nezavisno glasilo sindikata pomoraca hrvatske...

Napušteni brodovi, napušteni pomorci / Ispunjen plan aktivnosti / Globalna peticija protiv piratstva

MSC: kolaps ili smanjenjeplaća

br. 62 lipanj 2010 godina 16

EMSA:

U 2009. godini 540incidenatastr.10 str.8-9 str.12

Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Pomorac: investicija u budućnost pomorstvaNa konferenciji Lloyd’s Lista uDubrovniku ...

str.3

Dižemoglasza bolju budućnost hrvatskogpomorca !

Došlo vrijeme zanadzorPredstavnici MMPI, Udruge brodara i SPH kreću u izvanredni i redovni nadzor rada posrednika.

str.5

Početak najesenili ... ?Sedamanaestog svibnja predstavljen prijedlog posebnog programa naobrazbe pomoraca.

str.4

FOCkonferencija u Opatiji

Dižemoglasza bolju budućnost hrvatskogpomorca !

br. 62 • lipanj 20102 br. 62 • lipanj 2010

Lako je pomorca prepoznati u toj defin-iciji. No, pomorac (kao zanimanje) još

nema pravo na staž s produljenim traja-nje, a imaju ga brodoličioci, brodobravar-limar, brodocjevar, brodokotlar, mehaničar montažer strojeva (strojomonter). Naglasak je na : “brodo”, a pomorac nema! Opće je poznato (osim zakonodavcu) da pomorac sa 65 godina života (u budućnosti se predviđa i sa 70) ne može u potpunosti obavljati svoj posao na brodu. Možda zakonodavcu nije poznato da svjetski brodari ograničavaju zapošljavanje pomoraca dobnim grani-cama (dobna diskriminacija) i liječničkim svjedodžbama o sposobnosti za obavljanje poslova na brodu.

SPH od početka (a utemeljen je 1990. godine) ukazuje na činjenicu da pomorac treba ranije otići u mirovinu: naručena su čak dva elaborata kako bi se to dokazalo, ali je više puta jasno odaslana poruka: zakoni se neće mijenjati radi nekoliko tisuća pomoraca ! Posljednji elaborat zajednički su financirali SPH, MMPI i Udruga brodara, odaslana je poruka da postoji politička volja ( iskazana u koalicijskom sporazumu), ali – netko koči (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva). U prošlom broju Pomorskog vjesnika državni tajnik M. Babić je najavio: Ukoliko se ne promijene Zakon o stažu s produljenim trajanjem, ugraditi ćemo to Pomorskim zakonikom ! No, tek slijedeće godine.

Treba napomenuti da će doprinos, za staž s produljenim trajanjem, plaćati svi pomorci kao obvezan doprinos i, kako najavljuju, neće biti retroaktivne primjene.

Što je još potrebno: izvršiti izmjenu i dopunu zakona glede odlaska u prijevre-menu mirovinu. Naime, pomorcu (i ne samo njemu) prilikom odlaska u mirovinu “beneficirani radni staž” umanjuje godine života (ili uvećava godine radnog vijeka)

za odlazak u mirovinu, ali se tretira kao da odlazi u prijevremenu mirovinu! To je apsurd, jer dobiva se beneficija ranijeg odlaska u mirovinu, a smanjuje se visina mirovine.

Tri godine od stupanja na snagu izmjena i dopuna Pomorskog zakonika kojima su pomorci uvedeni u porezni sustav, situacija je takva da SPH najavljuje u lipnju prosvjede koji su najavljeni konferencijom za novinare u Splitu i zaglušujućom bukom brodskih sirena (unatoč “zabrani”).

Vrijeme je da zakon postane efikas-niji i “u korist” pomoraca. Strpljivost ima granice, a strpljivost SPH i pomoraca je te granice prešla. Izgubljena je nada da Hrvatska postane u pravom smislu riječi pomorska zemlja te da se zakoni prilagode u korist onih koji plove. Pomoraca koji su unatoč svemu (kriminalizacija, pirat-stvo, loši brodari, loši uvjeti rada i života) odlučili ploviti i zarađeno trošiti u Hrvats-koj. Postati pomorac u Hrvatskoj zahtjeva strpljenje i novac. Jedna od mjera može biti dodjeljivanje stipendija učenicima i studen-tima, ali to nije jedina moguća mjera.

Pomorski zakonik nije ispunio svoju svrhu, jer je postao “neprijatelj” pomoraca – državna administracija se ne odnosi “prijateljski” prema pomorcima. U početku se tvrdilo da će ih Pomorski zakonik uvesti u hrvatske zakonske okvire i izjednačiti u pravima s ostalim građanima, da će imati socijalne beneficije, ali to su bila samo deklarativna obećanja. Naime, nije se dovoljno vodilo računa o posljedicama za pomorce, a na njih je SPH upozoravao. Pomorski zakonik ne regulira npr. brigu za zdravlje pomoraca u razdoblju kada su nezaposleni (između dva ukrcaja), ne mogu ostvariti niti pravo na bolovanje.

SPH je upozoravao ( i podnio ustavnu tužbu) zbog “krivog” računanja dana plovid-be (lučka kapetanija je uzela ovlasti koje joj ne pripadaju). Naime, samo se dani plovidbe mogu prenijeti u slijedeću godinu. Iznosimo primjer pravilnog računanja: ako se u godini “potrošilo” 10 dana za putovanja, 10 dana za bolovanje, deset dana za usavršavanje da bi se došlo do potrebnih 183 dana (oslobođenje od poreza) potrebno je još 153 dana koje treba uzeti od razdoblja provede-nog na brodu (plovidba prema Pomorskoj knjižici). Recimo da ih bude 163, koristimo 153 i deset prebacimo u slijedeću godinu. No, praksa je drugačija: najprije se uzmu dani plovidbe (163), pa 10 dana putovanja, 10 dana usavršavanja i u slijedeću godinu se ne prenosi – ništa! Umjesto da se pomogne pomorcu i da mu se olakša život, država je smislila način kako mu zagorčati život.

Ima nekih koji hvale Pomorski zakonik, a to su oni koji nemaju problema s ispun-javanjem 183 dana u godini i koji nemaju nikakve obveze u pogledu poreza (osim prijave). Ti pomorci nikada neće podržati kolege koji taj uvjet ne mogu ispuniti iz raznoraznih razloga, ali ne shvaćaju da se zakon (preko noći) može promijeniti…

U tri godine primjene Pomorskog zakon-ika nema dana da se u uredima SPH ne pojavi neki pomorac s problemom koji ne bi postojao da se prihvate izmjene i dopune Pomorskog zakonika u skladu s onim što je

ustanovljeno ove tri godine, a u sadašnjem manjkaju, u prvom redu, obveze države prema pomorcima. Npr. u Njemačkoj kada je pomorac nezaposlen država mu traži posao i financira ga u tom razdoblju dok se ne ukrca. U Hrvatskoj je situacija takva da država uopće ne vodi brigu o pomorcu koji je nezaposlen … SPH je tražio izmjene, ali je redovito nailazio na odgovor da što treba mijenjati zakon za 12.000 pomoraca (njihov broj je u Hrvatskoj najmanje trostruk), jer ima mnogo važnijih i žurnijih stvari za riješiti!

ŠTO SPH TRAŽI:

drugačije računanje bolovanja u 183 dana

drugačije obračunavanje dana za postizanje 183 dana

prenošenje svih neiskorištenih dana plovidbe u slijedeću godinu

plaćanje i prava iz nezaposlenosti

plaćanje i prava na staž s povećanim trajanjem (beneficirani staž)

Za sve pomorce odlazak u mirovinu sa 60 godina

mogućnost otkupa izgubljenih godina

veći pomorski dodatak kojeg određuje zakon, a ne pravilnik

mogućnost plaćanja poreza u ratama

drugačije računanje početka i završetka obveznih osiguranja

priznanje postojećih beneficija

D. Prestint

Dižemo glas za bolju budućnost hrvatskogpomorca

Hrvatski sabor je 1998. godine

donio Zakon o mirovinskom

osiguranju u kojem se upućuje

na Zakon o stažu s produljenim

trajanjem (beneficirani staž)

čija definicija glasi: Osigurani-

ci-radnici koji rad na osobito

teškim i za zdravlje opasnim

radnim mjestima, radnici koji

nakon određenog broja godina

života, zbog naravi i težine

posla, fiziološke funkcije or-

ganizma opadaju u toj mjeri

da onemogućavaju daljnje

uspješno obavljanje tog posla.

Čekamobeneficiranistaž !!!

Do kada ???Do kada ???

Uvodnik

U ovim prvim toplim danima pred Vama je još jedan broj Pomorskog vjesnika, a topli dani donose i vruće ljeto. Ne samo klimatski, već i zbog aktivnosti. Skupljaju se potpisi protiv prijedloga izmjena Zakona o radu, potpisuje se globalna peticija protiv piratstva (po prvi puta to zajednički rade sindikati pomoraca, brodari i njihove udruge, osiguravatelji), pripremaju se prosvjedi SPH za bolju budućnost hrvatskog pomorca.

Naime, već dva desetljeća, praktički od osnutka, SPH bije bitku s državnom administracijom da bi dokazao da hrvatski pomorac zaslužuje da hrvats-ki zakoni prepoznaju posebnosti njegova zanimanja. Unatoč deklara-tivnoj podršci hrvatski pomorac (u obalnoj i međunarodnoj plovidbi) nema tzv. beneficirani staž. Postignu-to je samo da je, nakon izrade elabora-ta, neosporno da je pomorac podvrg-nut ekstremnim uvjetima koji se ne mogu mijenjati, već je jedino rješenje raniji odlazak u mirovinu. Bez obzira na način rješenja, pomorac bi trebao u mirovinu sa 60 godina (da ima 18 mjeseci za svaku godinu plovidbe mogao bi u mirovinu sa 62,5 godina prema sadašnjim pravilima). I zbog toga je SPH organizirao konferenciju za novinare u Splitu uz sirene svih brodova i trajekata unatoč zabrani. To je bio početak, slijedila je prepiska s državnim tajnikom o “pripremama MMPI za izmjene Pomorskog zakon-ika” i to samo za “pomorce” (valjda u međunarodnoj plovidbi), a ne za zanimanje pomorac.

Dok ovo čitate odvijaju se pripreme za prosvjed u Splitu, očekuje se najavljeni sastanak s ministrom B. Kalmetom... Sprema se diplomatska konferencija u Manili o izmjenama STCW konvencije ( predstavnik SPH će biti nazočan), priprema se kongres ITF-a u Meksiku (delegacija SPH će biti nazočna)...Plan rada je obiman i treba-ti će ga odraditi za dobrobit hrvatskog pomorca, da napokon prestane biti građanin drugog reda.

Želimo Vam mirno more!

D. Prestint

br. 62 • lipanj 2010br. 62 • lipanj 2010 br. 62 • lipanj 2010 3

Roberto Giorgi, predsjednik InterManagera, je u uvodu

govorio je o važnosti MLC konvencije i o zajedničkom radu na podršci i zaštiti pomoraca te o ulozi međunarodnih standarda u razvoju pomorskog znanja i vještina.

Morten Steen Martinsen, kadrovski direktor kompanije BW Fleet Maagement AS, proglasio je 2010. godinu godinom rješenja kroz suradnju. David Dearsley iz International Committee on Seafarers Welfare, govorio je o tome može li se pomorski posao može učiniti atraktivnijim, može li si industrija priuštiti bolje uvjete za pomorce i kakav se doprinos očekuje od agencija za pomoć pomorcima.

