je gospodarsko i socijalno ujednačavanje cijele EU. Usmjeren je na ulaganje u

ljudske potencijale, npr. u ovom fondu ima puno natječaja vezanih uz zapošljavanje mladih osoba ili

dugotrajno nezaposlenih ljudi. Ovaj fond npr. može i udruga Brački pupoljci koristiti za svoje projekte.

3. KF- namjenjen najmanje razvijenim državama članicama EU za provedbu projekata za poboljšanje

okoliša i prometne infrastrukture. Npr. iz njega je financiran Pelješki most; ovaj fond je uglavnom

namjenjen vladama država za velika ulaganja

4. EFPR – namjenjen udrugama, malim i srednjim poduzetnicima i generalno gospodarskim

subjektima; npr. može se koristiti za projekte koji će poboljšati kvalitetu ribarskih proizvoda te njihov

plasman na tržište; dodjeljuju se i sredstva za modernizaciju ribarskih brodova

5.EPFRR – modernizacija poljoprivrednih gospodarstava, potpora mladim poljoprivrednicima,

pokretanje i razvoj seoskog i ekoturzima, oživljavanje lokalnih obrta itd. Ovaj fond mogu koristiti

poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, organizacije koje pružaju usluge u kulturi u zajednici,

mediji, poljoprivrednici itd. Trenutno je raspisan natječaj za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva

za sektor voća i povrća, a sredstva koja se dodjeljuju su u iznosu od 6 000 do 250 000 Eura, npr.

može se prijaviti modernizacija sustava navodnjavanja

Što može općina napraviti po pitanju iskorištavanja sredstava iz EU fondova?

- Može zaposliti mladu osobu sa iskustvom rada u provedbi i pripremi natječajne dokumentacije za

EU fondove kako bi nudila savjetodavne usluge svima koji žele koristiti novac EU fondova.

- Općina kao jedinica lokalne samouprave može prijavljivati natječaje na EU fondove kao nositelj

projekta (npr. različita prometna ulaganja, kanalizacija itd.)

- općina može organizirati sa svojim timom predavanja o proceduri i načinima prijave na natječaje

financirane iz EU fondova za: obrtnike, male i srednje poduzetnike, javne ustavnove-vrtić i škola te

udruge – jer svi vi, možete povlačiti novce iz navedenih fondova

UKRATKO:

Zapošljavanje osobe sa iskustvom u pripremi i provedbi natječajne dokumentacije

Apliciranje Općine na natječaje kao nositelja projekta

Organizacija predavanja i edukacija za lokalno stanovništvo

8. Energetska obnova zgrada javne namjene

Energetska obnova zgrada podrazumijeva primjenu mjera energetske učinkovitosti u svrhu

poboljšanja energetskog svojstva zgrade. Energetskom obnovom zgrade ostvaruju se uštede

električne i toplinske energije, smanjuju se troškovi za energiju te se povećava ugodnost boravka i

rada u zgradama.

Pod pojmom energetska obnova podrazumijeva se povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice

zgrade, zamjena vanjskih prozora i vrata te zamjena ili unaprjeđenje sustava grijanja/hlađenja, ali i

mjere korištenja obnovljivih izvora energije. Odabir mjera ovisi o energetskomstanju i vrsti zgrade,

načinu njenog korištenja te o lokaciji, a idealno je primijeniti više mjera kako bi se osigurao njihov

sinergijski učinak i značajnije smanjenje potrošnje energije.

ZAŠTO ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA?

zgrade troše više od 40% ukupne potrošnje energije većina zgrada u Hrvatskoj pripada energetskom razredu E, F ili G energetskom obnovom smanjuje se potrošnja energenata energetskom obnovom štedi se do 60% na režijama smanjuje se emisija ugljičnog dioksida

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je Program energetske obnove zgrada

javnog sektora za razdoblje 2016. – 2020. (Narodne novine broj 22/17) kojeg je Vlada RH prihvatila na

sjednici održanoj 02. ožujka 2017. godine. Program će osigurati kontinuitet energetske obnove u

budućem razdoblju.

Cilj programa je cjelovita obnova kojom će se postići smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog

sektora do 70% te godišnje uštede energije od oko 50 GWh.

Provedbom Programa država potiče investicije koje imaju pozitivan učinak na državni proračun,

maksimalizira ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama, doprinosi rastu aktivnosti

građevinskog sektora te potiče povećane zapošljavanja u obrtnom i građevinskom sektoru,

inženjerskim djelatnostima i proizvodnji građevinskih proizvoda.