Nakon toga je moderator konferencije George Hoyt (News-Link Services Ltd & Face of Ship-ping), pozvao je prisutne aktivne pomorce da se obrate skupu pitan-jima. Hrvatski zapovjednici,

časnike stroja i palube post-avili su vrlo intrigantna pitanja: što čini pomorska privreda da zaustavi kriminalizaciju pomoraca kad dođe do onečišćenja naftom i zapovjednik završi u zatvoru; kakva je budućnost europskih pomoraca i hoće li preživjeti na tržištu ili će ih zamijeniti jeftinija posada s dalekog istoka; brodske posade, a posebno stariji časnici, na raspolaganju su 24 sata svaki dan u tjednu, bez mogućnosti za odmor i relaksaciju - što se poduzima da se takva situacija spriječi; zašto sve više kompanija održavanje elektrike na brodu daju časnicima stroja, a otpuštaju elek-tro časnike; što pomorske orga-nizacije i administracije čine da se spriječi sve veća opterećenost poslovima, a posebno opterećenost povećanjem papirologije, te sve većim smanjenjem broja članova posade?

Nažalost, na postavljena pitanja nije dobiven niti jedan suvisli odgovor, a licemjerno je da odgov-ore o naporima za sprječavanje opterećenosti pomoraca daje pred-stavnik administracije bahamskog registra brodova koji određuje minimum broja članova posade po kojima se brod ne bi smio niti odvezati, a kamoli ploviti.

O tome što pomorska privreda radi na zaustavljanju kriminal-izacije pomorca odgovori bi se mogli pretočiti u jednu rečenicu: pokušava se mnogo, rezultat je nula, jer svaka zemlja ima svoje nacionalno zakonodavstvo koje ne dopušta miješanje sa strane.

U Hrvatskoj je s okruglog stola organiziranog u Zadru, poslana cijelom svijetu nota o tome da tražimo da se u svakom slučaju angažiraju stručnjaci koji će prije nego se nekoga optuži dati odgovor da li postoji objektivno pitanje odgovornosti bilo koga od članova posade. Zahtjev je upućen i IMO-u da u tom kontekstu donese obvezujuću Rezoluciju za sve članice, kao i da oformi grupu stručnjaka koja će biti zemljama na raspolaganju. Hoće li se, na taj način, ostvariti željeno ? Teško, ali se nadamo da ćemo upornošću i stalnim podsjećanjem, posebno u ovoj godini, godini pomorca,

pomaknuti stvari se s mrtve točke. Najveća pomoć tom zahtjevu je akcija svih pomoraca kad se dogo-di kriminalizacija. Najbolji primjer zajedničke akcije pomorca (ITF) i pomorske privrede (ISF) je protest zbog osude indijskog zapovjednika i prvog časnika palube s broda “Hebei Spirit”, nakon izlijavanja nafte u Koreji. Nakon zajedničkog protesta kazne su im ukinute i vraćeni su kućama.

O budućnosti europskih pomoraca gotovo isključivo se govorilo da je za članove posade kasno i da su oni već gotovo u potpunosti izgubili bitku s dalekoistočnim kadrom. No, časnički kadar se još uvijek drži. Teško je očekivati da će i opstati, ako se nastavi politika većine brodara, smanjenje broja mladih časnika i vježbenika. Gubitak poslova elektro-časnika nije po ocijeni većine prisutnih nešto drastično, pa se i ne vidi kao opći problem.

Pod naslovom “Hrvatska kao glavni izvor pomorskog kadra” s pozicije posrednika za posredovanje u zapošljavanju pomoraca, prikaz je dao kap. M. Zorović. Prezentirao je povijest i sadašnjost hrvatskog pomorstva,

odgovorio na retorički postavljeno pitanje, zašto hrvatski pomorci, vezujući pozitivan odgovor za dugogodišnju povijest i obra-zovanost hrvatskih pomoraca. Naznačio je izazove globalne ekonomske krize, kao i ono što se može očekivati u budućnosti. Lijepo složena i dobro izložena slika prihvaćena je sa simpatijama od prisutnih.

Dr. M. Nadrljanski s Pomorskog fakulteta u Splitu i Ratko Božić iz splitskog SSM-a odustali su od svojeg predavanja na temu “Modularni pristup obrazovanju rukovodilaca i inspektora u pomorskom transportu”.

Nastavilo se s temom “Pomorst-vo – kako zaštititi i promovi-rati pozitivnu sliku o industriji”. Martin Baxendale (MTI Network & Direktor MTI iz Londona) je govorio o tome kako se doživljava pomorstvo i zbog čega je to važno te kako se mora odgovoriti medijima u trenutku incidenta. Naveo je nekoliko primjera koji se, nažalost, najčešće sreću i kod nas: tako je jedan visoki dužnosnik lakonski odgovorio: „nije to naš brod“, a kad je suočen s dokazima da to jest njegov brod, bilo je kasno vratiti povjerenje

publike. Upozorio je da ne smije postojati „silenzio stampa“ kad se dogodi nesreća, jer to otvara prostor špekulacijama. Svaki odgovor pa i “ne znam” je bolji od “nemam komentara”. Kvalitetno kontroliranje izjava za medije može dati pozitivne rezultate u doživljavanju pomorstva u javnos-ti, a svakako može biti element privlačenja ljudi na more.

Raspravljalo se i o temi “Brodarstvo je globalni igrač koji daje uslugu kompanijama i potrošačima i omogućava rad i život za više od 1,5 miliona ljudi. Zašto onda nije više učinjeno na promociji brodarstva i borbi protiv negativnog imidža koji ima? Alsdair Ireland (V.Ships Manpower Services), govorio je o načinu i mogućnostima kontrole karijere pomorca. Na moje pitan-je, koliko ima utjecaja na stvaran-je prihvatljivog socijalnog paketa za pomorca, uvažavajući nacio-nalna zakonodavstva i zahtjeve prema pomorcima, odgovo-rio: „nema problema u osigu-ranju paketa kojega smatramo poželjnim, ako on financijski ne prelazi ugovoreni trošak“. Zatim sam ga pitao da li će, u slučaju da je nužno, zbog raznih uvjeta, premašiti budžet, a na neslaganje brodara s takvim povećanjem dati otkaz brodaru. Na to pitanje nije odgovorio, kao i na moj dodatni komentar da to znači da on, agent, praktično nema nikakvog utjecaja na poboljšanje socijalnog statusa pomorca, pa samim time ni na kontrolu njegove karijere.

Simon Frank (Lauritzen Kosan A/S) govorio je praćenju i ustanovljenu napredovanja u radnom vijeku pomorca.

Drugog dana rada modera-tor konferencije bio je Kuba Szymanski (InterManager). Robert Kenworth (H2O Satel-lite) govorio je o temi “From web browsing to social networking” – kako će IP tehnologija promijeniti način komuniciranja posade. Vrlo zanimljiva prezentacija koja je doživjela i kritiku, jer u svom prezentiranju „zaboravila“ nagla-siti da je sustav primjenjiv samo u Europi.

Kuba Szymanski je govorio o KPI s za brodarstvo i rukovanje brodom. U odgovorima na pitanja što je KPI (ključni poka-zatelji efikasnosti rada – Key Performance Indicators), da li ga industrija treba, kako ih upotre-bljavamo i gdje možemo potražiti pomoć, zaključio je da je indus-triji potreban i što je najvažnije moguć, a u usporedbi s drugim sustavima jeftiniji, a u mnogim elementima i bolji.

U drugoj se grupi raspravljalo o načinu preživljavanju u uredu i na moru. Dani Appave (ILO) je govoreći o ILO standardima vezanim za smanjenje umora i održavanja broda nabrojio je rele-vantne dijelove MLC konvencije 2006, govorio o kompatibilnosti s IMO konvencijama i o načinu primjene standarda Međunarodne organizacije rada.

O MLC konvencije 2006. u pripremi, stvaranju i zaključenju i o mogućem utjecaju te konvencije na rad na brodu i s brodom govo-

rili su Dani Appave, Mark Dick-inson (generalni tajnik Nautilusa International), David Dearsley (Dearsley Maritime Consulting) i Douglas Bell (Bahamas Maritime Authority).

Martin Hernquist (Swed-ish Club Academy) je govorio o osobnom shvaćanju industrije i organizacijskoj kulturi. S tim je povezao sigurnost, ponašanje kao dio kulture organiziranja poslova, ponašanje pomorca, povratna informacija s osnova istraživanja ponašanja pomorca. Na kraju je govorio o mogućnosti promjene ponašanja.

Zadovoljstvo poslom i pomorske nesreće bila u tema Tom Springet-ta (The Chamber of Shipping). On je predstavio kako je velik faktor zadovoljstvo poslom, odgovorio na pitanje zašto se dešava da dobro istrenirani pomorci ipak prave greške koje vode u nesreću. Tražio je odgovor na pitanje da li je možda krivica u ISM pravilima, špekulirajući s nedorečenošću odnosno s površnošću zahtijeva. Govorio i je i o tome kako se industrija treba nositi sa proble-mom nezadovoljstva na poslu.

Profesor Stephen Cross (Mari-time Institut “Willem Barentsz”) govorio je o implikacijama revidirane STCW konvencije na pružatelje usluge naobrazbe. Podteme su bile revizija STCW stanje i primjena i može li revi-dirana STCW konvencija utjecati na povećanje broja vježbenika, te potrebe za osiguranjem sposobnih predavača.

Dr. Damir Zec (Pomorski fakultet u Rijeci) govorio je o razvoju studija hrvatskih pomoraca, sadašnje stanje, broj, naobrazba i povlastice studentima. Nastavio je sa sadašnjim razvojem, inici-jativama i odakle potječu, kao i o racionalizaciji i mogućim posljedi-cama. Na pitanje predsjedavajućeg da li će Hrvatska učiniti što i cijela Europa, koje se očigledno odnosilo na paralelne mogućnosti izobraz-be, D. Zec je vrlo brzo i svima očigledno neočekivano odgovorio protupitanjem, „mislite uništiti naše pomorce, jer to je učinila cijela Europa?“ i odmah dodao „ne, mi to nećemo učiniti“.

Nakon diskusije o ulozi fakulteta (akademije) i centara za izobrazbu u vrlo nadahnutom obraćanju Stephen Murrel (The Trainning Company), govorio je o finan-ciranju izobrazbe od strane EU fondova. Istaknuo je da EU ima 600 miliona Eura predviđenih za financiranje izobrazbe i da je nužno zatražiti ih, da se ne nasje-da „stručnjacima“ pomagačima koji traže unaprijed po 20.000 Eura. Ustvrdio je da je i on jedan od stručnjaka, ali da za razliku od onih na koje upozorava, on će se znati naplatiti iz projekta, kad dobije novac. Napomenuo je da je najteže pokazati birokratima u EU gdje, na kojoj poziciji novac što se traži stoji, a kad se to učini sve drugo je lako.

Svi članovi SPH (s plaćenom članarinom) mogu na zahtjev dobiti dokumente o temama o kojima se raspravljalo. •

kap.P. Brazzoduro

Na dvodnevnoj konferenciji u Dubrovniku koju je

organizirao Lloyd’s List raspravljalo se o aktual-

noj situaciji u pomorstvu, europskom i globalnom

pogledu na sastav i trening posade s posebnim

osvrtom na sadašnji status i budućnost hrvatskih

pomoraca, utjecaju nove “super konvencije”

(Maritime Labour Convention 2006) na indus-

triju i pomorce, tehnike treninga i kako pomorske

akademije i trening centri mogu utjecati da zani-

manje pomorac postane atraktivnije, strategijama

privlačenja mladih za zanimanje pomorac i dr. U

radu konferencije sudjelovao je Predrag Brazzodu-

ro, tajnik SPH.

Pomorac : investicija u budućnost pomorstva

13th EuropeanManning & Training Conference


Sedamnaestog svibnja u Zagrebu je radnoj grupi prezentiran prijedlog

posebnog programa naobrazbe za prvog časnika palube na brodu od 3.000 BT ili većim odnosno drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim što je bila obveza Udruge pomor-skih učilišta Republike Hrvatske. S obzirom da je, kako je rečeno, odluka o pokretanju posebnog programa u domeni politike očekuje se da bi se, najvjerojatnije, najesen 2010. godine mogao početi realizirati pose-ban program naobrazbe.

Istaknuto je da je poseban program (broj sati i ECTS brodovi) primjeren i u skladu sa STCW konvencijom i da bi se mogao izvesti u trajanju od 36 tjedana. kao što je već zaključeno “ulaz” na takvu naobrazbu imali bi časnici koji su završili srednju pomor-sku školu uz određeno iskustvo u plovidbi (prijedlog je 36 mjeseci u svojstvu časnika). Ovim prijedlogom naobrazbe ispunjava se i uvjet uključenja u daljnje školovanje odnosno cjeloživotno školovanje što je u skladu sa zahtjevima vlade RH. Poseban program bi se mogao realizirati u sustavu 2 puta po tri mjeseca plus ispiti. Uz to je istaknuto da se poseban program naobrazbe treba uskladiti s Europskim kvalifikacijskim okvirom o čemu će Hrvatski sabor donijeti poseban zakon do kraja 2010. godine.

Program bi se, prema prijedlogu, odvijao u dva modula, svaki u trajanju od 3 mjeseca, a po završetku polaznik bi polagao ispite te bi time stekao određene ECTS bodove.

Otvoreno je i pitanje stvarne domene razine učenja u srednjim pomorskim školama s obzirom da nakon četiri godine obrazovanja, pripravničke prakse i časničkog ispita može napredovati do drugog časnika. Nakon toga slijedi fakultet, pa praksa i ispit za zapovjednika/prvog časnika. Učenik neke druge srednje škole (npr. gimnazije) može u mjesec dana svladati (za upis na fakultet) svo stručno znanje iz srednje pomorske škole !

S obzirom da je tijekom rasprave došlo do nesklada u razmišljanjima predstavnika visokoškolskih i srednješkolskih pomor-skih ustanova zaključeno je da se trebaju sastati i dogovoriti zajednički prijedlog, a svi predstavnici u radnoj grupi trebaju što prije dati svoje pismeno mišljenje o prijed-logu posebnog programa. Ukoliko se sve to ostvari u kraćem roku, sredinom lipnja bi se mogle donijeti izmjene Pravilnika o zvan-jima i svjedodžbama. što bi omogućavalo da se posebna naobrazba počinje provoditi od rujna ove godine. Jedino otvoreno pitanje je cijena koju bi pomorac trebao platiti za pohađanje posebnog programa naobrazbe i polaganje ispita.

Kako je sustav u izradi MMPI je na svojoj web stranici objavio anketni upitnik (www.mmpi.hr).

Kroz mjesec svibanj 2010. godine održani su skupovi članova SPH po

plovnim područjima. Odaziv članova i zain-teresiranih radnika i pomoraca je bio iznim-no velik, a u raspravama su prevladavali tekući problemi s kojima se susrećemo u svakodnevnom radu, kao i želja za pronala-zak rješenja istih. Održan je zajednički sastanak s predsjednikom Uprave Društva Jadrolinija gosp. S. Lončarom (11. 05. 2010), koji ocjenjujemo kao vrlo konstruk-tivan. Dana 24. svibnja 2010. održan je sastanak s gosp. I. Butorac, članom Uprave Društva Jadrolinija, kojega smo upoznali sa konkretnim problemima s kojima su susreću svi zaposleni. I dalje ćemo ustrajati na rješavanju svih otvorenih pitanja i problema s kojima se susreću naši članovi, svi pomorci i svi zaposleni u Društvu Jadrolinija.

Donesene su i konačne odluke o nastavku naših aktivnosti i pregovaranja s Upravom:

• PratećiprijedlogečlanovaSPHsaodržanihskupovapoplovnimpodručjima,PovjereništvoSPH–PodružnicaJadrolinijaizradilajepoimeničnulistustridesetakimena,kojućeuručitiUpraviDruštvaJadrolinija,kaoprijedlogzaizmjeneUORnaodređenovrijemeuUORnaneodređenovrijeme.Zaključenojedanećebitiodricanjaodzarađenihsatipreraspodjele,pamakarsezaistemoraliizboritisudskimputem.

• Ukazalismonapotrebuboljegradanameđunarodnimidužobalnimlinijama,analiziranjecijenaputnihkarataipopotrebismanjivanje,svesasvrhomboljepopunjenostinašihbrodovatijekomcijelegodine.Štosenastiče,ukidanjelinijajeneprihvatljivotepredlažemodase,akosemora,ukinutzv.noćne(političke)linijezaotoke,kojenemajuekonomskoopravdanje,abrojprevezenihputnikaivozilajeskorojednaknuli.Očitajepotrebazaboljimiagresivnijimmarketingomireklamnimkampanjama,okojimaseuJadrolinijijošuvijeknepridajevažnsot.Vezanozanelojalnukonkurencijuumeđunarodnimlinijama,tražimodaUpravaDruštvaučinisvekakobizaštitilaintereseDruštva,putemdržavnihinstitucija.

• Zahtjevzaomogućavanjekorištenja„plavogdizela“ukomercijalnesvrhe

kojegasmouputiliVladiRH,odbijenjeuzodgovorpotpredsjednikaVladeRH,ministrafinancijagosp.I.ŠukerasobrazloženjemkakonismoobuhvaćeniZakonomotrošarinama0,00kn,tenamnisuumogućnostiomogućitikorištenje„plavogdizela“,alidaćekodizmjeneZakonakojatrebauslijeditiradiusklađivanjasEUstečevinamauzetiuobzirnašzahtjevimišljenje.

• PregovorioKUzaradnikenakopnuiNKUHPnanašužalostjošnisuotpočeli.InzistiramoiupornotražimoizradunavedenihKU,štojeprihvaćenoinasastankusgosp.Lončarom.NjegovoobrazloženjejedatimUpraveproučavadostavljeneprijedloge,tedaćenameventualneprimjedbebitiuručene.

• Naskupovimajeukazanonaprob-lemeskojimasesusrećemoprilikomprodajepovlaštenihputnihkaratazaputnikeivozila.Ponovnosmotražiliipredložilidasepronađenačinprodajekojibispriječiozloupotrebu,nedvojećiupitanjeopravdanostpostojanjapovlaštenihcijenazaotočane.

• Planiranasindikalnaakcija,zbogbeneficiranogradnogstaža(stažasproduženimtrajanjem),jeupotpunostiuspjela.Dana13.svibnja2010.godineu11:00satibrodskimsirenamausvimlukamaupozorilasejavnostnazahtjeveSPHopotrebiponovnoguvođenjabeneficiranogradnogstažazapomorce,kaoioispunjavanjusvihobvezaVladeRHvezanozasocijalnistatuspomoraca,aštojedetaljnoobrazloženonaodržanimtiskovnimkonferencijamakojesuuslijedilenakonbrodskimsirenama.Nastavaknašeakcijezaboljesutraje19.lipnju2010.uluciSplitkadaSPHplaniraprosvjedimogućublokaduluke.

U očekivanju da ćete i vi podržati i priključiti se ovoj akciji uz slogan „Dižemo glas za bolju budućnost hrvatskog pomorca“ kao i očekujući sve vaše dobronamjerne prijedloge i sugestije, srdačno vas pozdravl-jam.

Koordinator Povjereništva SPHPodružnice JadrolinijaDragomir Mucić v.r.

Početak najesen, ili … ?

Aktivnosti u mjesecu svibnju

Alternativna naobrazba Jadrolinija

Poseban program naobrazbe za prvog časnika palube na brodu od 3.000 BT ili većim

NAVIGACIJA NA UPRAVLJAČKOJ RAZINI

Sati ECTS

Terestrička navigacija 60 5

Astronomska navigacija 30 4

Elektronička navigacija 40 4

Pomorska meteorologija i oceanologija

25 4

Osnove brodskog strojarstva 65 4

Tehnika rukovanja brodom + PISM

50 5

Planiranje putovanja 30 4

RUKOVANJE TERETOM I SLAGANJE TERETA NA UPRAVLJAČKOJ RAZINI

Rukovanje teretom 90 13

KONTROLA POSTUPAKA NA BRODU I BRIGA ZA OSOBE NA BRODU NA UPRAVLJAČKOJ RAZINI

Sredstva pomorskog prometa 90 8

Sigurnost na moru 40 5

Održavanje broda 20 3

Organizacija rada i upravljanje na brodu

25 3

Pomorsko pravo 45 3

Opći dio

Ekonomika brodarstva 20 2

Engleski jezik 60 4

Primjenjena matematika 30 -

Primjena elektroničkih računala 30 2

UKUPNA SUMA SATI I ECTS BODOVA

750 73

Poseban program naobrazbe za drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim

MODUL 1.OPĆI DIO

Sati ECTS

Matematika 30 3

Engleski jezik 30 3

UKUPNA SUMA SATI I ECTS BODOVA U MODULU

60 6

MODUL 2.BRODSKO STROJARSTVO NA UPRAVLJAČKOJ RAZINI

Naziv kolegija

Termodinamika i prijenos topline

60 6

Tehnička mehanika 50 5

Gorivo, mazivo i voda 30 2

Tehnologija materijala i obrada 30 4

Čvrstoća materijala 45 4

Konstrukcija broda 45 4

Brodski motori 70 6

Brodski pomoćni strojevi i uređaji

45 5

Brodski generatori pare i toplinske turbine

30 3

Automatizacija brodskog pogona

35 5

Brodski strojni sustavi 40 5


480 49

MODUL 3.ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA NA

UPRAVLJAČKOJ RAZINI

Brodska elektrotehnika 30 5

Brodski električni uređaji 40 3

Brodski električni sustavi 40 4


110 12

MODUL 4.ODRŽAVANJE I UPRAVLJANJE BRODOM NA

UPRAVLJAČKOJ RAZINI

Priprema, upravljanje i održavanje postrojenja

45 4

Sredstva pomorskog prometa 45 3

Pomorsko pravo i havarije 30 2


120 9

UKUPNA SUMA SATI I ECTS BODOVA

770 76

2,1 bilijuna $ulaganja grčkih brodara u 91 polovni brod od 1. siječnja do 1. svibnja 2010. godine.U prva četiri mjeseca 2009. grčki brodari kupili su 50 brodova za 744 m$.


S obzirom da su prve dopus-nice za rad izdane prije nešto više od dvije godine, ove 2010. godine treba izvršiti redovan nadzor.