Program se sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Prioritetne osi 4.

Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, Investicijskom prioritetu 4c

Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja OIE u javnoj

infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru, Specifičnom cilju 4c1 Smanjenje

potrošnje energije u zgradama javnog sektora, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.

- 2020. za koji je osigurano 211 810 805 EUR što se prikazuje u Državnom proračunu Republike

Hrvatske na izvoru 563 – Europski fond za regionalni razvoj.

Najznačajniji očekivani učinci provedbe ovog Programa su:

Cjelovita energetska obnova zgrada javnog sektora, osobito zgrada u kojima se obavljaju društvene djelatnosti odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi

Ostvarivanje energetskih ušteda u zgradama javnog sektora do 70% Ostvarivanje nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, prije svega emisija

CO2 Povećanje apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije Smanjenje potrošnje energenata, fosilnih goriva i električne energije Doprinos povećanju korištenja obnovljivih izvora energije Smanjenje štetnih emisija na lokaciji koje nastaju prilikom sagorijevanja tekućih i krutih

goriva korištenjem obnovljivih izvora energije i učinkovitijom potrošnjom energije Unaprjeđenje okoliša na obnovljenoj lokaciji te povećanje komfora u obnovljenoj zgradi

korištenjem učinkovitijeg sustava grijanja, hlađenja, rasvjete Povećanja standarda korištenja javnih zgrada, stvaranjem ugodnijeg i zdravijeg okružja za

građane i korisnike javnih prostora Povećanje sigurnosti radi poboljšanja sustava rasvjete, smanjenja kvarova koji se pojavljuju u

starim energetskim sustavima te značajno boljem sustavnom gospodarenju energijom Doprinos razvoju gospodarstva i povećanje zapošljavanja i to direktnog zapošljavanja u

građevinskom sektoru i indirektnog zapošljavanja u pratećoj proizvodnoj industriji građevinskog materijala, u proizvodnji i instalaciji energetskih sustava i uređaja te zapošljavanje visokokvalificiranih stručnjaka iz područja arhitekture, građevinarstva, energetike, strojarstva, automatike

Obnova zgrada u kojima se obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja pozitivno će utjecati na cijelu zajednicu osobito u demografski najugroženijim sredinama, gdje obnovljene škole služe kao javni prostor i za druge sadržaje, poput kulturnih i društvenih događanja.

[Tekst preuzet sa stranica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja]

9. Zaključak

Osim problema koje smo pokušali prepoznati i riješiti u našem planu rada, intenzivno ćemo

nastaviti raditi na već započetim projektima Općine Bol. Svjesni smo važnosti groblja za stanovnike

Općine Bol i svakako ćemo energiju usmjeriti u smjeru riješavanja pitanja groblja. Vidova gora i Zlatni

rat su prevažni čimbenici Bolskog i Bračkog turizma i svakako treba ići u riješavanje kompleksne

situacije na Vidovoj gori. Općina Bol mora pružiti svu logističku i stručnu pomoć Pokretu otoka ka

izmjeni zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Izmjena spornog zakona jedina je garancija

zadržavanja prava upravljanja našim resursima.

Potrebno je nastaviti revitalizaciju eko-sela Murvica u suradnji sa novim vodstvom udruge Murvica.

Upoznati smo i sa problemima vatrogasaca, ne samo vezanim za izgradnju vatrogasnog doma, nego i

za probleme sa nabavkom opreme i vozila.

Turistička zajednica Općine Bol treba i mora biti nositelj razvoja turističkih usluga koje su prilagođene

vremenu u kojem živimo. Potrebna je racionalizacija potrošnje sredstava i njihova planska potrošnja

za dobrobit lokalne zajednice i svih naših gostiju.

Ispred vas je naš plan i program, naš tim mladih, neovisnih i obrazovanih ljudi koji je spreman suočiti

se sa izazovima upravljanja lokalnom zajednicom. Mi smo lista lišena stranačkih ideala, lista koja neće

pristati na nikakve kompromise na štetu Općine Bol i bilo kojeg njenog pojedinca.

Dovoljno smo zreli da jasno možemo razlučiti loše korake, a opet smo dovoljno mladi i gladni

dokazivanja, gladni uspjeha i rada za opći interes.

Podarite nam vaše povjerenje i zaokružite Nezavisnu listu Tonča Buljana (lista broj 1) i kandidata za

načelnika Tonča Buljana (kandidat broj 1).

Tonči Buljan i Nataša Paleka Jakšić.