Dogovoreno je da sastav povje-renstva, koje je daje prethodno mišljenje za dobivanje dopus-nice, ostane isti i pri redovnom nadzoru (dva predstavnika MMPI, jedan predstavnik mini-starstva nadležnog za rad, jedan predstavnik Udruge brodara i jedan predstavnik sindikata pomoraca). Uz to dogovoreno je da, zbog fleksibilnosti i vremen-skog ograničenja za izvršenje pregleda agencija, proširi popis predstavnika, te da je isti sastav ovlašten dati pismeni odgovor na pojedine žalbe na rad posredni-

ka. Prije samog pregleda, sve će strane poslati pismena saznanja o radu posrednika.

S obzirom na dvogodišnju primjenu Pravilnika o posredo-vanju pri zapošljavanju pomora-ca P. Brazzoduro (SPH) iznio je neke primjedbe na tumačenje odredbi pravilnika koje se poja-vljuju u praksi. Npr. posrednika ima sjedište u Rijeci i za njega ima dopusnicu MMPI, ali ima i područni ured u Splitu za koga tvrdi da ne “radi ništa” osim što upućuje na “matični” ured. Mišljenje je SPH da i za takav “područni” ured važe odredbe Pravilnika i da bi trebao imati dopusnicu za rad.

Poseban problem je izda-vanje individualnih ugovora o radu za pomorce od strane posrednika. Istaknut je primjer “Letter of Employment” jednog svjetskog brodara za krstarenje koji nema dovoljno podataka da se može smatrati individualnim ugovorom o radu. Prezentiran je i ugovor o radu kojeg izdaje splitski SSM u kojem se navodi jer se vezuje na nepostojeći kolektivni ugovor.

Zatraženo je i tumačenje za formulaciju iz čl. 16. pravilnika (Posrednik je dužan osigurati da pomorac prije upućivanja na brod ima potpisan individualni ugovor o radu koji mora biti u skladu s mjerodavnim pravom i sadržavati najmanje stan-darde utvrđene primjenljivim međunarodnim ugovorima i nacionalnim kolektivnim ugovo-rom): dvojbeno je bilo pitanje nacionalnog kolektivnog ugov-ora. Rasčišćeno je da se radi o nacionalnom kolektivnom ugov-oru vezanom za zastavu broda, a ako on ne postoji mogao bi se

primjenjivati hrvatski nacionalni kolektivni ugovor. U svezi odred-be da posrednik mora “o tome izvijestiti pomorca” (kolektivnom ugovoru), zajednički je stav da bi pomorac trebao potpisati da je upoznat s odredbama kolek-tivnog ugovora.

Kako u Pravilniku o posre-dovanju pri zapošljavanju pomoraca nema kaznenih odredbi, osim opomene i suspen-ziji, razjašnjeno je da novčane kazne za posrednike proizlaze iz Pomorskog zakonika po kojem su pojedini posrednici već kažnjeni, a protiv nekih se vodi postupak.

Izvješćeno je da su poduzeti nadzori nad pojedinim posred-nicima na temelju žalbi na njihov rad: tako je zagrebačkom posredniku Uspinjača Posao d.o.o. određena kazna zabrane rada na određeno vrijeme te je protiv nje pokrenut prekršajni postupak u Lučkoj kapetanijj Rijeka. Nadzor je obavljen i kod riječkog posrednika Zorović d.o.o. zbog problema nastalih oko prijava i odjava pomoraca. U splitskom posredniku Split Ship Management d.o.o. obavljen je nadzor na žalbu pomoraca, ali je ustanovljeno da je u tijeku sudski postupak i da se događaj zbio prije stupanja na snagu Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca. Pred-stavnici MMPI su izvijestili da su sve žalbe koje je uputio SPH u proceduri (npr. posrednik bez dopusnice koji je ukrcao pomorce na brod “Kea” koji je ove godine potonuo).Do sred-ine srpnja obaviti će se nadzor posrednika po prijavama, a do kraja godine i svi ostali kojima je rok za redovan nadzor. •

D. Prestint

Predstavnici MMPI, Udru-

ge brodara i SPH održali

su 28. svibnja sastanak

kako bi se dogovorili o

načinu primjene Pravil-

nika o posredovanju pri

zapošljavanju pomoraca

odnosno odredbi pravil-

nika po kojoj MMPI u

suradnji s ministarst-

vom nadležnim za rad

najmanje u svake dvije

godine, obavlja cjelovit

i detaljan nadzor nad

radom posrednika.

Sindikat pomoraca Hrvatske pridružio se inicijativi velike grupe organizacija (ITF, BIMCO, ISF, IMEC, InterManager, IFSMA …) protiv piratstva da se pokrene potpisivanje e-peticije protiv piratstva. Očekuje se da će se na ovaj način prikupiti najmanje pola mili-juna potpisa koji će se 23. rujna, na Svjetski dan pomorstva, uručiti vladama.

Koalicija koju čine udruge brodara, osigura-vatelja i sindikata pokrenula je potpisivanje e-peticije čiji je temeljni cilj da se izvrši priti-sak na vlade da većim angažmanom spriječe problem piratstva uz obalu Somalije.

U pozivu vladama da pronađu realno rješenje za sve veći problem piratstva traži se da se odmah poduzmu koraci za oslobađanje

i siguran povratak kućama otetih pomoraca te da zajedničkim snagama osiguraju sigurnu i stabilnu budućnost za Somaliju.

SPH poziva svoje članove, pomorce, njihove obitelji i sve ljude dobre volje da potpišu e-peticiju na: www.endpiracypetition.org. te da je tiskaju i podijele onima koji nisu u mogućnosti da pristupe internetu. Potpisanu tiskanu peticiju treba dostaviti SPH (Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 Rijeka ili uredima SPH u Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku).

D. Prestint

Došlo vrijemeza nadzorrada

Posrednici

Globalnapeticija protiv piratstva

SPH

S T O P !


Ruglo od broda - “Therese”

Kako začepiti sve rupe ?

Ulje ili emulzija ?

Skladište rezervnih dijelova

Jedna od rupa u trupu

Strujni krugovi

“Therese” u Cagliariju

“Therese” je postala poznata kada je zaustavljena u Panami s teretom droge prilijepljenom s vanjske strane trupa. “Therese” je zaustavljena u Cagliariju od strane Port State Controla, još od sredine ožujka, zbog 23 nedostatka...

Pronađene su rupe u podvod-nom dijelu trupa, pa su ronioci morali čepiti da se ne potopi... Kada pada kiša strojarnica je poplavljena, jer je paluba poput rešeta (posjedujemo video dokaz)... Protupožarna pumpa je u takvom stanju da manometar

ne pokazuje nikakav tlak (postoji video snimka)... U karterima stro-jeva je emulzija umjesto ulja ...A to su samo neki tehnički nedosta-ci! Slike govore mnogo više...

Posada ima uvjete života i rada da uopće ne zaslužuje plaću ... I nisu je dobili mjesec-ima. I što je možda najgore manager broda je iz Splita... Uopće ne zaslužuje da spomen-emo njegovo ime, jer po njima, za sve su krivi loši i nekvalitetni pomorci. Osim zbog tehničkih nedostataka, brod je i sudski

zaustavljen zbog dugovanja.No, slična je situacija i na

drugim brodovima “Navision Logger”, “Bitumen Express”, “Glory I”, “Secure”, a repovi dugo-vanja prema pomorcima vuku se još i s brodova koji su otišli u rezalište...

SPH ne preporuča pomorcima da se ukrcavaju na brodove u managementu tog splitskog posrednika (opet nećemo njegovo ime)•

D. Prestint


Time je sigurnost i trajnost strukture

broda na najvišoj razini. Ujedno je

i prvi brod u Hrvatskoj za prijevoz tereta

specifične težine od tri tone/m (sumpor,

vapnenac, silikonmangan, riblje brašno),

a svi spremnici goriva odvojeni su od

vanjske oplate.

Novogradnja 466 prvi je handy bulk

carrier programa od ukupno dva broda

koje je splitsko brodogradilište ugovorilo

za domaćeg brodara. Kuma broda bila je

proslavljena splitska atletičarka Blanka

Vlašić, a brod je blagoslovio fra Miljenko

Vrabec iz Apostolata mora. Zanimljivo je

da u prvom pokušaju boca šampanjca se

nije razbila o oplatu broda.

Trinaestog svibnja brod su posjetili V.

Svalina i B. Berlan kojom prilikom su

razgovarali s posdom i zaželjeli joj mirno

more. Prije isplovljena na prvo putovanje

SPH i uprava Jadroplova potpisali su

Posebne dodatke Nacionalnom kolek-

tivnom ugovoru za hrvatske pomorce u

međunarodnoj plovidbi (NKUHP-MP). •

D. Prestint

Crew List Personnel

Zaplovio “Peristil”U posjeti

Trećeg svibnja splitskom

Jadroplovu predan je novi

brod “Peristil”- prvi bulkcar-

rier u Hrvatskoj, a možda i u

Europi, koji je izgrađen pod

zajedničkim pravilnikom za

brodsku strukturu (Common

Structural Rules).

Tip Handy Bulk Carrier

IMO 9519626

Vlasnik Peristil Marine Inc.

Manager Jadroplov International

Dužina 189,9 m

Širina 32,24 m

visina 17,1 m

Nosivost 52.113

GT 30.092

Broj članova posade 25

Motor MAN B&W

kW 8.600 (121 okr/min)

Brzina 15,0

Zastava Hrvatska

Rank Surname and Name

Master Kesić Nediljko

Ch. Mate Grlica Antonio

2nd Mate Marunčić Josip

3rd Mate Mikelić Ante

Bosun Palinić Ivica

A.B.S. Anđelić Duško

A.B.S. Budić Alen

A.B.S. Franić Joško

O.S. Krolo Zvonko

Ch. Eng. Perišić Frano

2nd Eng Matošić Ivo

4th Eng Jovović Goran

4th Eng Tomić Andrija

El. Eng. Brkan Željko

Mechanic Kurobasa Vicko

Donkeyman Šimić Nediljko

Greaser Reić Marin

1st Cook Rinčić Ante

1st Steward Petešić Ivanko

App. Mate Mimica Drago

App. Mate Hajdić Darko

App. Eng. Gavranić Neno

App. El. Eng. Paić Vinko

8

Što je FOC kampanja i koliko je bitna uloga Međunarodne

federacije transportnih radnika (ITF) u borbi protiv tog “fenom-ena”, obrazložio je Stephen Cotton (ITF Maritime Coordinator). Samo u prošloj godini je prijavljeno čak 9000 brodova koji plove pod

zastavama pogodnosti, a 150 ITF-ovih inspektora koji djeluju u čitavome svijetu u prošloj su godini uspjeli vratiti 30 milijuna dolara od neisplaćenih plaća pomorcima koji su zaposleni upravo na tim brodovi-ma odnosno kompanijama.

Branko Krznarič (ITF Agree-ment Development Manager) je upoznao prisutne s pojmom kolektivnih ugovora koje pokriva ITF (Standard CBA, TCC CBA, IBF

CBA) i IBF Foruma na kojemu se uz ITF okupljaju i najveće svjetske pomorske kompanije i njihovi pregovarački timovi. U sklopu ITF-a je danas udruženo 759 sindikata, čak 4.708.00 transportnih radnika u 154 države diljem svijeta.

Prof. M. Učur s Pravnog fakulteta u Rijeci i odvjetnik Z. Jabuka su osvijetlili zakonsku podlogu za industrijske akcije protiv ispod stan-dardnih brodova u Hrvatskoj.

Mnogo mlađa kampanja srodna FOC (Flags of convenience)

kampanji je tkz. POC kampanja tj. Kampanja protiv pojave luka pogodnosti (Ports of convenience), koja je jednako velik i zahtjevan problem. U tu akciju su velikim dijelom uključeni i sindikati lučkih radnika, što naravno podrazumijeva i hrvatske asocijacije istog naziva, čiji su predstavnici bili prisutni na opatijskoj konferenciji (Sindikati lučkih radnika iz Ploča, Rijeke i Splita).

U Hrvatskoj djeluju dva inspe-ktora ITF-a, s Predragom Brazzodu-rom kao koordinatorom na čelu. On je na konferenciji iznio statističke podatke o neisplaćenim plaćama koje su hrvatski inspektori svojim radom uspjeli ishoditi od brodara na brodovima (oko 1,8 milijuna kuna u proteklih pet godina) te je naglasio važnost postojanja takvog “odreda” na hrvatskoj obali. Činjenica je da je broj ispodstandardnih brodova u Jadranu sve veći, a da je spremnost

nadležnih insitucija da zabrane njihovo uplovljavanje vrlo upitna. Radi se o brodovima koji čak ne viju zastave pogodnosti (Turska, Sirija, Gruzija...) i koji zalaze u gotovo sve luke Jadrana. Inspektor ITF-a M. Kronja iznio je primjer pomoraca s turskog broda kojima je vlasnik dugovao šest plaća i prisilio ih da ručno prekrcavaju žito u vreće, uz lažno obećanje da će im isplatiti novac. Nažalost takvih je danas sve više u svijetu, ali i u Jadranu.

Pripremila: Bojana Manojlović

konferencija FOC 2010, Opatija

Budućnost FOC kampanje na Jadranu

U sklopu obilježavanja 20. obljetnice SPH u Opatiji je

15. i 16. travnja održana međunarodna konferencija o

budućnosti kampanje protiv brodova pod zastavama

pogodnosti u Jadranu. Organizirana je u suradnji s

ITF-om, kao još jedan korak u zajedničkom rješavanju

sve većeg problema podstandardnih brodova koji

dolaze u Jadran i predstavljaju sigurnosni problem

te rizik da takvi brodovi i pomorci budu napušteni,

posade ostanu bez plaća, a more onečisti. Predesetak

predstavnika sindikata pomoraca i lučkih radnika

iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Crne Gore, Francuske

i Španjolske istakli je da je suradnja nužna kao i da

solidarnost pomoraca i lučkih radnika, ali i drugih

transportnih radnika mora biti temelj svih akcija.

SLUČAJ BRODA LADY LINA

Sirijski brod Lady Lina je uplovio u luku Split 13. ožujka 2010, s teretom soli iz egipatske luke El Arish. Inspektor ITF-a M. Kronja je posjetio brod da bi ustanovio da pomorci nisu dobili plaće. Brodaru Dima Maritime iz Tartousa (manager Nisreein Shipping Co) poslan je pismen zahtjev za isplatu plaća i repatrijaciju dvoje članova posade iz sljedeće luke - Rijeke.

Brod je dolaskom u Rijeku ponovno posjetio inspektor ITF-a, ali i riječki inspektor Port State Controla: iako su pristali da nastave ploviti do Alexan-drije, pomorci iz Bangladeša su zatražili žuran iskrcaj i repatri-jaciju, nakon što su u posljed-nja tri mjeseca dobili plaću u iznosu od 50$.

Vladimir Svalina, Vladimir Glavočić, Jose Ortega i Stephen Cotton

Graham Young, jedan od gostiju iz središnjeg ured ITF-a u LondonuPredrag Brazzoduro, Vladimir Svalina i Stephen Cotton

br. 62 • lipanj 2010 9

Budućnost FOC kampanje na Jadranu

Svoj blagoslov i svojevrsnu moralnu podršku hrvatskoj viziji ove kampanje na Jadranu dao je i Graham Young (ITF Head of Maritime Operations) uz napo-menu da je svijetla budućnost FOC kampanje na Jadranu uvjetovana međusobnom suradnjom lučkih radnika i pomoraca.

U ime Sindikata lučkih radnika Hrvatske (SLRH) svoj doprinos konferenciji dao je predsjednik Roberto Zubčić, davši pregled djelovanja i rada sindikata u protekla dva desetljeća. Problemi s kojima se konstantno bore (prvenstveno u luci Rijeka) su između ostalog koop-erantske tvrtke koje dolaze na rad pod svojim uvjetima koji su najčešće nehumani i nekorektni prema vlas-titim radnicima, zatim nepostojanje Nacionalnog Kolektivnog ugovora zbog raspršenosti i nesolidarnosti

između svih sindikata lučkih radnika u Hrvatskoj. Svoj rad su predstavili također i Darko Čupić koji sindikalno okuplja lučke radnike u Pločama, Drago Jeličić iz Slobodnog sindikata luke Rijeka te Duško Dadić iz splitske teretne luke Split.

Lučkiradnicisukaodokazdobrevoljeiželjezaprom-jenompotpisalidokumentpodnazivomRezolucijaojedin-stvenomdjelovanjusindi-katalučkihradnikauHrvatskoj.PrihvaćanjemoveRezolucije,

predsjednicinavedenihsindikataćepokrenutipostupkezapristu-panjeSindikatulučkihradnikaHrvatske,premapravilimaiutijelimasvojihsindikataštojevelikikorakzabudućnostFOCkampanjenaJadranu.

Uz domaće sindikate lučkih radnika, svoj rad su prezentirali i talijanski i slovenski sindikati lučkih radnika, koji su u suradnji sa Sindikatom pomoraca Hrvatske pokrenuli inicijativu pod nazivom

Jadranska koalicija transportnih radnika. Takva koalicija je pozitivno pozdravljena od svih koji su prisust-vovali ovome događaju, posebice od strane ITF-ih poslanika iz central-nog ureda u Londonu. Global-izacija podrazumjeva kolektivno sudjelovanje sindikata kao i visoku razinu solidarnosti, što je dosada na JAdranu bilo upravo upitno. Moti-vacija i interes za daljnju suradnju je tu, a vrijeme će pokazati u kojoj mjeri će se riječi pretočiti u dijela. •

Vlasnici brodova zastava pogodnosti su zbog različitih razloga, uglavnom finan-

cijskih, izabrali da svojim brodovima daju lažnu nacionalnost. Tako većina brodova

koji nose zastave država kao što su Panama, Bahami, Cipar, Malta i mnoge druge,

nemaju stvarnu vezu s tim državama. Zemlje zastava pogodnosti ne uvažavaju ni

najminimalnija socijalne standarde kao ni sindikalna prava pomoraca. Mnogi pomorci

zaposleni na brodovima zastava pogodnosti primaju šokatno male plaće, žive u vrlo

lošim uvjetima na brodu i rade prekovremeno vrlo dugo bez mogućnosti pravog

odmora. Teško mogu sići s brodova u luci, nemaju odgovarajuću liječničku pomoć, a

vrio često se zanemaruju održavanje ,broda i sigurnosni uvjeti na njemu. U najgorim

slučajevima pomorci su zatvorenici broda i ne mogu nikada zaraditi dovoljno za

povratnu kartu za koju brodovlasnik traži da sami plate)

SLUČAJ BRODA PREMIER

Turski brod Premier je u ožujku ove godine odplovio u luku Ploče, gdje je i zadržan zbog tehničkih problema (prodor mora u brod). Vlasnik »Premiera« je posadi broda dužan više od 140.000 dolara zbog čega je većina od 14 mornara iz Azerbajdžana i Gruzije stupila u štrajk nakon čega su osmorica otputovala svojim kućama. Nakon toga na brodu su ostala šestorica članova posade životareći svih proteklih mjeseci bez hrane i struje. Nakon tri mjeseca, 10.lipnja 2010 turski motorni brod Premier je napokon isplovio iz luke Ploče u smjeru Istanbula.

Predstavnici sindikata pomoraca Crne Gore, prof. M. Učur i D. Jelčić

Posao pomorca na ispodstandardnom brodu

Graham Young, jedan od gostiju iz središnjeg ured ITF-a u Londonu

Branko Krznarič, predstavnik Slovenskog sindikata pomoraca i zaposlenik ITF-a u Londonu


Taj sindikat pregovara i potpisuje kolektivni ugovor

s tom kompanijom na kojoj plovi veliki broj hrvatskih pomoraca. Početkom ove godine kompanija je značajno smanjila plaće što je izazvalo negodovanje hrvatskih pomoraca.

Što se događa s jednom od najvećih kontejnerskih kompanija na svijetu ?

Vlasnik kompanije Gianluigi Aponte je uvijek imao visoko mišljenje o hrvatskim pomorcima, ali se kompanija u posljednje vrijeme našla na udaru globalne krize, a da bi razumijeli situaciju moramo se osvrnuti na organizaciju MSC-ja, odnosno njenog dijela kontejnerskih brodova. Aponte je svoju flotu raspodijelio u tri grupe: prvoj je sjedište na Cipru, drugoj u

Hong Kongu, dok je trećoj sjedište u Sorrentu.

Aponte je iz Sorrenta?

Da, i upravo zbog te činjenice, razumljivo je da je vlasnik uvijek imao poseban odnos prema tom dijelu i ljudima iz Sorrenta, jer je uz njihovu pomoć ustvari malu kompaniju doveo do današnjih visina. U početku je kupovao stare brodove, a pomorci iz Sorrenta su u to vrijeme plovili čak i bez plaće mjesecima ili bi im se ona isplaćivala nakon tri, četiri mjeseca. Kompanija je rasla…

I što se sada dogodilo?

Došla je kriza koja je pogodila najviše kontejnerski sektor. Ako ekonomija šepa, nema niti robne razmjene. Može se prevoziti željezna rudača u Kinu, jer Kina treba željezo, pa tako brodovi za prijevoz rasutih tereta plove. Kontejnerski brodovi koji prijevoze gotove proizvode na tržišta su

u krizi, vozarine su pale, pa je i Aponte počeo podrobnije paziti na troškove.

Na udaru su se našle plaće pomoraca…

Kolektivne ugovore koje imaju te tri agencije su IBF ugovori koji su u skladu sa zahtjevima ITF-a. To je normalno. No, gdje je problem ? Ako jednim brodom upravlja agencija iz Hong Konga ili sa Cipra, a brodovi su pokriveni kolektivnim ugovorom, posada u prosjeku košta 2.200 dolara na dan. Isti takav brod, ako se brodom upravlja iz Sorrenta košta 14.000 dolara !

Što je uzrok takve drastične razlike ?

Što se tiče brodova kojima se upravlja iz Sorrenta, Aponte je smatrao da se dobar hrvatski časnik mora adekvatno platiti, kao i talijanski časnik. Godinama je Aponte trošio ogromna sredstva da

bi plaćao kompetentne i kvalifici-rane posade. I došla je kriza, morao je zaustaviti brodove i ostati bez njih ili smanjiti troškove. MSC iz Sorrenta se našla u teškoj krizi koja se nije odrazila samo na hrvatske časnike već i na talijanske.

Odlučeno je da se smanje plaće?

MSC je odlučio da se visina plaća mora na tržišne plaće. Ne zbog toga što je vlasnik “zločest”, već zbog toga da se brodovi ne zaustave i pomorci ostanu bez posla.

Dokad ?

FIT CISL je svjestan problema. Na MSC-iju ima mnogo Talijana i Hrvata kojima je značajno smanje-na plaća. Vjerujem da će se tijekom 2010. godine tržište poboljšati i da će talijanski i hrvatski pomorci na brodovima MSC-ja ponovni biti plaćeni kao prije krize! •

(dp)

ITF

Novi centar za prava pomoraca

Sindikati pomoraca uskoro će moći koristiti novi centar posvećen razvoju prava pomoraca. U Seafar-ers’ Rights centru će biti angažirani pravnici, akade-mici i predstavnici indus-trije da se podigne svijest o zakonskim rješenjima koja se tiču pomoraca. Centar će unaprijediti stručnost odv-jetnika i osigurati podršku pomorcima. Centar će, uz to, pojačati i podržati kampanje i predstaviti

rad sindikata i drugih u jačanju efektivne zaštite pomoraca i očuvanje nji-hovih interesa.Centar će biti otvoren 23. rujna 2010. godine kada se obilježava Svjetski dan pomorstva, utemeljen je sredstvima ITF Seafarers’ Trust, dobrotvornog odjela ITF-a i imati će sjedište u ITF uredima u Londonu.(dp)

Za veća prava pomoraca

Pomorci će uskoro osjetiti opipljivu korist u svezi rad-nih uvjeta kao posljedicu stupanja na snagu Mari-time Labour Convention (MLC).Konvencija će osigurati iscrpna prava i zaštitu na radu svim pomorcima. I što je još važnije, konven-cija ima iscrpan sustav provođenja za sve brodove, čak iako zastava broda nije ratificirala konvenciju.MLC će stupiti na snagu 12 mjeseci nakon ratifikacije najmanje 30 članica ILO-a s ukupnih 33 posto svjetskog gt-a. Trenutno je osam država ratificiralo konvenc-iju, a uvjet od 33 posto gt-a

je već ispunjen.Što se očekuje od po-moraca: da se bore za svoja prava i prijave ukoliko brodar ne ispunjava prop-ise iz MLC-a. Ako pomorac prijavi protusindikalno djelovanje, neisplatu plaća ili dvostruki obračun plaća, PSC će, po prvi puta, moći intervenirati. Ako se bude pravilno koristila, konven-cija će biti najjače oružje u borbi za bolje uvjete rada pomoraca. (dp)

Tijekom međunarodne

konferencije o

budućnosti FOC kam-

panje na Jadranu razgo-

varali smo s Remom di

Fioriem, odgovornim

za međunarodni odjel

talijanskog sindikata

FIT CISL o situaciji u

kompaniji Mediterra-

nean Shipping Company

(MSC).

1,2milijuna tona

količina šećera kojeg će uvesti Pakistan u slijedećih šest mjeseci

Remo di Fiore (FIT CISL)

MSC: kolaps ili smanjenje plaća


Gosp. Fabio Piselli, u vrijeme tragedije „Moby Prince“ gdje ste bili i čime ste se bavili?

1991. godine upravo sam se bio vratio u Italiju nakon razdoblja rada u inozemstvu, od 1989. godine bio sam savjetnik za sigurnost.

Da li ste se nalazili na mjestu događaja, a ako jeste u kom svojstvu?

Da intervenirao sam, kao operator u civilnoj zaštiti. Radio sam na transferu tijela od obale do hangara „Karin B“ te izvlačenju tijela iz vreća.

Objasnite nam zašto se vaše ime počinje spominjati tek kada je ponovno otvorena istraga.

Nažalost, moje je ime isplivalo u agencijskim vijestima u večeri napada, objavio ga je jedan novinar koji ga je

dobio od nekoga iz policije ili onih koji su došli upomoć na mjestu napada. Bio sam povezan s dr. Palermom iz Pise s kojim sam se bio dogovorio da mu dam podatke o jednom potencijalnom svje-doku korisnom za istragu koju je vodio u svezi tragedije.

Iz tiska, kako ste vi izjavili, kažete da ste „ušli“ u ovu istragu istražujući smrt vašeg bratića. Što povezuje smrt Massima Pagliuce, informacije koje posjedujete i nova istragu o tragediji?

Istraga je u tijeku i ne mogu govoriti o tome.

U kakvom se kontekstu dogodila smrt vašega bratića ?

Massimo se utopio tijekom pomorske nesreće koja se dogodila 2004. godine. Prema svjedocima čini se da nije bio u stanju da adekvatno reagira te da se utopio nakon nekoliko minuta. Činilo mi se sumnjivim da čovjek koji je istreniran da reagira u takvim slučajevima te da je bio sposoban da se uhvati u koštac s morem bilo na brodu ili u vodi. Želio sam se uvjeriti da nema nekih drugih činjenica zbog kojih nije bio u psihofizičkom stanju da reagira s obzirom na njegove mogućnosti.

Da li je bilo istrage o smrti vašeg bratića, a ako jeste o kakvoj se istrazi radi i tko je vodi?

Pokrenut je zakonski postupak odnosno optužba za ubojstvo protiv skipera koji je vodio brodicu, ali nisam

pokrenuo civilnu optužbu. Smatram da se radilo o nesreći, ali sam želio znati zbog čega Massimo nije mogao reagirati.

Vratimo se na napad: čini se da je to posljedica vašeg uključenja u istragu „Moby Princea“. Što su željeli od vas napadači ?

Smatram da su napadači motrili subjekt koji sam susreo i koji je vjero-jatno bio prijetnja njihovim intere-sima. Napali su me bez namjere da me ubiju, to su mogli bez obzira na to što su me zatvorili u automobil i zapalili ga. Njihova je namjera bila da uplaše potencijalnom svjedoka, da se uništi svaki eventualni dokumentirani trag koji sam skupio, a s obzirom kako su se ponašali poslali su jasan signal svima onima koji još imaju zanimljive informacije.

Napad vas je potpuno iznenadio ili ste ga očekivali ?

S obzirom na moje iskustvo i tip aktivnosti kojima sam se uvijek bavio uvijek sam bio spreman za potencijal-nog napadača ili, bolje rečeno, spreman za eventualni slučaj praćenja, ali nisam očekivao takav napad i nisam znao niti mogao reagirati. Tjednima odnosno danima prije napada primijetio sam cijelu seriju krađa iz lokala u mojem vlasništvu, u automobil i farmi Bibbone, nekoliko čudnih telefonskih poziva i ti signali su me upozorili da se nešto događa. Trebao sam biti oprezniji.

Da li činjenicu da ste preživjeli napad smatrate čistom slučajnošću ?

To što sam preživio je samo stvar instinkta koji ima svaki čovjek i koji se aktivira u takvim situacijama, s druge strane sreća je da sam se nalazio u auto-mobilu koji mi je omogućio da dođem do zraka nakon što sam otvorio vrata, iako sam bio pod utjecajem supstance koja mi je nasilno dana. Napad je bio čisto tehničke prirode od strane iskusnih napadača sposobnih da neutraliziraju

čovjeka koji je također istreniran za takve situacije, proveden je u neko-liko sekundi sa zahvatima za moju imobilizaciju na zemlji od strane četiri napadača koji su se sinhronizirano kretali.

Što je bilo s dokumentima i što ste naknadno ipak rekli odvjetniku Palermu ?

O suradnji s odvjetnikom ne želim govoriti, napad je svakako utjecao na naš program tako da je otuđenje dokumenata i njihovo eventualno objav-ljivanje poremetilo naše planove...

Osoba koju ste sreli prije napada, u kakvom je sada stanju i ima li još namjere da otkrije zanimljive pojedinosti o tragediji trajekta ?

Nisam više s njim kontaktirao i vjeru-jem da je dobro.

Nakon napada i davanja iskaza odlučili ste se ponovno povući u sjenu. Gotovo mjesec dana o vama se ništa nije znalo ...

Moj način rada je da sam uvijek u sjeni, nakon napada i raznih novinar-skih istraga smatrao sam oportunim da povećam svoju prisutnost kako bih spriječio špekulacije i lažne vijesti koji bi mogle utjecati na moje aktivnosti koje su u tijeku.

Da li ste ikada bio član tajnih službi u Italiji ili inozemstvu ?

Ne!

No, Piseli je vrlo zanimljiva ličnost, iako se o njegovim poslovima vrlo malo zna: tako je 1994-95. godine bio u – Sarajevu ! Sam piše: Prošlo je mnogo godina od mojega iskustva u bivšoj Jugoslaviji, 1994-95. godine. Jedna od uspomena koja mi se stalno vraća je ulica snajpera u Sarajevu: automobili koji punom brzinom pokušavaju proći, pogođeni ljudi, fran-cuski transporteri koji daju zaštitu od snajpera. Zatim cesta od Sarajeva za Mostar, mnogi check pointi, planine,

rijeka u kojoj su bili pogođeni tenkovi i tijela poginulih. Užasan rat dobro naoružanih trupa i junačkih ratnika koji su se borili lovačkom puškom ili kuhinjskim nožem. Tehnike Arkanovih tigrova, njihova ozvučena Lada koja je pozivala stanovništvo da napuste sela prije napada koju su slijedili kamioni puni opljačkanih stvari, ali i tijela koja su se inače transportirala kamionima-hladnjačama. Talijani u hrvatskim postrojbama koji su se borili, ubijali i bivali ubijeni, Talijani koji su kupovali oružje i prodavali vojnu tehnologiju. Taj je rat stvorio i razvio tržište koje i danas mnogima omogućava održavanje svoga bogat-stva do kojeg su došli upravo oružjem i tehnologijom. Bivši časnici SSSR-a koji su unovčili svoje znanje: mnogi časnici su se domogli skladišta punih oružja, raketa, topova, tenkova, eksploziva, pušaka, municije, protuavionskih elektronskih sustava u koji su u bivšoj Jugoslaviji pronašli tržište, pogotovo srpskim paravojnicima. Neki od tih bivših časnika SSSR-a imali su urede u Italiji, u Udinama i koji su trgovali uz pomoć talijanskih mafioza i činovnika s bijelim okovratnicima s bazom u Švicarskoj koji su davali bankarsko i bilježničko pokriće. Uz Jugoslaviju, istovremeno je i Somalija trebala oružje, a Ukrajina je predstavljala zemlju gdje se oružje ukrcavalo na brodove. Livorno je bio tranzitna luka. Hotel Holiday Inn u Sarajevu je bio baza mnogim novinarima, vojnicima UNPROFOR-a i IFOR-a, ali i ukrajin-skih mornara koji su tu pregovarali za preuzimanje zapovjedništva nad brodovima za Afriku mnogi od kojih su potonuli sa svojim otrovnim teretom kada je Bosaso, iz svojih razloga, slao pirate da ih napadaju.

nastavlja se

Brodovi duhovi, pomorci duhovi. Više od 500 trgovačkih brodova 2007.

godine. Najmanje tisuću duša s obzirom da prosječna posada broji 20 članova. Oko 45 brodova godišnje. No, otkad je nastupila svjetska kriza brojke se značajno povećavaju. Radi se o globalnom fenomenu. Samo u Italiji je dvadesetak “zaborav-ljenih” brodova kao što je npr. “Fortuna II” (norveški vlasnik) bez zastave na krmi (Moldavija je oduzela zastavu). Isto se dogodilo “Falaku G” u Rijeci kada je zapao u

probleme pa mu je Slovačka oduzela pravo da vije njenu zastavu. “Fortuna II” ( ... druga sreća) vezan je od kraja 2008. godine u Pozzallu. “Alfonsito”, ukrajinski brod vezan je gotovo godinu dana u Livornu, a “Nesibe E” je čak dvije godine u toj luci.

Zašto se brodovi napuštaju ? Najprije zbog oduzimanja dokumenata i zabrane isplovljavanja zbog sigurnosnih problema ili zbog toga što brodar ne plaća svoje obveze ( plaće posada, troškovi goriva, održavanja ...) i kad mu obveze prijeđu vrijednost broda,

brodar nestane.Englezi to nazivaju “viable business deci-

sion”, održiva poslovna odluka. Za vlasnika je bolje napustiti brod i nestati da bi se kasnije pojavio, u trenutku kada se brod prodaje na sudskoj dražbi “očišćen” od većine dugovanja. Nestali brodar se natječe za kupnju “svog” broda pod krinkom neke druge kompanije, fiktivne (samo poštanski sandučić). Takvi brodari koriste brodove do krajnjih granica, koristeći zastave pogod-nosti. Takav je i slučaj broda “Premier” koji se u Pločama gotovo potopio zbog prodora mora kroz šupljikavu oplatu (ovih dana preminuo je i zapovjednik). Ti brodari u velikoj većini slučajeva ne mogu se niti sudski goniti...

Troškove zakvih napuštenih brodova padaju na luke u kojima su vezani (struja, voda), a posade ukoliko napuste brod gube stečene privilegije isplate. Ostaju mjesec-

ima ili čak godinama u svojim plivajućim zatvorima. U nekim zemljama čak im se izda zabrana izlaska na kopno, jer dolaze iz “rizičnih” zemalja i nemaju niti novaca za plaćanje viza. O njima, kao u slučaju “Premiera” brine SPH, luka, lučka uprava i dobri ljudi iz Ploča. Sjećamo se i slučaja tegljača napuštenog ispred Splita kada je pokrenuta široka akcija pomoći ... Broj pomoraca koji su uz pomoć SPH repatrirani svake godine raste (kombiji, zrakoplovi, vize, džeparac) i to je solidarnost među pomorcima...

Na svjetskoj floti plovi oko 1,5 milijuna pomoraca na 50 tisuća brodova. Taj broj pomoraca je pod lupom javnosti, ali njihove probleme malo tko vidi i pravilno razumije. Čeka se MLC 2006 konvencija, ali ona još nije stupila na snagu: u njoj je npr. prop-isana obveza njihove repatrijacije.•

(dp)

Identitet Pisellija, je široj javnosti gotovo nepoznat, ali je isplivao u kronika-ma nakon napada. Prema njegovom mišljenju mediji su često pisali laži o njemu, pa je odlučio otvoriti svoj blog u kojem je dao niz zanimljivih odgovora ...

Moby Prince 8Tajne mora, more tajni

Piše: D.Prestint

Napušteni brodovi,napušteni pomorci

SPH

Početkom svibnja Središnji ured SPH u Rijeci posjetio je Zoran

Solomun, redatelj i producent dokumentarnih filmova iz Ber-

lina koji priprema dugometražni devedesetminutni dokumen-

tarni film o napuštenim pomorcima koji se financira iz fon-

dova EU. U dužem razgovoru s P. Brazzodurom i D. Prestintom

dobio je niz korisnih informacija i sugestija za realizaciju

filma koji će se pripremati u dužem vremenskom razdoblju, a

snimati će se na lokacijama diljem svijeta.

br. 62 • lipanj 201012

Šest stradalih članova posade zabilježeno je nakon gubitka 38 godina starog broda “Langeland” (1.880 gt) koji se prevrnuo i potonuo u oluji kod južne obale Norveške s teretom kamenja 31. srpnja prošle godine. Zanimljivo je da je taj brod u veljači 2007. doživio sudar s tankerom.

Zabilježeno je u 2009. godini potonuće čak 18 ribarskih brodova, a najviše stradalih (5 članova posade) bilo je na brodu “WLA-127” (37 godina starosti, 110 gt) koji je nestao u Baltiku 30. travnja dok je plovio prema ribarskoj zoni kod danskog otoka Bornholm.

Jedan od većih incidenata je prevrnuće i potonuće broda za prijevoz generalnog tereta “Salla 2” (1.600 gt( u oluji oko 250 kilometara južno od Cipra u plovidbi iu Grčke za Izrael 12. prosinca s teretom građevinskog materijala. Pet članova posade je spašeno, a sedam je nestalo.

Najveći brod koji je potonuo bio je ro-ro brod “Captain Michalis” koji je potonuo nakon sudara s brodom za prijevoz rasu-tih tereta “Santana” u Egejskom moru, sjeveroistočno od otoka Amorgos. Osam od devet članova posade je spašeno.

Još su potonuli: “Alrita” (560 gt), “ Bulk Star” (540 gt), “Koralnes” (520 gt), “Unora” (120 gt), “Kayak 5” , “Topaz A” (1.000 gt) i

“Braga” (1.920 gt).Najgore nasukanje zabilježeno je 31.

srpnja kada se nasukao brod za prijevoz rasutih tereta “Full City” (15.900 gt) u oluji u južnoj Norveškoj. Oplata je probi-jena i 1.120 tona goriva završilo je u moru. Istraga je utvrdila da se brod nasukao nakon što je sidro puklo na tri dijela, a metalurzi istražuju uzroke. Zapovjednik

i treći časnik su zadržani u Norveškoj i optuženi za nemar.

Najveći brod koji se nasukao bio je konte-jnerski brod “Xin Los Angeles” (108.000 gt) kod Zeebrugge 27. ožujka. Odsukan je istoga dana uz pomoć četiri tegljača.

153 putnika je evakuirano uz pomoć ljestava pri jakom vjetri i sniježnoj oluji nakon što se putnički/ro-ro brod “ Rich-

ard With” (11.200 gt) nasukao kod luke Trondheim šestog siječnja. Nakon prodora vode (dva metra u strojarnici), brod su na površini održavali vatrogasci. Odsukan je, privezan u luci i stabiliziran kako bi se izvršili popravci.

Brod za prijevoz rashlađenog tereta” Petrozavodsk” (1.250 gt) nasukao se pri gustoj magli i valovima većim od 3,5 metara između Norveške i Spitzbergena 11. svib-nja. Satelitsko praćenje rute otkrilo je da se nasukao brzinom od 10 čvorova. Dvana-est članova posade je spašeno, a u more je isteklo oko 60 tona goriva. Nakon incidenta otrkiveno je da su zapovjednik i prvi časnik imali veliku koncentraciju alkohola u krvi te su optuženi i zatvoreni u Tromosu.

Samo dan prije nasukanja “Petrozavodska” nasukao se punom brzinom još jedan brod za prijevoz rashlađenog tereta – “Framnes” (2.380 gt) na južnu obalu otoka Yaksi (Estonija). Opet je bilo istjecanja goriva, a zapovjedniku je pronađen alkohol u krvi.

Što se tiče kontejnerskih brodova bilježi se nasukanje broda “E.R. Hamburg” na otok Kretu devetog siječnja. Brod je pretrpio oštećenja pramca te je morao na popravak u Pirej.

Brod za prijevoz rasutih tereta “Hamburg Team” (25.000 gt) je zbog problema sa strojem u oluji udario o stijene kod Avenida Maritima (Las Palmas) devetog studenog. Brod je pretrpio znatna oštećenja trupa.

Kao zanimljivost navodi se da se brod za prijevoz generalnog tereta “Amiral Akdeniz” (2.900 gt) dvaput nasukao u šest dana u grčkim vodama: prvi put pri lošem vremenu na otok Kos, a nakon odsukanja opet na sjevernu obalu istoga otoka. •

(dp)

U Opatiji je 10. i 11. lipnja održana osma sjednica

Središnjeg odbora Sindikata pomoraca Hrvatske na kojoj je ujedno radno obilježena 20. obljetnica od osnutka SPH. U dvodnevnom radu članovi SO SPH su raspravljali o izvršenju plana aktivnosti za 2010. godine koji je donijet krajem prošle godine u Puli. Raspravljalo se o kolek-tivnom pregovaranju s hrvatskim brodarima, odnovi ITF uniform TCC CBA ili SPH IBF CBA, kolek-tivnom pregovaranju s hrvatskim

brodarima u javnom linijskom pomorskom prometu, kolek-tivnom pregovaranju sa stranim brodarima (Transocean Maritime Agencies S.A.M:, CMA CGM, OSG Ship Management Ltd, Shell Inter-national Shipping Services (Pte) Ltd, Marinconsult Gmbh, Colum-bia Ship Management d.o.o., te s norveškom udrugom brodara. Krajem lipnja očekuje se potpisiv-anje ugovora s General Maritime Corp (GENMAR).

Što se tiče skupova i konferen-cija plan je ispunjen u cijelosti,

jer su organizirane konferencije o provođenju FOC kampanje u Hrvatskoj i Jadranu, konferencija o kriminalizaciji pomoraca, okrugli stolovi o sigurnosti plovidbe na Jadranu i Mirenje u pomorskim sporovima.

Članovi SO SPH prihvatili su financijsko izvješće za 2009. godinu, izvješće o radu komisije Fonda solidarnosti i izvješće Nadzornog odbora. Raspravl-jalo se i o alternativnom sustavu obrazovanja pomoraca za najviša pomoračka zvanja te je zaključeno da se sustav donosi prebrzo te da postoji opasnost da ne bude onakav kakav je zamišljen. U raspravi je istaknuto da u predloženom modelu, a navodi se kao uvjet 36 mjeseci plovidbe u svojstvu časnika, nema nadzora nad radom časnika u vrijeme plovidbe niti je predloženo da se vodi nekakav zapis o njegovom radu.

Za predstavnika pomoraca u Upravnom vijeću Agencije za obalni linijski pomorski promet predložen je Vladimir Svalina koji je i dosad bio predstavnik pomoraca što je osobito važno jer se priprema obja-vljivanje natječaja za davanje konc-esija za obavljanje javnog linijskog pomorskog prometa. Što se tiče kolektivnog pregovaranja u tom sektoru, istaknuto je da za sada postoje dva dokumenta (kolektivni ugovor za pomorce na putničkim brodovima i trajektima te Spora-

zum o minimalnim standardima za pomorce) te da će oni biti na snazi dok se ne ispregovara novi kolek-tivni ugovor. Svi brodari u obalnom putničkom pomorskom prijevozu potpisali su dokument u kojem pristaju na kolektivno dogovoranje osim Nacionalne linijske plovidbe.

U sklopu bilateralne suradnje sa srodnim sindikatima, predstavnici SPH V. Svalina i B. Berlan su početkom lipnja potpisali bilater-alni ugovor o suradnji s All- Japan Seamen’s Union.

Raspravljalo se i o ETF aktivnosti u svezi revizije tzv. State Aid Guide-lines (državna pomoć za brodare) gdje je istaknuto da se povećava broj brodara koji primaju državnu pomoć, a njihovi brodovi nisu pod nacionalnom zastavom niti na tim brodovima plove naciona-

lni pomorci. Stav je sindikata u EU da se protive takvoj državnoj pomoći, jer ne rezervira radna mjesta za domaćeg pomorca. U tom pogledu Hrvatska je izuzetak od EU prakse, jer je velika većina brodova hrvatskih brodara pod hrvatskom zastavom, a na njima isključivo plove hrvatski pomorci. •

(dp)

220brodova za prijevoz rasutih tereta čekalo je sredinom travnja otvaranje Hay Point Coal Terminal

U 2009. godini 540 incidenata

EMSA

European Maritime Safety

Agency objavila je podatke o

pomorskim nesrećama u 2009.

godini: 626 brodova sudjelova-

lo je u 540 incidenata

U Opatiji je 10. i 11. lipnja održana osma sjednica Središnjeg odbora Sindikata pomoraca Hrvatske na kojoj je ujedno radno obilježena 20. obljetnica od osnutka SPH.

Održana 8. sjednica SO SPH

Ispunjenplanaktivnosti

Članovi SO SPH u opatijskom Adriatiku

br. 62 • lipanj 2010


Ovdje je mogaobiti vaš oglas!

Kontakt 051 325 344

[email protected]

[email protected]

Ukratko

\ Od15.svibnjapomorskakompanijaCMACGModnosnoposrednikCMAShipsCroatiaprekidasvakusuradnjusaposrednicimaSplitShipManagement(SSM)izSplitaiSikimićMarineService(SMS)izHercegNovog.

\ Od25.travnja,nazahtjevunajmiteljabrodaUljanikplovidbad.d.jepromijenilaimesvomtankeru“EbonyPoint”u–“Ebony”.

\ 27.travnjaUljanikplovidbad.d.prodalajetanker“FR8Adria”brodaruPodravinaShippingIncizPaname(managerHumboldtAdministradoraizValparaisa).Novoimebrodaje“Coipo”ivijezastavuPaname.

\ 25.svibnjaTankerskaplovidbad.d.prodalajesvojbulk“Velebit”brodaruimanageruJKMaritimeLtdizChittagongatejebroddobioime“JKMonowara”ivijezastavuPaname.

\ JadroplovInternationald.d.izSplitaprodaosvojadvakontejnerskabroda:“Zrin”jeprodanlibanons-kombrodaruNadaManagementInc(managerRabuionMaritimeAgencySARL)izBeiruta,abrodjedobioime“Nada”(zastavaPanama);“JadroplovPride”jeprodangrčkombrodaruSailawayMarineCoLtd(managerCyprusSeaLinesCoLtd)izAtenetejedobioime“CSLRide”(zastavaCipar).

\ Tankerskaplovidbad.d.izZadraovejegodinepomladilasvojuflotunovimbrodovima:“Obrovac”i“Ravnikotari”(35.000tonanosivo-sti),“Biograd”i“Ugljan”(37.729tonanosivosti).

\ RiječkaJadrolinijauvrstilajeusvojuflotunovitrajektizgrađenuSplitu(kumaJ.Kosor).Trajektjedobioime“Jadran”.

Ispravak

U prošlom broju Pomorskog vjesnika u tekst o novom brodu Brodospasa potkrala se nenamjerna pogreška: umjesto N. Rušković trebalo je pisati N. Rušinović.

ulaganje u infrastrukturu u Kataru, uključujući terminal za brodove za krstarenje u Masaieedu, južno od Dohe

20bilijuna $

“MSC Giovanna” - Panama

Vaše slike - vaše uspomene

“MSC Giovanna”

Naš član Edvin Bošković poslao nam je 6. lipnja fotografiju snimljenu u luci Civitavecchia na kojoj je brod “MSC Giovanna”- bivši “Koper (Dubrovnik) Express” riječke Croatia line.

- Bio sam na tom brodu 1999. godine prilikom uhićenja i zapljene u Durbanu i posljednji sam koji je s njega otišao. Ostao sam dok brod nije prodan u kolovozu 1999. godine. I sada , nakon 11 godina, opet sam ga susreo i naravno probudile su se uspomene na te dane, navodi

Prema podacima AXS Alphaliner, krajem svibnja broj kontejnerskih brodova

koji su bili na mrtvome vezu smanjio se na 235 ukupnog kapaciteta 549 tisuća TEU-a. Radi se o 4,1 posto postojeće svjetske flote kontejnerskih brodova. Broj kontejnerskih brodova na mrtvome vezu najmanji je od početka krize krajem 2008. godine. Više od polovine zaustavljenih brodova, s oko 230 tisuće TEU-a, u vlasništvu je linijskih

brodara. Na prvome mjestu je Maersk Line sa 62.900 TEU-a, a slijede, ali s mnogo manje kapaciteta, ZIM, CMA CGM i Hanjin.

Prema istom izvoru, 30 kontejner-skih brodova ukupnog kapaciteta 270.000 TEU-a je dovršeno u korejskim brodogradilištima, ali nisu isporučene, jer nije zatvorena financijska konstrukcija brodara-naručitelja.

235kontejnerskih brodova- vezano

Kriza


DATUM PRIMITKABROJ ISKAZNICE

PRISTUPNICA SINDIKAT POMORACA HRVATSKESREDI[NJI UREDKRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA

POPUNJAVA SPH

DATUM VLASTORU^NIMJESTO POTPIS

PLA]ANJE ^LANARINEGOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE^L. BROJ KADA STE PRESTALI BITI ^LANDA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA

BRODAR POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJUBROD IMO BROJ SVOJSTVOPOMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKEPREZIME IME M @ADRESAJMBG OIB GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFONE-MAIL MOBILNI TELEFON

NAJBLI@A RODBINAPREZIME IME SRODSTVOADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ

[KOLSKA SPREMA ZVANJE

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI

IZDANA OD DATUM IZDAVANJA

Godina Brod /polje Količina (tona)

1967 Torrey Canyon 119.000

1972 Sea Star 115.000

1978 Amoco Cadiz 223.000

1979 Atlantic Empress 287.000

1979 Ixtoc 1 476.000

1983 Castillo de Bellver 252.000

1983 Nowruz Oil Field 272.000

1988 Odyssey 132.000

1989 Exxon Valdez 37.000

1991 Haven 144.000

1991 ABT Summer 260.000

2010 Deepwater Horizon ?

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

ObjavljeničlancinemorajunužnoodržavatistavSPH.Pretisakčlanakadozvoljenuznadođenjeizvora.Tekstovi,fotografije,dis-keteiCDsenevraćaju.

Deepwater HorizonVrijedni član SPH Mladen Orlić je Pomorskom vjesniku 22. travnja (samo nekoliko sati

nakon eksplozije i potonuća) poslao slike platforme Deepwater Horizon (TransOcean) u plamenu pred deltom Mississipija (Gulf of Mexico). Već se tada znalo da je nestalo 12 članova posade te da nisu spuštenu čamci za spašavanje. No, u trenutku slanja slika nije se moglo pretpostaviti da će biti toliko problema sa zaustavljanjem istjecanja sirove nafte iz bušotine koja se nalazi na dubini od oko 1.500. metara.

Najveća onečišćenja

Vaše slike

Pozivamo članove SPH da slike sa svojih putovanja (lijepe i ružne) podijele s čitateljima Pomorskog vjesnika.

br. 62 • lipanj 201016

Veterani bijele flote odlaze: “Dominče” (Mediteranska plovidba d.d. iz Korčule) svoja je putovanja završio u riječkoj uvali Martinšćica gdje su ga radnici Metisa izrezali (krajem svibnja). “Dominče” je izgrađeno 1966. godine kao “Nordfriesland” u brodogradilištu Husumer Schiff-swerft Gmbh u Husumu kao novogradnja 1242 za Wyker Dampfschiffs-Reederei Fohr-Amrum Gmbh. Dvanaest godina kasnije mijenja ime u “Limbara” (Tirrenia S.p.A. di Navigazione, Napoli), a 1988. godine ulazi u flotu kompanije Sa.Re.Mar iz Cagliarija. Mediteranska plovidba kupuje ga 1992. godine.

“Vanga” (Jadrolinija, Rijeka) izgrađena je 1968. godine kao “Basto III” u brodogradilištu Ankerlokken Verft Glommen A/S u Fredrikstadu kao novogradnja 168 za kompaniju A/S Alpha iz Mossa. Jadrolinija ga je kupila 1985. godine, a prodan je u ožujku ove godine poduzetniku iz – Slovačke i sigurno je da još neko vrijeme neće u rezalište.

“Borik” je izgrađen u brodogradilištu u Kraljevici 1978. godine, a kupila ga je tvrtka Yu Briv d.o.o. iz Kotora specijal-

izirana za pomorske građevinske radove – trajekt će biti preinačen u plovilo za potporu u gradnji najveće crnogorske marine Porto Montenegro u Tivtu. “Borik” je početkom listopada 1991. pogođen od neprijateljskih zrakoplova nakon čega je nasukan kako ne bi potonuo, a kasnije je odsukan i popravljen.

“Žigljen” je prodan tvrtci Viadukt d.o.o. i navodno će služiti kod izgradnje pelješkog mosta. Trajekt je izgrađen 1970. godine u brodogradilištu Amal kao “Farja 62/287” za Statens Vagverk iz

Stockholma, 1979. je preimeno-van u “Dobeln”, a 1990. postaje “Olof Tratalja”. Jadrolinija ga kupuje dvije godine kasnije.

Tegljač “Ocean Ergun” je početkom svibnja oteglio trajekt “Istra” prema turskom rezalištu u Aliagi. Trajekt je izgrađen 1966. godine u danskom brodogradilištu Aalborg Vaerft A/S kao “Mette Mols” za kompaniju Mols Linien iz Ebeltofta. Kasnijih godina mijenja imena (“Mette Mo”, “Alandsfarjan”, “Kapella”, “Dana Gloria”) da bi ga Jadrolinija 1981. godina kupila i dala mu

ime “Balkanija”. Jedanaest godina kasnije mijenja ime u “Istra”. Uz “Mette Mols” izgrađena su još tri broda istih osobina: “Maren Mols” (“Caravaggio”,”Al Aboud”, “Ibrahim”), “Mikkel Mols” (“Moby Ale”) i “Morten Mols” (“Smyril”).

“Nehaj” je izgrađen kao “Cowes Castle” u brodogradilištu J.I. Thornycroft & Co Ltd u South-amptonu za kompaniju Red Funnel Group iz Southamptona, a 1975. godine rekonstruiran je u Belgiji – ugrađena je krmena rampa. Jadrolinija ga kupuje 1994. godine. Ove je godine svoja putovanja završio u turskoj Aliagi.

“Lovrjenac” je izgrađen kao “ Norris Castle” i blizanac je “Nehaja”. Ugrađena mu je krmena

rampa 1975. godine u Belgiji, a Jadrolinija ga kupuje 1994. godine. Kao i blizanac plovidbe je završio ove godine u Aliagi.

“Ero”, najstariji brod u floti Jadrolinije izgrađen je daleke 1931. godine u brodogradilištu A/S Svendborg Skibvaerft & Maskinbyggeri u Svendborgu kao “Aero”. Produljen je i proširen 1951. godine, a 1968. kupuje ga Obalna plovidba “Split” iz Splita. Tri godine kasnije ulazi u flotu Jadrolinije, a 1984. godine izvršena je temeljita rekonstruk-cija u brodogradilištu Lošinj gdje mu je nadgrađe u cijelosti izmi-jenjeno. I on je ove godine završio u rezalištu Aliaga.•

(dp)

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: [email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected]; [email protected]

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: [email protected]; [email protected];[email protected]

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: [email protected];[email protected];[email protected]

URED ŠIBENIK, Obala dr. F. Tuđmana 6, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: [email protected]; [email protected]

Adresar

“Žigljen”

“Borik”

“Istra”

“Vanga”

“Dominče”

Zadnja postaja za veterane

Moreplov

nezavisno glasilo sindikata pomoraca hrvatske...

Documents